FAKULTET ZA TEHNIKE STUDIJE

SEMINARSKI RAD
IZ ZEMLJOTRESNOG ININJERSTVA

Tema:
GRAEVINSKE KONSTRUKCIJE POD DEJSTVOM
ZEMLJOTRESA

Ime i prezime kandidata:

Ekrem Muki

Br. Indeksa:

82-II/14

Predmetni profesor

Prof.dr. Boo Soldo

Popis slika:
Slika 2.1. Pomjeranje tektonskih ploa-take dodira (sudaranja, smicanja, podvlaenja)
su izvorita seizmike energije
Slika 2.2. Sruena zgrada usljed izrazito male krutosti elemenata za popreno ukruenje
(Luzon, Filipini 1990.)
Slika 2.3. Zgrada sa fleksibilnim prizemljem ( Izmit, Turska 1999.)
Slika 2.4. Zgrada s mekanom srednjom etaom ( hotel Slavija, Crna Gora 1979)
Slika 2.5. Prikaz nesimetrine zgrade (Izmit, Turska)
Slika 2.6. Izgled ispalog zida od opeke (Sjeverna Italija, 2012.)
Slika 2.7. Prikaz sudara dvije susjedne zgrade,(Konya, Turska)
Slika 2.8. Prikaz pada glavnog nosaa usljed nedovoljne duine oslanjanja

Popis tabela:
Tabela 4.1. Pregled osnovnih svojstava razliitih metoda prorauna
Popis koritenih simbola:
F jzamjenjujua statika sila urazini katana visini h j

n pomak zadnje stropne konstrukcije ( kat n ) usljed horizontalnih sila

Hukupna visina zgrade iznad temelja [ m ]

EI fleksiona krutost zamjenjuju eg tap a [ KNm2 ]

C k modul posteljice za prevrtanje :C k =4 E s ,dyn A

Es , dyndinami ki modul sti ljivosti tla [ KN /m2 ]

A povrina temelja [ m2 ]

I F moment inercije temelja za osu oko koje se razmatra prevrtanje [ m4 ]

W jstalni teret kata j , ukljuujui vjerovatno korisno optereenj e [ kg ]

h jvisina mase kata jiznad temelja .

Fukupna ekvivalentna ( seizmika ) sila od potresa

SADRAJ
1. UVOD ......................................................................................................................6
2. PRINCIPI PROJEKTOVANJA GRAEVINSKIH KONSTRUKCIJA
IZLOENIH POTRESU...............................................................................................7
2.1 Pojam potresa i oteenja graevina usljed potresa..................................................7
2.2 Osnovni principi projektovanja................................................................................12
2.3. Kriteriji za pravilnost konstrukcije u osnovi zgrade................................................15
3. ZAKLJUAK ............................................................................................................17
4. LITERATURA............................................................................................................18

Saetak:
Ovaj rad saeti je prikaz postupka seizmike izolacije graevinskih konstrukcija,
argumentiran kratkim prikazom provedenih seizmikih analiza. Osim osnova na kojima
se zatita zasniva prikazan je i kratki dio numerikog postupka provedenog na primjeru
zgrade. Zatita graevina od potresa moe se zasnivati na unaprijed osiguranoj kontroli
ponaanja graevine za vrijeme dinamikog djelovanja kakvo je potres. U aseizmikom
projektovanju meutim zbog specifine prirode zemljotresnog inenjerstva tretman
konstrukcije i pouzdanost njenog ponaanja pri dejstvu zemljotresa namee se ne vie kao
rutinska nego kao vodea komponenta egzistencije projektnog rjeenja u naelu, a time i
projektnog procesa u cjelini.
Kljune rijei: potres, seizmika analiza.

Abstract:
In this paper procedure of the seismic isolation of structures with appropriate seismic
analyses are presented. In addition to the basis on which protection is based was a short
part of the numerical procedure, the example of the building . Protecting buildings from
earthquakes can be based on pre- secured control behavior of the building during
dynamic activity as it is an earthquake . The aseismic design but due to the specific nature
of the treatment earthquake engineering construction and reliability of its behavior in
earthquake imposes no more than routine such as the existence of the leading component
design solution , in principle , and thus the process of the project as a whole.

Key words: earthquake, seismic analysis,

1. UVOD

Potres ili zemljotres je prirodna pojava koja, ovisno o jaini i karakteru njenog
ispoljavanja moe prouzrokovati katastrofalne posljedice za ljude, graevine i prirodu.
Mnogobrojna istraivanja

posebno u zadnjih 50-100 godina doprinjela su raznim

saznanjima o nastanku i svojstvima potresa, ali ih ovjek svojim umjeem ne moe

sprijeiti, niti sa sigurnou predvidjeti. Ipak, samo moe preventivno djelovati i ublaiti
eventualne posljedice, pogotovo u graevinskom pogledu. Utjecaj potresa na oblikovanje
graevina i njihovih konstrukcija je veoma znaajan. Struna znanja iz podruja
potresnog inenjerstva i dinamike konstrukcija su neophodna velikom broju graevinskih
inenjera i arhitekata. To su danas izuzetno iroke naune oblasti u ije izuavanje su
najneposrednije ukljueni graevinski inenjeri, prije svih konstrukteri, i seizmolozi
odnosno geofiziari. Savremena urbanizacija i sve vea koncentracija naseljenosti u
gradskim sreditima poveava vjerovatnost i razmjere teta, kako ljudskih tako i
materijalnih, koje neki potres moe da prouzroi. Ljudi mogu biti neposredno ugroeni
usljed ruenja zgrada u kojima ive i rade. Meutim ova razaranja mogu biti znatno vea
i mogu prouzroiti znatno vee posljedice po ovjeka i okolinu prilikom oteenja
specijalnih objekata, kao to su: nuklearne elektrane, postrojenja hemijske industrije,
visoke brane, cjevovodi za naftu i plin i sl. U mnogim djelovima svijeta ulau se znatna
sredstva u nauna istraivanja u ovoj oblasti, kao i u primjenu novih saznanja i
dostignua u svakodnevnoj graevinskoj praksi. Ovdje spadaju sistemi javljanja i
obavjetavanja o samoj pojavi potresa, kao i o moguim posljedinim pojavama. Najtee
i najbolnije posljedice su svakako gubitci ljudskih ivota, ali i razaranja svega to je
6

ovjek svojim radom stvorio. Nakon razornih potresa ekonomija pogoenog regiona, a i
cijele zemlje se nerijetko nae u takvim potekoama da oporavak nije mogu bez uea
ire meunarodne zajednice.

2. PRINCIPI PROJEKTOVANJA GRAEVINSKIH KONSTRUKCIJA

IZLOENIH POTRESU
2.1 Pojam potresa i oteenja graevina usljed potresa
Uzrok nastanka potresa se definie teorijom (hipotezom) takozvanih tektonskih ploa.
Osnovna ideja ove pretpostavke, je da je gornji sloj Zemlje-litosfera kompozit veeg
broja velikih tektonskih ploa, odnosno da je sastavljena od niza veih ili manjih djelova
litosfere. Smatra se da zemljinu koru ine deset velikih ploa debljine oko 80 km. One se
oslanjaju na drugi sloj, vanjski omota Zemljinog jezgra, kojeg ine stijene u skoro
istopljenom stanju. Ovo omoguava ploama da se kreu u pravcu jedne prema drugoj
oko 50mm godinje. Pomjeranjem ploa stvara se mehanizam za proizvodnju veine
zemljotresa (tektonski zemljotresi) u svijetu. Tako se zemljotresi obino deavaju na
granicama tektonskih ploa pri njihovom pomjeranju jedna prema drugoj to je prikazano
slikom 2.1. Take dodira ovih ploa (engl. - tectonic faults) su izvorita zemljotresa.

Slika 2.1. Pomjeranje tektonskih ploa-take dodira (sudaranja, smicanja, podvlaenja)

su izvorita seizmike energije
Svi zemljotresi se ne mogu objasniti teorijom tektonskih ploa jer su registrovani jaki
zemljotresi i u unutranjosti pojedinih ploa (Kina,SAD.) Jedno od objanjenja je da se ti
zemljotresi javljaju kao posljedica pritisaka na granicama ploa [1].
Za sigurnost neke graevine na seizmike utjecaje najvaniji su koncepcija
konstruktivnog sistema i kvalitetno izvoenje. Ovo vai i za nosive i za nenosive
elemente. Ma koliko bili detaljni, proraun i dimenzioniranje ne mogu zamijeniti
nedostatke u koncepciji i realizaciji nekog graevinskog objekta. Od njih najvie ovise
povoljan odgovor konstrukcije na potres i mogua oteenja. Poprena ukruenost ili
generalno stabiliziranje za horizontalne utjecaje su veoma vani za sigurnost graevina
izloenih potresu. U tu svrhu su potrebni vertikalni elementi dovoljne krutosti i nosivosti.
Dodatno za povoljan odgovor i racionalne dimenzije vertikalnih nosivih elemenata
potrebna je i njihova duktilnost. Najei vertikalni nosivi elementi za horizontalno
ukruene zgrade su: armiranobetonski i elini okviri, armiranobetonski zidovi,
kombinacije AB zidova i okvira, zidovi od opeke, kao i eline reetke u vertikalnim
ravnima. Ipak nije rijedak sluaj da se i u podrujima u kojima je zabiljeena znaajna
seizmika aktivnost mogu nai zgrade sa veoma slabim ili nedovoljnim ukruenjem za
horizontalne utjecaje od potresa. Posljedica moe biti ruenje kompletne graevine, kao
na slici 2.2.

Slika 2.2. Sruena zgrada usljed izrazito male krutosti elemenata za popreno ukruenje
(Luzon, Filipini 1990.)
8

Jedan od veuma estih uzroka tekih oteenja, pa i ruenja zgrada za vrijeme potresa
jeste fleksibilno ili mekano prizemlje. Nosivi elementi iz gornjih spratova su
jednostavno reducirani u prizemlju. Ovo sve je posljedica elje za veim i fleksibilnijim
prostorima u prizemlju zgrade , najee u komercijalne svrhe. Pri tome se zaboravlja na
horizontalne utjecaje, pogotovo na potres.

Slika 2.3. Zgrada sa fleksibilnim prizemljem ( Izmit, Turska 1999.)

Slino je i sa naglim smanjenjem krutosti na bilo kojem spratu posmatrano po visini
zgrade, to uzrokuje takozvanu mekanu etau. Ovo takoer treba izbjei.

Slika 2.4. Zgrada s mekanom srednjom etaom ( hotel Slavija, Crna Gora 1979)

Sljedee nepovljno projektno rjeenje je nesimetrian raspored vertikalnih nosivih

elemenata, posmatrano u tlocrtu zgrade. Veliki ekscentriciteti izmeu centra masa i
krutosti mogu dovesti do znaajnih torzionih deformacija cijele zgrade. Relativno kruto
jezgro, postavljeno ekscentrino, vjerovatno je glavni uzrok oiglednih tekih oteenja
tih graevina.

Slika 2.5. Prikaz nesimetrine zgrade (Izmit, Turska)

Takoer treba voditi rauna da ukupni tlocrt zgrade ima po mogunosti pravilnu formu,
najbolje kruna, kvadratna ili pravokutna sa malim relativnim odnosom izmeu due i
krae strane. U sluaju odstupanja povoljno je nepravilne i komplicirane forme zgrade
pomou dilatacionih razdjelnica fuga podijeliti na pravilne i jednostavnije oblike.
Ukoliko se zidovi izvode od opeke kao ispunom armiranobetonskih okvira usljed
horizontalnog optereenja moe doi do odvajanja mekih okvira i oteenja u uglovima,
a postoji i mogunost od klizanja zida od opeke po spojnici i pojave nepovoljnih reznih
sila na stubovima. Okvirni sistemi naknadno ispunjeni relativno krutim zidovima od
opeke su esti u nekim zemljama krajnjeg Jugoistoga Evrope, pa i Bliskog Istoka. Ovdje
je okvirni nosivi sistem koji bi trebao biti dimenzioniran i za preuzimanje horizontalnih
sila od potresa naknadno ispunjen opekom, to se evidentno nije pokazalo dobro, kod
potresa u tom regionu. Ovo ne treba mijeati sa zidovima od opeke kao osnovnim
nosivim sistemom za preuzimanje horizontalnog i vertikalnog optereenja, a koji se
nakon zidanja uokviruju vertikalnim i horizontalnim armirano betonskim ukruenjima, ili
kako ih mi zovemo serkai.

10

Slika 2.6. Izgled ispalog zida od opeke (Sjeverna Italija, 2012.)

U urbanim sredinama, pogotovo u centrima velikih gradova sve je manje prostora, pa se
zgrade esto ubacuju u preostale meuprostore, pri emu se ne ostavlja dovoljno
seizmike razdjelnice izmeu dva objekta. Slino se moe desiti i kod potpuno novih
nizova zgrada, ukoliko se zanemare mogui horizontalni utjecaji.

Slika 2.7. Prikaz sudara dvije susjedne zgrade,(Konya, Turska)

Kod

montanih

ili

polumontanih

konstrukcija

osjetljiva

mjesta

su

oslonci

prefabrikovanih nosaa, a najei uzrok oteenja su kratke duine oslanjanja, to moe

dovesti do pada nosaa, posebno kod jednostavnih uvjeta oslanjanja.
11

Slika 2.8. Prikaz pada glavnog nosaa usljed nedovoljne duine oslanjanja
Ovo je openito i jedan od glavnih nedostataka prefabrikovanih nosaa, odnosno
montanog naina graenja u poreenju sa monolitnom izvedbom.
2.2 Osnovni principi projektovanja
Kako bi proraun sloenog problema bio racionalan i ininjerski prihvatljiv uvedene su
neke pretpostavke koje znaajno skrauju i pojednostavljuju proraun. Proraun se
zasniva na sljedeim pretpostavkama:
1. materijal je homogen, izotropan i elastian pretpostavka o materijalnoj linearnosti, 2.
pomeranja su mala - pretpostavka o geometrijskoj linearnosti,
3. deformacije su male - pretpostavka o geometrijskoj linearnosti,
4. Bernoulli-jevoj pretpostavci da se popreni presjeci tapa ne deformiu, kao i da u toku
deformacije ostaju ravni i okomiti na deformisanu osu tapa.
Posljedica pretpostavke 2 je da su jednaine u vezama izmeu deformacija i pomjeranja
linearne, posljedica pretpostavke 3 je da su uslovi ravnotee (veze izmeu vanjskih i
unutranjih sila) linearni i posljedica pretpostavke 1 je da su veze izmeu statikih i
deformacijskih veliina elementa (konstitutivne veze) linearne. Posljedica pretpostavke 4
je da transferzalne sile nemaju uticaja na klizanja, jer se uzima da je prosjeno klizanje
jednako nuli.

12

Da bi se pravilno izvelo projektovanje seizmiki otpornih graevina mora se voditi

rauna o osnovnim principima projektovanja, a to su:
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Konstruktivna jednostavnost;
Jednolikost, simetrija, statika neodreenost;
Nosivost i krutost u dva osnovna horizontalna pravca;
Torziona otpornost (nosivost) i krutost;
Postizanje aksijalno krutih dijafragmi u razinama spratova;
Adekvatno temeljenje

Konstruktivna jednostavnost se odlikuje jasnim i direktnim putevima, prenoenja

seizmikih sila. Time se postiu jednostavnije konstrukcije, ije modeliranje, analiza,
dimenzioniranje, oblikovanje i izvoenje imaju manje nepoznanica. To znai da se sa
veom pouzdanou moe predvidjeti seizmiki odgovor.
Jednolikost, posmatrana u tlocrtu zgrade, odlikuje se jednolikim i pravilnim rasporedom
nosivih elemenata, tako da je put prenosa inercijalnih sila od potresa kratak i neposredan.
Sile inercije koje nastaju u teitu masa bit e jednoliko rasporeene po konstrukciji.
Ukoliko je potrebno, jednolikost se moe postii podjelom cijele zgrade pomou
seizmikih razdjelnica na konstrukcijski neovisne dijelove. Jednolikost konstrukcije,
posmatrano po visini zgrade je isto tako vana jer se ele eliminirati eventualna osjetljiva
podruja u kojima bi moglo doi do koncentracije naprezanja ili zahtjeva za velikom
duktilnosti. Uzrok svemu ovome su nagle promjene u raspodjeli nosivosti i krutosti po
visini zgrade, to moe biti neposredan uzrok kolapsu konstrukcije. Izmeu raspodjele
masa s jedne strane i raspodjele krutosti s druge strane, treba da postoji uska povezanost
da bi se izbjegli vei ekscentriciteti. Pravilno rasporeeni nosivi elementi omogavaju
povoljniju raspodjelu seizmikih utjecaja i ravnomjerniju disipaciju energije uneene
potresom po cjelokupnoj nosivoj konstrukciji.
Zgrade trebaju biti tako projektovane da podnesu horizontalne seizmike utjecaje u bilo
kom pravcu. Da bi se to postiglo nosivi elementi trebaju biti tako rasporeeni da u dva
meusobno ortogonalna pravca postoji priblino ista nosivost i krutost. Odabranim
nosivim sistemom se mora ograniiti pojava veih pomaka koji mogu voditi do
nestabilnosti.
Osim poprene nosivosti i krutosti nosive konstrukcije zgrade moraju posjedovati i
dovoljnu torzionu nosivost i krutost. Torziono kretanje, odnosno uvijanje zgrade oko
vertikalne osovine treba ograniiti jer na neravnomjeran nain optereuje elemente nosive
13

konstrukcije. U tu svrhu najpovoljnije je glavne elemente za preuzimanje utjecaja od

potresa rasporediti to blie rubovima zgrade.
Stropne konstrukcije, ukljuujui i krov, imaju vanu ulogu u ukupnom seizmikom
odgovoru zgrade. One djeluju kao horizontalne diafragme koje predaju inercijalne sile od
potresa na vertikalne nosive elemente i istovremeno ih povezuju tako da djeluju kao
cjelina za horizontalne seizmike utjecaje. Znaaj stropnih konstrukcija kao horizontalnih
dijafragmi posebno je izraen u sluaju neravnomjernog rasporeda vertikalnih nosivih
elemenata sa razliitim oblicima horizontalnog deformiranja.
Stropne i krovne konstrukcije trebaju posjedovati veliku aksijalnu krutost i nosivost, za
uspjeno prenoenje sila na vertikalne nosive elemente, kao i za njihovo povezivanje u
cjelinu. Posebna panja treba biti posveena izduenim tlocrtima zgrada, velikim
otvorima u stropovima, te naglim promjenama krutosti ili poloaja vertikalnih nosivih
elemenata iznad i ispod promatrane spratne dijafragme. Otpornosti na seizmiko
djelovanje doprinose stropovi koji osiguravaju jednake pomake svih vertikalnih
ukruenja u razini jedne etae. Zbog toga treba prilikom projektiranja predvidjeti strop
odgovarajue krutosti i otpornosti na gravitacijske i inercijalne sile.
Velik doprinos otpornosti zgrade na seizmiko djelovanje imaju temelji. Potrebno je zato
zgrade odgovarajue temeljiti te osigurati vezu izmeu nosive nadgradnje i temelja, kako
bi se omoguilo njihovo zajedniko djelovanje kao cjeline u oba smjera.
Sloeni konstrukcijski sistemi, sastavljeni od okvira i zidova razliitih krutosti, potrebno
je temeljiti na trakama ili, kada se predvia gradnja podruma, na ravnoj ploi povezanoj
zidovima s gornjom ploom (sanduasti - uplji temelj).
Kada su stubovi konstrukcije oslonjeni na temelje samce, treba ih povezati podrumskom
ploom ili veznim gredama u oba smjera, a koje mogu posluiti i kao oslonac fasadnim i
pregradnim zidovima.

2.3. Kriteriji za pravilnost konstrukcije u osnovi zgrade

Osnovni kriteriji za pravilnost konstrukcije su:

14

1. Krutost za horizontalna optereenja i masa su simetrino raspodjeljeni u osnovi zgrade

u odnosu na dvije meusobno ortogonalne osovine.
2. Konfiguracija u osnovi je kompaktna, kontura tlocrta svakog sprata prestavljena je
poligonalnom konveksnom linijom. Manja odstupanja od pravilnog tlocrta sprata ne
ugroava regularnost u osnovi ukoliko ne umanjuju aksijalnu krutost stropne
konstrukcije i ukoliko povrina uvuenog dijela tlocrta, koji odstupa od konveksne
poligonalne obvojnice, ne iznosi vise od 5 % od ukupne povrine sprata.
3. Aksijalna krutost sprata je dovoljno velika u poreenju sa poprenom krutosti nosivih
elemenata, tako da deformacija sprata ima mali uticaj na raspodjelu sila izmeu
velikih nosivih elemenata. Posebnu panju treba posvetiti nepravilnim tlocrtima
zgrada, L,C,H,T ili X oblika. Krutost krajnih dijelova ovih tlocrta treba biti usporediva
sa sredinjim da bi mogla biti ispunjena pretpostavka o aksijalno krutim dijafragmama.
=Lmax / Lmin
Lmax
4. Vitkost zgrade, posmatrano u tlocrtu,
nije vea od 4, gdje su
i
Lmin

vea i manja tlocrtna vrijednost zgrade respektivno, mjerene u dva ortogonalna

pravca.
5. Na svakom nivou i za svaki analizirani pravac
e0

i torzioni poluprenik r

ili

konstuktivni ekscentritet

moraju ispunjavati sljedea dva uslova:

e 0 x 0.30 r x

(2.1)

r x l s
Gdje su:
e 0 x - razmak izmeu centra krutosti i centra mase, mjereni du

okomit na analizirani pravac;

r x - kvadratni korijen kolinika torzione krutosti i poprene krutosti u

pravca koji je
y

pravcu;

l s poluprenik obrtanja sprata (kvadratni korijen kolinika polarnog momenta

inercije tlocrta sprata proraunatog u odnosu na centar mase sprata i povrine tlocrta
sprata).
6. Kod jednospratnih zgrada centar krutosti je definiran kao sredite poprene krutosti
svih primarnih elemenata za preuzimanje seizmiki uticaja. Torzioni poluprenik

je

definiran kao kvadratni korijen iz kolinika globalne torzione krutosti, promatrano u

odnosu na centar poprene krutosti, i globalne poprene krutosti u promatranom pravcu

15

uzimajui u obzir sve primarne elemente za preuzimanje seizmikih utjecaja u tom

pravcu.
7. U viespratnim zgradama su mogue samo pribline definicije centra krutosti i
torzionog poluprenika. Pojednostavljena definicija u svrhu klasifikacije prema
regularnosti konstrukcije, posmatrano u tlocrtu, kao i za priblinu analizu torzionih
efekata mogua je ukoliko su zadovoljena slijedea dva uslova:
a) Svi nosivi sistemi za preuzimanje poprenog optereenja, kao to su jezgra, nosivi zidovi
ili okviri, vode se neprekinuto od temelja do vrha zgrade.
b) Deformisane forme pojedinih nosivih sistema uslijed horizontalnog optereenja mnogo se
ne razlikuju. Ovaj uvijet se moe smatrati ispunjenim u sluaju okvirnih sistema, ili
sistema sa zidovima, i nije zadovoljen kod mjeovitih sistema.
8. Ako su ispunjeni uslovi a) i b) koji su navedeni u taki 7. poloaj centra krutosti i
torzioni poluprenici na svim spratovima mogu biti raunati za sistem sila proporcionalan
pojednostavljenoj trokutnoj raspodjeli po visini zgrade, koji uzrokuje jedinini pomak
vrha pojedinih nosivih elemenata koji preuzimaju horizontalno optereenje.
9. Kod okvirnih sistema sa vitkim zidovima sa prevashodno fleksionim deformacijama
veliine iz predhodno navedenog u taki 8. mogu se raunati preko momenta inercije
poprenog presjeka vertikalnih elemenata. Ukoliko je, osim fleksione deformacije
znaajna i smiua deformacija, ona moe biti uzeta u obzir koristei ekvivalentni
moment inercije poprenog presjeka.

5. ZAKLJUAK

16

Utjecaj potresa na oblikovanje graevina i njihovih konstrukcija je veuma znaajan. Sva

znanja iz podruja potresnog inenjerstva su neophodna velikom broju graevinskih
inenjera i arhitekata. Potresi su prirodna pojava openito neprevidivog karaktera, a
posljedice njegovog djelovanja imaju naalost nerjetko razmjere katastrofe.Konstrukcije
treba tako proraunati i konstruirati da u sluaju potresa ne doe do lokalnog ili
globalnog loma. Sistem treba zadrati cjelinu i nosivost i poslije potresa. Konstrukciju
treba proraunati i konstruirati da se odupire seizmikom djelovanju s velikom
vjerojatnou, bez sluajnog oteenja i ogranienja upotrebe, a cijena obnove ne smije
biti neproporcionalno visoka u usporedbi s cijenom konstrukcije.Kapacitet nosivosti
konstrukcije na seizmiko djelovanje, u nelinearnom podruju, openito se doputa
smanjiti u odnosu na odgovarajui u linearnoelastinom odzivu. Protupotresnom zatitom
moraju se ostvariti odreeni drutveni i ekonomski ciljevi. Stoga drava svojim tehnikim
zakonodavstvom propisuje to i kako treba graditi i ne doputa da gradnja ovisi samo o
volji investitora.

17

LITERATURA
[1]M. Llunji , Aseizmiko projektovanje i arhitektura, Msproject ,2014.
[2]M.Hrasnica, Seizmika analiza zgrada,Sarajevo, 2005.
[3]M.auevi, Potresno inenjerstvo, Zagreb, 2001.
[4]M.Hrasnica, Aseizmiko graenje, Sarajevo, 2008.
[5]Boidar S. Pavievi, Aseizmiko projektovanje i upravljanje zemljotresnim rizikom,
Podgorica 2000.

18