Izradio: JURE PEO

Mentor: Prof. dr. sc. TANJA ROJEBONACCI

Split ; svibanj
2008.g

OPENITO O PILOTIMA

Piloti su duboki temelji kod kojih je duina bitno vea od poprenog

presjeka,a utjecaje od graevine prenose u tlo putem trenja izmeu plata
pilota i tla i pritiskom na vrh. Plat je kod ovakvih temelja znatnih povrina te se
njegov udio u prijenosu sila ne smije zanemariti. Samo piloti koji se oslanjaju na
vrstu stijenu, nose iskljuivo na dodirnu plohu temelj tlo. Tu se trenje po platu
ne moe ostvariti jer nema pomaka plata koji bi aktivirao trenje.
Piloti predstavljaju stupove koji silu prenose duboko u tlo.Mogu djelovati kao
pojedinani temelji ili kao piloti u grupi,spojeni naglavnom konstrukcijom.
ee je njihova primjena u grupi.Piloti mogu u tlo prenositi i vlanu silu koja se
pojavljuje u sluaju kada piloti djeluju kao par kod prenosa momenata u tlo.Piloti
se mogu izvoditi i kao kosi.Naglavna konstrukcija prenosi i preraspodjeljuje
optereenja od graevine na pilote.Piloti su najstarija vrsta dubokog temeljenja.

Izvode se kao: zabijeni, utisnuti, kopani.Kad su malog promjera izvode

se kao zabijeni, nabijen, utisnuti i svrdlani.Prva tri tipa prilikom izvedbe
izazivaju zbijanje tla u prostoru u kojem se izvode.Izvode se od drveta,
elika, armiranog betona, betona i ljunka.Posebna vrsta su piloti
izvedeni mlaznim injektiranjem.

esto se koriste za temeljenje u vodi.Tad dio pilota ujedno slui kao stup.Za
to se koriste prefabricirani, armiranobetonski piloti koji su manje osjetljivi
na agresivno djelovanje vode.Drveni piloti moraju se izvesti tako da se
uvijek nalaze ispod nivoa podzemne vode jer u tom sluaju ne
trunu.Ukoliko se upotrebljavaju elini piloti potrebno ih je zatititi protiv
korozije.elini piloti se ne preporuuju kao trajna vrsta temelja zbog
korozije,iako su im sve druge osobine povoljne.Ako se primjene treba
izvesti antikorozivnu zatitu (premazi, elektroosmoza, debljina stjenki).

(a) piloti koji optereenje prenosi kroz loe tlo u vrstu stijensku podlogu, na vrh, bez
sudjelovanja trenja po platu.
(b) pilot prenosi optereenje dijelom na vrh a dijelom trenjem po platu u homogenom tlu.
(c ) pilot prenosi u tlo i vodoravna optereenja nastala djelovanjem momenata iz gornje
konstrukcije uslijed djelovanja vjetra ili potresa.
(d) pilot prolazi kroz tlo koje reagira na promjenu vlage, buja ili se radi o tlu koje moe
kolabirati kao na pr. les. Tada je temeljenje na pilotima jedino mogue rjeenje ako se
dobro nosivo tlo nalazi na razumno dohvatljivoj dubini.
(e) pilot koji je optereen na vlak. Ovakvi se piloti mogu pojaviti kod dalekovodnih stupova,
platformi za vaenje nafte, i graevina pod znaajnim utjecajem uzgona.
(f) prikazana je primjena temeljenja na pilotima stupa mosta kod kojeg postoji mogunost
pojave erozije rijenog korita oko stupnog mjesta.

Prijenos sila
Piloti uvijek zadovoljavaju uvjet da je D/B>4 te se mogu raunati prema
Meyerhofovim izrazima.
Prema prijenosu sila razlikujemo:
pilote koji nose na vrh;
pilote koji nose iskljuivo trenjem po platu (lebdei piloti)
pilote koji nose kombinirano.
Kod pilota koji nose na vrh i trenjem po platu, moe se trenje po platu usvojiti
samo za tla sa veim vrstoama na smicanja i to samo onda kada je mogue
mobilizirati trenje po platu za to je potreban relativni pomak izmeu tla i pilota
.Ukoliko pilot prolazi kroz izrazito stiljive slojeve ili slojeve podlone naknadnom
slijeganju dolazi do pojave negativnog trenja koje poveava ukupnu silu koju pilot
vrhom prenosi u tlo.

Negativno trenje javlja se kao dodatna vuna sila prema dolje zbog relativnog
pomaka mase tla u odnosu na temelj prilikom procesa konsolidacije, i to kod
nekonsolidiranih masa stiljivog tla.
Veliina negativnog trenja odreuje se na isti nain kao i veliina naprezanja
koja se moe trenjem prenijeti na tlo.

Qv

Odnos veliina sila koje pilot u tlo prenosi vrhom i trenjem po platu ovisno o kakvoi
slojeva kroz koje prolazi (vodoravno rafirani dijagram je raspodjela vrijednosti trenja po
platu). Vlastita teina pilota nije ukljuena.

a) prikazuje pilot koji nosi uglavnom na vrh i neto vrlo malo trenjem po platu.
b) prikazuje nain prijenosa sila kod lebdeih pilota.
c) prikazuje prijenos sile trenjem i na vrh sa dominantnom nosivou u vrstom
sloju.
d) prikazuje poveanje ukupne sile koju pilot nosi na vrh zbog pojave negativnog
trenja.

VRSTE PILOTA U ODNOSU NA MATERIJAL

DRVENI PILOTI
ELINI PILOTI
ARMIRANO BETONSKI PILOTI
LJUNANI PILOTI

VRSTE I NAINI IZVOENJA PILOTA

Piloti se mogu izvoditi kao zabijeni, nabijeni, kopani (bueni , svrdlani), mlazno
injektirani i utisnuti.

Zabijati se mogu drveni, armirano-betonski i elini piloti. Zabijaju se makarama i

vibro-nabijaima. Kod zabijanja svih vrsta pilota koriste se zatitne kape sa
glavama zatienim posebno oblikovanim kapama, koje slue i za smanjenje buke.
Metoda nabijanja koristi se na nain da se u tlo zabije cijev u koju se ugrauje beton ili
ljunak. Pri tom se ovisno o tehnonologiji cijev vadi (sistem Franki) ili ostavlja kao
kouljica pilota (sistem Raymond), a materijal koji se ugrauje nabija batom sa povrine. U
nekim se sluajevima kao npr. kod Franki pilota, moe u kouljicu prije ispune
betonom, ugraditi i potrebna armatura.
Kod ljunanih pilota koji slue kao uspravni drenovi, kouljica se obavezno mora
izvaditi.

Nabijanje pilota (Franki tehnologija s

vaenjem cijevi)

Utisnuti piloti slue u posebne svrhe kod sanacija temelja. Utiskuju se izmeu temelja i
podtemeljnog tla pomou hidraulikih tijesaka. Ova vrsta dubokog temeljenja
spada u posebne zahvate.

Tehnologija izvedbe utisnutih pilot

Kopani piloti izvode se na nain da se do projektirane dubine izvede iskop tla i u

tako pripremljenu upljinu ugradi armatura i beton (ili ljunak ovisno o namjeni).

Vrste grabilica i razbijaa za

izvedbu
kopanih pilota

U Hrvatskoj je poznatija Benoto tehnologija koja za iskop koristi grabilicu, a za

zatitu od uruavanja zatitnu kolonu (cijev) koja se vadi u toku betoniranja.

Benoto tehnologija izvedbe pilota sa

zatitnom kolonom

Salzgitter i Rodio tehnologija vri iskop pomou glodanja materijala. Za transport

iskopanog materijala i razupiranje iskopa koristi se glinobetonska isplaka koja
cirkulira pomou sustava crpki.

Rodio tehnologija izvedbe buenog pilota

Kopani piloti pogodni su za izvedbu pri kojoj je potrebno da vrh pilota ue u

povrinski sloj stijene jer takva tehnologija omoguuje razbijanje povrinskog sloja
stijenske mase.
Piloti ispunjeni ljunkom koriste se kao uspravni drenovi za potrebe ubrzane
konsolidacije velikih zapremina tla, na pr. ispod nasipa za autoceste. Oni
poboljavaju svojstva tla u koje su nabijeni poveavajui njegovu gustou do koje
dolazi uslijed zbijanja tla kod utiskivanja pilota ili cijevi za njihovu izvedbu.

Mlazno injektiranje koristimo za izvedbu pilota (30cmd80 cm). Tehnologija se

svodi na ubrizgavanje injekcione mase u tijeku buenje u tlo, pod visokim pritiskom,
pri emu se u potpunosti razbija struktura tla i izvodi valjkasto nosivo tijelo.Ovi se
piloti mogu i armirati na nain da se nakon izvrenog injektiranja kroz sredite
valjkastog tijela ugradi ipka rebraste armature.Piloti dobiveni pomou mlaznog
injektiranja upotrebljavaju se u raznim uvjetima naroito kada nikakvi iskopi ili
potresi zbog nabijanja nisu preporuljivi.

Tri naina izvedbe mlaznoinjektiranih stupnja

PILOT OPTEREEN HORIZONTALNOM SILOM

Kod prijenosa vodoravnih sila pilotom u tlo, potrebno je postii izvjesno

ukljetenje da
bi se preuzeo moment savijanja nametnut konstrukciji. Do toke dodira pilot tlo,
statiki se javlja ista konzola. Ulaskom pilota u tlo javlja se reakcija tla
(podloge) u obliku
otpora tla.
Veliina doputene vodoravne sile ili djelujueg momenta na glavu pilota,
ee je ograniena veliinom dozvoljenog otklona glave pilota nego vrstoom
tla u
koje je pilot ugraen.

Odreivanje nosivosti pilota po teoriji prvog reda

Ova se teorija koristi kod prorauna nosaa na elastinoj podlozi. Kako je
veoma
pogodna za proraun na raunalu, tek je njihovim razvojem dobila na znaaju.
Danas
se metoda koristi za prorauna slijeganja temelja rezervoara. Metoda se
sastoji u tome
da se tlo zamjeni nizom opruga. Karakteristike opruga izraavaju se modulom
reakcije
podloge. Metoda se jo naziva i Winklerova metoda prema njenom autoru
(Winkler,
1867.). Na slici je prikazan Winklerov model s oprugama i greka koja nastaje
njegovim koritenjem.
Nedostatak ovog modela je to optereenje skrauje
samo ona pera na kojima greda izravno lei,dok kod
stvarnog ponaanja tla optereenje gredom izaziva
sljeganje i u njenoj okolini.

Postavi li se nosa u uspravan poloaj u kakvom se nalaze piloti, dobiva se

nosa
na elastinoj podlozi koji se odupire deformaciji u vodoravnom smjeru. To je
jedina
razlika izmeu kontinuiranog nosaa optereenog tokasto (temeljni nosa
optereen stupovima i/ili zidovima) ili pokretnim optereenjem (kranska staza) i
pilota,
optereenog na glavi vodoravnom silom i/ili momentom savijanja. Na slici je
prikazan
proraunski model kod kojeg je tlo zamijenjeno nizom opruga.

Winklerov model pilota u tlu

Prethodno je pokazano da greka nastaje na rubovima izvan optereenog

podruja,
to je bitno kod vodoravnih nosaa, dok kod prorauna pilota i zagatnih stijena
ovaj
nedostatak nije toliko uoljiv. Teoretsko je rjeenje ope poznato i rjeivo. Ostaje
da
se odredi ulazni parametar reakcija podloge i rubni uvjeti potrebni za odreivanje
statikog sustava nosaa.
Reakcija podloge ili Winklerov koeficijent
Potrebno je odrediti pojmove da bi se moglo koristiti podatke iz literature. U
tom smislu je najbolju odrednicu dao Vesi (1961.). On razlikuje koeficijent
reakcija
podloge K0, dobiven ispitivanjem krutom probnom ploom (11 stopa) i
modul reakcije podloge KV, koji se koristi za simulaciju krutosti opruge u
proraunima, a koji je izmeu ostalog i funkcija irine i krutosti nosaa.
Iz gore reenog je vidljivo da modul reakcije podloge nije konstanta tla, jer
njegova vrijednost ovisi o veliini optereene povrine, obliku optereene
povrine i intenzitetu optereenja. Primjena brojanih vrijednosti mora se
uzeti s velikim oprezom.

Kod koritenja Winklerovog modela za proraun pilota potrebno je poznavati

vrijednost ovog koeficijenta u vodoravnom smjeru. I za to postoje empirijski izrazi
veza po raznim autorima.
U svom radu iz 1943. Terzaghi razmatra primjenu teorije elastinosti u
mehanici
tla. U tom poglavlju govori o koeficijentu reakcije podloge potrebnom za
proraun i
dimenzioniranje pilota. On doslovno kae Vrijednost koeficijenta reakcije tla
K, ne
zavisi samo o prirodi tla, ve i o veliini i obliku optereene povrine. Ako se
ostali
uvjeti ne mijenjaju, reakcija tla se smanjuje poveanjem intenziteta
optereenja.
Prema tome, vrijednosti K nije konstanta odreenog tla, a odnos izraen
jednadbom
je gruba zamjena za stvarni odnos.
= K (gr/cm3)
Kv uspravni modul reakcije podloge;
K0 jedinini koeficijent reakcije
U kasnijem radu Terzaghi, (1955.) predlae
podloge; odreivanje koeficijenta (prema
irina temelja
u centimetrima.
Vesiu modula) reakcija podloge Kv Bpomou
jedininog
koeficijenta K0 i irine

stvarnog temelja B prema jednadbi:

Jedinini koeficijent reakcije podloge K0, odreuje se probnom ploom stranice

3030 cm (u stvari je to jedna stopa ili 0,305m).
Za kriterij je rjeenje predloio Vesi (1961.) na slijedei nain:

Prema Vesiu (1961.) K0 se odreuje za

s1=2.5 cm

U svim ovim rjeenjima radi se o reakciji vodoravne podloge. Za proraune

savijanja pilota potrebno je odrediti koeficijent reakcije u vodoravnom smjeru
to jo oslonjava problem.Dok se za vodoravne podloge moe vriti ispitivanje
probnom ploom,to za uspravne ravnine nije mogue. Ostaju na raspolaganju
samo priblino izvedene veliine.

Za nekoherentne materijale Terzaghi (1955.) predlae vrijednost jedininog

koeficijenta reakcije podloge u vodoravnom smjeru koja raste proporcionalno s
dubinom prema izrazu:

Za pilote koji lee u koherentnom materijalu Terzaghi (1955.) predlae da je

reakcija
podloge neovisna o dubini tj.:

Koeficijenti reakcije podloge u vodoravnom smjeru Kh [N/m3] prema Terzaghiju

(1955.)

Ova je tablica prikladna za koritenje u izrazima za proraun vodoravnog

modula
reakcije podloge prema Terzaghiju:

RJEENJE DIFERENCIJALNE JEDNADBE PROGIBNE LINIJE

Openito se moe rei da je proraun pilota optereenog vodoravnom silom vrlo
sloen. Za praktinu su upotrebu mnogi autori dali metode sa odreenim
pojednostavljenjima. One omoguuju brze i dovoljno tone proraune potrebne
za
praksu.
Neka je pilot nosa duine L i irine (promjera) B na savitljivoj podlozi, optereen
vanjskim teretom px i reakcijom tla qx. Diferencijalna jednadba progibne linije
elastinog nosaa na elastinoj podlozi prema teoriji prvog reda ili teoriji
koeficijenta
sz vodoravni pomak osi tapa na udaljenosti z od
reakcije podloge glasi: povrine
poluprostora;
B promjer pilota;
EI krutost elastinog tapa-pilota;
qz reakcija podloge;
pz vanjsko optereenje na dubini z

Prema ovoj teoriji, na po volji odabranoj dubini z, kontinuiranog elastinog

leaja,
pomak sz proporcionalan je reakciji podloge qz. Pri tom je koeficijent
proporcionalnosti nita drugo nego koeficijent reakcije podloge, ali u
vodoravnom smjeru Kh, odnosno:

Uvrtavanjem vrijednosti za sljeganje u poetni izraz dobijamo:

gdje je

Da bi se jednadba rijeila moraju se uvesti jo neki rubni

uvjeti.
Werner (1970.) je razmatrao dva sluaja pilota i dva sluaja optereenja,a rjeenja
su data u obliku familije grafikona:

U izvornom radu (1970.) daje tablicu vrijednosti reakcije podloge po dubini

za etiri promatrana sluaja i za sluaj kada pilot lei u krutoj glini kada je
koeficijent otpora podloge nepromjenjiv s dubinom.
U proraunima je cu modul reakcije tla izraunat prema prethodno
iznesenim
preporukama od Terzaghija (1955.)

Terzaghi-evo rjeenje i rjeenja koja se na njega naslanjaju

Veina se prorauna svodi na odreivanje dubine ispod koje se raunski moe uzeti da
pilot ostaje nepomian.
Klasian izraz Terzaghi-a za fiktivnu duljinu ukljetenja iznosi:
gdje je
L- fiktivna duljina ukljetenja
E- modul elastinosti pilota
s-pomak glave pilota na razini terena
I- moment inercije pilota
KA, KP -koeficijenti vodoravnog pritiska u tlu
d- popreni presjek pilota ( u nekim izrazima oznaeno kao B, ovisno o izvoru)

Kratki a) i dugi b) pilot

optereen vodoravnom silom;
c) shema za proraun
momenata savijanja
(Terzaghi, 1943.)

Za lebdee pilote sa slobodnom glavom postoji jednostavno rjeenje za graninu

vrijednost
vodoravne sile Hu na slijedei nain

Skica raspodjele otpora tla du pilota

potrebna za proraun granine vrijednosti
sile H=Hu (Poulos & Davis 1980.)]

Rjeenja postoje za dva rubna sluaja kada je:

1) p0=pL=pu ; tj. za konstantnu raspodjelu otpora tla po dubini (koherentno
tlo);
2) p0=0 i linearno raste do vrijednosti pL (nekoherentno tlo).
Werner (1970.) daje rjeenje za maksimalno dozvoljenu vodoravnu silu u
obliku:
gdje je

koeficijent ovisan o tlu, geometriji i gradivu

pilota

EI krutost pilota;
w(o) dozvoljeni pomak glave;
w=EI*w(0).

cu koeficijent ovisan o koeficijentu reakcije

podloge
(modul reakcije podloge) u vodoravnom smjeru, Kh i
vrsti tla

Svi ovi prorauni daju maksimalno mogue vrijednosti vodoravne sile koju pilot
moe
preuzeti u zavisnosti o kakvoi tla, bez obzira kolika pri tom nastaje
deformacija (otklon)
glave pilota. Stoga je potrebno jo jednom naglasiti da je ei kriterij kritina
vrijednost
dozvoljenog otklona, nego najvea mogua vodoravna sila ili moment savijanja
kojeg ona proizvede.

Teoretsko rjeenje mogue je nai u podruju teorije elastinosti. Teorija daje

rjeenje za
pomak glave pilota, a to i jest stvarno potrebno odrediti. Da bi se ono moglo
odrediti mora
se definirati rubne uvjete.
Rubni uvjeti
Iz gornjih razmatranja vidi se da je proraun ovisan o nizu rubnih uvjeta koje je
nuno
odrediti i pojednostavniti prije oblikovanja proraunskog modela. Nastavno e
se ukazati
na mogue rubne uvjete i njihove kombinacije o kojima ovise pojednostavljeni
prorauni
pilota optereenih vodoravnom silom. Iza rubnih uvjeta dani su crtei i
pripadna
pojednostavljena rjeenja za proraune. Podjela se moe izvriti kako slijedi:

1.
Prema odnosu duine i poprenog presjeka pilota, moe ih se podijeliti na
krute i savitljive.
Kako raspodjela reakcije podloge ovisi izravno o nametnutoj deformaciji u
tlu to ovaj
imbenik ima vaan utjecaj na model odabran za proraun.
2.
Prema uvrenju u naglavnu konstrukciju moe ih se podijeliti na pilote
upete u
naglavnu konstrukciju,(to onemoguava zaokret glave pilota) i slobodne,
gdje se
glava ponaa kao slobodni rub konzole.
3.
Prema duini mogu biti kratki i dugi piloti to je donekle vezano sa
stavkom 1.
4.
Prema nainu oblikovanja reakcije podloge razlikuju se piloti izvedene u
glini i
piloti izvedene u pijesku a razlika u oblikovanju reakcije podloge je
vidljiva na
slikama.
5.

Rjeenja za lebdei pilot u beskonanom poluprostoru. Postoje dvije

mogunosti:
1. PILOTI SLOBODNE GLAVE

Kruti i savitljivi pilot slobodne glave a) u glini, koherentno i b)

pijesku

za koherentno tlo, je:

za nekoherentno tlo, je:

(*)

Cu i Kv prema preporukama Terzaghija

Ako se dogodi da je Mmax vei od maksimalno mogueg momenta kojeg moe

preuzeti
pilot zadanih dimenzija, tada se pilot ponaa kao dugi, savitljivi pilot te raun
za graninu silu treba ponoviti uvrtavajui granini moment koji pilot moe
preuzeti u jednabi (*).
U
svim ovimnastanka
jednadbama,
je koeficijent
ovisi okratke
kutu trenja
.
Mogunost
lomnogKpmehanizma
za koji
slobodne
i duge
pilote
je prikazan na slici.Kratki piloti su oni kod kojih je bona nosivost potpuno
ovisan o otporu tla, dok kod dugih pilota vrijedi da je bona nosivost
primarno ovisan o dozvoljenom momentu koji pilot moe primiti.Na mijestu
gdje je moment maksimalan,posmine sile su jednake nuli.

2. PILOTI S UVRENOM GLAVOM

Piloti pridrane glave, razliitih

duljina:
u glini a)
u pijesku b);
1) kratki;
2) srednji;
3) dugi
(prema Bromsu, 1964)

Za svaku je podvrstu u pojednostavljenom obliku mogue dati rjeenje za

najveu
moguu vodoravnu silu i odgovarajui moment. I ovdje vrijedi da je:
L=1.5d+f+h
za koherentno
tlo:

- srednje dugi piloti

- kratki piloti

Ukoliko je najvei moment, koji se javlja

na
dubini (f+1.5d), manji od momenta
Mpop,
onda odgovara rjeenje za duge pilote

za nekoherentno tlo:

- kratki piloti

Ako se desi da je Mmaks. Mpoput. tada vrijedi sluaj pilota srednje duine .
Za vodoravno uravnoteenje sustava potrebno je dodati silu:

Uzme li se u obzir momente koji djeluju na glavu pilota i uvrsti li se vrijednost

sile F,dobijemo:

Za dugi pilot, gdje se maksimalni moment Mpop. pojavljuje na dva mjesta

vrijedi izraz:

Pretpostavka postojeeg momenta otpora gornje kape je najmanje My

.Mogui lom za kratke,srednje i duge pilote su prikazani na slici.

My = 2.25Cudg2 - 9Cudf(1.5d + 0.5f)

Ova jednaba zajedno sa vezom L = 1.5d + f + g je mogue rjeenje za
Hu.To je nuno za provjeru maksimalnog pozitivnog momenta na dubini
f+1.5d,to je manje od My.

Kod pilota kojima vrh lei u vrstim materijalima, a tijelo prolazi kroz meke
slojeve, preteni e dio momenta savijanja preuzeti vrh koji za takva optereenja
mora
biti uklijeten u vrstu podlogu najmanje za dubinu jednaku dvostrukom
promjeru
pilota. I upeti piloti se proraunski razlikuju ovisno o tome da li su dugi ili kratki.
Kod lebdeih pilota nema ove mogunosti. Moment ili vodoravna sila
izazivaju
savijanje pilota na nain da se na nekoj dubini L, javlja toka u kojoj
deformacija
mijenja smjer te otpor prelazi na drugu stranu pilota. Deformacija je
priblino
sinusoidalna i priguuje se s dubinom. Za pilot velike duljine javiti e
se nekoliko
toaka promjene smjera savijanja.
Kratki a) i dugi b) pilot
optereen vodoravnom silom;
c) shema za proraun
momenata savijanja
(Terzaghi, 1943.)

Dijagrami za odreivanje ukupne bone

otpornosti

Nevezana tla:
a)kratki piloti
b)dugi piloti
(poslije Bromsa,
1964.)

Vezana tla:
a)kratki piloti
b)dugi piloti
(Broms,
1964.)

RJEENJA TEMELJEM ANALIZE POKUSNOG OPTEREENJA

Pokusno optereenje pilota vodoravnom silom je najpouzdaniji podatak za
njegovo
dimenzioniranje. Radi se samo u iznimnim sluajevima jer je veoma skupo.

Pokusno vodoravno optereenje pilota

razupora izmeu dva pilota

Tijesak i oprema za nanoenje vodoravnog

optereenja na jednoj strani razupore s
prethodne slike
Ispitivanje vreno u luci Gru u
Dubrovniku

GRUPE PILOTA OPTEREENE HORIZONTALNIM SILAMA

Bitna je razlika u prijenosu vodoravnih sila i momenata pomou pilota samca i
pomou grupe pilota. U grupi se naglavnom konstrukcijom djelujue optereenje
prenosi na par ili parove sila koje piloti preuzimaju kao optereenje du osi
(tlano i vlano) te se savijanje svodi na minimum. U takvim se konstrukcijama
najee koriste grupe kosih pilota.
Pilot samac, optereen vodoravnom silom naginje se u tlu i izaziva reakciju
podloge kao i savitljivi nosa. Reakcija podloge ovisi o veliini deformacije.
Veliina deformacije pak ovisi o krutosti sustava pilot - tlo.
Piloti u grupi upotrebljavaju se redovito kada je potrebno preuzeti vodoravne
sile ili momente savijanja koje tvori par sila. Tada neki od pilota iz grupe
preuzimaju vlane sile kako je to prikazano na slici.Sile u grupi pilota mogu se
jednostavno odrediti metodama klasine grafostatike.
Ovisno o smjeru vanjskih sila postoji mogunost da svaki od pilota iz takve
grupe
bude tlani odnosno vlani te ih je tako potrebno i dimenzionirati.

GRUPE KOJE SADRE KOSE PILOTE

Za grupe vertikalnih pilota,ukupno horizontalno optereenje grupe koja sadri

kose pilote moe se uzeti manja za:
1. iznos horizontalnog optereenja za pojedini pilot u grupi
2. veliinu optereenja koja djeluje na grupu kao na jedinstven blok

Ako je neka od analiza opisanih od strane Roscoea (1957.) primjenjena,a koja

doputa mogunost da bude izvren obzirom da rezultanta sila na prednjem i
stranjem dijelu grupe djeluje na kosoj plohi,ako su prednja i stranja strana
kose.Posmina otpornost takoer moe biti pretpostavljena ije je djelovanje
iznad povrine nivo vrhova grupe pilota. Alternativa i mnogo jednostavnije je
razmatrati ekvivalentni blok sa vertikalnim stranicama.Obe ove procjene sadre
to,da ako grupa ne uspije kao jedinstven blok, ukupno horizontalno optereenje
na grupu ovisi samo o kosini vanjskih pilota i ne ovisi o kosini unutranjih pilota.

Korist koju imamo od krajnjih kosih pilota je posebno znaajna kad su piloti zabijani u tlo
na relativno malim razmacima.
Simeka je testirao etri razliite grupe pilota a rezultati su prikazani u tablici.
Ukupno horizontalno optereenje Hu je izraeno kao postotak od teine
grupe pilota W.Kako se Hu/W poveava,tako se i dubina zabijanja
poveava.Kako raste dubina zabijanja tako raste i efekt kosine a
horizontalno optereenje opada, i za 75% dubine ima virtualni efekt.

Grupa
A

Grupa
D

Grupa
C

Grupa
B
Gru
pa

Relativna
dubina
zabijanja L/
(L+e)

Relatino
optereenje
Hu/W

Relativni
horizontalni
pomak (/s)%

0,25
0,50
0,75

0,42
1,90
5,70

3,5
5,0
7,0

0,25
0,50
0,75

0,98
2,02
5,62

5,0
6,0
7,0

0,25
0,50
0,75

1,09
2,10
5,55

5,0
6,0
7,0

0,25
0,50
0,75

1,10
2,58
5,10

5,0
6,0
7,0

Rezultati Simekovog
ispitivanja

UPOTREBA PILOTA ZA POVEANJE STABILNOSTI KOSINA

Analiza uinka pilota na stabilizaciju kosina

Broms (1972) je opisao upotrebu drvenih pilota za poveanje stabilnosti kosina

kod jako mekanih glina,dok vei promjeri kod pilota lijevanih na mjestu su
upotrebljavani u SAD-u kod stabilizacije aktivnih klizita u tvrdim
glinama.Promjer ovih pilota varira od 1.0-1.5m. U Japanu su za istu namjenu
koritene 300mm iroke eline cijevi armirane sa H profilima.
Piloti su generalno stavljeni u prije izbuene rupe do dna kosine,gdje su
posmina naprezanja u tlu najvea.
Fukuoka (1977) je opisao podrobnije upotrebu pilota za stabilizaciju klizita i
predstavio metode za analizu koje proizlaze iz momenata savijanja u
pilotu.Ukoliko je pilot stavljen u klizite, dio L1 iznad zamiljene plohe sloma bit
e podvrgnut silom P sa ekscentritetom e od plohe sloma.Zanemarujemo
uzdunu sile zbog pojednostavljenja,a sili poremeaja se moe smatrati da e
otpor pruati donji dio pilota L2 ispod kritine plohe loma.Maksimalna vrijednost
sile otpora Hu je data barem kao sljedee etri vrijednosti:
1. Ukupna bona otpornost za kratke pilote duljine L2 optereene ekscentrino
2. Ukupna bona otpornost za duge pilote optereene ekcentrino(ova
vrijednost zavisi
od iznosa momenta na pilot).
3. Ukupno optereenje koje moe nastati du gornjeg dijela (duljine L1) pilota,a
ako tlo tee pokraj pilota i ukupni pritisak pilota na tlo koje e nastati du
ovog dijela pilota.

Eksentricitet e moe se kao prva aproksimacija za puni pomak, priblino uzeti na

kontaktu pilot-tlo na pretpostavljenu plohu sloma.Jednom vrijednost Hu moe biti ovako
rijeena,dodatni moment otpora ili sila uzrokovana pilotom moe biti utvren,i otud
uinak faktora sigurnosti.
Postupak mora biti ponavljan za niz probnih ploha sloma zbog pronalaska one sa
najmanjim faktorom sigurnosti.Razmatranje moe takoer biti dato i za plohe koje su
prole ispod pilota.

METODE ZA POVEANJE BONE OTPORNOSTI PILOTA

Broms (1972) je razmatrao neke metode za poveavanje bone otpornosti
pilota.Mnoge od metoda oslanjaju se na poveanje dimenzija i/ili krutosti pilota
blizu povrine.Upotreba pijeska ili ljunka punei prostor oko pilota,je jako
dobro za mekane gline kad je pilot optereen ciklikim
optereenjem.Postepenim punjenjem u glini,poveavamo promjer pilota.Visina
sloja oko pilota je ograniena sa nosivou slojeva ispod pilota.

Poveanje bone otpornosti mogue je

rjeiti na sljedee naine:
a) sa slojem pijeska ili ljunka
b) ugradnjom krila
c) naglavkom
d) betonskim klinom
e) betonskim gredama
f) kratkim stupovima

PRIMJER PILOTA OPTEREENOG HORIZONTALNOM SILOM

Za zadanu skicu potrebno je izvriti proraun potrebne duine pilota
optereenog horizontalnom silom prema skici.

armirano-betonski
pilot ; promjer =
1,2m

Dubin
a

Slo
j

Vrsta
tla

kN/m
3

kPa

GP

40,0

18

38

0,25

MPa

cm/s

75

10-5

Podaci o
tlu

Za pilote u nekoherentnim materijalima, kod kojih je reakcija podloge na

nivou terena jednaka nuli i mijenja se s dubinom, a ovisi o veliini
deformacije tapa, rjeenja su sljedea:

Hu

0,5 * * h * d * K p * L3

e L
Hu
f 0,82 *
d * Kp * *h

L h f
1 sin
Kp
1 sin
M MAX H u * (e

2
f)
3

Ponaanje krutih i savitljivih pilota slobodne glave u pijesku (prema Bromsu,

1964)

Duljina utiskivanja pilota potrebna za preuzimanje horizontalnog optereenja,

dobivena je preko gore navedenih izraza, s tim da je bilo potrebno izvriti
iteracije.
Rjeenje je izraeno u softverskom paketu Microsoft Office Excela.
U dolje prikazanu tablicu potrebno je unijeti ulazne podatke, a to su gustoa
tla, kut unutarnjeg trenja, promjer pilota, veliinu optereenja, duljinu pilota
iznad ravnine terena, te neku pretpostavljenu vrijednost za h.

Zakljuak:
Duljina utiskivanja pilota za preuzimanje horizontalnog optreenja od 200kN, je
L=4,77 m. odabrano L=5,0 m
Maksimalni moment iznosi 501,72 kNm.

LITERATURA

Roje-Bonacci,T; Mievi, P, Temeljenje, (1997.) Graevinski fakultet

Sveuilita u Splitu i
Graevinski fakultet Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Poulos, H.G., Davis, E.H. (1980.), Pile fpundation analysis and design,
John Wiley
and sons, New York, Chichester, Brisbane, Toronto
Roje-Bonacci,T, Posebna poglavlja iz temeljenja-Autorizirana predavanja
za studente poslijediplomskog studija, (2007.) Graevinsko-arhitektonski
fakultet Sveuilita u Splitu

HVALA NA PANJI!