EVROPSKI UN IVERZITET “ KALLOS “ TUZLA

TEHNIČKI FAKULTET

ODSIJEK: GRAĐEVINARSTVO

1|P a g e
 Seminarski rad

OSNOVI FUNDIRANJA

TRAKASTI TEMELJI

Student: Mentor:

Avdić Almir doc. Dr. Budimir Tojagić

2|P a g e
UVOD

Zgrade su tehničke tvorevine koje su povezane sa zemljom, te imaju svoje stalno

mjesto na nekom terenu. Vezu zgrade sa zemljom čine njezini temelji ili fundamenti.

Temelji zgrade moraju izdržati teret cijele zgrade i svega što je u njoj. Taj se teret
preko temelja prenosi na tlo na kojem su izvedeni temelji.

Prema tome temelji i tlo ispod temelja preuzimaju najveću odgovornost za stabilnost
zgrade, pa solidni temelji na solidnom tlu garantuju i za solidnost zgrade.

Ispravno temeljenje objekta je najvažnija faza u gradnji.

Vrijednost objekta može biti ogromna, uređenje vrhunsko ali ako se objekat nalazi
na lošim temeljima tada je gotovo bezvrijedan. Svi ostali elementi objekta pa čak i
podrumski zidovi, mogu se obnoviti i izgraditi ponovo ako je potrebno ali temelji ne.

Ovdje se ne štedi i ova faza ne podnosi promašaje.

Temeljenje objekata mora postojati zbog toga što je čvrstoća tla obično uvijek manja
od čvrstoće građevinskog materijala,eventualna iznimka može biti temeljenje na
potpuno kamenom tlu.

Način temeljenja zavisi od niza faktora koje treba utvrditi prije projektovanja temelja,
a izbor načina temeljenja može se prikazati dijagramom:

3|P a g e
 Slika 1. Dijagram izbora načina temeljenja

1. Definicija i osnovne podjele

Temelji su najiniži konstruktivni elementi objekta i u neposrednom su kontaktu sa

tlom a preuzimaju cjelokupno opterećenje od objekta i prenose ga na nosivo tlo.

Temelji na zgradama sastoje se iz:

- temeljnog zida

- temeljne stope, kojom objekat stupa na zemljino tlo.

Obzirom na različite kvalitete nosivosti temeljnog tla i na različite dubine nosivog

sloja postoje različiti oblici temeljenja:

1. Plitko

2. Duboko

3. Kombinovano

Plitki temelji prenose opterećenje objekta na tlo samo preko donje dodirne površine
temelja i tla.

4|P a g e
Podjela plitkih temelja:

1. Temelji samci

2. Temelji trake

3. Temelji nosači

4. Temelji roštilji

5. Temeljne ploče

Duboki temelji prenose opterećenje objekta na tlo preko kontaktne površine između
temelja i tla, kao i preko bočnih strana temelja. Kod ovih temelja odnos visine
temelja H i širine temelja B jedanak je ili veći od četiri:

H
4
B (1 )

Podjela dubokih temelja: :

1. Šipovi
2. Dijafragme
3. Bunari
4. Kesoni

Od opterećenja koje temelj predaje tlu, u tlu se mijenja postojeće ravnotežno stanje,
ravnoteža napona u tlu. Javljaju se dodatni naponi kao posledica i deformacije tla.
Tačan raspored napona, pritisaka tla pod temeljem i rasprostiranje toga prititska u

5|P a g e
dublje slojeve tla pod temeljem ne možemo odrediti. Za svakodnevne potrebe
koristimo uprošćene obrasce.
Najveće dodatno naprezanje u tlu javlja se na dubini t dubini fundiranja, to jest na
kontaktu temelja i tla, u naliježućoj površini tla i dobijamo ga obrascem:

V
 (kN/m2 ) (2)
A

ƩV - zbir svih vertikalnih sila koje djeluju na temeljnu spojnicu

A - površina temeljnje spojnice

2, Dozvoljeno opterećenje tla

Za pravilno projektovanje temelja moramo poznavati nosivost tla i slijeganje tla pod
opterećenjem. Uobičajeno je da se veličine naliježućih površina temelja određuju
prema dozvoljenim pritiscima tla, a za usvojene dimenzije temelja izračunavaju se
slijeganja. Međutim, sve više se ide ka tome da se veličine naliježućih površina temelja
određuju iz unaprijed zadatih dozvoljenih slijeganja temelja, a za tako određene
dimenzije temelja upoređuju se računski pritisci tla sa dozvoljenim.

Dozvoljeno opterećenje tla je njegova otpornost, nosivost, čvrstoća, slom podijeljena sa

nekim faktorom sigurnosti. Za određivanje dozvoljenog opterećenja tla ima više
obrazaca, što se detaljno izučava u Mehanici tla. Ovde će se prikazati mogućnost
korišćenja Tercagijevog obrasca za određivanje nosivosti, graničnog pritiska tla,
odnosno dozvoljenog pritiska.

Tercagijevim obrascem se izračunava otpornost, kritični, granični pritisak tla.

Za određivanje moći nošenja tla Tercagi je tlo podijelio u

dvije grupe: - tlo sa krtim lomom,

- tlo sa plastičnim lomom.

6|P a g e
Krt lom ima ono tlo koje se sporo sliježe kod nanošenja opterećenja, do pred sam
slom tla. Plastičan slom tla ima ono tlo kod koga je prirast slijeganja kod nanošenja
opterećenja postepen.

Tercagijev obrazac za određivanje dozvoljenog pritiska tla pod nekim temeljem

površinskog fundiranja možemo napisati u sledećem obliku:

σdoz = 1Fs (kc·c·Nc + kq·q·Nq + kγ·B·γ·Nγ) (kN/m2) (3)

U obrascu su:

σdoz - dozvoljeni pritisak tla

Fs - faktor sigurnosti

kc, kq, kγ – koeficijenti oblika naliježuće površine temelja

C - kohezija tla sloja u kome se nalazi naliježuća površina temelja

q = Pv - vertikalni napon,pritisak tla na dubini fundiranja

γ – zapreminska težina tla sloja u kome se nalazi naliježuća površina temelja

Nc, Nq, Nγ, - faktori nosivosti tla, i oni zavise od ugla unutrašnjeg trenja (Ø), i

zbijenosti (Dr), odnosno – indeksa konzistencije (Jc) tla u kome se nalazi

naliježuća površina temelja.

7|P a g e
Faktori nosivosti tla i informativna podjela tla na krt, odnosno plastičan lom, u funkciji
zbijenosti (Dr), ili indeksa konzistencije (Jc) dati su u tablici koja slijedi:

Slika 2. Faktori nosivosti i podjela tla na krt i plastičan lom

Koeficijenti oblika naliježuće površine temelja su sledeći:

Slika 3. Koeficijenti oblika naliježuće površine temelja

8|P a g e
B - kraća strana temelja

L - duža strana temelja

2. Trakasti temelj od nearmiranog betona

Širina temelja određuje se iz uslova dozvoljenih napona:

V
z  (kN/m2 ) (4)
A

gde je:

ƩV - zbir svih vertikalnih sila koje djeluju na temeljnu spojnicu

A - površina temeljnje spojnice

Ako je A  B 1.0 , tada je:

9|P a g e
 V
B (5)
 zdoz

Slika 3. Trakasti temelj od nearmiranog betona

Visina stope temelja se određuje iz uslova dozvoljenih napona zatezanja od savijanja

na konzolnom prepustu.

Momenti savijanja u preseku c-c za vrednost napona tla u temeljnoj spojnici,

izazvanog vertikalnim opterećenjem biće:

 z  c 2
Mc  (6)
2

gde je

 z 
V
reaktivno opterećenje tla od sile V, bez uticaja težine tla iznad stope,
B
sopstvene težine stope i korisnog opterećenja p.

10 | P a g e
Otporni momenat preseka c-c je:

1.0  H 2
Wc  (7)
6

Kada se u izraz za određivanje napona zatezanja u betonu izazvanog savijanjem

Mc
 bz  (8)
Wc

unesu jednačine ( 6 ) i ( 7 ) dobijamo izraz kojim se određuje visina stope od

nearmiranog betona u funkciji veličine slobodnog prepusta dužine c, napona u
temeljnoj spojnici i dozvoljenog naprezanja na zatezanje u betonu izazvanog
savijanjem


3  z
H  c (9)
 bz

U tabeli su date vrednosti dozvoljenih napona zatezanja u betonu izazvanih

savijanjem.

MB (MPa) 10 15 20 30 40

σbc (MPa) 0.20 0.35 0.50 0.80 1.00

Aksijalno opterećene temeljne trake i pojedinačne temeljne stope mogu da budu od

nearmiranog betona pod uslovom da je :

0.85  hF
 9   gd / f ctd ( 10 )
a

11 | P a g e
gde je

hF debljina temelja

a prepust temelja u odnosu na stranicu stuba

σgd proračunska vrednost pritiska na tlo

fctd proračunska vrednost čvrstoće betona pri zatezanju

Kao uprošćenje može da se koristi

hF / a  2 ( 11 )

Slika 4. Nearmirana betonska temeljna stopa

12 | P a g e