Sloena temeljenja

Predavanje 5
Projektiranje pilota prema
EUROCODE 7
1

7. Temeljenje na pilotima
7.1. Openito

(1)P Odredbe u ovom poglavlju primjenjuju se na pilote oslonjene na osnovicu,

na lebdee pilote, vlane pilote i popreno optereene pilote, koji se ugrauju
zabijanjem, utiskivanjem, uvrtanjem ili buenjem, s injektiranjem ili bez njega.
Za izvoenje pilota treba upotrijebiti:
EN 1536:1999 za buene pilote
EN 12063:2000 za murje
EN 12699:2000 za zabijene (utisnute) pilote
EN 14199

za mikropilote

7.2

Granina stanja

(1)P Mora se nainiti popis graninih stanja. Razmatraju se sljedea granina stanja:
gubitak sveukupne stabilnosti,
slom dosezanjem nosivosti temelja na pilotima,
uzdizanje ili nedovoljna vlana otpornost temelja na pilotima,
slom u temeljnom tlu uslijed popreno optereenog temelja na pilotima,
slom konstrukcije pilota u tlaku, vlaku, savijanju, izvijanju ili posmiku,
istodobni slom temeljnoga tla i temelja na pilotima,
istodobni slom temeljnoga tla i konstrukcije, prekomjerno slijeganje tla,
prekomjerno uzdizanje tla,
neprihvatljive vibracije.

7.3

Djelovanja i projektne situacije

7.3.1

Openito

(1)P Za proraune graninih stanja, moraju se razmotriti djelovanja koja su

popisana u poglavlju 2.4.2.
(2)P Projektne se situacije mora odabrati u suglasju s naelima koja su navedena u
2.2.
(3) Predlae se, ako zatreba, analiza meudjelovanja konstrukcije i temeljnoga tla,
radi odreivanja onih djelovanja na konstrukcije, koja se moraju usvojiti za
projektiranje temelja na pilotima. Za ovu se analizu predlae razmotriti, ako zatreba,
kako male tako i velike svojstvene vrijednosti krutosti.

7.3.2

Djelovanja uslijed pomaka temeljnoga tla

7.3.2.1 Openito
(1)P U temeljnom tlu, u kojemu se nalaze piloti, moe doi do pomaka uslijed
konsolidacije ili bubrenja tla, uslijed susjednih optereenja, puzanja ili
klizanja tla, ili uslijed potresa.
Ove pojave utjeu na pilote tako to su povod za stvaranje negativnoga trenja na
platu, za uzdizanje, istezanje, popreno optereenje i pomake. U ovim situacijama,
projektne vrijednosti vrstoe i krutosti temeljnoga tla obino moraju biti gornje
vrijednosti.
(2)P Za projektiranje se mora usvojiti jedan od sljedea dva pristupa:
pomak temeljnoga tla se uzima kao djelovanje; tada se provodi analiza
meudjelovanja radi odreivanja sila, pomaka i deformacija u pilotu,
kao projektno se djelovanje mora uvesti gornju graninu vrijednost one sile,
koju temeljno tlo moe prenijeti u pilot; za odreivanje ove sile mora se uzeti u
obzir vrstou tla i izvor optereenja uslijed teine ili slijeganja tla, ili uslijed
onog djelovanja koje remeti tlo.
5

7.3.2.2 Negativno trenje na platu

(1)P Ako se u projektnom proraunu sila od negativnog trenja na platu uzima kao
djelovanje, tada njezina vrijednost mora biti ona najvea koju veliko slijeganje tla
moe proizvesti u odnosu na pilot.
(2) Za proraun najvee sile od negativnog trenja na platu, mora se uzeti u obzir
posminu otpornost tla uzdu plata pilota, dubinu stiljivog tla, teinu tla i
povrinsko optereenje oko svakog pilota koji prouzrokuje slijeganje.
Za skupinu pilota, gornja se granina vrijednost sile od negativnog trenja na platu
moe izraunati na temelju teine onog optereenja koje izaziva slijeganje, vodei pri
tom rauna o promjenama pornog tlaka uslijed snienja razine vode, konsolidacije
ili zabijanja pilota.
(3)P Ako se oekuje malo slijeganje temeljnog tla nakon ugradnje pilota, tedljiv se
projekt moe postii tako da se slijeganje temeljnog tla uzme kao djelovanje te
se provede analiza meudjelovanja. Projektnu vrijednost slijeganja temeljnog tla
odreuje se uporabom jedinine teine i stiljivosti materijala u suglasju s 2.4.3.
(4) Za proraun meudjelovanja uzimaju se u obzir pomaci pilota u donosu na
okolno temeljno tlo koje se slijee, posmina otpornost tla uzdu plata pilota i
teina tla te oekivano povrinsko optereenje oko svakog pilota koji je povod
stvaranju negativnoga trenja na platu.
6

7.3.2.3 Uzdizanje tla

(1)P Pri razmatranju uinka uzdizanja tla ili sila usmjerenih prema povrini
terena, koje se mogu pojaviti du plata pilota, pomake temeljnog tla obino se
mora uzimati kao djelovanja.
(2) Bubrenje ili uzdizanje tla moe se pojaviti uslijed rastereenja, iskopa,
djelovanja mraza ili zabijanja susjednih pilota. Takoer se moe pojaviti
uslijed poveanja vlanosti tla nakon uklanjanja drvea, prestanka crpenja vode
iz vodonosnih slojeva, nakon to se sprijei isparavanje (zbog nove graevine) ili
uslijed izvanrednih situacija.
Do uzdizanja tla moe doi tijekom gradnje, prije optereenja pilota gornjom
konstrukcijom, a ono moe izazvati neprihvatljivo uzdizanje pilota ili strukturni lom
pilota.

7.3.2.4 Popreno optereenje

(1)P Popreni pomaci temeljnog tla popreno optereuju temelje na
pilotima. Ovo se popreno optereenje mora razmotriti ako se pojavi jedna ili
vie od sljedeih situacija:
temelj na pilotima koji se nalazi na rubu nasipa,
temelj na pilotima koji je izgraen na aktivnom klizitu,
nagnuti piloti u tlu koje se slijee,
piloti u seizmikom podruju.
razliite veliine optereenja na bilo kojoj strani temelja na pilotima,
razliite razine iskopa na bilo kojoj strani temelja na pilotima,
(2) Popreno optereenje temelja na pilotima obino treba odrediti tako da se
pilote uzme kao da su grede u masi tla koja se deformira.
Ako je horizontalna deformacija gornjih slabih slojeva tla velika, a piloti su iroko
razmjeteni, tada rezultirajue popreno optereenje ovisi o posminim
vrstoama ovih slabih slojeva tla.
8

7.4 Projektne metode i razmatranje projekta

7.4.1

Projektne metode

(1)P Proraun se mora temeljiti na jednom od sljedeih pristupa:

upotrebljavaju se rezultati ispitivanja statikim optereenjem, za koje se pokazalo
da su u suglasju s drugim mjerodavnim iskustvom, i to na temelju prorauna ili na
koji drugi nain,
upotrebljavaju se empirijske ili analitike metode prorauna, ija je valjanost
pokazana na temelju ispitivanja statikim optereenjem u usporedivim situacijama,
upotrebljavaju se rezultati ispitivanja dinamikim optereenjem, ija je valjanost
pokazana na temelju ispitivanja statikim optereenjem u usporedivim situacijama.
(2) Projektne vrijednosti parametara za proraune trebaju biti u opem suglasju s
3.3, no pri odabiru vrijednosti parametara, takoer se mogu uzeti u obzir rezultati
probnog optereenja pilota.
Ispitivanje statikim optereenjem moe se provesti na probnim pilotima, koji su
izvedeni jedino za ispitivanje i to prije zavretka projekta, ili na radnim pilotima, koji
ine dio temelja.
Ponekad je prihvatljivo upotrijebiti rezultate opaanja dobivene za neki usporedivi
postojei temelj na pilotima, umjesto da se provodi probno optereenje pilota, uz
uvjet da je ovaj pristup potkrijepljen rezultatima terenskih istranih radova i
ispitivanja temeljnoga tla.
9

Za konstrukcije, koje su razvrstane u prvi geotehniki razred, temelje na pilotima se

moe projektirati na osnovi usporedivog iskustva, to znai da se ne mora provoditi
probno optereenje pilota ni prorauni, sve to uz uvjet da vrsta pilota i uvjeti u tlu
ostaju unutar podruja iskustva, da je izvrena provjera uvjeta u tlu i da se izvedba
pilota nadzire u suglasju s naelima iz poglavlja 4.
7.4.2

Razmatranje projekta

(1)P
Treba razmotriti ponaanje pojedinih pilota i skupine pilota, kao i krutost i
vrstou konstrukcije koja pilote povezuje.
(2)P Kad se odabiru proraunske metode i vrijednosti parametara te kad se
upotrebljavaju rezultati probnog optereenja pilota, treba razmotriti trajanje
optereenja kao i njegove promjene u vremenu.
(3)P Pri proraunu i kad se upotrebljavaju rezultati probnog optereenja pilota,
treba uzeti u obzir planirano budue nasipavanje ili odstranjivanje nadsloja, ili
mogue promjene reima podzemne vode.
10

(4)P Kad se odabire vrsta pilota, kao i kakvoa materijala pilota i postupak izvedbe,
mora se uzeti u obzir:
uvjete u tlu na lokaciji, ukljuujui prisutne ili mogue zapreke u temeljnom tlu,
naprezanja izazvana u pilotima uslijed njihove izvedbe,
mogunost ouvanja i provjere cjelovitosti izvedenog pilota,
uinke postupka i slijeda izvedbe pilota na one pilote koji su ve izvedeni, kao i
na susjedne konstrukcije ili instalacije,
doputena odstupanja unutar kojih se pilote mote pouzdano izvesti,
kodljive uinke kemikalija u temeljnom tlu.

11

(5) Pri razmatranju gore navedenog, treba obratiti pozornosti na slijedee:

razmak pilota u skupini pilota,
pomake ili vibracije susjednih konstrukcija uslijed izvedbe pilota,
vrstu malja ili vibratora,
dinamika naprezanja u pilotu tijekom zabijanja,
za one vrste buenih pilota, gdje se u buotini upotrebljava tekuina, potrebu za
odravanjem tlaka tekuine na takvoj razini koja jami da se buotina nee uruiti i
da nee doi do hidraulikog sloma na njezinom dnu,
ienje dna i ponekad cijele buotine, naroito pod bentonitom, radi
odstranjivanja pregnjeenoga materijala,
lokalne nestabilnosti buotine za pilot tijekom njegova betoniranja, zbog kojih
moe doi do upadanja tla u buotinu,
prodor tla ili vode u presjek pilota betoniranih na licu mjesta,
poremeenost betona prije njegova vezivanja, i to uslijed strujanja podzemne
vode,
uinke nezasienih pjeanih slojeva oko pilota, dok ovi slojevi izvlae vodu iz
betona,
odgoen utjecaj kemikalija u tlu, ili uinke dotoka podzemne vode na vlani beton,
za one pilote, betonirane na licu mjesta, koji nisu trajno zacjevljeni,
zbijanje tla uslijed izvoenja utiskivanih pilota,
poremeenost tla uslijed izvoenja buotina za buene pilote.
12

7.5 Probno optereenje pilota

7.5.1

Openito

(1)P Probno se optereenje pilota mora provesti u sljedeim situacijama:

ako se upotrebljava ona vrsta pilota ili postupak njegove izvedbe koji je izvan
usporedivog iskustva i koji nije bio ispitan pod usporedivim uvjetima u tlu ni pod
usporedivim uvjetima optereenja,
ako se upotrebljava onaj sustav pilota za koji radnici koji izvode radove nemaju
iskustva,
ako e piloti biti pod takvim optereenjem za koje ni teorija ni iskustvo ne nude
dovoljnu pouzdanost za projektiranje; probno optereenje pilota treba u tom
sluaju provesti pod onim optereenjem koje je slino predvienom optereenju,
ako opaanja tijekom izvedbe pilota ukazuju na takvo ponaanje pilota, koje
znatno i nepovoljno odstupa od onog ponaanja koje je predvieno na temelju
istranih radova ili iskustva, te ako niti daljnja istraivanja temeljnog tla ne daju
objanjenje za povod ovim odstupanjima.

13

(2) Probno optereenje pilota mote se upotrijebiti za:

donoenje suda o primjerenosti postupka gradnje,

odreivanje odziva tipinog pilota i okolnog temeljnog tla na optereenje,
kako u pogledu slijeganja tako i u pogledu graninog optereenja,
provjeru ponaanja pojedinog pilota i donoenje suda o cjelokupnom
temelju na pilotima.

Tamo gdje probno optereenje pilota nije praktino zbog potekoa u

modeliranju promjena optereenja (npr. za cikliko optereenje), treba
vrlo oprezno upotrebljavati projektne vrijednosti svojstava materijala.
(3)P Ako se provodi jedno probno optereenje pilota, obino ga se mora
provesti tamo gdje se oekuju najnepovoljniji uvjeti u tlu. Ako to nije
mogue, to treba uzeti u obzir pri odreivanju karakteristine vrijednosti
nosivosti.

14

Ako se provodi probno optereenje dva ili vie pilota, moraju se za to odabrati
one lokacije koje su tipine za temelj na pilotima, a jedno od ovih probnih
optereenja se mora provesti tamo gdje se oekuju najnepovoljniji uvjeti u tlu.
(4)P Mora proi odreeno vrijeme izmeu izvedbe pilota i poetka njegova
probnog optereenja, radi postizanja zahtijevane vrstoe materijala pilota, kao i
vraanja pornog tlaka na njegovu poetnu vrijednost.
(5) U nekim sluajevima treba zabiljeiti vrijednost pornog tlaka, koji je izazvan
izvedbom pilota, i zatim vraanje na njegovu poetnu vrijednost, radi donoenja
ispravne odluke o poetku probnog optereenja.

15

7.5.2
Ispitivanje statikim optereenjem
7.5.2.1 Postupak optereenja
(1)P Postupak probnog optereenja pilota, naroito u pogledu broja koraka
optereenja, trajanja ovih koraka i primjene ciklusa optereenja, mora biti
takav da se, na temelju mjerenja na pilotu, moe donijeti zakljuke o
ponaanju u pogledu deformacija, puzanja i povratnog pomaka temelja na
pilotima. Probno optereenje mora biti takvo da se takoer mote donijeti
zakljuke o graninom optereenju sloma.
(2) Ispitivanje statikim optereenjem treba provesti u suglasju s preporuenim
postupkom ISSMFE Pododbora za terenska i laboratorijska ispitivanja, pod
nazivom Osno probno optereenje pilota, preporueni postupak, koji je
objavljen u ASTM Geotechnical Testing Journal, lipanj 1985., pp 79-90.
Prije pokusa treba badariti ureaje za mjerenje sila, naprezanja ili deformacija
i pomaka.
Smjer primijenjene sile za tlano ili vlano probno optereenje pilota, treba se
podudarati s uzdunom osi pilota.
Probno optereenje pilota, koje se provodi radi projektiranja temelja na
vlanim pilotima, openito treba provesti do sloma. Obino se ne smije rabiti
ekstrapolaciju krivulje sila-pomak za vlano ispitivanje, a to se naroito odnosi
na sluaj kad djeluje intenzivno privremeno optereenje.
16

7.5.2.2 Probni piloti

(1)P
Broj probnih pilota, koji se trae radi provjere projekta, treba odabrati na
temelju:
uvjeta u tlu i njihove promjenljivosti na cijeloj lokaciji,
geotehnikoga razreda kojemu pripada konstrukcija,
prethodno dokumentiranih dokaza o ponaanju iste vrste pilota u slinim
uvjetima u temeljnom tlu,
ukupnog broja i vrste pilota u projektu temelja.
(2)P
Uvjeti u temeljnom tlu se moraju temeljito istraiti na lokaciji ispitivanja.
Dubina buenja, ili terenskih ispitivanja, mora biti dovoljna da se moe utvrditi
vrsta temeljnog tla, kako oko tako i ispod iljate osnovice pilota. Moraju se
ukljuiti svi slojevi koji e znatno pridonijeti ponaanju pilota u pogledu njegovih
deformacija, to jest najmanje do dubine od pet promjera pilota ispod iljate
osnovice pilota, osim ako se na manjoj dubini ne nalazi vrsta stijena ili vrlo tvrdo
tlo.
(3)P Postupak izvedbe probnih pilota mora biti u potpunosti dokumentiran u
suglasju s 7.10.
17

7.5.2.3 Radni piloti

(1)P Broj radnih pilota za probno optereenje treba odabrati na temelju zabiljeenih
nalaza tijekom gradnje.
(2) Odabir radnih pilota za probno optereenje moe biti propisan u ugovornim
dokumentima. Ovo se moe vezati na zapise o izvedbi pilota.
(3)P Optereenje radnih pilota mora biti najmanje jednako onom projektnom
optereenju koje je mjerodavno za projekt temelja.
7.5.3

Ispitivanje dinamikim optereenjem

(1)P Rezultati ispitivanja dinamikim optereenjem mogu sluiti za projektiranje, uz

uvjet da su provedeni odgovarajui geotehniki istrani radovi i da je postupak
badaren na ispitivanjima statikim optereenjem za istu vrstu pilota, sline duine
i presjeka, te za usporedive uvjete u tlu.
(2)P Rezultate ispitivanja dinamikim optereenjem uvijek treba razmatrati u
odnosu na druge rezultate takvih ispitivanja.
(3)
Ispitivanje dinamikim optereenjem moe posluiti kao pokazatelj za
ravnomjernost pilota i za otkrivanje slabih pilota.
18

7.5.4

Izvjee o probnom optereenju

(1)P Izvjee treba nainiti za sva probna optereenja. Ovo izvjee, ako zatreba
treba ukljuiti:
opis lokacije,
uvjete u temeljnom tlu uz upuivanje na istrane radove,
vrstu pilota,
opis ureaja za optereenje i mjerenje te sustav reakcije,
dokumente o badarenju osjetila za silu, hidraulike prese i mjeraa,
zapis o izvedbi probnih pilota,
fotografije pilota i lokacije ispitivanja,
brojane rezultate ispitivanja,
dijagram slijeganja u vremenu za svako optereenje za postupak optereenja u
koracima,
mjerene vrijednosti optereenje-slijeganje,
opravdanje razloga za svako odstupanje od gore navedenih preporuka.

19

7.6
Tlano optereeni piloti
7.6.1 Projektiranje za granino stanje
(1)P Projektom se mora pokazati da su sljedea granina stanja dovoljno
nevjerojatna:
granino stanje nosivosti pri gubitku sveukupne stabilnosti,
granino stanje nosivosti pri dosezanju nosivosti temelja na pilotima,
granino stanje nosivosti pri uruavanju ili tekom oteenju gornje konstrukcije
uslijed pomaka temelja na pilotima,
granino stanje uporabljivosti gornje konstrukcije uslijed pomaka pilota.
(2) Sveukupnu stabilnost treba provjeriti u suglasju sa 7.6.2. U proraunu tada treba
obino razmotriti zalihu sigurnosti u odnosu na slom dosezanjem nosivosti, kad se
piloti beskonano pomiu dublje u temeljno tlo uz zanemariv porast otpornosti. Ovo
se stanje obrauje u 7.6.3.
Slijeganje se pilota razmatra u 7.6.4. Za pilote, koji zahtijevaju velika slijeganja za
dosezanje svoje nosivosti, granino stanje nosivosti moe nastupiti u gornjoj
konstrukciji prije dosezanja nosivosti pilota. U ovom sluaju pristup iz 7.6.3 za
odreivanje karakteristinih i projektnih vrijednosti, takoer treba primijeniti i na
cijelu krivulju optereenje-slijeganje s istim brojanim koeficijentima.
20

7.6.2

Sveukupna stabilnost

(1)P
Mora se razmotriti slom uslijed gubitka sveukupne stabilnosti temelja koji
ukljuuje tlane pilote.
(2)
Ako postoji mogunost nestabilnosti, treba razmotriti kako one klizne plohe
koje prolaze ispod pilota tako i one koje pilote presijecaju.
(3)P Toke iz 6.5.1, koje se odnose na sveukupnu stabilnost plitkih temelja, takoer
se primjenjuju i na temelje koji ukljuuju tlane pilote.
7.6.3
Nosivost
7.6.3.1 Openito
(1)P U cilju pokazivanja kako e temelj nositi projektno optereenje s primjerenom
sigurnou s obzirom na slom dosezanjem nosivosti, sljedea nejednakost mora biti
zadovoljena za sve sluajeve optereenja za granino stanje nosivosti i za sve
kombinacije optereenja:
Fcd Rcd
gdje je:
Fcd projektno osno tlano optereenje za granino stanje nosivosti,
Rcd
zbroj svih komponenti projektne nosivosti osno optereenih temelja na
pilotima za granino stanje nosivosti, tako da se uzmu u obzir uinci nagnutog i
21
ekscentrinog optereenja.

Naelno, Fcd treba ukljuiti teinu samoga pilota, a Rcd treba ukljuiti pritisak
nadslojeva iznad osnovice temelja. Ovo se dvoje, meutim, smije zanemariti ako
se oni priblino ponitavaju. Oni se ne moraju ponitavati ako je:
negativno trenje na platu veliko,
tlo vrlo lagano, ili,
se pilot protee iznad povrine temeljnoga tla.
(3)P Za pilote u skupini moraju se razmotriti dva mehanizma sloma:
slom dosezanjem nosivosti pojedinih pilota,
slom dosezanjem nosivosti pilota i tla koje se nalazi izmeu njih, a koji
djeluju kao cjelina.
Za projektnu se nosivost mora uzimati manju od ovih dviju vrijednosti.
(4) Openito, nosivost skupine pilota, koja djeluje kao cjelina, moe se izraunati
uzimajui cjelinu kao pojedinani pilot velikoga promjera. Ako piloti slue za
smanjivanje slijeganja temeljne ploe, njihova se otpornost, koja odgovara
optereenju puzanja, moe uzeti za analizu stanja uporabljivosti konstrukcije.
22

(5)P Kad se odreuje nosivosti pojedinih pilota, treba uzeti u obzir mogue
nepovoljne uinke susjednih pilota.
(6)P Ako nosivi sloj pilota lei iznad sloja slabog tla, tada treba razmotriti uinak
slabog sloja na nosivost temelja.
(7)P Ako se projektna nosivost izvodi za skupinu pilota, tada treba razmotriti
prirodu konstrukcije koja povezuje pilote u skupinu.
(8) Ako piloti podupiru savitljivu konstrukciju, tada treba pretpostaviti da je
nosivost najslabijeg pilota kljuna za pojavu graninoga stanja.
Ako piloti podupiru krutu konstrukciju, tada se moe iskoristiti sposobnost
konstrukcije da izvri novu razdiobu optereenja medu pilotima. Granino e
se stanje pojaviti jedino ako za znatan broj pilota istodobno nastupi slom;
zbog toga se ne mora razmatrati slom samo jednoga pilota.
Posebno treba razmotriti mogui slom rubnih pilota uslijed nagnutog ili
ekscentrinog optereenja gornje konstrukcije.

23

7.6.3.2 Nosivost na temelju probnog optereenja pilota

(1)P Nain na koji se provode probna optereenja mora biti u suglasju s 7.5 i treba
ga navesti u projektnom izvjeu.
(2)P Probne pilote treba izvesti na isti nain kao i one pilote koji e initi temelj i to
u istom sloju tla.
(3) Ako se promjer probnog pilota razlikuje od promjera radnog pilota, tada pri
odreivanju nosivosti treba razmotriti mogue razlike u ponaanju pilota razliitih
promjera.
U sluaju pilota vrlo velikog promjera, esto nije praktino provoditi probno
optereenje na pilotu pune veliine. Probno optereenje na pilotima manjeg
promjera moe se razmotriti uz uvjet da:
omjer promjera probnog i promjera radnog pilota nije manji od 0,5,
su probni piloti manjeg promjera proizvedeni i izvedeni u tlu na isti nain kao i oni
piloti koji slue za temelj,
probni pilot ima takve mjerne instrumente da se otpornost osnovice i plasta mogu
iz mjerenja odvojeno izvesti.
Ovaj pristup treba oprezno primjenjivati za zabijene pilote otvorenog dna, zbog
utjecaja promjera pilota na dosezanje nosivosti tla koje se zatiskuje u pilot na
njegovu dnu.
24

(4)P U sluaju pojave negativnog trenja na platu pilota, nosivost pilota ili onaj
njegov pomak koji je jednak pomaku za potvrdu graninog stanja nosivosti, koji
se pak odreuje na temelju rezultata probnog optereenja, mora se popraviti
tako da se mjerene, ili najnepovoljnije projektne sile pozitivnog trenja na platu u
stiljivom sloju, oduzmu od sila mjerenih na glavi pilota.
(5) Tijekom probnog optereenja, pozitivno e se trenje na platu razviti na
ukupnoj duini pilota i treba ga razmotriti u suglasju s 7.3.2.2. Najvee
optereenje na radni probni pilot treba biti vee od zbroja projektnog vanjskog
optereenja i dvostrukog negativnog trenja na platu.
(6)P Ako se karakteristina nosivost Rck izvodi na temelju vrijednosti Rcm koje se
mjere tijekom jednog ili vie probnih optereenja pilota, tada treba uzeti u obzir
promjenljivost temeljnog tla i promjenljivost uinka izvedbe pilota. Kao najmanje
mogue, moraju se zadovoljiti oba uvjeta (a) i (b) iz tablice 7.1, uz jednadbu:
Rck = Rcm /
(7.2)

25

Tablica 7.1 - Koeficijenti za izvoenje Rck

Broj probnih optereenja

(a

Koeficijent za srednji Rcm

[ 1,5]

[ 1,35

(b

Koeficijent za najmanji Rcm

[ 1,5]

[ 1,25]

R c;m srednji

R c;k min

broj
testiranih
pilota

[1,3 ]
[1,1 ]

c ;m najmanji

>2

1.4

1.3

1.2

1.1

1.0

1.4

1.2 1.05

1.0

1.0

26

(7) Pri interpretaciji rezultata probnog optereenja pilota treba razlikovati sustavne i
sluajne razlike u temeljnom tlu. Procjena sustavnih razlika u temeljnom tlu
mote se nainiti razmatranjem raznih homogenih podruja ili trenda uvjeta u tlu
ovisno o poloaju na gradilitu. Treba provjeriti zapise o izvedbi probnih pilota i
uzeti u obzir svako odstupanje od uobiajenih uvjeta izvedbe. Ove razlike treba
dijelom pokriti ispravnim odabirom probnih pilota.
(8)P Za izvoenje projektne nosivosti, karakteristinu vrijednost, Rck treba podijeliti
na komponente, tj. na nosivost osnovice, Rbk i nosivost plata, Rsk , tako da je:
Rck = Rbk + Rsk
(7.3)
(9) Omjer ovih komponenti moe se izvesti iz rezultata probnog optereenja, npr.
kad su provedena mjerenja komponenti, ili ga se moe procijeniti primjenom
postupaka iz 7.6.3.3.
(10)P Projektnu nosivost, Rcd treba izvesti iz:
Rcd = Rbk / b + Rsk / s

(7.4)

gdje se b i s uzimaju iz tablice 7.2.

27

Tablica 7.2 - Vrijednosti b , s i t

b

Zabijeni piloti
Bueni piloti

[1,3]
[1,6]

[1,3]
[1,3]

[1,3]
[1,5]

Uvrtani piloti (CFA piloti)

[1,45]

[1,3]

[1,4]

Koeficijent komponente

28

(11) Probno optereenje obino daje samo dijagrame optereenje-slijeganje i

vrijeme-slijeganje, bez razlike izmeu otpornosti osnovice i plata. Zbog toga
esto nije mogue razlikovati parcijalne koeficijente za odreivanje projektnih
vrijednosti otpornosti stope i plata. Umjesto toga se za karakteristinu nosivost
pilota Rck moe uzeti parcijalni koeficijent t iz tablice 7.2.
7.6.3.3 Nosivost na osnovu rezultata ispitivanja temeljnoga tla
(1)P

Projektnu nosivost, Rcd pilota treba odrediti iz :

Rcd = Rbd + Rsd

(7.5)

gdje je:
Rbd projektna otpornost osnovice,
Rsd projektna otpornost plata.

29

(2)P Rbd i Rsd treba izvesti iz:

Rbd = Rbk / b
i
Rsd = Rsk / s

(7.6)

gdje je:
Rbk = qbk Ab

(7.7)

(7.6)

R sk q sik Asi
i 1

a upotrebljavaju se sljedee oznake:

Rbk i Rsk karakteristine vrijednosti otpornosti osnovice i plata,
Ab
nazivna tlocrtna povrina osnovice pilota
Asi
nazivna povrina pilota u i-tom sloju tla,
qbk
karakteristina vrijednost otpornosti po jedinici povrine osnovice,
qsik
karakteristina vrijednost otpornosti po jedinici povrine plata u
istom sloju tla.
30

(3)P Vrijednosti b i s moraju se uzimati iz tablice 7.2.

(4)P Karakteristine vrijednosti qbk i qsik moraju se izvesti iz proraunskih pravila
koja se temelje na uspostavljenim korelacijama izmeu rezultata ispitivanja
statikim optereenjem i rezultata terenskih i laboratorijskih ispitivanja temeljnog
tla. Ova proraunska pravila moraju biti takva da nosivosti, koje se dobiju s
pomou karakteristinih vrijednosti qbk i qsik, ne premae mjerene nosivosti,
koje se u prosjeku podijeli s [1,5], a koje slue za korelacije.
(5)P Proraunska pravila treba odrediti na temelju usporedivog iskustva, kao to
je to definirano u 1.4.2.
(6) Pri ocjenjivanju valjanosti proraunskog pravila, treba uzeti u obzir:
vrstu tla, ukljuujui gradaciju, mineralogiju, uglatost zrna, gustou,
prekonsolidaciju, stiljivost i vodopropusnost,
izvedbu pilota, ukljuujui postupak buenja ili zabijanja (ili koji drugi postupak
izvedbe), duinu, promjer i materijal,
postupak ispitivanja temeljnog tla.
(7)P Kad se rauna otpornost osnovice pilota, mora se uzeti u obzir vrstou
podruja temeljnog tla iznad i ispod osnovice.
31

(8) Podruje temeljnog tla, koje utjee na otpornost osnovice, protee se za vie
promjera iznad i ispod stope pilota. U projektu treba uzeti u obzir slabo tlo u ovom
podruju, koje ima razmjerno velik utjecaj na otpornost osnovice.
Ako je slabo temeljno tlo prisutno ispod osnovice pilota na dubini koja je manja od
etiri promjera osnovice, tada treba razmotriti mehanizam sloma probojem.
(9)P Za cjevaste ili sanduaste zabijene pilote otvorenog dna, koji imaju otvore
vee od 500 mm u bilo kojemu smjeru, bez posebnih ureaja unutar cijevi ili
sanduka koji potiu zapunjavanje, otpornost osnovice mora se ograniiti na manju
vrijednost od:
posminog otpora izmeu epa od tla i unutarnje stjenke cijevi ili sanduka,
otpornosti osnovice, koja je izvedena uporabom povrine poprenog presjeka
osnovice.
(10)P Ako se izvode piloti s proirenjima na osnovici, treba razmotriti mogue
nepovoljne uinke poveane ploe na otpornost osnovice i plata pilota.

32

7.6.3.4 Nosivost na temelju izraza za zabijanje pilota

(1)P Ako se nosivost pojedinanih tlano optereenih pilota odreuje s pomou
izraza za zabijanje pilota, tada se valjanost ovih izraza mora potvrditi prethodno
dobivenim eksperimentalnim dokazima o zadovoljavajuem ponaanju pri
ispitivanju iste vrste pilota statikim optereenjem, za slinu duinu i popreni
presjek pilota te u slinim uvjetima u temeljnom tlu.
(2)P
Izraze za zabijanje pilota smije se upotrijebiti tek nakon sto je utvrena
uslojenost temeljnoga tla.
(3)P U projektu treba navesti koliki je broj pilota koji se moraju ponovno zabijati.
Ako ponovno zabijanje daje loije rezultate, upravo se oni moraju upotrebljavati
kao osnova za odreivanje nosivosti. Ako ponovno zabijanje daje bolje
rezultate, njih se moe uzeti u obzir.
(4)
Ponovno zabijanje treba obino provoditi u prainastom tlu, osim ako
lokalno usporedivo iskustvo ne pokazuje da to nije potrebno.

33

7.6.3.5 Nosivost na temelju analize irenja valova

(1)P Ako se nosivost pojedinanih tlano optereenih pilota odreuje primjenom
analize irenja valova, tada se njezina valjanost mora potvrditi prethodno
dobivenim dokazima o zadovoljavajuem ponaanju pri ispitivanju iste vrste
pilota statikim optereenjem, za slinu duinu i popreni presjek pilota te u
slinim uvjetima u temeljnom tlu. Pri ispitivanju dinamikim optereenjem,
ulazna energija mora biti dovoljno velika da se nosivost pilota moe
zadovoljavajue interpretirati pri odgovarajue velikim deformacijama.
(2)P Ulazne parametre za analizu irenja valova moe se preinaiti, ako se
provodi dinamiko ispitivanje probnih pilota.
(3) Dinamiko ispitivanje pilota moe pridonijeti boljem uvidu u mogunosti malja
i dinamike parametre temeljnog tla.
(4)P Analiza irenja valova obino se smije primijeniti tek nakon to je buenjem i
terenskim ispitivanjima utvrena uslojenost temeljnog tla.

34

7.6.4

Slijeganje temelja na pilotima

(1)P
Moraju se odrediti slijeganja za granino stanje uporabljivosti i granino
stanje nosivosti te ih treba usporediti s odgovarajuim graninim vrijednostima
pomaka, koje se daju u 2.4.5.
(2)P Ako se granina stanja nosivosti mogu pojaviti u gornjoj konstrukciji prije nego
li se u potpunosti dosegne nosivost pilota, tada se postupci iz 7.6.3 za izvoenje
karakteristinih i projektnih vrijednosti moraju primijeniti i na cijelu krivulju
optereenje-slijeganje, s istim brojanim koeficijentima i tako da se negativno trenje
na plastu pilota jednako uzme u obzir.
(3)P Pri odreivanju slijeganja treba uzeti u obzir:
slijeganje pojedinanog pilota,
dodatno slijeganje uslijed djelovanja skupine.
U analizu slijeganja moraju se ukljuiti i mogua diferencijalna slijeganja.

35

7.7 Vlano optereeni piloti

7.7.1 Openito
(1)P Tamo gdje se to moe primijeniti, projektiranje vlano optereenih pilota
mora biti u skladu sa pravilima projektiranja koja se daju u 7.6. U ovom su
poglavlju posebno prikazana pravila projektiranja za one temelje koji ukljuuju
pilote pod vlanim optereenjem.
7.7.2 Vlana nosivost
7.7.2.1 Openito
(1)P Moe se pokazati da e temelj prihvatiti projektno optereenje s
primjerenom sigurnou u odnosu na slom vlakom, ako zadovoljava sljedeu
nejednakost za sve sluajeve i kombinacije optereenja za granino stanje
nosivosti:
Ftd Rtd
(7.8)
gdje je:
Ftd projektno osno vlano optereenje za granino stanje nosivosti,
Rtd projektna vlana otpornost temelja na pilotima za granino stanje nosivosti.
36

(2)P Za vlane pilote se moraju razmotriti dva mehanizma sloma:

izvlaenje pilota iz mase temeljnog tla,
uzdizanje bloka temeljnog tla koji sadri pilote.
(3) Za zasebni se vlani pilot ili za skupinu vlanih pilota slom moe pojaviti
izvlaenjem klina temeljnog tla, to naroito vrijedi za pilote s proirenom
osnovicom i za one koji su uglavljeni u stijenu.
(4)P Moe se pokazati da postoji primjerena sigurnost u odnosu na slom vlano
optereenih pilota uslijed uzdizanja bloka tla koji sadri pilote, kao to je to
prikazano na slici 7.1, ako je zadovoljena sljedea nejednakost za sve sluajeve i
kombinacije optereenja za granino stanje nosivosti:
Ftd Wd - ( U 2d - U 1d) + Fd
gdje je:
Ftd projektna vlana sila koja djeluje na skupinu pilota,
Wd projektna teina bloka tla koji sadri pilote (ukljuujui vodu) i samih pilota,
Fd projektna posmina otpornost na granici bloka tla koji sadri pilote,
U1d projektna sila, usmjerena prema dolje, uslijed tlaka vode na gornjoj povrini
temelja na pilotima,
U2d projektna sila, usmjerena prema gore, uslijed tlaka vode na osnovicu bloka tla
koji sadri temelj.
37

(tekst na slici: Ground surface = Povrina trena; GWL = razina podzemne vode)
Slika 7.1 - Slom uzdizanjem skupine vlano optereenih pilota
38

(5) Obino e uinak bloka tla koji sadri pilote biti kljuan za projektnu vlanu
otpornost, ako je udaljenost izmeu pilota jednaka ili manja od drugog korijena
umnoka duine pilota i njegova promjera.
(6)P Ako se odreuje vlana otpornost skupine pilota, tada treba razmotriti uinak
skupine, koji moe smanjiti efektivna vertikalna naprezanja u tlu, a time i otpornost
plata kod pojedinih pilota u skupini.
(7)P Treba razmotriti ozbiljan nepovoljan uinak ciklikog optereenja i promjene
smjera optereenja na vlanu otpornost.
(8)
Usporedivo iskustvo steeno na temelju probnog optereenja pilota,
moe posluiti za procjenu ovog uinka.

39

7.7.2.2 Vlana nosivost na temelju probnog optereenja pilota

(1)P Probno optereenje pilota za odreivanje vlane nosivosti Rt zasebnog pilota,
mora se provesti u suglasju s 7.5, tako da se uzmu u obzir odredbe iz 7.6.3.2.
(2)P Ako se karakteristina nosivost Rtk izvodi na temelju vrijednosti Rtm koje se
mjere tijekom jednog ili vie probnih optereenja pilota, tada treba uzeti u obzir
promjenljivost temeljnoga tla i promjenljivost uinka izvedbe pilota. Kao najmanje
mogue, moraju se zadovoljiti oba uvjeta (a) i (b) iz tablice 7.3, uz jednadbu:
Rtk = Rtm /
(7.10)
Tablica 7.3 - Koeficijenti za izvoenje Rtk
Broj probnih optereenja

>2

(a) Koeficijent za srednji Rtm

[ 1,5 ]

[ 1,35 ]

[1,3 ]

(b) Koeficijent za najmanji Rtm

[ 1,5 ]

[ 1,25 ]

[1,1 ]

40

(3) Ako su piloti vlano optereeni, treba obino ispitati vie od jednoga pilota. U
sluaju velikog broja vlano optereenih pilota treba ispitati najmanje 2 %
ukupnog broja pilota.
Treba provjeriti zapise o izvedbi probnih pilota, a pri interpretaciji rezultata
ispitivanja treba uzeti u obzir svako odstupanje od uobiajenih uvjeta
izvedbe.
(4)P Projektnu vlanu otpornost, Rtd treba izvesti iz:
Rtd = Rtk / m

(7.11)

gdje je m = [1,6].
(5)P Za skupine pilota treba uzeti u obzir utjecaj meudjelovanja, ako se vlana
otpornost odreuje na temelju rezultata probnog optereenja pojedinanih
pilota.

41

7.7.2.3 Vlana nosivost na temelju rezultata ispitivanja temeljnog tla

(1)P Metode prorauna, koje se temelje na rezultatima ispitivanja tla, mogu se
primijeniti jedino ako su prethodno provjerene probnim optereenjem slinih pilota,
sline duine i poprenog presjeka te za shodne uvjete u tlu.
(2)P Ako se projektnu vrijednost vlane otpornosti zasebnog vlanog pilota ili
skupine vlanih pilota odreuje na temelju parametara vrstoe tla, tada treba
razmotriti posminu otpornost izmeu pilota i tla u onim slojevima koji pridonose
vlanoj otpornosti pilota.
(3) U dodatku F se daje ogledni proraunski model za vlani otpor pojedinog pilota
ili skupine.

42

43

44

7.7.3

Vertikalni pomaci

(1)P
Vertikalni se pomaci moraju odrediti za uvjete graninog stanja
uporabljivosti te ih treba usporediti s odgovarajuim graninim vrijednostima
pomaka.
(2) Pri tom treba slijediti opa naela iz 7.6.4. Provjera vlane nosivosti obino
jamci da vertikalni pomaci nee prouzroiti oteenja konstrukcije te da nee doi
do graninog stanja uporabljivosti. U nekim se situacijama ipak mogu postaviti vrlo
otra mjerila za granino stanje uporabljivosti, te se moe zahtijevati odvojena
provjera pomaka.
7.8
7.8.1

Popreno optereeni piloti

Openito

(1)P Tamo gdje se to moe primijeniti, projektiranje popreno optereenih pilota

mora biti u skladu s pravilima projektiranja koja se daju u 7.6. U ovom su poglavlju
posebno prikazana pravila projektiranja za one temelje koji ukljuuju pilote pod
poprenim optereenjem.
45

7.8.2
Poprena nosivost
7.8.2.1 Openito
(1)P Moe se pokazati da e temelj prihvatiti projektno popreno optereenje s
primjerenom sigurnou u odnosu na slom, ako zadovoljava sljedeu nejednakost
za sve sluajeve i kombinacije optereenja za granino stanje nosivosti:
Ftrd Rtrd
(7.12)
gdje je:
Ftrd projektno popreno optereenje za granino stanje nosivosti,
Rtrd projektna otpornost na popreno optereenje za granino stanje nosivosti, tako
da se uzmu u obzir uinci svih tlanih i vlanih osnih optereenja.
(2) Treba razmotriti jedan od sljedeih mehanizama sloma:
za kratke pilote, zaokret i translaciju kao kruto tijelo,
za duge vitke pilote, slom savijanjem pilota popraen lokalnim poputanjem i
pomacima tla u blizini glave pilota.
(3)P Kad se odreuje otpornost popreno optereenih pilota, treba razmotriti uinak
skupine pilota.
(4) Popreno optereenje, koje se primjenjuje na skupinu pilota, moe izazvati
kombinaciju tlanih, vlanih i poprenih sila u pojedinim pilotima.
46

7.8.2.2 Poprena nosivost na temelju probnog optereenja pilota

(1)P Tamo gdje se to mote primijeniti, ispitivanje horizontalnih pomaka glave pilota,
mora se provesti u suglasju s 7.5, tako da se uzmu u obzir odredbe iz 7.6.3.2.
(2) Nasuprot postupku za probno optereenja pilota, koji se opisuje u 7.5, ispitivanje
popreno optereenih pilota obino nije potrebno provoditi sve do sloma. Veliina i
smjer djelovanja probnog optereenja trebaju odgovarati projektnom optereenju
pilota.
(3)P Pri odabiru broja probnih pilota ili izvoenju projektne otpornosti na popreno
optereenje na temelju rezultata probnog optereenja, treba uzeti u obzir
promjenljivost temeljnog tla, naroito onog uz gornjih nekoliko metara pilota.
(4) Treba provjeriti zapise o izvedbi probnih pilota, a pri interpretaciji rezultata
ispitivanja treba uzeti u obzir svako odstupanje od uobiajenih uvjeta izvedbe. Ako
se za skupinu pilota, otpornost na popreno optereenje izvodi na temelju rezultata
probnog optereenja pojedinih pilota, tada treba uzeti u obzir meudjelovanje i
uinak upetosti glave.
47

7.8.2.3 Poprena nosivost na temelju rezultata ispitivanja temeljnog tla i

parametara vrstoe pilota
(1)P Poprena otpornost pilota ili skupine pilota mora se raunati uz uzajamno
spojiv skup konstrukcijskih uzdunih sila, momenata savijanja, posminih sila,
reakcija temeljnog tla i pomaka.
(2)P Analiza popreno optereenog pilota mora ukljuiti mogunost sloma
konstrukcije pilota u temeljnom tlu i to u podruju ispod povrine terena, u
suglasju s 7.9.
(3) Za duge vitke pilote, proraun poprene otpornosti se moe provesti
primjenom teorije grede, koja je optereena na jednom svom kraju i koja je
poduprta deformabilnom sredinom, sa zadanim modulom horizontalne reakcije
podloge.
(4)P Kad se odreuje poprena otpornost pilota, treba uzeti u obzir stupanj
slobode zaokreta pilota na spoju s konstrukcijom.
48

7.8.3

Popreni pomaci

(1)PKad se odreuju popreni pomaci gornjeg kraja temelja na pilotima, treba

razmotriti:
-

krutost temeljnog tla i kako se mijenja s veliinom deformacije,

krutost pojedinih pilota na savijanje,
upetost pilota na spoju s konstrukcijom,
uinak skupine,
uinak promjene smjera optereenja ili ciklikog optereenja.

49

7.9

Projektiranje konstrukcije pilota

(1)P Pilote treba provjeriti na slom konstrukcije u suglasju s 2.4.

(2)P Konstrukciju pilota mora se projektirati tako da se ona moe prilagoditi svim
situacijama u kojima e se pilot nai, kako tijekom njegove izvedbe, ukljuujui
ako treba prijevoz i zabijanje, tako i tijekom njegove uporabe. Vlano optereene
pilote mora se projektirati tako da mogu preuzeti punu vlanu silu i to ako
zatreba po cijeloj svojoj duini.
(3)P
Doputena izvedbena odstupanja moraju se uzeti u obzir pri
projektiranju konstrukcije pilota i to prema uputama za danu vrstu pilota,
komponente djelovanja i ponaanje temelja.
(4)P
Vitke pilote, koji prolaze kroz vodu ili debele naslage vrlo slabog tla,
mora se provjeriti na izvijanje.
(5)
Za pilote koji su potpuno ukopani u temeljno tlo, nije vjerojatna pojava
sloma izvijanjem. Prema uvrijeenoj praksi, izvijanje treba provjeriti za one pilote
koji se nalaze u slojevima tla s manjom karakteristinom nedreniranom
vrstoom od 15 kPa.
50

7.10 Nadzor nad izvedbom

(1)P Plan izvedbe pilota mora biti podloga za graevinske radove.
(2) Plan treba sadravati sljedee projektne podatke:
-

vrstu pilota s naznakom je li normiran ili ima koje drugo tehniko

odobrenje,
poloaj i nagib svakog pilota i doputeno odstupanje od poloaja,
popreni presjek pilota,
duzinu pilota,
broj pilota,
zahtijevanu nosivost pilota,
razinu stope pilota (u odnosu na fiksiranu razinu unutar ili u blizini
gradilita) ili zahtijevani otpor prodiranju,
slijed izvedbe,
poznate zapreke,
svako drugo ogranienje koje se odnosi na izvoenje pilota.

51

(3)PIzvedbu svakog pilota se mora pratiti i o tome voditi zapisnik na gradilitu.

Zapisnik s potpisom nadzornog inenjera i proizvoaa pilota, mora se uvati za
svaki pilot.
(4) Zapisnik za svaki pilot ako zatreba sadrava:
-vrstu pilota i opremu za izvedbu,
-brojanu oznaku pilota,
-popreni presjek pilota, duinu i armaturu (za betonske pilote),
-nadnevak i vrijeme izvedbe (ukljuujui i prekide tijekom izvedbe),
-betonsku mjeavinu, volumen betona i postupak ugradnje za pilote koji su
betonirani na licu mjesta,
-jedininu teinu, pH, viskozitet po Marshu i sadraj sitnih estica za bentonitnu
isplaknu (ako treba),
-pritisak ugradnje injekcione smjese ili betona, unutarnji i vanjski promjer, duinu
navoja i prodiranje po okretu (za uvrtane i ostale injekcijske pilote),
-za zabijene pilote, vrijednosti mjerenog otpora zabijanju, kao sto su teina i visina
pada ili potronja energije za malj, frekvencija i broj udaraca barem za zadnjih
0,25 m prodiranja,
-snagu vibratora (ako treba),
-snagu obrtanja buaeg motora (ako treba),
-za buene pilote, slojeve tla u buotinama i stanje osnovice, ako je ponaanje
osnovice kritino,
-zapreke tijekom izvedbe pilota,
52
-odstupanje od poloaja i nagiba te kotu izvedenog pilota.

(5)P Zapisnici se moraju uvati najmanje pet godina nakon zavretka radova na
pilotima, kad treba nainiti nacrte izvedenog stanja, koje treba uvati s
dokumentima o izvoenju pilota.
(6)P Ako opaanje na terenu ili pregled zapisnika dovede u pitanje kakvou
izvedenih pilota, tada se moraju provesti daljnja istraivanja radi utvrivanja stanja
izvedenih pilota i potrebe za primjenom sanacijskih mjera. Ova istraivanja moraju
ukljuivati bilo ponovno zabijanje ili ispitivanje cjelovitosti pilota, uz geotehnika
terenska ispitivanja u blizini sumnjivih pilota i ispitivanje statikim optereenjem
pilota.
(7)P Ako se postupak izvedbe pilota ne moe pouzdano pratiti, tada treba provesti
ispitivanje cjelovitosti onih pilota ija je kakvoa osjetljiva na postupak izvedbe.
(8) Dinamiko ispitivanje cjelovitosti pilota pri malim deformacijama moe posluiti
za opu procjenu pilota, koji bi mogli biti ozbiljno oteeni ili su tijekom izvedbe
mogli izazvati ozbiljan gubitak vrstoe tla. Budui da se nedostaci, kao to su
nedovoljna kakvoa betona ili debljina betonskog zatitnog sloja, koji utjeu na
dugorono ponaanje pilota, esto ne mogu otkriti dinamikim ispitivanjem, za
nadzor nad izvedbom mogu biti neophodna i neka druga ispitivanja, kao to su
ultrazvuna ili vibracijska ispitivanja ili jezgrovanje.
53