Bojan Oinger,

0082047352

Sadraj
1.
2.

Uvod...................................................................................................................................2
Toplinski mostovi..............................................................................................................3
2.1.

2.1.1.

Toplinski most uvjetovan geometrijom................................................................4

2.1.2.

Toplinski most uvjetovan materijalom..................................................................4

2.1.3.

Toplinski most uvjetovan materijalom i geometrijom..........................................5

2.2.
2.3.
2.4.
2.5.
2.6.
3.

Shck...........................................................................................................................8
Ytong...........................................................................................................................9

Primjer prorauna..........................................................................................................11
4.1.
4.2.

5.

Nain djelovanja toplinskih mostova..........................................................................5

Mjesta nastanka toplinskih mostova...........................................................................6
Posljedice toplinskih mostova.....................................................................................6
Otkrivanje toplinskih mostova....................................................................................7
Preporuke za smanjenje utjecaja toplinksih mostova.................................................7

Proizvoai i sustavi za spreavanje toplinskih mostova..............................................8

3.1.
3.2.

4.

Definicija toplinskih mostova.....................................................................................3

Isokorb......................................................................................................................11
Sap.............................................................................................................................11

Literatura........................................................................................................................12

Graevinska fizika

Bojan Oinger,
0082047352

1. Uvod
Smanjenje potronje energije i njezinog gubitka u graevinama1 postao je jedan od
glavnih ciljeva i zahtjeva u graevinskoj industriji. U zadnje vrijeme se sve vie panje
posveuje tome. Inenjerski napori u projektiranju graevine u velikoj mjeri temelje se na
tome da se smanji potronja i gubitak energije, a baziraju se na: mehanikim i elektrinim
dijelovima graevine te ostakljenju i izolaciji same graevine, a ne kao prije samo na
konstrukciju i nosive dijelove. Razlog tomu je korisniku takve graevine pruiti maksimalni
komfor, uvjete ivota uz zadovoljenje uvjeta sigurnosti i ekonominosti graevine u kojoj e
ivjeti. Jedan od razloga smanjenja potronje energije je zatita okolia u kojem ivimo i
smanjenje ovisnosti i velike potronje prirodnih resursa, a pogotovo onih neobnovljivih kao
to su: ugljen, nafta i plin.
Pa su tako jedna od mjesta na graevinama gdje se mogu smanjiti (ukloniti) potronja i
gubitak energije takozvani toplinski mostovi.

1Graevine kod kojih se to najvie primjenjuje su zgrade i kue. Pa e se u nastavku ovog

seminara prvenstveno kod rijei graevine mislit na zgrade i kue iako se u praksi i kod
drugih graevina mogu smanjiti gubici energije.
Graevinska fizika

Bojan Oinger,
0082047352

2. Toplinski mostovi
2.1.

Definicija toplinskih mostova

Toplinski mostovi su povrinski ograniena podruja u omotau grijanog dijela

graevine na kojima je poveana gustoa toplinskog toka u odnosu na susjedna podruja zbog
razlike u materijalu i/ili geometriji (slika 1.).

Slika 1.: Toplinski mostovi

Toplinski mostovi su loa mjesta na vanjskim graevnim dijelovima graevine gdje
dolazi do gubitka topline. Kod projektiranja i graenja graevina vrijedi naelo: toplinski
mostovi se moraju izbjei, odnosno njihovo djelovanje treba to vie oslabiti, a uz to trebamo
koristiti sve ekonomski prihvatljive tehnike i tehnoloke mogunosti.
Kao to smo rekli postoje dva uzroka nastanka ovog fenomena: prvi uzrok je nastanak
uvjetovan materijalom, a drugi je uvjetovan geometrijom. Moe se javiti toplinski most
kao kombinacija ova dva uzroka to je i najei sluaj u praksi. Prema obliku razlikuju se:
linijksi toplinski most i tokasti toplinski most.

Slika 2.: Mjesta potencijalnih toplinskig mostova

Graevinska fizika

Bojan Oinger,
0082047352

2.1.1.

Toplinski most uvjetovan geometrijom

Geometrijski toplinski (slika 3.) mostovi nastaju na mjestima gdje je promjena debljine
sloja materijala ili promjena geometrije graevnog dijela, jer postoji razlika izmeu povrina
kroz koje ulazi i izlazi toplina (tipini primjer je vanjski ugao). Nastaju uglavnom du spoja
dva graevinska dijela (uglovi, sudari, prodori).

Slika 3.: Geometrijski toplinski most

2.1.2.

Toplinski most uvjetovan materijalom

Toplinski mostovi uvjetovani materijalom (slika 4.) nastaju na mjestima gdje se spajaju
razliiti materijali. Zbog razliitih svojstava pojedinih materijala (znaajne razlike u
toplinskoj vodljivosti) dolazi do razliitih tokova topline i razliitog uzajamnog djelovanja.
Nastaju na spoju stropa s vanjskim zidom, kod prolazne ploe od armiranog betona u
podruju balkona ili kao nosai od armiranog betona u zidu kod skeletne konstrukcije.

Slika 4.: Toplinski most uvjetovan materijalom

Graevinska fizika

Bojan Oinger,
0082047352

2.1.3.

Toplinski most uvjetovan materijalom i geometrijom

Toplinski most uvjetovan materijalom i geometrijom (slika 5.) najea je vrsta

toplinskog mosta u praksi.

Slika 5.: Toplinski mostovi uvjetovani materijalom i geometrijom

2.2.

Nain djelovanja toplinskih mostova

Kao to smo rekli (poglavlje 2.1.) toplinski mostovi su ograniena podruja s poveanom

gustoom toplinskog toka u odnosu na ostala podruja graevunskih elemenata. Uslijed

lokalno poveanog odvoenja topline, pada temperatura povrine na unutranjoj strani
graevinskog elementa. Time raste rizik poveanja vlanosti. Do toga dolazi kada temperatura
povrine unutranje strane graevinskog elementa u podruju toplinskog mosta padne ispod
temperature roenja (kondenzacije) zraka povrine. Posljedica je nastajanje kondenzata na
povrini graevinskog elementa. Onda pod odreenim rubnim uvjetima: vlanosti,
temperaturi, dostavi hranjivih tvari i trajanju izloenosti. Moe doi do stvaranja plijesni i
gljivica. To ne predstavlja samo optiki nedostatak, nego moe izazvati i zdrastvene
potekoe kao to su alergijske reakcije. Uinak toplinskih mostova jo se pojaava
pogrenim zagrijavanjem i prozraivanjem.

Graevinska fizika

Bojan Oinger,
0082047352

2.3.

Mjesta nastanka toplinskih mostova

Potencijalna mjesta nastanka linijskih toplinskih mostova (slika 2.) u toplinskoj ovojnici

zgrade su: spojevi krova i vanjskog zida, spojevi balkona i vanjskog zida, uglovi izmeu dva
vanjska zida, spojevi stropova i vanjskih zidova, spojevi unutarnjih zidova s vanjskim
zidovima i krovovima, spojevi oko prozora i vrata, stupovi u vanjskim zidovima, spojevi
vanjskog zida i poda na tlu.

2.4.

Posljedice toplinskih mostova

Posljedice uvjetovane zbog nastanka toplinskih mostova veinom su estetske prirode.

Smanjuju komfori, ugodnost ivota u takvim graevinama, izazivaju zdrastvene probleme, a
mogu uzrokovati propadanje konstrukcijskih (nosivih) dijelova graevine.
Posljedice: vea potronja energije poveani gubici topline (pogotovo tijekom zime),
smanjenje toplinske izolacije, kondenzacija vodene pare na povrini, samim time i gomilanje
praine na vlanoj povrini, razvoj plijesni i gljivica, nelagodan i nezdrav stambeni prostor,
smanjenje vrstoe graevnih materijala, pukotine na graevini (buka i fasada) radi
razliitog toplinskog rada, razaranje graevnih dijelova usljed korozije i smrzavanja,
odvajanje buke, nalia, tapeta.

2.5.

Otkrivanje toplinskih mostova

Toplinski mostovi se lako mogu otkriti (pokazati) pomou infracrvene termografije

(infracrvena kamera) (slika 6.). Zbog razlike u temperaturi na unutarnjoj povrini i vanjskoj
povrini graevnog dijela.

Slika 6.: Primjeri snimanja infracrvenom kamerom

Graevinska fizika

Bojan Oinger,
0082047352

2.6.

Preporuke za smanjenje utjecaja toplinksih mostova

Nekoliko uputa-preporuka za smanjenje utjecaja toplinskih mostova:

Razrada projekta s obuhvatom detaljnog rjeavanja svih toplinskih mostova

Treba se postii kontinuiranost ugradbe toplinske izolacije (bez prekida) gdje god

je to mogue
Svu dodatnu toplinsku izolaciju ostaviti s vanjske strane
Dobro brtvljenje svih spojeava
Prozore ugraditi u ravnini s vanjskom toplinskom izolacijom
Toplinksi izolirati kutije za rolete
Ugraivati elemente za prekid toplinskih mostova kod prodora graevnih dijelova

slabih toplinsko-izolacijskih svojstava (npr. Shoeck)

Toplinski izolirati sokl (podnoje zidova), a toplinsku izolaciju provui dijelom

preko temelja
Zone zidova negrijanih ili otvorenih prostora koji se nastavljaju u grijane prostore
obavezno toplinski izolirati u duini najmanje 50 cm od spoja konstrukcije
(produenje toplinskog mosta).

Graevinska fizika

Bojan Oinger,
0082047352

3. Proizvoai i sustavi za spreavanje toplinskih mostova

Kako je jedna od glavnih tema ali i ciljeva u graevini postalo smanjenje potronje i
gubitka energije, tako su se i u svijetu pojavili razliiti proizvoai koji nude svakojake
sustave i proizvode za izgradnju takvih graevina (NZEB2-zgrade gotovo nulte energije) ili
odeenih dijelova u graevinama za spreavanje toplinskih gubitaka poput toplinskih
mostova.
Neki od proizvoaa koje emo spomenuti u ovo seminaru su: Shck i Ytong.

3.1.

Shck
Shck je graevinska firma osnovana 1993 godine u Njemakoj. Njihov glavni proizvod

tj. patent je Shck isokorb (slika 7.). Shck isokorb toplinska nosiva (prenosi optereenja)
izolacija za minimiziranje (spreavanje) toplinskih mostova na streim dijelovima graevina
(npr. balkoni).

Slika 7.: Shck isokorb za razdvajanje beton-beton

Shck isokorb djeluje tako da: toplinski odvaja vanjske ab graevinske dijelove od
ostatka zgrade, smanjuje toplinske gubitke na minimum (zahvaljujui inovativnoj izvedbi
tlanih leajeva), garantira nesmetano gibanje konstrukcija (zahvaljujui plastinom omotau
betonskog tlanog leaja), doprinosi smanjenju trokova grijanja i emisije CO2 i zatiti
prirodnih izvora energije, tlani leajevi olakavaju gradnju bilo na gradilitu ili proizvodnji.
2 Zgrade gotovo nulte energije-su zgrade kod kojih je potronja energije gotovo nula.
Odnosno koliko energije potroimo za grijanje, osvjetljenj, itd. toliko i proizvedemo.
Graevinska fizika

Bojan Oinger,
0082047352

3.2.

Ytong
Ytong je nastao u vedskom gradu Yxhult-u 1928. godine. Tada je i pokrenuta prva

industrijska linija za proizvodnju porobetona. Ime Ytong nastalo je kao kombinacija vedskog
naziva za porobeton (betong) spomenutog vedskog grada.
Ytong proizvodi imaju brojne sitne pore (porobeton), u kojima se nalazi zrak i gusta
mreasta struktura materijala, koje porobetonu osiguravaju specifian izgled (slika 8.) i
jedinstvene osobine.
Karakteristike: ekoloki prihvatljiv, iznimne toplinske i dobre zvune izolacije, otporan
na potres, trajan, tvrd, negoriv, iznimne nosivosti, jednostavan za obradu te omoguuje vrlo
brzu gradnju.

Slika 8.:Ytong blok s prikazom pora

Ytong zidu nisu potrebne dodatne toplinske obloge jer je sam materijal toplinski izolator.
Miljuni malih zranih pora uinkovito sprjeavaju gubitak energije. Uinkovita toplinska
zatita tijekom zime smanjuje trokove grijanja objekta, a tijekom ljeti smanjuje potrebu za
klimatizacijom (slika 9.) .

Slika 9.: Prikaz prolaska topline infracrvenom kamerom kod Ytong bloka
Odlian je materijal takoer kod rjeavanja problema s toplinskih mostova zbog toga to
su pore u materijalu jednakomjerno rasporeene. Problem toplinskog mosta Ytong blokom u
praksi se esto rjeava tako da se prvi red opeke gradi Ytong blokom tako da smanjimo
djelovanje toplinskog mosta, a na to se onda dalje gradi opekom odreenog formata.
Graevinska fizika

Bojan Oinger,
0082047352

4. Primjer prorauna
4.1.

Isokorb

Shck je za predstavio i software za proraun momenta savijanja i poprene sile kod

balkona (konzole). Na temelju dobivenih rezultata se odabire onda (dimenzionira) odreeni
Isokorb sustav (poglavlje 3.1.) sa sprjeavanje (uklanjanje) toplinskog mosta.
Primjer: 1.) ulazni podaci:

Graevinska fizika

10

Bojan Oinger,
0082047352

2.) izlazni podaci:

Graevinska fizika

11

Bojan Oinger,
0082047352

4.2.

Sap

Primjer:

Ovaj dio se
dimenzionira
na moment
savijanja

Graevinska fizika

12

Bojan Oinger,
0082047352

5. Literatura

Graevinska fizika

13