UNIVERZITET U SARAJEVU

GRAEVINSKI FAKULTET

MONITORING MOSTOVA
Mostovi i tuneli

Sarajevo, 2016.

1
Monitoring mostova

Table of Contents
1. UVOD......................................................................................................3
2. Instaliranje monitoringa.........................................................................4
3. Monitoring deformacija, temperature i vlage.........................................5
4. Literatura...............................................................................................6

2
Monitoring mostova

1. UVOD

Ponaanje graevinskih konstrukcija u visokogradnji i niskogradnji

tokom

gradnje

i upotrebe u

realnim

uvjetima

okoline,

termikim,

mehanikim, higrikim (temperatura,vlaga, vjetar, potres, zraenje itd.)

vrlo je zanimljivo za projektante i naunike. Da bi se izmjerio mehaniki
odgovor konstrukcije na projektovana optereenja, temperaturu, vlagu i
sl., mjerenje mora biti neprekidno i dugotrajno (katkada tijekom gradnje i
cijelog vijeka graevine).
Naalost, u naoj graevinskoj regulativi ne postoji obveza praenja
ponaanja konstrukcija tokom gradnje i uporabe, tako da ekonomski ova
aktivnost ne izgleda opravdano iako to nije tako. Stoga se obveza
instalacije monitoringa na posebnim graevinskim konstrukcijama u novije
vrijeme predvia u projektu graevine. Ti podaci prikupljeni kontinuirano
tijekom dueg razdoblja daju najkompletniju sliku reagiranja konstrukcije
na sva mogua djelovanja tijekom uporabe. Tako se moe pravodobno
reagirati

na

odravanje

graevine,

smanjenje

trokova

sanacije

produetak njezina ivotnoga vijeka.

Izraz ''monitoring'' ima vrlo openito znaenje u raznim strukama, a
odnosi se na vremenski kontinuirano opaanje i mjerenje parametara od
interesa za pojedinu struku. U tehnici, graevinarstvu taj se pojam rabi za
neprekidno i esto dugotrajno mjerenje mehanikih i fizikih zadataka, kao
na pr. pomaka, relativnih deformacija, sila, ubrzanja,

temperatura,

relativnih vlaga, brzina vjetra, zraenja (UV), stupnja korozije itd. Obino
takvo opaanje ukljuuje i razna osjetila (senzore) koja pretvaraju mjerenu
fizikalnu veliinu u elektrini signal. Ti se elektrini signali prikljuuju na
odgovarajue pretvarae (analogno digitalne - A/D konvertere), a zatim na
prikladnu jedinicu za memoriranje podataka u vremenu (logger) ili

3
Monitoring mostova
elektroniko raunalo (computer). Rezultat je neprekinuti zapis promjene
pojedinih mjerenih podataka u vremenu.
Sistem monitoringa omoguava:

Kontinuirano praenje kratkoronog i dugoronog ponaanja

konstrukcije osiguravajui nosivost i uporabljivost

Rano uoavanje oteenja
Efikasnije planiranje odravanja i popravljanja konstrukcije
Ocjenu ponaanja i preostalog vijeka trajanja konstrukcije
Stjecanje
novih
saznanja
o
ponaanju
konstrukcije
omoguujui izgradnju pouzdanijih i ekonominijih graevina u

budunosti
Provjeru pretpostavki prorauna
Automatizaciju poveanje sigurnosti i pouzdanosti.

4
Monitoring mostova

2. Instaliranje monitoringa

Posebna stavka u okviru monitoringa jest lokacija i tehnologija

postavljanja osjetila (senzora) za pojedine mjerne veliine. Kad se npr. radi
o mjerenju relativnih deformacija ili pomaka, iz statikog prorauna
konstrukcije odredit e se kritina mjesta na koja se postavljaju osjetila za
mjerenje tih veliina. Stoga je za instaliranje monitoringa potrebno
napraviti projekt njegova provoenja gdje e se potanko opisati predvieni
elementi monitoringa, mjesta mjerenja odreenih parametara, vrste
senzora i opreme za prikupljanje podataka. Nakon projekta, prihvaenog
od projektanta konstrukcije, slijedi nabava i postava mjernih senzora,
njihovo kabliranje i spajanje na odgovarajue terminale, mjerne module ili
automatske prikupljae podataka te konano na mjernu stanicu. Pripremi
pripada i testiranje sustava s izradom inicijalnog izvjea o poetnim
izmjerenim vrijednostima na svim mjernim mjestima. Projektom
monitoringa treba predvidjeti i izgradnju odreene infrastrukture za
njegovu realizaciju. S projektantom objekta treba dogovoriti ostavljanje
potrebnih otvora, to mora biti ucrtano u projekt (npr. otvori za ulaz u luk
mosta). U koordinaciji s glavnim projektantom rasvjete i elektrifikacije
objekta treba dogovoriti dovoenje elektrine energije i telefonske linije do
monitoring centra, a odatle na predviena mjesta postavljanja senzora.

5
Monitoring mostova

3. Monitoring deformacija, temperature i vlage

Mjerenje deformacija
Mjerenje deformacija obavlja se senzorima za mjerenje deformacija tzv.
LVDT-a

s tanou mjerenja 1/1000 mm. Senzori se odgovarajuim

vijcima privrste radi osiguranja dugotrajnosti, a nakon postavljanja

obavlja se njihovo spajanje s A/D konvertorima. Senzori se nakon toga
postavljaju u najpovoljniji poloaj i zatvaraju poklopcima tako da bi se
osigurali neporemeenost i trajnost.
Danas se mogu prepoznati dvije osnovne arhitekture sistema za
praenje pomjeranja putem GPS tehnologije. Prva je zasnovana na mrei
fiksiranih senzora, a druga koristi pokretne senzore. Veina
konvencionalnih sistema za praenje pomjeranja mostova koristi mreu
fiksiranih senzora koji podatke alju u jedan kontrolni centar gde se vri
obrada podataka. Ovakva arhitektura u potpunosti pogoduje i GPS.
MJERENJE TEMPERATURE
Mjerenje temperature obavlja se pomou senzora za mjerenje
temperature tzv. Pt-100 sondi i tanosti 1/10C (slika 2.). Ti se senzori
postavljaju uz senzore za mjerenje deformacija i zajedno prekrivaju
poklopcem radi zatite. Na taj e se nain na istim lokacijama dobivati
informacije o deformacijama i temperaturama, kako bi se ova dva
parametra mogla dovesti u meusobnu korelaciju. Slino je i sa senzorima
za mjerenje vlage, a postoje i senzori koji mjere vlagu i temperaturu.
Nakon postavljanja i trajne stabilizacije i ovi se senzori, kao i oni za
mjerenje deformacija, spajaju s A/D konvertorima. Svi A/D konvertori za
mjerenje deformacija, temperature i vlage spajaju se na jedno mjesto

1 Linearni Varijabilni Diferencijalni Transformator je elektromehaniki

pretvara koji pravocrtne pomake objekta za koji je mehaniki privren
pretvara u odgovarajui elektrini signal.

6
Monitoring mostova
monitoring centar. Na tom e mjestu biti prikuplja podataka data logger
koji e automatski prikupljati podatke u vlastitu memoriju.
Monitoring pomaka
U svrhu dugotrajnog promatranja pomaka na objektu ugrauju se trajni
radni reperi na konstrukciji i nepokretni reperi izvan podruja mjerenja.
Reperi su od pocinanog elika sa zaobljenom glavom i ugrauju se u
posebno izbuene rupe zalivene epoxi malterom. Monitoring pomaka na
svim reperima vri se geodetski, preciznim nivelmanom, diskontinuirano,
najmanje 2 puta na godinu tokom upotrebe graevine, odnosno vremena
provoenja monitoringa.
Korozijski monitoring
Ako je u projektu monitoringa armiranobetonskih konstrukcija
predvieno mjerenje stupnja korozije armature, ugrauju se senzori za
korozijski monitoring. Taj dio monitoringa provodi Zavod za materijale
Graevinskog fakulteta u Zagrebu. Kljuni su parametri za razvoj procesa
korozije kvaliteta betona, sadraj klorida, vlanost i temperatura.
Ugradnjom senzora u konstrukciju tijekom betoniranja konstruktivnih
elemenata osigurava se dobar uvid u stanje armature. Godine 1990.
razvijen je ovaj sustav makroelija (Raupach - Schiesssl senzori), tzv.
sustav anodnih ljestava i rabi se irom svijeta za monitoring rizika korozije
u novim betonskim konstrukcijama izloenim agresivnom utjecaju okoline.
Sustav senzora pokazuje na kojoj je dubini dolo do kritine koliine
klorida, odnosno gdje e zapoeti proces korozije armature. Glavni cilj
monitoringa jest omoguiti vlasniku konstrukcije da pravovremeno
poduzme preventivne mjere zatite, dakle prije nego to doe do pojave
pukotina i odlamanja betona. Time se ostvaruju znatne utede pri
odravanju konstrukcije i moguih trokova sanacija.

7
Monitoring mostova

4. Literatura

Smjernice za projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na

putevima. JP Putevi Srbije

Monitoring posebnih graevinskih konstrukcija (Mladenko Rak, Joko
Krolo, Ljudevit Herceg, Vladimir alogovi, elimir imuni) UDK
624.9.001.41./42