Mehanika tla i stijena

Vlasta Szavits-Nossan

str. 1
7. predavanje
POSMINA VRSTOA TLA

1.

Slom tla

1.1. Uvod
Posmina vrstoa tla povezuje se sa slomom tla. Slom tla je stanje nestabilnosti popraeno
velikim posminim deformacijama i s njima povezanim velikim pomacima. Obino se oituje
kao klizanje jedne mase tla po drugoj preko jasno izraene klizne plohe ili manje izraene
klizne zone. Na kliznoj plohi ili u kliznoj zoni posmino naprezanje je dosegnulo posminu
vrstou tla, a daljnji rast posminih deformacija vie nije popraen poveanjem otpora u
vidu poveanja posminih naprezanja kao prije sloma. Slom moemo poistovjetiti s
poputanjem tla. Primjerice, ako pretpostavimo da se tlo ponaa linearno elastino idealno
plastino, kao to je prikazano na slici 7-1, do toke A je ponaanje tla linearno elastino, a
nakon dosezanja toke A, idealno plastino. Elastino ponaanje znai da su deformacije
povratne, odnosno, kada bi se tlo, na putu do toke A, rasteretilo, ostvarena bi se deformacija
ponitila (bila bi nula). Linearni odnos znai da se elastini odnos izmeu efektivnih
naprezanja i deformacije moe prikazati ravnom linijom. Nakon dosezanja toke A, u kojoj
dolazi do poputanja (sloma) tla, deformacije se poveavaju pri konstantnom efektivnom
naprezanju. Deformacije su sada plastine, to znai nepovratne (trajne), odnosno, kada bi se
tlo, u nekoj fazi plastinog ponaanja rasteretilo, deformacija bi ostala ista kao prije
rastereenja.
s'
A
idealno plastino

linearno elastino

e
Slika 7-1. Linearno elastian idealno plastian odnos efektivnih naprezanja i deformacija

Tlo se ne ponaa kao to je prikazano na slici 7-1, iako se ponaa elasto-plastino.

Meutim, potrebno je definirati neki kriterij (zakon) sloma, kako bi se slom u tlu mogao

Mehanika tla i stijena

Vlasta Szavits-Nossan

str. 2
7. predavanje

jednoznano odrediti, pa tako i vrijednost posmine vrstoe tla. U mehanici tla najee
koristimo Mohr-Coulombov (ita se Mor-Kulonov) zakon sloma.

1.2. Mohr-Coulombov zakon sloma

Mohr-Coulombov zakon sloma definira posminu vrstou tla

gdje je c kohezija,

kut unutarnjeg trenja, a

djeluje na istu ravninu kao i posmino naprezanje

Parametri tla c i

prema izrazu:

tan

(7.1)

je normalno efektivno naprezanje, koje

n
f

. Ova se ravnina zove ravninom sloma.

su efektivni parametri (posmine) vrstoe tla.

Jednadba (7.1) definira pravac, kojemu je c odsjeak na ordinati, a

mu je nagib u
odnosu na horizontalu. Ovaj se pravac naziva anvelopom sloma, kao to je prikazano na slici
7-2. Linearna anvelopa sloma je Coulombov doprinos ovom zakonu sloma. Mohr je definirao
da slom u tlu nastupa kada anvelopa sloma tangira Mohrovu krunicu naprezanja, kao to je
to sluaj s krunicom naprezanja na slici 7-2. Ta krunica sijee apscisu u tokama 3 i 1 ,
to su glavna efektivna naprezanja pri slomu. Kao to se vidi na uzorku tla sa slike 7-2, vee
glavno efektivno naprezanje 1 djeluje na horizontalnu povrinu uzorka, a manje glavno
efektivno naprezanje 3 djeluje na vertikalnu povrinu uzorka. Na ovim su ravninama
posmina naprezanja nula i to su glavne ravnine naprezanja.
Vee glavno naprezanje

prikazano na uzorku tla na slici 7-2, djeluje na horizontalnu

ravninu, a posmino je naprezanje nula. Ovo stanje naprezanja odgovara toki

1, 0 na
Mohrovoj krunici. Kroz ovu se toku provue horizontalni pravac paralelan s ravninom na
koju ta naprezanja djelujui dobijemo pol Mohrove krunice (toka P) Sada povuemo pravac
kroz pol Mohrove krunice i toku A u kojoj anvelopa sloma tangira krunicu. Ovaj je pravac
pod nagibom f u odnosu na horizontalu. Toka A definira naprezanja n , f koja djeluju
na ravninu pod nagibom

u uzorku, kao to je prikazano na slici 7-2. Ordinata toke A

predstavlja posminu vrstou tla

na horizontalu, je ravnina sloma.
Za kut

. Ravnina na koju djeluje

, pod nagibom

u odnosu

se moe pokazati da je

90o

'

45o

'
2

(7.2)

Mehanika tla i stijena

Vlasta Szavits-Nossan

str. 3
7. predavanje
s1'
sn'

tf
qf

s3'

anvelopa sloma

ravnina sloma

tf

j'

2qf

c'
P

s '3

qf

sn'

s1'

s'

Slika 7-2. Mohr-Coulombov zakon sloma

2. Ispitivanje efektivnih parametara vrstoe u

ureaju za direktni posmik
Ureaj za direktni posmik (izravno smicanje) najjednostavniji je ureaj za ispitivanje vrstoe
tla u dreniranim uvjetima. Pomou tog se ureaja uzorak tla podvrgava prisilnom smicanju po
horizontalnoj ravnini, koja dijeli dvije usporedne kutije u kojima se nalazi uzorak. Slika 7-3
prikazuje poeljnu konfiguraciju ureaja prema ISSMGE (1998), koja je samo poboljana
verzija ureaja koji je prije vie od dva stoljea Coulombu posluio za odreivanje njegovog
izraza za vrstou tla. U tom se ureaju ispituju neporemeeni uzorci sitnozrnatih tala ili se
utvruje ovisnost vrstoe o zbijenosti krupnozratnih tala. Visina uzorka mora biti barem pet
puta vea od veliine najveeg zrna u uzorku.
Veliina kvadratne kutije za smicanje ne smije biti manja od 6 cm 6 cm. Odnos visine i
irine uzorka ne smije biti vei od 1/3. upljikavi kameni trebaju biti hrapavi kako bi
omoguili to bolji prijenos posminog naprezanja. upljine trebaju biti dovoljno malog
promjera da sprijee prodiranje sitnozrnatog tla u kamen, ali takve da kamen ima barem za
red veliine veu propusnost od uzorka. Ureaj treba omoguiti najvei boni relativni
pomak izmeu dviju kutija od barem 20% irine uzorka. Mjerilo vertikalnog i bonog
pomaka treba biti odgovarajue preciznosti (0,002 mm za vertikalni, a 0,02 mm za boni
pomak).
U pravilu se provode tri pokusa pri razliitim vertikalnim optereenjima. Veliine
vertikalnih naprezanja treba birati tako da obuhvate mogui raspon normalnih naprezanja
koja se u razmatranom problemu mogu javiti u tlu. Treba paziti da su tri uzorka koji se
podvrgavaju ispitivanju uzeta iz istog tla, to se najbolje provjerava mjerenjem prirodne
vlanosti i klasifikacijskih svojstava iz ostataka tla izvaenog iz buotine na terenu, koji su
preostali nakon oblikovanja uzoraka.

Mehanika tla i stijena

Vlasta Szavits-Nossan

str. 4
7. predavanje

Slika7-3. Ureaj za direktni posmik (izravno smicanje) (1- ureaj za nametanje vertikalne sile V, 2vodilice ureaja za vertikalno optereenje koje sprjeavaju naginjanje gornje ploe, 3- mjerilo
vertikalnog pomaka gornje ploe, 4- gornja ploa, 5-nazubljeni upljikavi kamen, 6- uzorak tla, 7pomina posuda na leajevima, 8- gornji (nepomini) i donji (pomini) okvir za uzorak potopljen u
vodi, 9- mjerilo horizontalne sile H, 10- ureaj za nametanje jednoliko rastueg horizontalnog
pomaka, 11- ploha na kojoj se pretpostavlja da e doi do posminog sloma uzorka tla)
1.4

odnos naprezanja / ' (-)

1.2
1.0
0.8
0.6
0.4

zbijeni jednoliki
pijesak (e0 = 0.53)

0.2

rahli jednoliki
pijesak (e0 = 0.79)

vertikalni pomak kape (mm)

0.0
0

1
2
3
4
5
relativni pomak, posmik (mm)

1
2
3
4
5
relativni pomak, posmik (mm)

0.8
0.4
0.0
-0.4
-0.8

Slika 7-4. Tipini rezultati pokusa u direktnom posmiku

Mehanika tla i stijena

Vlasta Szavits-Nossan

str. 5
7. predavanje

Svaki od tri pokusa smicanja provodi se u dvije faze. Prvu fazu ini konsolidacija pod
vertikalnim optereenjem, a drugu fazu smicanje. Nakon nanoenja vertikalnog optereenja
treba pratiti i biljeiti slijeganje gornje kape uzorka s vremenom slino kao u edometarskom
pokusu. S drugom fazom se moe zapoeti tek kada je utvreno da je konsolidacija u prvoj
fazi zavrena. Iz dobivene konsolidacijske krivulje treba odrediti t 50 ili t 90 , vremena
potrebna za postizanje stupnja konsolidacije od 50% odnosno 90%. Ovi e podaci posluiti za
odreivanje najmanje brzine smicanja u drugoj fazi. Brzina smicanja vana je kako bi se
osiguralo da se viak tlaka vode u uzorku praktiki zadri na nuli tijekom smicanja. U tom e
sluaju efektivna naprezanja u uzorku biti jednaka nametnutim ukupnim naprezanjima. U
sluaju ispitivanja krupnozrnatih tala dobre propusnosti, pokus se moe provoditi na suhim
uzorcima u kojima nema konsolidacije, ali svejedno treba mjeriti smanjenje volumena uzorka
uslijed vertikalnog optereenja.
Tipine rezultate smicanja za zbijeni i za rahli pijesak prikazuje slika 7-4. Posmino
naprezanje na ravninu smicanja (horizontalna ravnina) rauna se kao
V / A , gdje je V
vertikalno optereenje uzorka, a A je povrina presjeka uzorka. Na gornjem se dijagramu
slike 7-4 jasno uoava porast posminog naprezanja s porastom relativnog posminog
pomaka do postizanja najveeg posminog naprezanja (vrna vrstoa). Iza toga, daljnjim
porastom pomaka, posmino naprezanje pada, to je naroito izraeno za zbijeni pijesak.
Nakon dovoljno velikog pomaka, posmino se naprezanje stabilizira na nekoj manjoj
vrijednosti (rezidualna vrstoa).
Iz rezultata pokusa smicanja koje prikazuje donji dijagram slike 7-4 uoava se i promjena
visine uzorka tijekom smicanja, putem pomaka gornje kape na uzorku. Zbijeni pijesak pri
smicanju poveava volumen, dok rahli pijesak blago smanjuje volumen. Ova se pojava
naziva dilatacijom i bitno utjee na mnoge vidove ponaanja tla. Poveanje volumena tijekom
smicanja tipina je pojava zbijenih pijesaka i ljunaka te prekonsolidiranih sitnozrnatih tala,
dok je smanjenje volumena tijekom smicanja karakteristino za rahle pijeske i ljunke te za
normalno konsolidirana tla.
Interpretaciju triju pokusa direktnog smicanja na uzorcima istog tla te odreivanje
efektivnih parametara vrstoe c i
prema Mohr-Coulombovom zakonu sloma prikazuje
slika 7-5.

vrstoa, tf

posmino naprezanje, t

Usprkos svojoj jednostavnosti, ureaj za direktno smicanje ima vie nedostataka. Meu

j'

tf

tf

tf

III

II

c'
relativni pomak, posmik,

s'I

s'II

s'III

normalno efektivno naprezanje, s'

Slika 7-5. Odreivanje efektivnih parametara vrstoe iz direktnog smicanja

glavnim su potekoa oko ugradnje neporemeenog uzorka, razvoj nehomogenih deformacija

Mehanika tla i stijena

Vlasta Szavits-Nossan

str. 6
7. predavanje

u zoni smicanja te nametnuti smjer plohe (horizontalna ploha) na kojoj se smicanje odvija.

3. Ispitivanje u troosnom (triaksijalnom) ureaju

Troosni (triaksijalni) ureaj slui za odreivanje odnosa efektivnih naprezanja i deformacija
tla u uvjetima osne simetrije. On je po svojoj konstrukciji i postupcima ispitivanja
najsloeniji, ali i najsvestraniji, od standardnih ureaja geotehnikog laboratorija (slika 7-6).
U troosnom pokusu valjkasti se uzorak tla, obavijen gumenom tankom membranom,
postavlja na postolje s filtarskim kamenom. Ugradnja uzorka zavrava postavljanjem gornje
kape na uzorak, brtvljenjem gumene membrane i punjenjem elije ureaja vodom, koja
tijekom pokusa uzorku namee zadani izotropni (jednak u svim smjerovima) tlak c .
Gumena membrana slui za sprjeavanje prodora vode iz elije ureaja u uzorak. Nametanje
izotropnog optereenja (poveanog tlaka vode u eliji) na uzorak, ujedno je prva faza
standardnih troosnih pokusa.
Poveanjem tlaka vode u eliji, a zbog znatno vee krutosti vode od skeleta tla, raste i tlak
vode u porama uzorka, za istu veliinu koliko je povean tlak vode u eliji. Moemo zamisliti
da je ventil vezan uz uzorak, a moe biti otvoren ili zatvoren. Ovaj ventil nazivamo
drenom. Ako je dren zatvoren, uzorak e biti u nedreniranim uvjetima. Ako je dren otvoren,
voda e poeti istjecati iz uzorka dok viak tlaka vode ne padne na nulu (drenirani uvjeti), to
predstavlja proces konsolidacije za sitnozrnata tla.
Nakon prve, nedrenirane ili drenirane faze pokusa, prelazi se na drugu fazu. Ta faza
zapoinje dodavanjem inkrementa vertikalnog naprezanja
1 . Novo vertikalno optereenje
na uzorak opet izaziva promjenu tlaka vode u uzorku (sada vie ne za iznos inkrementa
vertikalnog optereenja, jer imamo trodimenzionalno stanje naprezanja u uzorku). Ako je u
drugoj fazi pokusa dren zatvoren, uzorak je u nedreniranim uvjetima. Ako otvorimo dren i
dopustimo da se efektivna naprezanja izjednae s ukupnima, uzorak je u dreniranim uvjetima.
Budui da u ovoj fazi pokusa postoji razlika glavnih ukupnih naprezanja (vertikalna su
ukupna naprezanja vea od horizontalnih ukupnih naprezanja za
1 ), ovdje govorimo o
smicanju uzorka, jer se u uzorku pojavljuju posmina naprezanja. Smicanje se, dodatnim
inkrementima vertikalnog optereenja, provodi do sloma uzorka, pri emu ukupnu razliku
vertikalnog optereenja i elijskog tlaka (horizontalnog, konstantnog optereenja tijekom
smicanja) oznaavamo s
1f . Obje faze standardnih troosnih pokusa prikazane su na slici
7-7.
Troosni ureaj omoguuje provoenje razliitih programa optereenja i/ili rastereenja
uzorka. Uglavnom su standardizirane tri vrste pokusa: izotropno konsolidirani drenirani
pokus (CID), izotropno konsolidirani nedrenirani pokus (CIU) i nekonsolidirani nedrenirani
pokus (UU). Ove tri vrste pokusa imaju dvije faze, kao to je prikazano na slici 7-7, a
meusobno se razlikuju po tome je li dren u pojedinoj fazi zatvoren ili otvoren. Slova CI
odnose se na prvu fazu pokusa s otvorenim drenom (izotropna konsolidacija Isotropic
Consolidation). Prvo slovo U u UU pokusu oznaava prvu fazu pokusa sa zatvorenim drenom
(nedrenirani uvjeti, tlo ne konsolidira Unconsolidated). Slovo D u CID pokusu oznaava da
se smicanje provodi s otvorenim drenom, to znai da e, nakon to viak tlaka vode postane
priblino nula, uzorak biti u dreniranim uvjetima (Drained). Slovo U u CIU pokusu i drugo
slovo U u UU pokusu oznaavaju da se smicanje provodi sa zatvorenim drenom (nedrenirani

Mehanika tla i stijena

Vlasta Szavits-Nossan

str. 7
7. predavanje

uvjeti Undrained).
CID pokusi na uzorcima istog tla omoguavaju odreivanje efektivnih parametara
vrstoe c i
prema Mohr-Coulombovom zakonu sloma (slika 7-8). Obino se provode tri
CID pokusa na uzorcima istog tla (na slici 7-8 prikazani su rezultati dvaju CID pokusa), s tim
da se u ova tri pokusa razlikuju veliine elijskoga tlaka c , a smicanje se provodi do sloma.
Budui da su u prvoj fazi CID pokusa u uzorku dosegnuti drenirani uvjeti (nakon
konsolidacije tla), efektivna su se naprezanja poveala za vrijednost elijskog tlaka.
Horizontalno efektivno naprezanje ostaje konstantno tijekom dreniranog smicanja (uz
odgovarajuu brzinu smicanja pri kojoj viak tlaka vode padne na nulu), a vertikalno se
efektivno naprezanje poveava do sloma. U drugom je pokusu sa slike 7-8 elijski tlak vei
(I)
nego u prvom pokusu, pa je i 3f (II)
. Zato je u drugom pokusu potreban vei
3f
inkrement vertikalnog optereenja do sloma nego u prvom pokusu, to daje Mohrovu
krunicu veeg promjera. Tangenta na ove dvije Mohrove krunice daje anvelopu sloma, iz
koje se odrede efektivni parametri vrstoe c i
.

Slika 7-6. Suvremeni troosni ureaj (proba = uzorak)

Mehanika tla i stijena

Vlasta Szavits-Nossan

str. 8
7. predavanje
sc
1. faza pokusa: izotropno
(elijsko) optereenje

sc

sc

sc
Ds1

sc

2. faza pokusa: smicanje

sc

sc

sc
Slika 7-7. Faze standardnih troosnih pokusa

j'

c'

s3f' (I)

s1f' (II)

s1f' (I) s 3f' (II)

s'

Slika 7-8. Odreivanje efektivnih parametara vrstoe iz rezultata dva CID pokusa

Sa slike 7-9, promatrajui trokut ABC, vrijedi

r

sin

c ctg

(7.3)

gdje je r radijus Mohrove krunice, a s je njeno sredite.

r

Mehanika tla i stijena

Vlasta Szavits-Nossan

str. 9
7. predavanje

pa iz jednadbe (7.3) slijedi

1

sin

2c ctg

(7.4)

3)

r
c

c ctg j

sC

Slika 7-9. Odnosi iz Mohrove krunice

Tek se smicanjem u drugoj fazi pokusa realizira razlika glavnih naprezanja, to

omoguava crtanje odgovarajue Mohrove krunice. Radijus Mohrove krunice se s
poveanjem inkrementa vertikalnog optereenja na uzorak poveava, sve dok anvelopa sloma
ne tangira Mohrovu krunicu, kada dolazi do sloma tla. Toka u kojoj anvelopa sloma tangira
Mohrovu krunicu pri slomu definira naprezanja na ravninu sloma. To su normalno
naprezanje n i f, pri emu je f posmina vrstoa tla (slika 7-10).
t(kPa)

tmax
tf

P qf
3

(kPa)

Slika 7-10. Naprezanja pri slomu za CID pokus

Obzirom da vee glavno naprezanje nakon smicanja djeluje na horizontalnu ravninu, na

slici 7-10 je u skladu s tim oznaen pol Mohrove krunice i ravnina sloma pod kutom f.
Treba uoiti da posmina vrstoa nije najvee posmino naprezanje koje u uzorku tla
djeluje pri slomu. Naime, ravnina koja prolazi kroz pol za troosni pokus u toki ( 3, 0) i
Mohrovu krunicu sijee pod kutom od 45 u toki s koordinatama (s, max) ima max = r > f
(slika 7-10).
UU pokusi na uzorcima istog tla omoguavaju odreivanje nedreniranih parametara
0 (slika 7-11), pri emu je cu nedrenirana vrstoa tla. Obino se
vrstoe cu i u
provode tri UU pokusa na uzorcima istog tla (na slici 7-11 prikazani su rezultati dvaju UU
pokusa), s tim da se u ova tri pokusa razlikuju veliine elijskoga tlaka c , a smicanje se
provodi do sloma. Treba posebno obratiti pozornost na to da su na apscisi dijagrama sa slike

Mehanika tla i stijena

Vlasta Szavits-Nossan

str. 10
7. predavanje

7-11 ukupna, a ne efektivna naprezanja, jer se u UU pokusu ne mjeri tlak vode u porama
uzorka.
Dva UU pokusa sa slike 7-11 provedena su za dva razliita elijska tlaka, s tim da je
(II)
c

(I)
c .

Pokazuje se da je, neovisno o veliini primijenjenog elijskog tlaka, pri

nedreniranom smicanju potreban isti inkrement vertikalnog optereenja do sloma, tako da je
1f

(II)

1f

(I)

. Time se dobiju dvije Mohrove krunice ukupnih naprezanja jednakih

promjera. Anvelopa sloma je sada horizontalna, pa se zato i postavlja da je

Nedrenirana vrstoa cu jednaka je radijusu dviju Mohrovih krunica, odnosno

0.

1f /2 .

anvelopa sloma

cu

sc(I)

s1f(I)

s c(II)

Ds 1f(I)

s1f(II)

Ds 1f(II)

Slika 7-11. Odreivanje nedrenirane vrstoe iz rezultata dva UU pokusa

U CIU pokusima mjeri se tlak vode u porama uzorka tijekom nedreniranog smicanja. Ovi
pokusi omoguavaju odreivanje efektivnih i nedreniranih parametara vrstoe. Na kraju
izotropne konsolidacije u uzorku vladaju drenirani uvjeti. Ako zanemarimo porni tlak
potpuno saturiranog, ali niskog uzorka te smatramo da je porni tlak na poetku pokusa nula,
tada e se, nakon primjene izotropnog elijskog tlaka, za istu veliinu pojaviti viak tlaka
vode, koji e disipirati tijekom procesa konsolidacije. Na kraju procesa konsolidacije, u
dreniranim uvjetima, porni je tlak opet nula, pa su sva glavna naprezanja (vee i manje,
ukupno i efektivno) u jednoj toki dijagrama s apscisom normalnih naprezanja (horizontalna
je koordinata c) i s ordinatom posminih naprezanja (vertikalna je koordinata nula). Zatim se
uzorak smie u nedreniranim uvjetima. Pri tome ukupno manje glavno naprezanje 3 ostaje u
toki na apscisi s koordinatom c, a ukupno se vee glavno naprezanje poveava do sloma.
Treba naglasiti da anvelopa sloma ne tangira Mohrovu krunicu ukupnih naprezanja pri
slomu, ve Mohrovu krunicu efektivnih naprezanja pri slomu. Pri nedreniranom smicanju
normalno konsolidirane gline ili rahlog pijeska, porni tlak u uzorku raste. To znai da se
efektivno manje glavno naprezanje smanjuje od c do sloma, pri emu je
3

uf

a uf je porni tlak pri slomu (slika 7-12).

Mehanika tla i stijena

Vlasta Szavits-Nossan

str. 11
7. predavanje

c u(c)

3 = c

uf

Slika 7-12. Rezultati CIU pokusa pri slomu za rahli pijesak (kohezija je nula)

Mohrove krunice za ukupna naprezanja (puna krunica) i za efektivna naprezanja

(crtkana krunica) pri slomu imaju jednaki radijus, jer je

u)

(
2

u)