PLAN AKTIVNOSTI FCL-uvid Javnosti PDF

FCL FABRIKA CEMENTA LUKAVAC
PLAN AKTIVNOSTI
Za izdavanje okolinske saglasnosti za
DD FABRIKA CEMENTA LUKAVAC, Lukavac
Generalni direktor
________________
Izet Imamović dipl.ing.teh.
SADRŽAJ:
OPŠTI PODACI
1. IME I PREZIME OPREATORA / INVESTITORA

POGONA I POSTROJENJA
2.. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA PRIKAZANA NA

PLANU
3. OPIS DJELATNOSTI PRAVNOG LICA, VRSTA

PROIZVODA I GODIŠNJI KAPACITET PROIZVODNJE,
BROJ ZAPOSLENIKA
3.1. Uvod
3.2. Opis djelatnosti
3.3. Vrsta proizvoda I godišnji kapacitet
3.4. Broj zaposlenika
4. OPIS POGONA I POSTROJENJA (tehnološke i tehničke

cjeline sa šemama, pomoćni objekti uključujući i opremu za
smanjenje negativnog uticaja)
4.1. Objekti u Fabrici Cementa Lukavac
4.2. Postrojenja, mašine i uređaji proizvodnih linija
4.3. Opis tehnološkog procesa proizvodnje cementa
4.3.1. Proizvodnja sirovinskog brašna
4.3.2. Proizvodnja (pečenje) klinkera
4.3.3. Priprema i mljevenje uglja
4.3.4. Mljevenje klinkera i dodataka (proizvodnja cementa)
4.3.5. Skladištenje pakovanje i otprema cementa
4.4. Oprema za smanjivanje negativnog uticaja
4.5. Tehnološki opis upotrebe alternativnih goriva
4.5.1. Svjetska iskustva
4.5.2. Termička obrada otpadnih auto guma
5. DATUM POČETKA RADA POGONA (POSTROJENJA)
6. STUDIJA ZAGAĐENOSTI U NULTOM STANJU

6.1. Mjerenje kvalitete zraka
6.2. Emisija čvrstih čestica i gasova u zrak
6.3. Otpadne vode
6.4. Emisije u zemljište (tlo)
6.5. Otpad
6.6. Buka
7. LISTA SIROVINA I POMOĆNIH MATERIJALA
7.1. Lista sirovina za proizvodnju sirovinskog brašna
7.2. Lista sirovina za proizvodnju cementa
7.3. Lista energenata i pomoćnih materijala
8. IZVOR VODOSNADBJEVANJA, UKUPNA POTROŠNJA

VODE I POTROŠNJA PO JEDINICI PROIZVODA, IZVORI
ENERGIJE I UKUPNA POTROŠNJA I POTROŠNJA PO
JEDINICI PROIZVODA
8.1. Voda
8.2. Energija
8.2.1. Mrki ugalj Đurđevik
8.2.2. Uvozni Mrki ugalj
8.2.3. Mješavina uvoznog i domaćeg uglja
8.2.4. Tečno gorivo – mazut SNS
8.2.5. Para
8.2.6. Električna energija
8.2.7. Dizel gorivo
8.2.8. Alternativna goriva
9. MJERE ZA ODRŽAVANJE I ČIŠĆENJE OPREME
10. OPIS POSTOJEĆEG MONITORINGA
11. OPIS POSTOJEĆIH MJERA PREVENCIJE NASTANKA

EMISIJA
11.1. Prevencija nastanka emisija u zrak
11.2. Emisija u vode
11.3. Emisija u tlo
11.4. Postojeće mjere za svođenje upotrebe sirovina, vode i
energije na minimum
11.5. Opis konačnog tretmana otpadnih tokova
12. ANALIZA PODATAKA O POTROŠNJI SIROVINA I

EMISIJAMA
12.1. Godišnja potrošnja sirovina, energenata i pomoćnih
materijala
12.2. Potrošnja sirovina i energije po BAT-u
12.2.1. Potrošnja energije
12.2.2. Emisije
12.3. Materijalni bilans i emisija FCL
13. AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA IZ

POGONA I POSTROJENJA I RACIONALIZACIJU
POTROŠNJE SIROVINA I PRIRODNIH RESURSA
14. PRIJEDLOG MONITORING PLANA
14.1. Zakonski okvir
14.2. Metodologija i vrste mjerenja
14.2.1. Kvalitet zraka
14.2.2. Emisija u zrak
14.2.3. Buka
14.2.4. Otpadne tehnološke vode
14.3. Prijedlog dinamike i rokova monitoringa
15. MJERE PLANIRANE ZA MONITORING PROIZVODNJE

NASTANKA OTPADA I EMISIJE
15.1. Monitoring proizvodnje
15.2. Monitoring nastanka otpada
16. PLAN ZA SPREČAVANJE NESREĆA VELIKIH RAZMJERA
17. NAČIN IZVJEŠTAVANJA O REZULTATIMA IZVRŠENJA

MJERA
17.1. Interno izvještavanje u FCL
17.2. Eksterno izvještavanje o rezultatima izvršenih mjera
18. FINANSIJSKA PROCJENA ZA IZVRŠENJE PLANA NA

GODIŠNJEM NIVOU
19. PLAN ZA PRESTANAK RADA
20. SPISAK PRILOGA

FABRI K A CEM ENTA L UK AVAC Plan aktivnosti
OPŠTI PODACI
Naziv:
Plan aktivnosti za izdavanje okolinske saglasnosti
Fabrika Cementa Lukavac d.d. Lukavac

Lukavačkih brigada bb
75300 Lukavac
Bosna i Hercegovina
Izvođač:
Broj izvještaja: 068 d - III/07
Datum:
30.05.2007.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 1
1. IME I PREZIME OPEREATORA / INVESTITORA


75300 Lukavac
Bosna i Hercegovina
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 2
2. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA PRIKAZANA NA PLANU
Fabrika cementa Lukavac nalazi se u industrijskoj zoni u neposrednoj

blizini urbanog područja Lukavca.
Urbano područje se nalazi u istočnom dijelu općine koja broji cca.

52.000 stanovnika i zauzima prostor sjeveroistočno (većim dijelom) i
jugozapadno od magistralnog puta M-4 Doboj-Tuzla-Zvornik. Sa jugoistoka
je ograničeno šumskim pojasom, dijelovima poljoprivrednog zemljišta i
granicom sa općinom Tuzla, dok je sa istoka i sjeveroistoka ograničeno
površinskim kopom Šićki Brod i odlagalištem Šićki Brod (stari rudarski
radovi). Sa sjevera je ograničeno građevinskim zemljištem Huskići i
povrčinskim kopom Šikulje. Na sjeverozapadu se nalazi urbano područje
Puračić, a na jugozapadu i jugu jeograničeno poljoprivrednim zemljištem i
dijelom industrijske zone.
Fabrika cementa je izgrađena uz magistralni put Tuzla – Doboj u

industrijskoj zoni grada Lukavca koji broji cca 6.500 stanovnika. Kompleks
fabrike zahvata površinu od oko 310.000 m2. Izbor ove lokacije bio je
uvjetovan i izabran zbog neposredne blizine potrebnih sirovina
(Kamenolom Vjenac - posjeduje istovarno postrojenje u FSL cca 500 m
udaljeno od FCL gdje sirovinu doprema Žičarom) kao i potrebne
energetske i komunalne infrastrukture.
Proizvodnja je bazirana na niskokarbonatnoj komponenti iz
Termoelektrane Tuzla (elektrofilterski pepeo).
Blizina napajanja električnom energijom (Termoelektrana Tuzla cca 8
km i veliki distributivni centar trafostanica Puračić cca. 3 km zapadno od
lokacije).
Vještačka akumulacija jezera Modrac – vlasništvo VP »Spreča«
Tuzla, snabdjeva industrijskom vodom a nalazi se cca 5 km južno od
lokacije. Bila izgrađena potrebna infrastruktura cjevovoda za napajanje
kompleksa hemijske industrije (FSL, KHK).
Takođe je snadbjevanje pitkom vodom omogućeno preko gradskog
vodovoda koji se snadbjeva iz pumpne stanice KHK (BUNARSKO
CRPLJENJE). Distributor vodom je Komunalno preduzeće »RAD«
Lukavac.
Grad Lukavac posjeduje komunalnu deponiju a poslove skupljanja i
tretiranja istog obavlja Komunalno preduzeće »RAD« Lukavac.
Fabrika cementa Lukavac posjeduje sopstvenu kanalizacionu mrežu
koja se upaja u recepijenta rijeku Jalu (IV kategorije voda) 300 m preko
taložnika i mehaničkog separatora ulja koji se nalazi na izlazu kanalizacije
iz FCL.
Izvod iz prostornog plana za područje Tuzlanskog kantona 2005-2025
dat je na slici 2.1.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 3
Regulacionim planom je utvrđena granica za Fabriku cementa.

Granica kompleksa počinje jugozapadno od Fabrike cementa na raskršću
putova Tuzla – Doboj i Vijenac – Lukavac i ide oko 300 m prema jugu
paralelno sa magistralnim putom od kojeg je udaljena oko 10 m. Granica
na ovom dijelu presijeca parcelu k.č. 2790 i ide ka vodotoku rijeke Jale, a
zatim skreće prema istoku prateći sa desne strane korito rijeke Jale u
dužini oko 300 m i prelazeći preko parcela označenih kao k.č. 2790 i k.č.
2789. Nakon toga, granica skreće ka sjeveroistoku u dužini oko 150 m.
Dalje granica polukružno ide u pravcu sjeverozapada u dužini oko 460 m i
nalazi se na udaljenosti od 100 m od naseljenog područja. Zatim se
granica lomi u pravcu jugozapada i slijedi put Vijenac – Lukavac sa
njegove desne strane u dužini oko 680 m do početne tačke vidi sliku 2.
Područje Lukavca pripada područjima sa umjereno kontinentalnom

klimom što se karakterizira tipičnim promjenama temperature tijekom
godine (jedan maksimum i jedan minimum).
Godišnja suma oborina u prosjeku iznosi oko 900 mm. Najviše

oborina ima u julu (oko 110 mm), a najmanje u oktobru i februaru (oko 57
mm). Relativno godišnje kolebanje oborina iznosi oko 6 %.
Regulacionim planom područje fabrike je prostorno podijeljeno na:
 površine pod izgrađenim objektima (I. faza rekonstrukcije

okončana 2004.)
 površine predviđene za izgradnju (II. faza rekonstrukcije do
kraja 2010.g.).
Bilans površina je slijedeći:
 površina pod izgrađenim objektima 27.177 m2

 izgrađene saobraćajnice 25.900 m2
 površina predviđena za izgradnju objekata 19.469 m2
 planirane saobraćajnice 8.400 m2
 površine za sport i rekreaciju 40.300 m2
 zelene površine 56.200 m2
 slobodne površine 110.000 m2
U industrijskoj zoni Lukavca a u neposrednoj blizini FCL nalaze se i

dva kompleksa hemijske industrije cca 300 m sjeverozapadnoo Fabrika
sode Lukavac i cca 3 km u istom smjeru bivši Koksno Kemijski Kombinat
sa Fabrikom azotnih đubriva.
Takođe se na općini nalazi i površinski kop lignita Šikulje cca 4 km,
kao i veći kamenolom krečnjaka Vjenac, cca 11 km.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 4
Velika koncentracija ovakvih kompleksa ukazuje na veliko

opterećenje životne okoline grada i općine Lukavac.
U neposrednoj blizini Fabrike cementa Lukavac sjevero-istočno nalazi
se dio grada sa privatnim objektima kao i dio stambenih objekata koje je
ranije izgradila FSL i odvojeni su sa prugom Doboj-Tuzla cca 500 m, od
ostalog dijela grada gdje je smještena glavnina gradske populacije i
procjenjuje se da ukupno živi u tom dijelu oko 1.000 stanovnika, takođe
zapadno od kruga FCL-a nalazi se naselje Modrac cca 500 m. Ostali
dijelovi u neposrednoj blizini su putni pravci, poljoprivredno zemljište, te
kompleksi FSL, pa se može procjeniti da od emisije polutanata (čvrste
čestice, gasni polutanti-produkti sagorijevanja u rotacionoj peći)
najugroženije je oko 1.000 stanovnika općine Lukavac.
Pošto je grad Lukavac nastao izgradnjom Fabrike sode Lukavac, ne
postoje značajniji kulturnoistorijski spomenici kao ni kulturna nasleđa, a na
samoj općini ne postoje zaštićena vodozahvatna područja u ovom
trenutku.
Slika 2.1.: Izvod iz prostornog plana za područje Tuzlanskog kantona
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 5
3. OPIS DJELATNOSTI PRAVNOG LICA, VRSTA PROIZVODA I GODIŠNJI

KAPACITET PROIZVODNJE, BROJ ZAPOSLENIKA
3.1. Uvod
Ideja o izgradnji Fabrike cementa u Lukavcu potiče još iz 1949.godine

i potekla je iz Fabrike sode Lukavac, za dalje rješavanje problema otpadnih
materija nastalih kao nus produkt kod proizvodnje sode (kaustični talog i
otpadni krečnjak) koje bi našle svoju primjenu u proizvodnji cementa.
Godine 1965. izrađen je prvi investicioni program za izgradnju Cementare
u Lukavcu kapaciteta 250 hiljada tona godišnje, po mokrom postupku, sa
jednom rotacionom peći od 600 tona klinkera dnevno. Program je
predviđao osnovne sirovine: vapnenac i kaustični talog kao otpadni i
besplatni materijal pri proizvodnji, a kao tehnološko gorivo – ugalj iz
Rudnika Banovići.
Nedostatak novčanih sredstava i revizija programa dovela je do
promjene u tehnologiji proizvodnje što je rezultiralo izradom novog
investicionog programa. Tako je nosilac investicije postala Fabrika sode
Lukavac koja je počela sa izgradnjom 1969.godine. Investicioni program
predvidio je izgradnju cementare Lukavac po suhom postupku sa jednom
rotacionom peći od 800 tona klinkera na dan i godišnjem kapacitetu od 340
hiljada tona cementa. Tada se planiralo to kao prvo faza. Druga faza nikad
nije realizovana.
Tehnološki proces cementa baziran je na kompoziciji sirovina koje
predstavljaju otpadne materijale i sitne frakcije krečnjaka na kamenolomu
Vijenac, zatim elektro-filterskokg pepela Termoelektrane Tuzla, kotlovske
šljake takođe iz Termoelektrane Tuzla i troske iz visokih peći Željezare
Zenica kao dodatka klinkeru. Kao tehnološko gorivo koristilo se teško ili
srednje lož-ulje.
Plasman cementa planiran je uglavnom za područje Tuzle, Zvornika,
Bijeljine, Brčkog, Doboja, Banja Luke. U Investicionom programu istaknuto
je da je najbliža cementara Beočin udaljena od Tuzle i to: u slučaju
prevoza željeznicom 267 km, a u slučaju prevoza cementa kamionima 201
km, pa bi se prosječna udaljenost transporta cementa u Bosni i
Hercegovini izgradnjom cementare u Lukavcu u velikoj mjeri smanjila, a to
bi imalo za posljedicu smanjenje transportnih troškova i u krajnjoj liniji
pojeftinjenje cementa za krajnjeg potrošača. To se navodi u Investicionom
programu kao jedan od tržišnih razloga izgradnje cementare u Lukavcu.
Kasnije će doći do izgradnje još dvije cementare u sistemu i to u Kaknju i
Našicama tako da razlozi izgradnje po ovom pitanju dobijaju drugu
dimenziju.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 6
Izgradnja Fabrike počela je u avgustu 1970.godine i završena je sa

10 mjeseci zakašnjenja tj. u junu 1974.godine (6.jun je usvojen kao dan
Fabrike cementa Lukavac). Izgradnja ove fabrike cementa imala je svoje
puno ekonomsko i društveno opravdanje zato što je njime Bosna i
Hercegovina dobila prvi put moderan kapacitet za proizvodnju toliko
traženog cementa.
Fabrika je od svog puštanja u rad 1974.godine prosječno ostvarivala
oko 90% od projektovanog kapaciteta, osim u ratnom periodu od 1992. do
1996.godine kada je proizvodnja bila prema zahtjevima tržišta, koji su bili
minimalni.
U toku svoga poslovanja Cementara je prošla kroz četiri faze:
 u I fazi poslovalo se u sastavu SODA-SO kombinata kao OOUR

u sastavu Fabrike sode Lukavac (registrovano kod privrednog
suda 22.07.1974.godine), a zatim kao samostalna RO bez
OOUR (registrovano 01.07.1977. pod brojem U/I-468/77).
Radnici Cementare 12.06.1978.godine su se izjasnili o istupanju
iz kombinata SODA-SO. Privredni sud u Tuzli donio Rješenje o
registraciji samostalne RO 24.01.1979.godine.
 za II fazu rada Cementare karakteristično je poslovanje u okviru
SOUR-a «IGMIN» - udruženje industrije građevinskog materijala
i nemetala Tuzla i to prvo kao RO bez osnovnih organizacija
(registrovano kod Okružnog privrednog suda 12.02.1979.godine
pod brojem U/I-122/79). Od 01.07.1985.godine SOUR-a
«Igmin» Cementara je poslovala kao RO sa dva OOUR-a i to sa
OOUR «Proizvodnja cementa i održavanje» i OOUR «Fabrika
cementa Lukavac-Promet» i Radnom zajednicom «Zajednički
poslovi FCL» (registrovano kod Suda udruženog rada u Tuzli
pod brojem U/I-327/85).
 III faza je od 15.12.1989.godine od kada Cementara posluje kao
društveno preduzeće (registrovano kod suda udruženog rada u
Tuzli pod brojem U/I-841/89) od 04.oktobra 1991.godine kada je
DP preraslo u D.D. u mješovitoj svojini sa p.o., a na osnovu
zakonskih propisa (registrovano kod suda udruženog rada u
Tuzli 4.10.1991.god. pod brojem U/I-1785/91).
 IV faza je period koji je bio najburniji ali ujedno i najpresudniji u
postojanju ove fabrike. To je ratni i postradni period koji
uključuje pripremu za privatizaciju i završetak privatizacije.
Fabrika je praktično izašla iz rata bez većih oštećenja i dobro

sačuvana i proizvodno sposobna što je već u prvim postratnim godinama i
dokazano. Naime, kako je raslo tržište povećavala se i proizvodnja da bi
već nakon 3-4 godine dostignuo predratni obim proizvodnje i prodaje
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 7
cementa. Ovim su stvoreni vrlo dobri uslovi za privatizaciju fabrike jer je

bila proizvodno sposobna.
Nakon opsežnih i dugotrajnih priprema za privatizaciju raspisan je
međunarodni tender na koji se prijavilo pet ponuđača za kupovinu 51%
ukupnog kapitala Fabrike cementa Lukavac.
Daleko najkvalitetnija i najpovoljnija ponuda je bila od firme Alas
International Austria u kojoj je najveća pažnja data investiciji, odnosno
povećanju kapaciteta gradnjom nove fabrike. Zbog toga je ovo bila najbolja
pripremljena i sprovedena privatizacija u Bosni i Hercegovini. Ukupno
planirano investicija 117 miliona KM i odnosi se na slijedeće:
 rekonstrukcija i modernizacija starih postrojenja

 izgradnja novih postrojenja
 prelazak sa uvoznog mazuta na domaće ugljeve kao gorivo
 dostizanje standarda EU o zaštiti životne sredine.
U 2004.godini je završena je “Prva etapa Modernizacije i proširenja

FCL-a” prvi dio investicije, a svečano otvaranje i puštanje u pogon
novoizgrađenih postrojenja je bilo u junu na isti dan kao i prije 30 godina,
kada su proizvedene prve tone cementa u cementari Lukavac.
Trenutne je u toku “Druga etapa izgradnje” (rotaciona peć i mlin
sirovine) čime će se zaokružiti komletno investiciono ulaganje što će osim
povećanja proizvodnje znatno poboljšava okolinske aspekte i stavlja u nivo
zahtijeva Evropske unije.
3.2. Opis djelatnosti
Dioničko društvo "FABRIKA CEMENTA LUKAVAC" bavi se

proizvodnjom i prodajom cementa.
3.3. Vrsta proizvoda i godišnji kapacitet
Dioničko društvo "FABRIKA CEMENTA LUKAVAC" ima sledeći

proizvodni program prema standardu JUS:BC1.011 i prema evropskim
normama EN:197-1.
 proizvodnja cementa marke PC 52,5; CEM I-52,5

 proizvodnja cementa marke PC 30p 45S; CEM II/B-M(V-W) 42,5
 proizvodnja cementa marke PC 30p 35B; CEM II/B-M(V-W) 32,5
 proizvodnja zidarskog cementa MC 5
Instalirani kapacitet rotacione peći je 1.050 t/dan. Prosječan broj

radnih dana je 325 godišnje. U tabeli 3.1. data je proizvodnja klinkera i
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 8
cementa za period 2001.-2006.g. (tabela se nalazi u orginalnoj verziji

dokumenta).
U toku je nastavak izgradnje “Druge etape” (rotaciona peć i mlin

sirovine) iz uslova kupoprodaje cementare.
Kapacitet peći koja je u izgradnji je 2.000 t/dan klinkera a vertikalnog
mlina sirovine 3.500 t/dan sirovinskog brašna.
Proizvodnja klinkera se očekuje na nivou od 640.000 tona na godinu

dok uređaji za meljavu cementa i otpremu ostaju postojeći i bazirana je na
proizvodnji svih vrsta cementa cca. 800.000 t/god.
Nakon završetka investicije i puštanja u rad ove linije, rad postojeće

linije Rotacione peći i Mlina sirovine bit će definisan u periodu 2010.-
2012.g. zavisno od potreba tržišta BiH-a za cementom i klinkerom.
3.4. Broj zaposlenika
U Fabrici Cementa Lukavac svi zaposleni koji su se našli u trenutku

privatizacije ostali su na radnim mjestima, a omogućeno im je znatno
napredovanje u struci kroz razne seminare, obuke i dodatna školovanje.
Modernizacijom pogona i postrojenja i auromatizacijom istih pokazala
je se neophodnost usavršavanja u struci. Takođe u Fabrici Cementa
Lukavac stalno se osvježava radna snaga sa novim visoko kvalifikovanim
kadrom koji mogu odgovoriti zahtijevima automatizacije pogona I
postrojenja koja je u skladu najboljih trenutno raspoloživih tehnologija u
Evropskoj uniji.Broj uposlenika po stručnoj spremi dan je u tabeli 3.4.1.:
Tabela 3.4.1.: Broj uposlenika po stručnoj spremi
Stručna sprema Broj zaposlenika

NK 30
PK 0
NSS 0
KV 75
VKV 36
SSS 80
VŠS 8
VSS 25
MR 2
UKUPNO 256
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 9
4. OPIS POGONA I POSTROJENJA (TEHNOLOŠKE I TEHNIČKE CJELINE

SA ŠEMAMA, POMOĆNI OBJEKTI UKLJUČUJUĆI I OPREMU ZA
SMANJENJE NEGATIVNOG UTICAJA)
4.1. Objekti u Fabrici Cementa Lukavac
Tabela 4.1.1.: Proizvodni objekti
poz. Kapa
r. naziv dim. god.
na citet Opis objekta
br. objekta (m x m) izrade
šemi (t)
Pumpna Prizemni objekat u kojem se

stanica nalaze pumpe, koje indu-
1. P-1 industrij.
5x9 - 1974 strijsku rashladnu vodu
vode transportuju u pogone.
Prizemni objekat u kome se

Kompres-
nalaze kompresori za Mlin
2. P-2 orska 8 x 21 - 1974 sirovine i rotacionu peć i
stanica
silose za homogenizaciju.
Silosi i Ø 10 x Kružni betonski silos visine

homogeni- 2x 60m, služe za homogeni-
3. P-3 zacija i
60m 1974 ziranje i skladištenje sirovin-
3300
skladiš.SB (2silosa) skog brašna.
Objekat u četiri etaže, u

kojem su smještena postr-
Mlin
4. P-4 sirovine
30 x 14 - 1974 ojenja mlina sirovine za
proizvodnju sirovinskog bra-
šna.
Objekat u 7 etaža u kome su

Ciklonski smješ-tene 4 stepen
5. P-5 izmjenjivačt 14 x 14 - 1974 ciklonski izmjenjivač topline
opline sa pripadajućim ventilator-
om
Kružna čelična horizontalna

peć koja je oslonjena na 4
Rotaciona Ø4x
6. P-6 peć
- 1974 nosive stanice. Ista je
64 m obložena vatrostalnim
materijalima.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 10
Jednospratni objekat
Hladnjak
izrađen od čelične
klinkera sa
7 P-7 komand-
20 x 14 - 1974 konstru.u kome je
smješten gorionik RP, kao
om peći
i hladnjak klinkera.
Četveroetažni objekat u
Mlin
8 P-8 37 x 15 - 1974 kome je smješten MCI sa
cementa I
pratećom opremom.
Jednospratni objekat u
Pakovanje
kome se vrši pak.i
9 P-9 i 74 x 18 - 1974
skladištenje uvrećanog
paletizac.I
cementa
Prizemni objekat u kome

10 P-10 Kotlovnica 16 x 12 - 1974 je smješ-teno 2 kotla sa
pripremom vode.
Jednospratni objekat sa
Trafo
11 1801-1 20 x 43 - 1974 transformatskim razvodom
stanica
06/04.
Troetažni objekat u koji je

Mlin
12 506-1
cementa II
32 x 17 - 2004 smješten MC II sa
pripadajućom opremom.
Jednospratni objekat u
Pakovanje
kome se vrši pakovanje i
13 604-1 i 88 x 20 - 2004 skladištenje uvrećanog
paletizac.II
cementa.
Četvoroetažni objekat u
Mlin kome je smješten Mlin
14 703-1 41 x 9 - 2004
uglja uglja sa silosima
samljevenog uglja.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 11
Tabela 4.1.2.: Skladišni prostori sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda
Poz. Kapa-
R. Naziv Dim. God. Tip
na citet Opis
br. objekta (mxm) Izrade objekta
šemi (t)
Služi za
Hala skladištenje
1 S-1 krečnjaka
37 x 39 25.000 1999 Zatvoren
krečnjaka i
laporovite gline.
Zbog
nedostatka
pepela iz TE
Tuzla koristi se
lapo.glina koja
Deponija
se skladi.na
2 S-2 laporovite 50 x 50 1.000 2006 Otvorena
otvoreno i pokri-
gline
vena je
plast.folijom,u
sušnom periodu
vrši se poliv.iste
vodom.
Služi za
skladištenje
uvoznog uglja i
Otvoreno
domaćeg uglja
Skladište (ograđeno
3 S-3 uglja
30 x 70 5.000 2006
3m beton.
sa iste deponije
se vozi u
Elementi.)
zatvoreno
skladište u
omjeru 70:30
Služi za
Otvoreno
skladištenje
Skladište (ograđeno
ovlaže. Pepela
4 S-4 ovlaženog 20 x 20 8.000 2006 beton.
sa vlag. 15-20%
pepela Elem.
koji se doprema
Visine 3m
iz TE Ugljevik
Služi za
skladištenje
Zatvoren
Klinker klinkera, gipsa,
5 S-5 hala
30 x 87 20.000 1974 objekt sa
ovlaženog
otprašiva.
pepela,
krečnjaka.
Silos Zatvoren Služi za
Ø 12,5 4x
6 S-6 cementa
x 25 2.500
1974 objekat sa skladištenje
(4 kom) otpraš. cementa.
Služi za
Plato za
skladištenje
skladiš. Betonska
7 S-7 Uvrećan.
150 x 50 1.0000 2004
površina
upak. i
paletiziranog
cementa
cementa
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 12
Petorospratni
Rinf.vago Zatvoren objekat u kome
nski objekt sa je smještena
8 602-1B utovar i 7 x 32 - 2004 otprašiva. oprema za
utovar za Iznad punjenje vagona
kamione vozi. i kamiona sa
cementom.
Mali silosi za
Čelični
Silosi 2 x 450 skladištenje
9 602-1C cementa
Ø 6 x 18
t
2007 silosi sa
posebnih vrsta
otprašiv.
cementa.
Služi za
Skladište Zatvoren
10 204-2 gline
30 x 30 2.000 2004
objekat
skladištenje
gline
Služi za
Skladište Zatvoren
11 205-1 pijeska
30 x 300 2.000 2004
objekat
skladištenje
pijeska.
Zatvoren Služi za
Silos Ø 32 x
12 407-1 klinkera 45
40.000 2004 bet.objekt skladištenje
sa otpraš. klinkera.
Služi za
Silos Ø 12 x
13 504-1 pepela 45
3.000 2004 « skladištenje
pepela.
Služi za
Kružno skladište. I
Ø 62 x Priz.zatv.
14 702-1 skladište
15
7.000 2004
skladište
mješanje
uglja različitih
kvaliteta ugljeva.
Ćetveroetažni
Istovar
15 201-1 uglja
20 x 12 - 2004 objekat, služi za
istovar uglja.
Služe za
Rezervo- sklad.mazuta za
Ø 15,2 x Čelični
16 1601.1 ari
11
4.000 1974
zatvo.rez
po-trebe
mazuta proiz.sadaš.skl.
do 200t
Služi za utovar
Rinfuzni Zatvoren
cementa u
17 602-1A utovar 5 x 13 - 2004 objekt sa
kamionske
kamionski otprašiva.
cisterne
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 13
Tabela 4.1.3.: Prateći objekti
Poz. Kapa
R. Naziv Dim. God. Tip
na -citet Opis
br. objekta (mxm) Izrade objekta
šemi (t)
Skladište Prizemni Služi za
1 PO.1 rezervnih 59 x 15 - 1974 zidani skladištenje
dijelova objekat rezervnih dijelova
Služi za
Skladište Čelični skladištenje
2 PO.2 vatrostaln 43 x 15 1.000 1985 prizemni vatrostalne opeke
e opeke objekat i većih rezervnih
dijelova.
Služi za
Skladište Čelična
1.000 skladištenje
3 PO.3 goriva i 8x4 1989 ograđena
lit manjih količina
maziva nastrešn.
ulja i maziva.
Služi za
privremeno uskla-
Kružno
Betonirano dištenje rablj.ulja i
skladište
2.000 skladište maziva do
4 2202.1 rabljenog Ø 29
lit
1974
natkriveno predaje
ulja i
čel.konstr. ovlaštenim
maziva
ustanov.(u skladu
propisa)
Služi za
uskladištenje
Objekat boja,
Zidani
za lakova,hemikalija i
5 PO.4 opasne
4x8 500 lit 1985 prizemni
smješt. Je u
objekat
materije kružno skladište
(urađen u skladu
propisa)
Ulazna Zidani Nalazi se na
6 PO.5 portirnica 10 x 6 - 1974 jednospr. glavnom ulazu u
I Objekat FCL
Portirnica Zidani Nalazi se na
7 PO.6 II sa 15 x 7 - 1974 prizemni teretnom ulazu u
arhivom objekat FCL
Upravna zgrada
Upravna Zidani sa kance-larijskim
8 PO.7 zgrada sa 27 x 27 - 1974 spratni prostorom, u priz-
laboratorij objekat emlju se nalazi
laboratorija
Prostor namjenjen
Zidani
za ishranu sa
9 PO.8 Restoran 16 x 44 - 1974 prizemni
kuhinjom
objekat
(privatizovan)
Smješteni strojevi,
Nosivo
Mašinska mašine
10 PO.9 30 x 12 - 2007 čelični
radionica mašinskog
priz.obje.
održavanja
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 14
Montažni
Zgrada Kancelarije
11 PO.10 proizvod.
15 x 8 - 1987 prizemni
proizvodnje
objekat
Služi za
Prizemni
Kolska upravljanje i vaga-
12 2107.1
vaga I
20 x 8 - 1974 zidani
nje gotovog
objekat
proizvoda.
Kolska Prizemni Služi za ulaz i
13 2106.1
vaga II
16 x 4 - 2004
objekat vaganje sirovina.
Zidani Služi za smještaj
14 PO.11 Garaže 21 x 5 - 1986 prizemni fabričkih
objekat automobila
Barake za Služi za smještaj
Prizemni
smještaj 8x angažovanih firmi
15 PO.12 koperanat 31 m
- 1974 montažni
za radove u D.D.
objekat
a FCL
Služi za smještaj
Baraka za
Prizemni u slučaju
smještaj
16 PO.13 stranih
7 x 10 - 1974 montažni angažovanja
objekat inostranih
izvođača
izvođača radova
Fudbalsk betonirani
17 PO.14 o igralište
30 x 50 - 1985
poligon
Rekreativne svrhe
Ulazni 100 x Asfaltna Parking gostiju i
18 2021.1
parking 20
- 2007
površina radnika FCL.
Betonski
Za unutrašnji
putevi
Asfaltni i saobraćaj, a
unutrašnj 15000
19 2002.1
eg m
- 1974 betonski izvršena
putevi rekonstrukcija u
saobraćaj
2007.g.
a
Pružni
20 PO.15 kolosjek
2000 m - 1974 Za ulaz vozova
Taložnik i Betonski
Sprječavanje
separator taložnik sa
4,5 x izlaza ulja i masti
21 2104.1 ulja
10
- 2004 pregradom
u recipijent rijeku
otpadnih za odvaja.
Jalu.
voda Ulja i masti
Taložnici
površin. Služe za
betonirani
voda od odvajanje taloga
22 PO.16 1-15 na
4x4 - 2004 taložnici 15
iz površinskih
kom.
Layout oborinskih voda.
2007.
Na svim mjestima
Septičke gdje se koristi
jame Betonirane sanitarna voda
(11 kom) dvokomo.s postoje septičke
23 ucrtane
3x3 - 1974
eptičke jame. Čvrst talog
na Layout jame tretira komunalno
2007. preduzeće «Rad»
Lukavac.
Vidi: Prilog 4.1.: Layout proširenje i modernizacija januar 2007
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 15
4.2. Postrojenja, mašine i uređaji proizvodnih linija
Spisak opreme mašina i uređaja nalazi se u orginalnoj dokumentaciji.
4.3. Opis tehnološkog procesa proizvodnje cementa
U Fabrici Cementa Lukavac tehnološki postupak proizvodnje je suhi

jer je takav način pripreme sirovina za proizvodnju.
U tehnološkom smislu se proces proizvodnje može podijeliti u dva
tehnološki neovisna dijela:
 prvi dio gdje se vrši priprema sirovina i proizvodnja klinkera

 drugi dio gdje se vrši mljevenje klinkera sa dodacima,
skladištenje, pakovanje i otprema
U lokacijskom smislu proces proizvodnje se odvija u zasebnim

objektima kao:
 proizvodnja sirovinskog brašna
 proizvodnja (pečenje) klinkera
 proizvodnja (mljevenje klinkera i dodataka) cementa
 skladištenje, pakovanje i otprema cementa
4.3.1. Proizvodnja sirovinskog brašna
Prema tehnološkoj šemi na slici 4.3.1. (kao i u prilogu 4.3.1.) vidljivo

je da se osnovna sirovina krečnjak (visoka kompomenta), skladišti u
pokrivenom depou cca. 25.000 t i sa deponije se putem transportera sa
trakom 203.03, 203.05, 203.19 i 203.21 transportuje u odgovarajući bunker
u pogonu kapaciteta 150 t. Granulacija materijala je od 0-60 mm, a
vlažnosti 3-5%.
Niska kompomenta (laporovita glina, glina, pepeo) kao druga
sirovinska komponenta skladišti se na otvorenom i zatvorenom depou i
istim sistemom transportera doprema u odgovarajući bunker kapaciteta
150 t. Granulacija niske kompomente je 0-60 mm i vlažnosti od 0- 10%.
Iz bunkera se (4.01) krečnjak, niska kompomenta (laporovita glina,
glina, pepeo) i korigujća kompomenta-pijesak ispušta preko procesnih
tračnih vaga (4.02) na zajednički transporter (4.03) koji ih otprema u
drobilicu (4.04).
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 16
Protočne vage su slijedećih kapaciteta:

 za krečnjak 6-60 t/h
 za nisku komponentu (laporovitu glinu, glina šljaka) 2,5-50 t/h
 za pijesak 0-5 t/h
 za pepeo 2-20 t/h
Drobilica je sa čekićima (6 x 8 kom) kapaciteta 75 t/h a izlazne
granulacije do 10 mm. Pogon je sa motorom snage 200 kW, br. Obrtaja
1500 o/min.
Prethodno izdrobljeni materijal u drobilici putem dvostruke zaklopke
ulazi u mlin sirovine (4.06).
Mlin sirovina je sa kuglama i to strujni jer se iznos materijala
obezbjeđuje glavnim cirkulacionim ventilatorom (4R.02). U mlinu sirovine
se ujedno vrši istovremeno i mljevenje i sušenje na taj način što se topli
plinovi iz rotacione peći (oko 350 ºC) putem ventilatora (6R.03)
transportuje u mlin u istom smjeru kao što je kretanje sirovine mješavine.
Taj dio procesa sušenja se obavlja u takozvanom spojenom pogonu
sa rotacionom peći («Verbundbetrieb»), gdje topli plinovi ohlađeni u mlinu
transportuju optočnim ventilatorom (4R.02) preko dinamičkog separatora
(4R.01) i ciklona (4.10) u elektrofilter (6.12).
Mlin sirovine je dimenzija Ø 3,8 x 7,8 m, kapaciteta 75 t/h sa 8%
vlage. U mlinu se nalazi 86 t kugli promjera od Ø80 do Ø30 (Projektno
punjenje 96 t). Broj okretaja mlina je 17,2 min-1, a popunjen je
visokonaponskim elektromotorom snage 1600 kW i 989 min-1. Finoća
meljave je 12-15% ostatka na situ R 009.
Dinamički separator je dimenzija Ø 4700 mm i u njemu se vrši
odvajanje krupne frakcije (griz) koji se putem transportera (4.03) ponovo
vraća u proces mljevenja.
Ciklonski odvajači (4.10) u kojima se vrši konačno odvajanje gotovog
proizvoda (sirovinskog brašna) imaju dimenzije Ø 2,5 x (4 kom).
Sirovinsko brašno se zatim putem pužnica (4.15) transportuje u
bunker (4.16), a zatim pneumatskom pumpom (4.17) sa kompresorom
(4.18) transportuje u 2 silosa homogenizacije.
Optočni transportni ventilator (4R.02) ima kapacitet 170 000 m3/h kod
100 ºC a ∆p = 500 mm VS sa snagom motora 400 kW i brojem obrtaja 985
min-1.
Pneumatskom pumpom (4.17) za pneumatski transport ima kapacitet
max 100 t/h sa snagom motora od 75 kW i 737 min-1. Kompresor koji daje
zrak za istu je kapaciteta 50 m3/min, pritiska 1,5 bar i snage 160 kW.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 17
Kada mlin sirovine ne radi primjenjuje se takozvani direktni pogon

(Direktbetrieb) kada dimni plinovi iz peći putem ventilatora (6R.03) i
rashladnog tornja (6.11) idu na elektrofilter gdje se vrši konačno odvajanje
prašine prije odlaska plinova preko ventilatora (6.18) u atmosferu.
Rashladni toranj kondicionira plinove iz peći (350ºC) na temperaturu
150-160 ºC prije ulaska u elektrofilter. Hlađenje plina že seposti
ubrizgavanjem vode putem mlaznica sa pritiskom 40 bara putem
višestepene centrifugalne pumpe kapaciteta 15 m3/h.
Elektrofilter za otprašivanje plinova je izgrađen sa 2 polja. Prema

projektnom rješenju firme «LURGI» podaci za dimenzioniranje su slijedeći:
Podaci: Pogon:
Direktni: Spojeni:
Količina gasa (ukupna) 78.000 Nm3/h 115.400 Nm3/h
Temperatura gasa 350 ºC 118-124 ºC
Sadržaj CO2 30 % 17 %
Statički pritisak gasa -150 mmVS - 150 mmVS
Tačka rošenja 40 ºC 54 ºC
Sadržaj prašine – ulaz 60 g/Nm3 60 g/Nm3
Sadržaj prašine – izlaz 150 mg/Nm3 150 mg/Nm3
Ukupni stepen odvajanja 99,8 % 99,8 %
2003.godine izvršena je rekonstrukcija EF zbog dotrajalosti starog.

Rekonstrukciju izvršila firma ZVZ Češka republika.
Ventilator izlaznih plinova 6.18 ima kapacitet 170.000 m3/h na Δp =
170 mm VS, temperatura plina oko 180ºC. Motor koji pogoni ovaj ventilator
ima snagu 200 kW uz broj okretaja 750 min-1.
Silosi za sirovinsko brašno 5.01 kojih ima 2 kom izgrađeni su od
armirano betonske konstrukcije kao dvospratni, gdje su u gornjem dijelu
dimenzija Ø 10 x 14 m vrši homogenizacija, a u donjem dijelu dimenzija Ø
10 x 28 m vrši se skladištenje homogeniziranog sirovinskog brašna.
Kapacitet jednog silosa za homogenizaciju je 1100 t, a silosa za
skladištenje 2100 t.
U silosima homogenizacije se vrši miješanje materijala pod
vazdušnim pritiskom uduvavajući zrak naizmjenično po kvadrantima i
kontrolišući sadržaj CaCO3 u sirovinskom brašnu. Kod odstupanja sadržaja
CaCO3 od ± 2 % prije homogenizacije nakon potpune homogenizacije ovo
odstupanje se može svesti na ± 0,2. Kompresori koji se upotrebljavaju za
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 18
homogenizaciju su kapaciteta 16 m3/min a pritiska 1,5 bar sa snagom

motora od 55 kW i 1000 min-1.
Zrak koji se ubacuje u homogenizatore i silose za skladištenje
prilikom pražnjenja mora se prije odlaska u atmosferu prečistiti.
Otprašivanje se postiže sa 2 vrećasta filtera koja su rekonstruisana 2003.
sa površinom po otprašivaču od 102 m2. Ventilator filtera ima kapacitet
9500 m3/h sa 310 mm VS i snage motora 13 kW kod 3000 min-1.
Homogenizirano sirovinsko brašno se prazni nakon homogenizacije
koja traje 6 sati u jedan ili drugi skladišni silos. Skladištenjem sirovinskog
brašna u donje silose završava se proces proizvodnje istoga.
Vidi: Prilog 4.3.1.: Tehnološka šema proizvodnje sirovinskog brašna
krečnjak Glina, laporac pijesak

715 kg/tSB 774 kg/tSB 98 kg/tSB
sirovinska smjesa
Rabljena ulja,
masti i
komunalni
otpad
Rashl.
voda Mljevenje i sušenje sirovinskog brašna
0,772 1568 kgSB/tklinkera
3
m /tSB
Elektr.
energija
Dva 25,69
Homogenizacija sirovinskog brašna
vrećasta kWh/tSB
otprašiv.
Čvrste
čestice
9,0gr/tSB Uskladištenje sirovinskog brašna Elektrofilter
rotacione peći
i mlina
sirovine
Slika 4.3.1.2.: Blok šema proizvodnje sirovinskog brašna
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 19
4.3.2 Proizvodnja (pečenje) klinkera
Sirovinsko brašno se prema tehnološkoj šemi slika 4.2.1. (kao i u

prilogu 4.2.1.) iz silosa za skladištenje prvo transportuje putem zračnog
korita do bunkera (6.01) iznad dozirne tračne vage.
Na procesnoj tračnoj vagi (6.02) se protočno vrši odvagivanje količine
brašna koja je veoma značajan parametar kod vođenja rotacione peći.
Kapacitet tračne vage je 16-160 t/h.
Nakon odvagivanja sirovinsko brašno se putem pneumatske pumpe
(6.03) pneumatskim putem transportuje na vrh četverostepenog
izmjenjivača topline (6.05). Pneumatska pumpa je kapaciteta max 110 t/h,
a kompresor kapaciteta 50 m3/min pritiska 1.5 bar.
U četverostepenom ciklonskom izmjenjivaču topline se sirovinsko
brašno predgrijava u protustruji u svakom stepenu od 50ºC pa do 800 ºC
koliko ima na samom ulazu u rotacionu peć.
Stepeni ciklona se računaju od ulaza sirovinskog brašna pa do izlaza i
imaju slijedeće promjere:
 I stepen Ø 3100 mm 2 kom
 II stepen Ø 4800 mm 1 kom
 III stepen Ø 3600 mm 2 kom
 IV stepen Ø 5000 mm 1 kom
Plinovi sagorijevanja iz peći struje kroz ciklonski izmjenjivač prema

gore. Suho sirovinsko brašno dodaje se prije ciklona I stepena koje se
ponovo iz plina odvaja u ciklonima i tada pada natrag nanovo u gasnu
struju prije slijedećeg stepena ciklona (II). Ovaj postupak se ponavlja do
pet puta do izlaza iz najnižeg, ciklonskog stepena u rotacionu peć.
Sirovinsko brašno se na ovaj način predgrije na temperaturu od oko
800ºC plinovima koji na izlazu iz peći imaju temperaturu oko 1000ºC a na
izlazu iz ciklonskog izmjenjivača oko 350ºC.
Predgrijani sirovinski materijal ulazi u rotacionu peć u kojoj se
praktično odvija glavna hemijska reakcija (proces sinterovanja). Ovaj
proces se odvija na temperaturi 1350 – 1450ºC. Da bi se ovako visoka
temperatura dobila na izlazu iz peći postavljen je gorionik kojim se gorivo
ubacuje u peć. Sagorjevanje ovog goriva u obliku plamene buktinje
određene dužine sa temperaturom do blizu 2000ºC obezbjeđuje odvijanje
ove reakcije i stvaranje klinkera. Vrijeme zadržavanja materijala u
ciklonskom izmjenjivaču topline iznosi oko 25s, a u rotacionoj peći oko 30–
60 min.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 20
Rotaciona peć 6.06 se sastoji od jedne cijevi pod nagibom 3%

prečnika 4 m, a dužine 6 m. Iznutra je obložena vatrostalnim materijalom
(u ovisnosti od temperaturnog nivoa, šamot i magnezit). Peć je oslonjena
na 4 nosive stanice. Odstojanje nosivih stanica se ravna prema rasporedu
nosivih prstenova i izduženju peći zagrijavanjem.
Za ograničenje putovanja peći u gornji i donji položaj postavljena su
aksijalna kola.
Karakteristike rotacione peći su slijedeće:
 Dimenzije: Ø 4,0 x 64,0 m
 Kapacitet: 1050 t/dan klinkera
 Specifična potrošnja topline: 3400 kJ/kg klinkera
 Nagib: 3%
 Broj obrtaja peći: max. 1,8 min-1
 Snaga pogonskog motora: 125 kW
 Broj obrtaja pogonskog motora: max. 990 min-1
 Snaga dizel motora: 20 KS
 Debljina lima plašta: 36 mm
 Debljina lima ispod nosnih prstenova: 55 mm
 Materijal vatrostalne obloge: magnezit
(sinter zona 25 m)
šamot (ostala dužina do
64m)
 Visina vatrostalne obloge: 220 mm
Kombinovani gorionik rotacione peći (slika 6) predstavlja jednu

koncentričnu cijev dužine oko 6 m. Kroz sredinu se dovodi gorivo koje
ističe kroz mlaznicu, a okolo mlaznice struji kroz istu cijev primarni zrak.
Dio zraka koji je još potreban za sagorjevanje goriva dovodi se iz hladnjaka
klinkera kao sekundarni zrak.
Klinker iz peći pada zatim u hladnjak klinkera 6.08. Ovaj hladnjak je
roštiljni sa 2 rosta odvojeno popunjena, ukupne površine hlađenja 2.5 x 21
= 46 m2. Roštiljni hladnjak radi na principu pomicanja svakog drugog reda
ploča (rosnica) pri čemu se klinker pomiče prema izlazu i zahvaljujući tome
što je hladnjak pod nagibom oko 5º.
Broj pomaka rosnica je promjenjiv, (do oko 12 /min) te je zahvaljujući
tome moguće sinhronizovati sloj klinkera na rosnicama u sprezi sa
učinkom peći. Uobičajeno je da sloj klinkera bude visine oko 250 do 300
mm pa č ak i do 600 mm [1]. Pri tome se postiže optimalno hlađenje
klinkera sa jedne i zagrijavanje sekundarnog zraka sa druge strane.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 21
Hlađenje klinkera na pločama (rosnicama) vrši se uduvavanjem

hladnog zraka ispod istih sa 5 ventilatora sledećih karakteristika:
broj motora
kapacitet Δp snaga
ventilatora
3
m /h mm VS kW
I 20.000 420 45
II 30.000 350 55
III 33.000 220 45
IV 33.000 220 45
V 36.000 175 45
Za hlađenje klinkera sa roštiljnim hladnjakom treba oko 2,1 – 2,8 Nm3

zraka/kg klinkera [1], od čega 0,85 – 0,9 Nm3/kg odlazi u peć kao zagrijani
sekundarni zrak čija temperatura u ovisnosti od procesa može da iznosi i
do 900ºC, klinker se ohladi na temperaturu 50-70ºC iznad temperature
okoline, kod ulazne temperature u hladnjak oko 1200 – 1300ºC.
Na izlasku iz hladnjaka klinkera instalirana je drobilica sa čekićima (4
x 8 kom) koja ima zadatak da veće komade klinkera zdrobi na 0-25 mm
(max 35 mm).
Ispod cijelog hladnjaka klinkera (jer klinker kod hlađenja granulacije
ispod 8 mm propada kroz ploče) nalazi se lančasti transporter posebne
izvedbe izrađen od čelika otpornog na visoku temperaturu. Članci lanca
(glidovi) su tako konstruisani da materijal kroz iste propada i pada na dno
korita, gdje ga onda donji dio lanca transportuje. Brzina transporta je 0,3
m/s a pogonjen je elektromotorom 30 kW i 1000 min-1.
Materijal iz izvlačnog lanca se dalje transportuje preko vatrootpornog
trakastog transportera u silos klinkera.
Dio zraka potreban za hlađenje klinkera, a koji nije potreban kao
sekundarni zrak napušta hladnjak putem jednog multiciklonskog
otprašivača (6.08.9) i ventilatora (6.08.18).
Ovaj ventilator (6.08.18) je tzv. «duplex» (sa 2 ulaza) je kapaciteta
160000 m3/h kod 180-200ºC Δp=150 mm VS i snage motora 200 kW kod
980 min-1.
Multiciklonski otprašivač se sastoji od 176 osnih ciklona.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 22
Vidi: Prilog 4.3.2.1.: Tehnološka šema proizvodnje klinkera

Vidi: Prilog 4.3.2.2.: Tehnološka šema transport klinkera u silos
Vidi: Prilog 4.3.2.3.: Rješenje o upotrebnoj dozvoli 12-04/1-23-
4805/04
Uskladištenje sirovinskog brašna

toplotna
energija Rabljena ulja,
od uglja masti i
i mazuta Izmjenjivač topline komunalni
146 otpad
kg/tkl
Elektr.
Rotaciona peć energija
Rashl. 35,98
voda
kWh/tkl
0,257
3
m /tkl
Hladnjak klinkera
Silos za skladištenje klinkera
tri SO2 40,5 gr/tkl

vrećasta NOx 41 gr/tkl Elektrofilter
otprašiv. CO 536 gr/tkl rotacione peći
Čvrste CO2 900.000 gr/tkl i mlina
čestice Čvrste čestice 144 gr/tkl sirovine
3,2 gr/tkl
Slika 4.3.2.2.:Blok šema proizvodnje klinkera
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 23
4.3.3 Priprema i mljevenje uglja

Prema tehnološkoj šemi slika 4.3.3. (kao i u prilogu 4.3.3.) transport
uglja do kružnog skladišta se vrši putem lančastog transportera, tračnog
elevatora i tračnog transportera (pogon «Istovar uglja» 201.).
Iz kružnog skladišta (702.) se pomoću tračnih transportera ugalj
doprema do lančastog dodavača 703.04 koji ubacuje ugalj u pužni
dodavač odnosno u mlin uglja. Mlin je vertikalni kapaciteta 15 t/h.
Samljeveni ugalj se transportuje u silos samljevenog uglja 150 m³
(pneumatskom pumpom 703.16) a zatim pneumatskim putem, dozirnom
vagom Schenck i puhaljkom do gorionika.
Otprašivanje se vrši putem vrećastog otprašivača Beth 703.06 (50000
m³/h).
Vidi: Prilog 4.3.3.1.: Istovar ugllja

Vidi: Prilog 4.3.3.2.: Kružno skladište ugllja
Vidi: Prilog 4.3.3.3.: Tehnološka šema mljevenja uglja
Vidi: Prilog 4.3.3.4.: Rješenje o upotrebnoj dozvoli 12-04/1-23-796/04
4.3.4 Mljevenje klinkera i dodataka (proizvodnja cementa)
Za proizvodnju cementa se fino melje cementni klinker sam ili sa

pucolanima, letećim pepelom, troskom (šljakom) kao dodacima. Za
mljevenje se dodaje u mlinove kalcijumsulfat u formi gipsa kao regulator
vezivanja.
 Mlin cementa I
Prema tehnološkoj šemi slika 4.3.4.1. (kao i u prilogu 4.3.4.1.) Mlin
cementa I je rotacioni kuglični mlin dimenzija 3,8x13 m sa kapacitetom 60
t/h. Punjenje bunkera sa sve tri komponente vrši se iz silosa klinkera, hale
klinkera i zatvorene deponije ovlaženog pepela kao i izuzimanje
elektrofilterskog pepela i gipsa pomoću trakastih transportera.
Dozirano dodavanje materijala u mlin obavlja se pomoću
gravimetrijskih dozirnih tračnih vaga koje su dimenzionirane za maximalni
protok 60 t/h. Regulacija se vrši automatski uključivo i količina protoka
povratnog griza, koji se vraća u mlin pomoću tračnog transportera 9.10 i
miješa se zajedno sa materijalom sa ulaznog transportera.
Mljevenje klinkera i dodataka obavlja se u zatvorenom krugu.
Mljeveni materijal iz mlinova se podiže elevatorom i pneumatskim koritima
dovodi u dinamički separator. Tu se materijal separira u cement i griz. Griz
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 24
se vodi natrag u mlin preko tračnog transportera, koji je opremljen vagom

koja je električno vezana sa gravimetrijskim dozatorima.
Fino mljeveni materijal se transportuje pomoću pneumatske pumpe
Fuller (10.01) i kompresora (10.02) u silose gotovog cementa.
Za otprašivanje u pogonu Mlina cementa I je predviđen elektrofilter
koji je dimenzioniran za protok 48000 m3/h kod 80ºC za plinove na 85
g/Nm3 ulazne i garantovane izlazne koncentracije od 0,2 g/Nm3.
Izdvojena prašina u elektrofilteru predstavlja gotov proizvod – cement
koji se iznosi iz filtera vlastitim pužnim transporterima, a odvodi u silose
gotovog proizvoda pomoću pužne pumpe i kompresora.
Vidi: Prilog 4.3.4.1.: Tehnološka šema mljevenja cementa
 Mlin cementa II
Prema tehnološkoj šemi slika 4.3.4.2. (kao i u prilogu 4.3.4.2.) Mlin

cementa II transportuje iz silosa klinkera kapaciteta 40.000 t pomoću
tračnog transportera i elevatora (postrojenje «Transport klinkera iz silosa»
501.) . Drugi način punjenja bunkera klinkera je iz klinker hale pomoću
tračnih transportera (pogon «Transport klinkera i dodataka sa skladišta»
502.). Oduzimanje materijala se iz klinker hale vrši pomoću dozatora
KOVEX a dalje se transportuje tračnim transporterima prema mlinovima
cementa.
Skladištenje pepela se vrši u silosu pepela kapaciteta 3000 t sa

kapacitetom istovara iz autocisterni 50 t/h. Transport pepela do mlinova se
ostvaruje pneumatskim putem pomoću pneumatskih pumpi kapaciteta max
100 t/h i vijčanih kompresora. Zapremina bunkera pepela na mlinu
cementa II je 47 m³. Doziranje pepela se ostvaruje putem dozirne vage
Schenck.
Kapacitet mlina cementa II je 80 t/h, finoća mljevenja 3600 Blaine.

Mlin obezbjeđuje mljevenje klinkera i dodataka u gotov proizvod-cement.
Mlin je dvokomorni Ø4x13,7 m sa dinačkim separatorom VTP 2700.
Cement iz mlina se transportuje putem tračnog elevatora 506.18 i

zračnih korita 506.19 do dinamičkog separatora 506.25. Nesamljeveni
cement se vraća u mlin putem tračnog transportera 506.31 a samljeveni se
putem sabirne pužnice, tračnog transportera i tračnog elevatora (pogon
«Transport u silose za cement» 507.) transportuje u silose za cement.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 25
Otprašivanje presipnih mjesta, silosa se obezbjeđuje putem vrećastih

otprašivača Enven. Na samom pogonu mlina (krug separatora i elevatora)
su ugrađena dva veća otprašivača površine 633 m² i 839 m². Izdvojena
prašina se putem pužnih transportera sakuplja i trasnportuje sa gotovim
cementom u silose.
Vidi: Prilog 4.3.4.2.: Tehnološka šema mljevenja cementa

Vidi: Prilog 4.3.4.3.: Tehnološka šema doprema klinkera iz hale
Vidi: Prilog 4.3.4.4.: Tehnološka šema doprema klinkera iz silosa
Vidi: Prilog 4.3.4.5.: Rješenje o upotrebnoj dozvoli 12-04/1-23-
4805/04
4.3.5 Skladištenje pakovanje i otprema cementa
Prema tehnološkoj šemi slika 4.3.5. (kao i u prilogu 4.3.5.) nakon

meljave i pneumatskog transporta cement se skladišti u 4
armiranobetonska silosa (10.03) dimenzija Ø 12,5 x 25m sa ukupnom
mogućnošću skladištenja oko 10.000 tona cementa. U 2007 godini su
ugrađena dva čelična silosa kapaciteta 900 tona cementa.
Pneumatski transporteri u silosima sastoje se u pravilu iz otvorenih
zračnih transportnih korita ili poroznih ploča odn. Jedinica za razrahljivanje,
koje se izlažu komprimiranom zraku putem duvaljki sa obrtnim klipovima
(sistem Root). Pritisak iznosi 4000 do 8000 mm VS, a količina zraka je
različita već prema sistemu pražnjenja i željenom kapacitetu pražnjenja.
Putem zračnih transportnih korita, cement se transportuje do
elevatora 11.01 i 604.04.01 kapaciteta po 120 t/h . Postoje dvije potpuno
nezavisne linije za pakovanje i paletizaciju, A i B. Iz elevatora se cement
transportuje u koševe iznad roto pakera Haver&Boecker kapaciteta po max
110 t/h. Nabacivanje vreća i proces punjenja se vrši automatski kao i
odstranjivanje vreća koje nemaju odgovarajuću težinu (cjepač –separator
punih vreća). Paletizerima se vreće slažu na drvene palete koje se
prekrivaju folijom-Stretch uređaji. Utovar paleta u kamione se vrši pomoću
viljuškara.
Rinfuzni utovar u autocisterne se vrši na 4 mjesta od kojih je jedan
predviđen i za rinfuzni utovar u vagone (pogon «Otprema cementa u
rinfuzi» 602.) U ovom slučaju se cement iz silosa transportuje vertikalnom
pužnicom 602.41 a onda u bunkere za cement poz.602.22 kapaciteta
2x100 m³.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 26
Vidi: Prilog 4.3.5.: Tehnološka šema pakovanja i otpreme cementa
dva dva dva

vrećasta vrećasta vrećasta
otprašivača otprašivača otprašivača
Čvrste čestice Čvrste čestice Čvrste čestice
2,2gr/tkl 0,2gr/t.pepela 0,12gr/t.dodatka
Silos klinkera Silos pepela Hala klinkera za skladištenje

748 kg/tc 211 kg/tc gipsa i krečnjaka
41 kg/tc
Cementna smjesa
Elektrofilter Čvrste
čestice 70 gr/tcem. Rabljena ulja,
dva vrećasta masti i
otprašivača Čvrste komunalni
čestice 0,145 gr/tcem. otpad
Rashl.
voda Mlin cementa I Mlin cementa II Elektr.
0,258 energija
3 35,50
m /tc
kWh/tc
dva
vrećasta Silosi cementa
otprašivača osam
Čvrste čestice vrećastih
0,2gr/tcem. otprašivača
Čvrste čestice
2,27gr/tcem.
četiri
vrećasta Rinfuzni utovar Pak strojevi
otprašivača
Čvrste čestice
0,02gr/tcem.
četiri
vrećasta
otprašivača
Čvrste čestice
0,2gr/tcem.
Slika 4.3.5.2.:Blok šema mljevenja i pakovanja
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 27
4.4. Oprema za smanjivanje negativnog uticaja
Jedan od glavnih zadataka je praćenje uticaja na okokliš cjelokupnog

tehnloškog procesa proizvodnje. Na taj način prisutno je plansko
preduzimanje aktivne zaštite čovjekove okoline, tj. zraka, vode i tla.
U Fabrici Cementa Lukavac ugrađeno je 31 vrećasti filter i 2 elektro-
filtera, 11 dvokomornih septičkih jama, 1 prečistač voda sa separatorom za
odvajanje ulja, 15 taložnika (separatora) oborinskih voda, 2 postrojenja za
prečišćavanje oborinske vode. U tabeli 4.4.1. data je specifikacija gore
navedene opreme, te je ista data na crtežu “layout izvedbeno stanje januar
2007” :
Tabela 4.4.1. Specifikacija opreme za smanjenje negativnih uticaja
1. Vrećasti otprašivač na silosu cementa poz. 0507.23

- kapacitet, 15.000 m3/h
- površina, 211 m2
- N: 44° 31,504´ E: 18° 31,685´
2. Vrećasti otprašivač starog stroja za pakovanje, poz. 11.10
- površina, 183 m2
- N: 44° 31,522´ E: 18° 31,686´
3. Elektrofilter starog mlina cementa, poz. 9.13
- površina, 576 m2
- N: 44° 31,549´ E: 18° 31,676´
4. Vrećasti otprašivač optoka novog mlina cementa, poz. 0506.41
- površina, 663 m2
- N: 44° 31,570´ E: 18° 31,722´
5. Vrećasti otprašivač separatora novog mlina cementa, poz. 0506.38
- površina, 839 m2
- N: 44° 31,570´ E: 18° 31,722´
6. Vrećasti filter na homogenizaciji – silos «A», poz. 5.06
- površina, 102 m2
- N: 44° 31,621´ E: 18° 31,559´
7. Vrećasti filter na homogenizaciji – silos «B», poz. 5.07
- površina, 102 m2
- N: 44° 31,641´ E: 18° 31,547´
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 28
8. Elektrofilter rotacione peći i mlina sirovina, poz. 6.12

- kapacitet, 78.000 m3/h (sa mlinom sirovine 115.400 m3/h)
- površina, 3.110 m2
- N: 44° 31,612´ E: 18° 31,560´
9. Vrećasti otprašivač mlina uglja (BETH), poz. 703.06
- površina, 840 m2
- N: 44° 31,623´ E: 18° 31,616´
10. Vrećasti otprašivač silosa mljevenog uglja, poz. 703.27.1
- kapacitet, 204 m3/h
- površina, 16 m2
- N: 44° 31,628´ E: 18° 31,608´
11. Vrećasti otpraš. zračnih korita na silosu cementa br.1,poz. 0507.20
- površina, 30 m2
- N: 44° 31,509´ E: 18° 31,715´
12. Vrećasti otprašivač novog stroja za pakovanje, poz. 0604.13
- površina, 331 m2
- N: 44° 31,516´ E: 18° 31,690´
13. Vrećasti otp. bunkera klinkera novog mlina cementa, poz. 0502.26
- površina, 201 m2
- N: 44° 31,576´ E: 18° 31,718´
14. Vrećasti otprašivač izvlačnog lanca klinkera, poz. 0405.08
- površina, 224 m2
- N: 44° 31,552´ E: 18° 31,662´
15. Vrećasti otp. presipa trake na kofičasti transporter, poz. 0.405.03
- površina, 82 m2
- N: 44° 31,593´ E: 18° 31,627´
16. Vrećasti otprašivač transporta klinkera iz silosa, poz. 0501.14
- površina, 82 m2
- N: 44° 31,577´ E: 18° 31,719´
17. Vrećasti otprašivač silosa klinkera, poz. 0405.09
- površina, 172 m2
- N: 44° 31,578´ E: 18° 31,720´
18. Vrećasti otprašivač silosa pepela, poz. 0504.05
- površina, 61 m2
- N: 44° 31,575´ E: 18° 31,689´
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 29
19. Vrećasti otprašivač silosa pepela, poz. 0504.06

- površina, 61 m2
- N: 44° 31,573´ E: 18° 31,683´
20. Vrećasti otprašivač cjepača vreća, poz. 39.00
- površina, 76 m2
- N: 44° 31,511´ E: 18° 31,710´
21. Vrećasti otprašivač tunela klinker hale, poz.0502.20
- površina, 156 m2
- N: 44° 31,514´ E: 18° 31,634´
22. Vrećasti otprašivač na dopremi uglja, 0201.31
- površina, 204 m2
- N: 44° 31,550´ E: 18° 31,558´
23. Vrećasti otprašivač bunkera pepela na novom mlinu, poz. 0505.33
- površina, 82 m2
- N: 44° 31,565´ E: 18° 31,674´
24. Vrećasti otpr. bunkera pepela starog mlina cementa, poz. 0505.44
- površina, 74 m2
- N: 44° 31,545´ E: 18° 31,680´
25. Vrećasti otpr. bunkera klinkera starog mlina cementa,poz. 0502.23
- površina, 218 m2
- N: 44° 31,546´ E: 18° 31,677´
26. Vrećasti otprašivač na silosu cementa, poz. 0507.17
- površina, 30 m2
- N: 44° 31,513´ E: 18° 31,689´
27. Vrećasti otpr. transporta na novom mlinu cementa, poz. 0507.18
- površina, 74 m2
- N: 44° 31,541´ E: 18° 31,738´
28. Vrećasti otprašivač na novom silosu cementa, poz. 0602.44
- površina, 23 m2
- N: 44° 31,546´ E: 18° 31,728´
29. Vrećasti otpr. na novom silosu cementa (vrsta «A»), poz. 0602.46
- površina, 23 m2
- N: 44° 31,546´ E: 18° 31,727´
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 30
30. Vrećasti otprašivač rinfuznog utovara (kombinovani), poz. 0602.55

- površina, 45 m2
- N: 44° 31,545´ E: 18° 31,728´
31. Vrećasti otpr. rinfuznog utovara u kamione (stari), poz. 0602.83.2
- površina, 15 m2
- N: 44° 31,527´ E: 18° 31,729´
32. Vrećasti otpr. rinfuznog utovara u kamione (novi), poz. 0602.95
- površina, 30 m2
- N: 44° 31,517´ E: 18° 31,722´
33. Vrećasti otpr. silosa specijalnog cementa, poz. 0602.207
- površina, 22 m2
- N: 44° 31,519´ E: 18° 31,724´
34. Septičke jame dvokomorne 11 kom.,
- kapacitet 40 m3,
- kapacitet 20 m3
35. Prečistač voda sa separatorom za odvajanje masti i ulja,
poz. 2104.1,
- kapacitet 50 m3
- N: 44° 31,606´ E: 18° 31,471´
36. Taložnici (separatori oborinskih voda) 15 kom.,
- kapacitet 10 m3
37. Postrojenje za prečišćavanje oborinske vode, poz. 2105.1
- N: 44° 31,452´ E: 18° 31,687´
 Zaštita zraka
Instalirani su moderni sistemi za otprašivanje tj. vrećasti i elektro filteri

koj su opisani u poglavlju 4.2. Mašine i uređaji proizvodnih linija, a isti su
navedeni u tabelama 4.2.1., 4.2.2., 4.2.3., 4.2.4., 4.2.5. u kojima je opisano
šta odvajaju i na kojoj lokaciji su smješteni. Stalno praćenje emisija
potpomaže u provjeri stanja filtera kako bi se moglo pravovremeno izvršiti
investiranje u njihovu popravku ili zamjenu.
 Zaštita voda
Proizvodni sistemi Fabrike Cementa Lukavac uključuje sisteme

vodosnabdijevanja industrijskom rashladnom, hidrantskom (protiv-
požarnom) i vodom za piće. Izuzimanje industrijske rashladne vode vrši se
iz glavnog kolektora Vodoprivrednog preduzeća Spreča i transportuje
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 31
cjevovodom Ø 300 mm do pumpne stanice u FCL-u kapaciteta cca. 100

m3/h. Prije ispuštanja tehnološke vode u rijeku Jalu vrši se prečišćavanje
vode od masti i ulja u prečistaču voda sa separatorom za odvajanje masti i
ulja dato u tabeli 4.1.3. prateći objekti redni br. 21
Procesne otpadne vode (vode nastale od hlađenja) su relativno čiste
jer ne dolaze u dodir sa sirovinama, poluproizvodima, kao i gotovim
proizvodima.
Sve nastale sanitarne otpadne vode sakupljaju se u dvokomornim
septičkim jamama. Nakon prihvatanja sanitarnih otpadnih voda i njihove
obrade iste se spajaju sa procesnim otpadnim vodama i zajedno ispuštaju
u rijeku Spreču. U krugu FCL-a izgrađen je sistem kanalizacije kojim se
odvode sve otpadne vode do rijeke Jale.
 Zaštita tla
Fabrika Cementa Lukavac ne vrši iskop sirovina (krečnjaka,

laporovite gline, kvarcnog pijeska) nego se dobavljaju sa kamenoloma
Vijenac i Doboj, a laporovita glina sa površinskog kopa Đurđevik. Tlo
direktno ne zagađujemo već indirektno deponovanjem laporovite gline u
FCL na otvorene deponije kapaciteta 10.000 tona.
 Zaštita od buke
Preduzete su značajne mjere u smanjenju negativnog uticaja

ugradnjom vrata sa „sendvič limom“ za smanjenje buke i vibracija u
procesu prozvodnje koje se javljaju usljed rada postrojenja za meljavu
sirovina i dodataka, te rada kompresora.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 32
4.5. Tehnološki opis upotrebe alternativnih goriva
4.5.1. Svjetska iskustva
Sa stajališta zbrinjavanja otpada u cementnoj industriji važno je

spomenuti da iz sirovine i iz goriva u klinker «dolaze» i teški metali u
sljedećim uobičajenim koncentracijama.
Hg – 0,15 mg/kg; Tl, Cd – 1,50 mg/kg;

Sb; Pl, Cu – 80 mg/kg; Ni – 140 mg/kg;
Ci; V – 200 mg/kg; Zu – 350 mg/kg; Ba – 1000 mg/kg.
Shema proizvodnje cementa na kojoj su označena mjesta

potencijalnog dodavanja pojedinih vrsta otpadnog materijala prikazana je
na slici 4.5.1.2. tabela 4.5.1.2. ilustrira karakteristike peći mokrog postupka
u Raveni (Italija) u kojoj se takođe spaljuju različita alternativna goriva.
Prvi uslov kad se primjenjuju otpadne materije kao sekundarne
sirovine u nekim industrijskim procesima jeste da takvo zbrinjavanje
otpada nema štetnog uticaja na osobine osnovnog proizvoda, klinkera
odnosno cementa.
Važna činjenica koja omogućuje mogućnost zbrinjavanja otpada u
cementnoj industriji jeste da se teški metali sadržani u cementu vrlo malo
izlužuju iz cementnih proizvoda – betona i maltera. To je važno kako zbog
teških metala uključenih u klinker prilikom spaljivanja otpada ili korištenja
alternativnih goriva tako i zbog mogućnosti korištenja pepela iz spalionica
komandnog i posebnog otpada (takođe obogaćenih teškim metalima), kao
mineralnih dodataka cementu.
Mogućnost korištenja alternativnih goriva – otpadnih ulja, solidifikata,

rabljenih auto guma, RDF i sl. u pećima za cementni klinker predstavlja
poseban oblik zbrinjavanja otpada koji je povezan sa znatnim energetskim
uštedama.
Osim štednje energije upotrebom toplinski učinkovitijih postrojenja i

održavanjem tehnološkog procesa unutar zadanih tehnoloških veličina
ugradnjom integralnog elektronskog upravljačkog sistema, sve se više
razmišlja i djeluje u smjeru korištenja alternativnih goriva. Pretpostavka je
da takva goriva svojim karakteristikama toplotne vrijednosti kinetikom
izgaranja te zaostalog negorivog ostatka mogu udovoljiti zahtjevima
tehnološkog procesa kao takvog a da se pri tom ne ugrozi kvalitet
konačnog proizvoda.
Ovakav pristup u cementnoj industriji vodi racionalnom korištenju
toplinske energije posebno zbog toga što su konvencionalna goriva za
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 33
cementnu industriju - mazut, ugalj skupa, otpadni materijali kao rabljena

ulja, organska otapala, auto gume, RDF i sl., do sada su smatrani
isključivo otpadom.
Njihovo zbrinjavanje predstavljalo je veliki problem u ekološkom i
finansijskom smislu.
Danas, navedeni materijali uz potrebnu preradu sve se više koriste
kao alternativna goriva u fabrikama cementa. Na takav način oni se sasvim
djelotvorno zbrinjavaju zahvaljujući karakteristikama tehnološkog procesa
proizvodnje klinkera a fabrike cementa istovremeno nalaze rješenje u
racionalnom snabdjevanju energijom.
U postupcima korištenja alternativnih goriva u cementnoj industriji
treba voditi računa o sljedećem:
 da se ne naruši stanje okoliša,

 da se prekomjerno ne ugrozi učinkovitost postojanja za
proizvodnju klinkera,
 da se prekomjerno ne poveća specifični utrošak emisije u
proizvodnom procesu,
 da se očuva kvalitet klinkera – cementa,
 da se uspostavi racionalna komunikacija s javnošću.
Sadržaj energije u pojedinim alternativnim gorivima vrlo je različit.

Usporedbu ogrijevnih moći nekih alternativnih goriva s najčešćim
konvencionalnim gorivima prikazuje tabela 4.5.1.3.
Mjesto dodavanja alternativnog goriva u peć ovisi o agregatnom

stanju, veličini zrna, plamišta, ogrijevnoj vrijednosti, koncentraciji
potencijalno štetnih sastojaka u alternativnom gorivu i dr.
Mogućnosti su prikazane na granicama na slici 4.5.1.2. i slici 4.5.1.3.
Pri korištenju alternativnih goriva provodi se procjena sastava i

osobina kako bi se izbjegle neželjene ili čak opasne isporuke tih materijala.
Otpadne auto gume moraju se kontrolisati jer se one ponekad koriste
kao odlagalište za neupotrebljive dijelove (felge) i sl.
Osobine alternativnih goriva koja se obično provjeravaju su:
 naziv, porijeklo, gustoća agregatno stanje, oblik, granulometrija,

viskozitet, toplotna vrijednost, sadržaj vlage hlapivog, Cfix i
pepela plamište, eksplozivnost, sposobnost mješanja,
 hemiijski sastav (C, H, O, N, S),
 sadržaj kolagenih elemenata (Cl, Br, F, J),
 sastav pepela (CaO, SiO2, Al2O3, Fe2O3, K2O, Na2O, P2O),
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 34
 tragovi toksičnih elemenata (teški metali: Hg, Cd, Tl, Be, As, Co,
Cr, Pb, Zn, V, itd.),
 toksičnost,
 način uskladištenja,
 korozivnost.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 35
5. DATUM POČETKA RADA POGONA (POSTROJENJA)
Godine 1965. izrađen je prvi investicioni program za izgradnju

Cementare u Lukavcu kapaciteta 250 hiljada tona godišnje, po mokrom
postupku, sa jednom rotacionom peći od 600 tona klinkera dnevno.
Program je predviđao osnovne sirovine: vapnenac i kaustični talog kao
otpadni i besplatni materijal pri proizvodnji, a kao tehničko gorivo – ugalj iz
Rudnika Banovići.
Izgradnja Fabrike počela je u avgustu 1970.godine i završena je sa
10 mjeseci zakašnjenja tj. u junu 1974.godine (6.jun je usvojen kao dan
Fabrike cementa Lukavac). Izgradnja ove fabrike cementa imala je svoje
puno ekonomsko i društveno opravdanje zato što je njime Bosna i
Hercegovina dobila prvi put moderan kapacitet za proizvodnju toliko
traženog cementa.
Nedostatak novčanih sredstava i revizija programa dovela je do
promjene u tehnologiji proizvodnje što je rezultiralo izradom novog
investicionog programa. Tako je nosilac investicije postala Fabrika sode
Lukavac koja je počela sa izgradnjom 1969.godine. Investicioni program
predvidio je izgradnju cementare Lukavac po suhom postupku sa jednom
rotacionom peći od 800 tona klinkera na dan i godišnjem kapacitetu od 340
hiljada tona cementa. Tada se planiralo to kao prvo faza. Druga faza nikad
nije realizovana.
Fabrika je praktično izašla iz rata bez većih oštećenja i dobro

sačuvana i proizvodno sposobna što je već u prvim postratnim godinama i
dokazano. Naime, kako je raslo tržište povećavala se i proizvodnja da bi
već nakon 3-4 godine dostignuo predratni obim proizvodnje i prodaje
cementa. Ovim su stvoreni vrlo dobri uslovi za privatizaciju Fabrike
Cementa Lukavac.
Nakon opsežnih i dugotrajnih priprema za privatizaciju raspisan je

međunarodni tender na koji se prijavilo pet ponuđača za kupovinu 51%
ukupnog kapitala Fabrike Cementa Lukavac.
Daleko najkvalitetnija i najpovoljnija ponuda je bila od firme Alas
International Austria u kojoj je najveća pažnja data investiciji, odnosno
povećanju kapaciteta gradnjom nove fabrike. Ukupno je planirana
investicija od 117 miliona KM i odnosi se na slijedeće:
 rekonstrukcija i modernizacija starih postrojenja

 izgradnja novih postrojenja
 prelazak sa uvoznog mazuta na domaće ugljeve kao gorivo
 dostizanje standarda EU o zaštiti životne sredine.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 36
U 2004.godini je završen veliki dio investicije a svečano otvaranje i

puštanje u pogon novoizgrađenih postrojenja je bilo u junu na isti dan kao i
prije 30 godina, kada su proizvedene prve tone cementa u Fabrici
Cementa Lukavac.
Od juna 2005.g. u firmi je izgrađen cetificiran sistem upravljanja

kvalitetom prema zahtijevu standarda ISO 9001:2000, a u 2006.g. je
implementiran sistem okolinskog upravljanja ISO 14001:2004.
U 2006.g. uveden je novi proizvod zidarski cement LUMAL MC-5, dok
će krajem 2009.g. biti uvedeni novi tipovi cementa PC 30p 45S; CEM II/B-
V 42,5 i PC 30p 35B; CEM II/B-V 32,5.
Planirano je do kraja 2009.godine završiti “Drugu etapu izgradnje”

(rotaciona peći i mlin sirovine) čime bi se zaokružilo kompletno investiciono
ulaganje što će osim povećanja proizvodnje znatno poboljšati okolinske
aspekte i staviti ih u nivo zahtjeva Evropske unije. U tabeli 5.1. navedene
su planirane aktivnosti vezane za proširenja, izgradnju novih objekata,
kupovinu nove opreme.
Tabela 5.1. Proširenja, izgradnja novih objekata, kupovina nove opreme

Red. Planirana izgradnja i Opis
Rokovi Napomena:
broj proširenja postrojenja
Smanjenje
Vrećasti filter
emisije sa
separatora
Zamjena EF MC1 3 važećim
1 vrećastim otprašivačima
Mart 2008 50.000m /h
zakonskim
proizvođač:
normama BIH
ENVEN 3
do 20 mg/Nm
Smanjenje
Vrećasti filter
emisije sa
separatora
Zamjena EF MC1 3 važećim
Mart 2008 50.000m /h
zakonskim
proizvođač:
normama BIH
ENVEN 3
do 20 mg/Nm
Povećanje
Petostepeni kapaciteta i
ciklonski izmjenjivač smanjenje
sa predkalcinacijom,
emisija u skladu
3 Izgradnja rotacione peći Kraj 2009 rotaciona peć i
hladnjak kapaciteta sa važećim
2.000t/dan, zakonskim
priozvođač: KHD normama BIH i
BAT
Izgradnja vertikalnog Kapacitet:
Zajednički filter
mlina sirovine sa 160,0t/h
4 silosom za
Kraj 2009
proizvođač:
sa Rotacionom
peći 2
homogenizaciju Gebr.Pfeiffer
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 37
Garantovani
parametri
Izgradnja vrećastog Kapacitet:
3 emisije čč do 10
otprašivača na novoj 569.565 m /h 3
5 rotacionoj peći i novom
Kraj 2009
proizvođač:
mg/Nm ; NOx
3
500mg/Nm ;
mlinu sirovine REDECAM
SO2 400
3
mg/Nm ;
Nabavka opreme za Smanjenje
Korištenje
upotrebu alternativnih potrošnje
6 goriva (probni rad sa
Kraj 2010 rabljenih guma
fosilnih goriva
1,0t/h
monitoringom) za 10,0%
Smanjenje Očekivano
Izgradnja postrojenja za
potrošnje smanjenje
7 recirkulacije rashladne Kraj 2009
industrijske potrošnje za
vode na RP2 i MS2
rashladne vode cca. 65%
Izgradnja biološkog
Garantovani
prečistača fekalnih Proizvođač: typ
8 otpadnih voda
Kraj 2009
AS-vario
parametar
58,0ES
(biorazgrađivači)
Instalisanje analizatora
Monitoring
za kontinuirano mjerenje
9 Kraj 2010 Proizvođač: ABB mjerenja emisije
na dimnjaku rotacione
polutanata
peći 2
Mogućnost
praćenja emisije
Instalacija displeja na Proizvođač: dimnih plinova
10 glavnom ulazu u FCL
Kraj 2011
Allen&Bradly od strane
lokalne
zajednice
Nabavka rendgenskog Smanjenje
Proizvođač:
11 spektrometra (X-RAY Kraj 2010
Bruker
upotrebe
analizatora) hemikalija
Proširenje
Izgradnja silosa Kapacitiet cca.
12 cementa
Kraj 2014
10.000 tona
skladišnih
kapaciteta
Rasterećenje
Izgradnja dodatnog Ulaz sa istočne
13 teretnog ulaza
2013
strane FCL-a
kamionskog
saobraćaja
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 38
Tabela 5.1. Upotrebne dozvole i rješenja za postojeće pogone i postrojenja

Naziv: Izdao: Broj:
1. Odobrenje za izgradnju SR BiH, Opštinski 02/17-351-75/72
FCL sonohemijskom sekreterijat za od 25.05.1972.
kombinatu“SODA-SO“ privredu Skupštine
Tuzla opštine Lukavac
2. Rješenje – odobrenje za SR BiH, Opštinski 02/13-360-23/74
upotrebu linije klinkera FCL: sekreterijat za od 17.07.1974.
bunkeri sirovine, mlin privredu Skupštine
sirovine, izmjenjivač topline, opštine Lukavac
peć, hladnjak
3. Rješenje – odobrenje za SR BiH, Opštinski 02/13-360-23/74
korištenje linije cementa, sekreterijat za od 22.10.1974.
mlinice cementa, silosa privredu Skupštine
cementa, pakovanja, opštine Lukavac
utovar, vage
4. Rješenje – odobrava se SR BiH, Opština 05/09-361-490/90
upotreba interne dizel Lukavac, Opštinski od 30.01.1991.
stanice u krugu DD FCL sekreterijat za
urbanizam,
stambeno-
komunalne i
imovinske poslove
Lukavac
5. Rješenje o građevinskoj BiH, Federacija BiH, 05/02-23-2-9/02
saglasnosti za izgradnju TK, Služba za od 18.01.2002.
industrijskog cjevovoda od prostorno uređenje Lukavac
priključne tačke na obnovu i razvoj
industrijski cjevovod Lukavac
6. Prethodna JP Elektroprivreda 018965/02
elektroenergetska BiH sa p.o. Sarajevo od 08.05.2002.
saglasnost za povećanje Sarajevo
količine preuz. Električne
energije
7. Rješenje o ekološkoj TK, Ministarstvo za 12-07/2-23-2367
saglasnosti prostorno uređenje i NS – 2/02
zaštitu okolice od 22.05.2002.
Tuzla
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 39
8. Rješenje o građevinskoj TK, Ministarstvo za 12-01-23-

dozvoli prostorno uređenje i 4805/2002
zaštitu okolice od 28.08. 2002.
Tuzla
9. Rješenje o upotrebnoj TK, Ministarstvo za 12-04/02-23-

dozvoli za dalekovod prostorno uređenje i 6588/03
2x35,0kV (TE Tuzla- zaštitu okolice od 05.06.2003.
TS35/6kV FCL) Tuzla
10. Rješenje o upotrebnoj TK, Ministarstvo za 12-04/1-23-796/04
dozvoli glavna razvodna prostorno uređenje i od 29.11.2004.
stanica 35,0kV, razvodna zaštitu okolice Tuzla
stanica 6,0kV, razvodna
trafostanica 35kV + 5R u
mlinu cementa, trafostanica
u ekspediciji TR61,
trafostanica u mlinu uglja
TR71
11. Rješenje o upotrebnoj TK, Ministarstvo za 12-04/1-23-796/04
dozvoli prostorno uređenje i od 29.11.2004.
-Istovar i transport uglja zaštitu okolice Tuzla
-Kružno skladište uglja
-Mlin uglja i silos
-Skladište šljake
-Skladište pijeska
dozvoli prostorno uređenje i 4805/04
-Hladnjak klinkera 404.1 zaštitu okolice od 11.02.2005.
-Transport klinkera u silos Tuzla
405
-Silos klinkera 407.1
-Transport klinkera i
dodataka iz skladišta 502.1
-Istovar i transport dodataka
503.1
dozvoli prostorno uređenje i 4805/04 od
-Silos pepela 504.1 zaštitu okolice 14.02.2005. Tuzla
-Mlin cementa 506.1
-Otprema cementa 602.1
-Omotaonica i linija
pakovanja 604.1
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 40
Vidi: Prilog 5.1.: Cetifikat ISO 9001:2000

Vidi: Prilog 5.2.: Cetifikat ISO 14001:2004
Vidi: Prilog 5.3.: Rješenje o urbanističkoj saglasnosti 12-01-23-
04/2002
Vidi: Prilog 5.4.: Rješenje o ekološkoj saglasnosti 12-07/2-23-
2367NS-2/07
Vidi: Prilog 5.5.: Rješenje o građevinskoj dozvoli 12-01-23-4805/2002
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 41
6. STUDIJA ZAGAĐENOSTI U NULTOM STANJU
Fabrika cementa Lukavac nalazi se u industrijskoj zoni grada

Lukavca. Pored nje se kao veće firme nalaze FSL i KHK Lukavac, čime je
područje grada potencijalno ugroženo negativnim uticajem na zrak,
vodotok, tlo i buku.
6.1. Mjerenje kvalitete zraka
U periodu od 07.03-23.03.2006g. i 26.08.-11.10.2006.g. vršeno je

mjerenje kvalitieta zraka sa mobilnom stanicom na području opštine
Lukavac.
Mobilnih stanica bila je smještena na benziskoj stanici Junuzović
KOPEX , tačnije 200m jugoistočno od FCL-a na magistralnom putu Tuzla –
Doboj. Mjerenja je vršilo Ministarstvo prostornog uređenja i zaštitie okolice
Tuzlanskog kantona koje posjeduje mobilne stanice za mjerenje imisije
Na osnovu plana interventnog mjerenja u slučaju prekomjernog
zagađenja zraka Vlada Tuzlanskog kantona 22.09.2005.g. je utvrdila
sledeće epizode: epizoda pripavnosti, epizoda upozorenja, epizoda
vanrednog stanja. U tabeli 6.1.1. ja dat prikaz graničnih vrijednosti za
pojedine epizode.
Tabela 6.1.1.: Granične vrijednosti pojedinih epizoda
Utvrđene satne vrijednosti (µg/m3)

Pokazatelji
kvaliteta zraka Za epizodu Za epizodu Za epizodu
pripravnosti upozorenja uzbune
Sumpordioksid
200 400 500
(SO2)
Azotdioksid (NO2) 160 320 400
Ugljenmonoksid
10.000 20.000 25.000
(CO)
Ozon
100 192 240
(O3)
Ukupne lebdeće
250 500 625
čestice (ULČ)
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 42
Rezultati mjerenja polutanata za period 08.03.-23.03.2006.g. dat je u

tabeli 6.1.2.
Tabela 6.1.2.: Minimale, maximalne i prosječne vrijednosti polutanata
Minimale, maximalne i prosječne vrijednosti polutanata

Pokazatelji
minimum maximum prosjek
kvaliteta
PM2 (µg/m3) 23,3 87,6 48,7
SO2 (µg/m3) 9,2 39,2 19,5
NO2 (µg/m3) 12,6 51,6 31,1
CO (mg/m3) 0,4 1,5 0,9
O3 (µg/m3) 32,7 79,6 51,2
Rezultati mjerenja polutanata za period 26.08.-11.10.2006.g. data je

u tabeli 6.1.3.
Tabela 6.1.3.:Rezultati mjerenja minimale, maximalne i prosječne

vrijednosti polutanata
Minimale, maximalne i prosječne vrijednosti polutanata

Pokazatelji
minimum maximum prosjek
kvaliteta
PM2 (µg/m3) 6,3 47,0 27,1
SO2 (µg/m3) 5,3 55,8 15,6
NO2 (µg/m3) 13,7 32,0 21,7
CO (mg/m3) 0,3 0,7 0,5
O3 (µg/m3) 3,8 45,4 22,3
Na osnovu prikupljenih podataka kvalitetu zraka za period 08.03.-

23.03.2006.g. možemo zaključiti:
 Izmjerene dnevne koncentracije O3, NO2, SO2 i taložne prašine

nisu prelazile godišnju vrijednost utvrđene pravilnikom,
 Koncentracija O3 prelazile su vrijednosti za epizodu pripravnosti
utvrđenu planom,
 Iz grafičkog prikaza ruže vjetrova može se zaključiti da je vjetar
najviše puhao i pravca sjever-sjeveroistok, sjever, sjeverozapad
i zapad.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 43
Za mjerenja koja su izvršena u periodu 26.08.-11.10.2006.g. na

području opštine Lukavac može se zaključiti sledeće:
 Izmjerene dnevne koncentracije O3, NO2, SO2 i taložne prašine

nisu prelazile godišnju vrijednost utvrđenu pravilnikom,
 Koncentracija O3 i SO2 su prelazile vrijednosti za epizodu
pripravnosti, a koncentracija SO2 su prelazile jedan satni interval
vrijednosti za epizodu pozorenjautvrđena planom utvrđenu
planom,
 Iz grafičkog prikaza ruže vjetrova može se zaključiti da je vjetar
najviše puhao i pravca jug i zapad-jugozapad.
U periodu vršenja mjerenja FCL je bila u normalnom proizvodnom

radu.
Vidi: Prilog 6.1.1.: Analiza prikupljenih podataka o kvalitetu zraka na

područiju općine Lukavac za period (08.03.-23.03.2006.g.)
Vidi: Prilog 6.1.2.: Analiza prikupljenih podataka o kvalitetu zraka na
područiju općine Lukavac za period (26.08.-11.10.2006.g.)
6.2. Emisija čvrstih čestica i gasova u zrak
Proizvodnja cementa je pored ostalog okarakterisana i kao proces pri

kome se stvaraju određene količine prašine a što je normalno i očekivati jer
osnovni poluproizvod (sirovinsko brašno) odnosno finalni proizvod
(cement) imaju oblik najfinije prašine.
Ova prašina s jedne strane predstavlja gubitak u sirovini (sirovinsko
brašno) odnosno u finalnom proizvodu (cement), dok s druge strane
predstavlja zagađivača pogona i što je još gore i okoline koja okružuje.
Da bi se smanjila količina ove prašine koja prati praktično sve
procese proizvodnje cementa koriste se uređaji za usisavanje prašine
poznati pod imenom otprašivači. Postavljaju se kao sistemi čiji je zadatak
da smanje pomenute gubitke u sirovinskom brašnu odnosno cementu,
odnosno kao sistemi čiji je zadatak da smanje količinu prašine koja odlazi
u slobodnu atmosferu zagađujući okolinu.
Pri proizvodnji cementa dolazi do stvaranje prašine koja po svom

karakteru odnosno izvoru nastajanja može sistematizovati kao prašina koja
nastaje pri:
 transportu i uskladištenju osnovnih sirovina (prašina kamenog

odnosno mineralnog porijekla),
 mljevenju, transportu i uskladištenju sirovinskog brašna,
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 44
 mljevenju čvrstog goriva (ugljena prašina),

 pečenje klinkera (prašina u dimnim gasovima),
 uskladištenje klinkera (prašina u silosu klinkera i klinker hali),
 mljevenje klinkera u cement odnosno transportu i uskladištenju
cementa u silose cementa (cementna prašina),
 pakovanje cementa u vreće, paltiziranje i transport cementa u
vrećama do skladišta odnosno do vozila otpreme (cementna
prašina).
Za sprečavanje emisija čvrstih čestica i gasova u zrak u FCL

instalisani su sledeći otprašivači:
 Elektrofilteri (2 kom) proizvođača «Lurgi»

 Vrećasti otprašivači (31 kom) proizvođača «Beth» Njemačka i
«Enven» Češka Republika.
Rezultati efikasnosti emisije čvrstih čestica i gasova dati su u tabeli

6.2.1. (Rezultati mjerenja iz 2005. i 2006.g.), a lokacije svih filtera u FCL-u
dati su na „Layout 2007“.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 45
Tabela 6.2.1.: Emisija polutanata u zrak
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 46
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 47
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 48
Na osnovu mjerenja emisije čvrstih čestica 2006.g. za sve filtere iz

tabele 6.2.1. od rednog br. 1. do 32. ukupna emisija čvrstih čestica iznosi
17,43 kg/h (kada svi filteri rade).
Emisija SO2, NOx, CO2 su u zakonskim granicama što FCL postiže

kombinacijom uvoznog mrkog uglja i domaćeg mrkog uglja (radi smanjenja
sadržaja Sumpora u energentu).
Otprašivači koji ne zadovoljavaju granice emisije po novom pravilniku

o graničnim vrijednostima emisija čvrstih čestica u zrak od 50 mg/Nm3 (Sl.
Novine FBIH 12/05), a isti stupa na snagu od 01.01.2008.g. su:
 Elektrofilter MC 1 (redni br. 3.)

 Elektrofilter Rotacione peći (redni br. 8.)
 Vrećasti filteri silosa homogenizacije (redni br. 6. i 7.)
Prijedlog mjera biće obrađen u tačci 11. plana aktivnosti.
Sekundarna prašina u FCL nastaje zbog otvorenih deponija (deponija

laporca, uglja i deponija ovlaženog pepela).
U FCL sve otvorene deponije su ograđene betonskim elementima
visine 3 m, u sušnom periodu vrši se pokrivanje sa PVC folijom i polivanje
sa vodom istih, tako da se svodi na minimum iznošenja sekundarne
prašine iz FCL.
Rješavanje sekundarne prašine biće obrađeno u tačci 12. plana
aktivnosti.
Vidi: Prilog 6.2.1.: Elaborat mjerenja emisije polutanata u zrak za 2005.g.

Vidi: Prilog 6.2.2.: Elaborat mjerenja emisije polutanata u zrak za 2006.g.
6.3. Otpadne vode
U FCL se koristi industrijska rashladna voda iz jezera Modrac te pitka

voda iz gradskog vodovoda kao sanitarna voda. Javljaju se slijedeće
otpadne vode:
 industrijska rashladna otpadna voda

 sanitarna otpadna voda
 atmosferske oborinske vode
Industrijska rashladna otpadna voda predstavlja otpadnu vodu koja

se poslije indirektnog hlađenja kompresora ležajeva, rolni vraća u
zajedničku kanalizacionu mrežu. Ova voda je relativno čista. Sanitarna
otpadna voda se poslije upotrebe odvodi u 11 dvokomornih septičkih jama
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 49
gdje se odvaja čvrsti talog od čiste vode. Tretiranje i pražnjenje septičkih

jama obavlja komunalno preduzeće «Rad» Lukavac.
Atmosferske oborinske vode nastaju prilikom povećanih padavina i

sve su vode svedene u 15 taložnih jama (ucrtanih na layout 2007) gdje se
vrši odvajanje čvrstih materija.
Sve otpadne vode se vode u zajedničku kanalizacionu mrežu cca
1800 m3/dan do zajedničkog separatora koji se nalazi na izlazu iz
kanalizacione mreže FCL. Kolektor-separator je snabdjeven mehaničkim
prečišćivačem otpadnih ulja, masti, kao i taložnikom čvrstih čestica.
Dokaz o neopterećenosti otpadnih voda FCL su elaborati o
utvrđivanju ekvivalentnog broja otpadnih voda (EBS) koji se kreće od 400-
922 ES.
Mjerenje iz perioda 20-21.09.2006.g. izvršio je institut za Hemijsko
inžinjerstvo Tuzla. Snimanje otpadnih voda izvršeno je prema Pravilniku o
vrstama, načinu i obimu mjerenja i ispitivanja. Iskorištene vode, ispuštene
otpadne vode i izvađenog materijala iz vodotoka (Sl. Novine FBIH 48/98) i
pravilniku o izmjeni i dopuni ovog pravilnika(Sl. Novine FBIH 56/04) na
osnovu čega su dobijeni rezultati prikazani u tabeli 6.3.1.
Tabela 6.3.1.: Izvještaj o izmjerenim vrijednostima za izračunavanje

EBS-a
Vrijednosti
Parametri Dimenzije
20/21.09.2006. 21/22.09.2006.
Protok m3/dan 1840,32 1866,24
0
Temperatura C 21,5 21,5
Suspendirane
g/m3 23,3 11,42
materije
3
HPK g/m 23,55 19,23
BPK g/m3 4,26 4,04
Ukupni N g/m3 0,60 0,78
Ukupni P g/m3 0,04 0,04
48 LC50 % 0,00 0,00
pH vrijednost 7,2 7,2
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 50
Slika 6.3.1.:Šematski prikaz mjesta nastanka otpadnih voda i mjernog

mjesta
Ukupan broj ekvivalentnih stanovnika za prvi dan snimanja:
EBS1= 922ES
Ukupan broj ekvivalentnih stanovnika za drugi dan snimanja:
EBS2= 708ES
Kao osnova za vodni doprinos uzima se 922ES.
Vidi: Prilog 6.3.: Elaborat mjerenja EBS otpadnih voda FCL

Vidi: Prilog 6.3.1: Rješenje-vodoprivredna dozvola UP-I-05-25-41/06
Vidi: Prilog 6.3.2: Rješenje o upotrebnoj dozvoli 12-04/1-23-867/05
6.4. Emisije u zemljište (tlo)
FCL kao sirovinske komponente koristi otpadne materijale iz drugih

firmi (kamenolom Vijenac, TE Tuzla, TE Ugljevik, PK Đurđevik) i time
pozitivno utiče na zaštitu tla i vode. Deponovanjem laporovite gline u krugu
FCL (otvorena deponija kapaciteta 10.000 tona) moguć je negativan uticaj
na tlo. Takođe ima negativan uticaj i od otvorene deponije uglja koja se
stvara radi sigurnosti obezbjeđenja zaliha uvoznog uglja. Osim tog FCL
ispušta u zrak čvrste čestice u količini 135,934 tona/god.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 51
Skladište uglja i ovlaženog pepela se nalazi na otvorenoj deponiji koja

je ograđena betonskim elementima visne 3 metra radi sprečavanje
nastajanja sekundarne emisije. U upotrebi je od 2005.g. Tlo ovih deponija
pripremljeno je skidanjem gornjeg sloja zemlje u debljini cca. 70 cm.
Izvršeno je prethodno nabijanje tla, do čvrstoće 30 MPa, a zatim je
izvršeno polaganje geo-tekstila na koje su postavljene perforirane cijevi za
odvodnjavanje u taložne jame. Preko geo-tekstila izvršeno je nasipanje
krečnjakom granulacije 0-32 mm u debljini 70 cm koje je ponovo uvaljano i
kao takvo pripremljeno za odlaganje uglja i ovlaženog pepela.
Ovim je tlo pripremljeno onemogućava kontaminaciju zemljišta.
Na osnovu eleborata o geomahaničkom ispitivanju tla vidljivo je da se
sloj gline pojavljuje već od 0,5 pa do 2,5 metara što čini solidan zaštitni sloj
gdje se sprečava prodor površinske vode u dublje slojeve tla (vidi prilog br.
6.8 Elaborat o geomehaničkom ispitivanju tla).
Otvorena deponija laporca (2006.g.) nalazi se na nepripremljenom
tlu, iz razloga prekida ugovora o isporuci EF pepela TE Tuzla, a zbog
uvođenja zamjenske sirovine bili smo prinuđeni izvršiti deponovanje na
ovaj način. Pojava eventualne sekundarne zaprašenosti spriječeno je
pokrivanjem PVC-folijom. Zbog prirode laporovite gline nema negativnih
uticaja na zemljište i vodu.
Površinske vode se odvode kanalima u taložnike za oborinske vode,
a mjernjima EBS-a na mjernom profilu E1 utvrđeno je da su vode ne
opterećene ovim sirovinama.
Nivo podzemnih voda je cca. -1,4 metra. Uzorak vode zadovoljava
pravilnik Sl list SFRJ 25/85 (vidi prilog br.6.7.).
Rješavanjem spora sa EP BIH i TE Tuzla ukinuti će se otvorene
deponije laporca i ovlaženog pepela.
Deponovanje otpada (željezo, drvo) vrši se na pripremljenoj deponiji
koja je betonirana pa je time spriječena kontaminacija tla. Uređaji koji su
označeni kao otpad, predhodno se očiste od ulja i masti (reduktori, ležaji, i
sl.).
6.5. Plan upravljanja otpadom
 Namjena i područje primjene
U skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom („Službene novine FBiH

br.33/03), Pravilnikom o kategorijama otpada („Službene novine FBiH
br.9/05“) izrađuje se Plan upravljanja otpadom. Njime se propisuju aktivnosti
upravljanja otpadom i opasnim materijama počev od ciljeva, prikupljanja,
odvoza te preduzimanja mjera za adekvatno tretiranje otpada i opasnih
materija u FCL. Takođe se reguliše izvještavanje Uprave preduzeća o
kvalitetu upravljanja otpadom i opasnim materijama.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 52
 Odgovornost
Uprava preduzeća je imenovala rukovodioca ČO kao osobu koja je

odgovorna za poslove upravljanja otpadom. Odgovorna osoba je dužna
izraditi Plan upravljanja otpadom kao i njegovo ažuriranje, sprovoditi Plan
upravljanja otpadom, predlagati mjere za poboljšanje prevencije i ponovnog
korištenja otpada, nadzirati sprovođenje procedure o upravljanju otpadom,
izvještavati Upravu o tim aktivnostima.
U tabelama 6.5.1 i 6.5.2 su navedene osobe koje zadužene za
prikupljanje i tretman pojedinih vrsta otpada.
 Vrste otpada
Tabele 6.5.1 i 6.5.2 prikazuju koje vrste otpada nastaju u FCL.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 53
Tabela 6.5.1.: Tabela opasnih otpada
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 54
Tabela 6.5.2.: Tabela ostalog otpada
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 55
 Postavljanje ciljeva upravljanja otpadom i opasnim

materijama
Odgovorna osoba za upravljanje otpadom na početku svake poslovne

godine na bazi izvještaja o stanju procesa upravljanja otpadom i opasnim
materijama postavi konkretne ciljeve koje verificira generalni direktor. Na
bazi takvih ciljeva pokreće aktivnosti za uspješnu realizaciju Plana
upravljanja otpadom odnosno realizaciju ostvarenja zacrtanih ciljeva. U tom
kontekstu preispita uspostavljeni sistem prikupljanja otpada i opasnih
materija, mjesta prikupljanja, sredstava za odlaganje, stanje preuzimanja
otpadnih i opasnih materija.
 Organiziranje prikupljanja
Mjesta nastajanja otpadnih i opasnih materija u FCL su navedena u

tabeli 6.5.1 Pored definiranih mjesta nastajanja ovom tabelom su utvrđene
lokacije sakupljanja kao i vrste sredstava za prikupljanje. Uporedo sa tim u
tabeli 6.5.2 su navedene osobe koje su odgovorne za prikupljanje, nadzor,
odvoz i ukupan tretman otpadnih/opasnih materija.
Svaki neposredni izvršilac upoznat je sa mjestima odlaganja otpada i
skladištenja opasnih materija kao i o načinu ponašanja u slučajevima
opasnosti.
 Poduzimanje mjera kod organizovanog prikupljanja
Neposredni rukovodioci prate i nadziru prikupljanje otpada i opasnih

materija te ukoliko se neposredni izvršioci ne pridržavaju propisanih mjera
poduzimaju se određene mjere.
 Informisanje o stanju prikupljenog otpada
Osobe odgovorne za sakupljanje iz tabela 6.5.1 i 6.5.2 obavještavaju

rukovodioca nabave o stanju kontejnera, bačvi, sanduka i prostora
namijenjenih za sakupljanje otpadnih i opasnih materija. Ukoliko su
navedena sredstva napunjena izvještavaju rukovodioca nabave radi
pokretanja odvoza prikupljenog otpada.
 Organiziranje prijevoza
Rukovodilac nabave uspostavlja kontakt sa ovlaštenim firmama sa kojim

ima prethodno sklopljene ugovore te pokreće prevoz prikupljenih materija na
adekvatna mjesta za tretman istih u skladu sa pozitivnim zakonskim
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 56
propisima kojih se mora pridržavati navedena organizacija u skladu sa

definiranim ugovorom.
 Vođenje evidencije
Odgovorne osobe za pojedine vrste otpada vrše praćenje nastanka te

odvoza otpada od nadležnih verifikovanih organizacija (sedmično,
mjesečno, godišnje). Sve izvještaje o nastanku i zbrinjavanju otpada
dostavljaju osobi koja je odgovorna za upravljanje otpadom te na osnovu tih
izvještaja vrši se analiza i mjere za prevenciju nastanka i zbrinjavanja.
 Mjere poboljšanja
Jednom godišnje, poslije analize prikupljenih podataka o nastanku i

prikupljanja svih vrsta otpada koji nastaju u FCL, pravi se plan i program
okolinskog upravljanja u kojem se nalaze i mjere za prevenciju i smanjenje
nastanka svih vrsta otpada a naročito opasnog.
Uprava preduzeća usvaja predloženi plan kao i izvještaj za proteklu
godinu. Politika preduzeća je da se strogo vodi računa o nabavci novih
postrojenja i uređaja koji u sebi ne sadrže mogući opasni otpad (PCB,
nitrite, smanjenje upotrebe hemikalija-rendgen uređaji, izbjegavanje opreme
koja sadrži radioaktivne izotope). Prilikom nabavke bilo koje opasne
supstance obavezna je dostava sigurnosnih listi preko kojih se odmah
kontroliše korištenje kao i tretman nastalog otpada poslije korištenja.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 57
Slika 6.5.1.:Šematski prikaz mjesta nastanka i prikupljnja otpada
Vidi: Prilog 6.5.: Ugovori za odvoz otpada
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 58
6.6. Buka
Prilikom rada pojedinih strojeva i pogona pojavljuje se povećani

intenzitet buke. Grad Lukavac nije u mogućnosti da vrši mjenjanja, nego je
FCL izvršila mjerenja uticaja buke u gradskoj zoni. U 2004. izvršeno je
mjerenje na 7 lokacija a u 2007.god. na 10 lokacija, uključujući i prva
naseljena mjesta, trgovačke kuće i igrališta (prilog izvještaj).
Iz datih izvještaja u tabeli 6.6.1., vidljivo je da nivo buke zadovoljava
propisane norme u noćnim i dnevnim satima, iako je u zadovoljavajućim
normama FCL poduzima odgovarajuće mjere koje će biti obrazložene u
tačci 11. plana aktivnosti.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 59
Tabela 6.6.1.: Rezultati mjerenja buke van kruga FCL-a

(ambijentna buka)
Red. Period Izmjerene vrijednosti u (dB)

Mjerno mjesto
broj mjerenja Izmjereno Dopušteno
Benzinsa pumpa
Dan 66,37 70
Energopetrol Lukavac
1.
100m jugo-zapadno od
Noć 60,96 70
FCL
Benzinsa pumpa
Dan 49,71 70
Junuzović KOPEX Bistarac
2.
200m jugo-istočno od
Noć 49,76 70
FCL
Podrinjska ulica Lukavac Dan 51,77 70
3. 50m istočno od teretnog
ulaza FCL Noć 50,75 70
Vila FSL 50m sjevero- Dan 52,68 70
4.
istočno od ograde FCL Noć 52,26 70
Krug firme Dženex na Dan 55,34 70
5.
teretnom ulazu FCL Noć 55,67 70
TC Dolnov 20m istočno od Dan 59,36 70
6.
ograde FCL Noć 54,04 70
Teretni ulaz FSL 100m Dan 68,63 70
7. zapadno od ulaza sirovina
FCL Noć 61,28 70
TC Bingo 20m os Dan 69,23 70
8.
službenog ulaza FCL Noć 66,25 70
Tenis Centar 200m Dan 54,53 70
9.
sjeverno od FCL Noć 51,34 70
Sportski Centar Lukavac Dan 52,32 70
10. 500m sjevero-istočno
od FCL Noć 49,58 50
Dvorište Srednjoškolskog Dan 46,27 70

11. Centra Lukavac 100m
sjeverno od FCL Noć 33,80 50
Vidi: Prilog 6.6.: Elaborat mjerenja buke van FCL-a
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 60
7. LISTA SIROVINA I POMOĆNIH MATERIJALA
7.1. Lista sirovina za proizvodnju sirovinskog brašna
Proizvodnja cementa je tehnologija koja zahtijeva savremenu

opremu, visokoedukovani kadar i strogo kontrolorane ulazne sirovine
različitog hemijskog sastava. Osnovne ulazne sirovine za proizvodnju
sirovinskog brašna su:
1. krečnjak (visoka komponenta),

2. elektrofilterska pepeo (niska komponenta),
3. silikatni pijesak (korektivna komponenta).
Na osnovu istarživanja provedenog od strane menadžmenta FCL-a

izvršena je promjena osnovne sirovine za proizvodnju sirovinskog brašna,
tako da su u 2006.g. korištene sledeće sirovine:
1. krečnjak (visoka komponenta),

2. laporovita glina (niska komponenta),
3. glina Sočkovac (niska komponenta i korektivna komponenta za
sadržaj Al2O3),
4. glina Crveno Brdo (niska komponenta za probnu proizvodnju),
5. silikatni pijesak (korektivna komponenta).
Nabavka sirovina za proizvodnju sirovinskog brašna je propisana

procedurom Nabavne službe SP:7.4.0.-2. Ugovaranje, praćenje realizacije
nabavke sirovina, energenata i ambalaže, kvalitet sirovina internim
standardom, a skladištenje po proceduri SP:7.4.0.-6. Prijem u skladište.
Ulazna kontrola se vrši prema planu ulazne kontrole obrazac OB:8.2.4-1.4.
Plan ulazne kontrole.
Vidi: Prilog 7.1.1.: SP: 7.4.0.-2

Vidi: Prilog 7.1.2.: SP: 7.4.0.-6
Vidi: Prilog 7.1.3.: OB: 8.2.4.-1.4
Vidi: Prilog 7.1.4.: Ugovori o nabavci sirovina
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 61
7.2. Lista sirovina za proizvodnju cementa
Za proizvodnju cementa se koristi:
1. klinker poluproizvod kod počenja sirovinskog brašna,

2. elektrofilterska pepeo silikatna i kalcijska,
3. šljaka iz TE Kakanj,
4. ovlaženi pepeo,
5. gips kao regulator vezivanja,
6. krečnjak granulacije 8-16mm do 5%.
Nabavka sirovina(dodataka) za proizvodnju cementa je propisana

procedurom Nabavne službe SP:7.4.0.-2. Ugovaranje, praćenje realizacije
nabavke sirovina, energenata i ambalaže, kvalitet sirovina internim
standardom, a skladištenje po proceduri SP:7.4.0.-6. Prijem u skladište.
Ulazna kontrola se vrši prema planu ulazne kontrole obrazac OB:8.2.4-1.4.
Plan ulazne kontrole.
Vidi: Prilog 7.2.1.: Interni standardi
7.3. Lista energenata i pomoćnih materijala
U proizvodnji cementa kao energenti se koriste električna energija, a

pri pečenju sirovinskog brašna kao toplotna energija se koristi : mazut SNS
(sa količinom Sumpora do 1%), domaći mrki ugalj (sa količinom Sumpora
od 2-3%) i uvozni mrki ugalj (sa količinom Sumpora do 1%).
Trenutno se koristi kombinacija domaćeg uglja i uvoznog uglja u

odnosu 30:70 (%) iz razloga smanjenja emisije SO2 pri sagorijevanju u
rotacionoj peći.
Ostali pomoćni materijali služe za podazivanje mašina i uređaja,
hlađnje mašina i uređaja.
Nabavka energenata i pomoćnih materijala je propisana procedurom

Nabavne službe SP:7.4.0.-2. Ugovaranje, praćenje realizacije nabavke
sirovina, energenata i ambalaže, kvalitet ulaznih energenata je propisan
internim standardom, a skladištenje po proceduri SP:7.4.0.-6. Prijem u
skladište. Ulazna kontrola se vrši prema planu ulazne kontrole obrazac
OB:8.2.4-1.4. Plan ulazne kontrole.
Za opasne pomoćne materije traže se sigurnosne liste.
U tabeli 7.3. prikazana je godišnja potrošnja energenata i pomoćnih

materijala, vrijednost potrošenih istih, potrošnja po jedinici proizvoda, opis
komponenti, način transporta i skladištenja.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 62
Vidi: Prilog 7.3.1.: IS kvaliteta energenata (SNS i ugalj)

Vidi: Prilog 7.3.2.: Ugovori o nabavci energenata
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 63
8. IZVOR VODOSNADBJEVANJA, UKUPNA POTROŠNJA VODE I

POTROŠNJA PO JEDINICI PROIZVODA, IZVORI ENERGIJE I UKUPNA
POTROŠNJA I POTROŠNJA PO JEDINICI PROIZVODA
8.1. Voda
Industrijska rashladna i hidrantska voda se obezbjeđuje izuzimanjem

Industrijske vode iz glavnog kolektora V.P. Spreča Tuzla i transportuje
cjevovodom Ø 300 mm do pumpne stanice u FCL, kapaciteta cca 100 m3/h
gdje se voda na filterima prečišćava. Prečišćavanje se obavlja
mehaničkim filterima od 100µm. Odvojeni materijal se ubacuje u sirovinu
za proizvodnju sirovinskog brašna. Industrijska voda se koristi za hlađenje
postrojenja, a jedan manji dio koristi se za hlađenje plinova u rashladnom
tornju. Nakon određene funkcije hlađenja vodi posebnom kanalizacionom
mrežom do recipijenta rijeke Jale.
Jedan manji dio industrijski rashladne vode je bespovratan iz razloga

korištenja kao napojne vode u kotlovnici i hlađenja plinova u rashladnom
tornju. Od ukupne izmjerene vode u 2006.god. taj procent je cca 3%.
Hidratanska mreža urađena je tako da je iskorištena razvodna mreža
industrijske vode od svih pogona. Na njoj je montirano 15 nadzemnih i 7
podzemnih hidranata do svakog potencijalnog mjesta. Mreža je pod
stalnim pritiskom 5-6 bara, kada su pogoni u radu.
Svakih 6 mjeseci ovlaštena organizacija vrši pregled svih hidranata.

Pitka sanitarna voda dovodi se iz gradske mreže kojom upravlja
komunalno preduzeće «Rad» Lukavac.
Iskorištena voda za piće uzeta iz sistema gradskog vodosnabdjevanja

nakon upotrebe se kao sanitarna i fekalna vodi u dvokomorne septičke
jame koje su postavljene na svim mjestima otpadne sanitarne vode (11
septičkih jama).Tretiranje otpadnog taloga vrši komunalno preduzuće Rad
Lukavac.Takođe u krugu fabrike cementa urađene su istražne opitne
bušotine čiji rezultat pokazuje da je moguće crpiti 5-8 l/s podzemne vode
zašto je potrebno uraditi glavni projekat zahvatanja vode.
Prihvatajući strategiju održivog razvoja u BiH, Fabrika cementa

Lukavac je svojim srednjoročnim planom za zaštitu okoliša, a time
raspolaganje raspoloživim vodnim resursima stavila u ravan sa
proizvodnim zadacima. Ovaj pristup nameće reviziju postojećih sistema
vodosnabdjevanja sa dva strateška cilja:
 smanjenje ukupno zahvaćene vode

 obezbjeđenje pouzdanog vodosnabdjevanja proizvodnog
procesa, kako po kvalitetu tako i po kvantitetu.
Ein Unternehmen dei
Asamer-Gruppe 64
U Fabrici Cementa Lukavac potrošnja vode se mjeri preko jednog

centralnog brojila za industrijsku vodu, a takođe i potrošnja pitke vode se
mjeri preko jednog zajedničkog brojila za pitku vodu.
Pranje ulica u Fabrici cementa se ne vrši nego se vrši usisavanje
preko industrijskog usisavača čiji sadržaj vraćamo u proces proizvodnje
sirovinskog brašna.
Potrošnja industrijske rashladne vode kao i pitke vode date je u tabeli
8.1.1.
Tabela 8.1.1. Ukupna količina utrošene industrijske vode
Utrošak Ukupni
Jedinica Potrošnja Proizvodnja
Godina cementa troškovi
mjere industr.vode cementa (t)
(m3/t) (KM)
2005 m3 842 899 xxx 1,73
2006 m3 756 693 xxx 1,287
(xxx) podaci dostupni u orginalnoj dokumentaciji
Tabela 8.1.2. Ukupna količina utrošene pitke vode
Utrošak Ukupni
Jedinica Potrošnja Proizvodnja
Godina cementa troškovi
mjere industr.vode cementa (t)
(m3/t) (KM)
2005 m3 30 771 xxx 0,0635
3
2006 m 30 915 xxx 0,0526
Vidi: Prilog 8.1.1.: Ugovor za industrijsku vodu

Vidi: Prilog 8.1.2.: Ugovor za pitku vodu
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 65
8.2. Energija
U Fabrici cementa Lukavac kao energenti koristi se domaći mrki ugalj

u kombinaciji sa uvoznim mrkim ugljem, veće kalorične vrijednosti kao i
manjeg sadržaja sumpora (ispod 1 %). U nedostatku uvoznog mrkog uglja
kao gorivo u kombinaciji se koristi srednji niskosumporni mazut sa
sadržajem S ispod 1%.
8.2.1. Mrki ugalj Đurđevik
Snabdjevanje mrkim ugljem Đurđevik vrši se preko Rudnika Đurđevik,

a kvantativnu i kvalitatitvnu analiza je predviđena ugovorom.
Tabela 8.2.1. Utrošak Mrkog uglja po jedinici proizvoda
Utrošak Utrošak
Utrošak Proizvodnja Proizvodnja Ukupni
Godina uglja (t/t) uglja (t/t)
(t) klinkera (t) cementa (t) troškovi (KM)
klinkera cementa
2005 xxx xxx 0,0761 xxx 0,0482
2006 xxx xxx 0,0460 xxx 0,0247
Tehnička analiza uglja:
Vlaga 16,07 %
Gruba 12,05 %
Higro 3,57 %
Pepeo 12,44 %
Sagorive materije: 70,63 %
Koks 48,73 %
C-fix 35,73 %
V datil 34,90 %
S ukupni 1,96%
S vezani 0,51%
S sagorivi 1,46%
GTV 21826 KJ/kg
DTV 21000 KJ/kg
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 66
8.2.2. Uvozni Mrki ugalj
Uvozni mrki ugalj se koristi u kombinaciji sa mrkim ugljem Đurđevik.

Nabavka uglja vrši se kupovinom na svjetskom tržištu (Poljska, Ukrajina).
Kvalitet uglja je regulisan ugovorom, a ulazna kontrola se vrši prilikom
istovara uglja iz broda. Doprema se riječnim kao i drumskim putem.
Tabela 8.2.2. Utrošak mrkog uglja (uvozni) po jedinici proizvoda
Utrošak Utrošak
Utrošak Proizvodnja Proizvodnja Ukupni
Godina uglja (t/t) uglja (t/t)
(t) klinkera (t) cementa (t) troškovi (KM)
klinkera cementa
2005 xxx xxx 0,0581 xxx 0,0367
2006 xxx xxx 0,100 xxx 0,0541
Tehnička analiza uglja:
Vlaga 14,36 %
Gruba 12,2 %
Higro 2,16 %
Pepeo 8,20 %
Sagorive materije: 77,44 %
Koks 67,21 %
C-fix 58,95 %
Volatil 18,44 %
S ukupni 0,44 %
GTV 26620 KJ/kg
DTV 25566 KJ/kg
8.2.3. Mješavina uvoznog i domaćeg uglja
Uvozni mrki ugalj i domaći mrki ugalj se miješaju u odnosu 70 : 30.

Mješavina se radi da bi se postigla veća kalorična vrijednost uglja i smanjio
ukupni sumpor u domaćem uglju.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 67
Tehnička analiza mješavine uglja:

Gruba vlaga 6,6 %
Pepeo 13,4 %
S ukupni 1,28 %
S gorivi 1,09 %
S u pepelu 0,19 %
GTV 24470 KJ/kg
8.2.4. Tečno gorivo – mazut SNS
Snabdjevanje SNS vrši se preko firme Zovke a kvalitet SNS predviđa

ugovor. SNS-mazut od 2004.godine služi za potpalu rotacione peći kao i
njeno zagrijavanje nakon dužeg zastoja (remonta) SNS se koristi u
nedostatku uvoznog uglja, u kombinaciji sa mrkim ugljem u odnosu 20 : 80,
kao gorivo se koristi u slučaju dugog zastoja Mlina uglja.
Tabela 8.2.4. Utrošak SNS po jedinici proizvoda
Utrošak Utrošak
Utrošak Proizvodnja mazuta Proizvodnja mazuta Ukupni
Godina
(t) klinkera (t) (t/t) cementa (t) (t/t) troškovi (KM)
klinkera cementa
2005 xxx xxx 0,0134 xxx 0,00853
2006 xxx xxx 0,00227 xxx 0,00122
Tehnička analiza SNS mazuta:
Gustoća na 15ºC 0,933 gr/cm3

Viskoznost na 50ºC 114,37 mm2/S
Viskoznost na 100ºC 15,58 mm2/S
Točka paljenja: 160ºC
S ukupni 0,90%
C-fix 6,5%
Pepeo 0,048%
GTV 41200 KJ/kg
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 68
8.2.5. Para
Proizvodnja pare se vrši u parnom kotlu kapaciteta 2 t/h pare,

nazivnog pritiska 8 bara, ista služi za predgrijavanje mazuta prije ulaska u
gorionik za rotacionu peć, osim toga služi za grijanje mazuta u velikim
rezervoarima zbog transporta istog, te grijanje nakon transporta do
rezervoara na rotacionoj peći.
Tabela 8.2.5. Utrošak pare po jedinici proizvoda
Utrošak
Utrošak Proizvodnja Utrošak pare Proizvodnja
Godina pare (t/t)
pare (t) klinkera (t) (t/t) klinkera cementa (t)
cementa
2005 12 396 xxx 0,0403 xxx 0,0256
2006 6624 xxx 0,0209 xxx 0,0112
U 2005.godini do polovine godine koristila se kombinacija loženja
mazut domaći ugalj u odnosu 20 : 80 kao i za grijanje u zimskom periodu.
U 2006.godini para se koristila samo za potpalu peći( SNS-mazuta) kao i
za grijanje u zimskom periodu.
8.2.6. Električna energija
Napajanje FCL je izvedeno sa dva lokaliteta:
 iz TE «Tuzla» preko 35 kV DV (rezervno napajanje)

 iz TS «Lukavac» preko 35 kV DV (glavno napajanje)
Na navedene dalekovode su priključeni transformatori 35/6 kV TI i TIII

snage po 12,5 MVA (uljni transformatori) i transformatori 35/0.4 kV 5HRM1
i 5HRM2 snage po 1 MVA (suhi transformatori).
Na transformatore TI i TIII su priključeni transformatori prenosnog
odnosa 6/0.4 kV:
 T1-630 kVA, (suhi transformator)

 T2-630 kVA, (suhi transformator)
 T3-250 kVA, (uljni transformator)
 6TS1-630 kVA, (suhi transformator)
 7TS1-1000 kVA, (suhi transformator)
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 69
Sa navedenih transformatora se napajaju potrošači na 0.4 kV

naponskom nivou.
Na navedene transformatore TI i TIII se takođe priključuju i VN motori
za pogon pojedinih proizvodnih procesa.
Tabela 8.2.6. Ukupna potrošnja električne energije
Potrošnja električne energije kWh:

Pogoni: 2006.g.
Doprema sirovine 329.916
Mlin sa homogenizacijom 13.099.431
Rotaciona peć 11.744.873
Mlin uglja 1.967.595
Mlin cementa I 6.250.130
Mlin cementa II 22.813.268
Pakovanje i otprema 3.450.709
Ostala potrošnja 2.342.083
Ukupna potrošnja 63.998.025
Potrošnja kWh/t cem. 108,92
Ukupni troškovi (KM): xxx
Vidi: Prilog 8.2.6.: Rješenje o upotrebnoj dozvoli 12-04/1-23-796/04
8.2.7. Dizel gorivo
Dizel gorivo u Fabrici cementa se koristi za mehanizaciju

(utovarivače, buldozere, kamione) kao i za potpalu kotlova u kotlovnici.
Tabela 8.2.7. Utrošak dizel goriva
Ukupni
Utrošak dizel Proizvodnja Utrošak dizel
Godina troškovi
goriva (l) cementa l/t cementa
(KM)
2006. 145.438 xxx 0,248
Ein Unternehmen dei
Asamer-Gruppe 70
8.2.8. Alternativna goriva
Alternativno gorivo bi se koristilo na novoj rotacionoj peći po dobijanju

potrebnih dozvola za upotrebu ovih vrsta goriva.
Osnovni uslov kad se vrši suspaljivanje alternativnih goriva kao
sekundarne sirovine u cementnoj industirji jeste da takvo suspaljivanje
nema štetnog uticaja na okolinu kao i na osobine osnovnog proizvoda,
klinkera odnosno cementa.
Važna činjenica koja omogućuje suspaljivanje alternativnih goriva u
cementnoj industriji jeste da se teški metali sadržani u cementu vrlo malo
izlužuju iz cementnih proizvoda – betona i maltera.
U Fabrici cementa Lukavac planira se upotreba alternativnih goriva –
otpadnih ulja, solidifikata, rabljenih auto guma, RDF i sl.
Osim štednje energije upotrebom toplinski učinkovitijih postrojenja i
održavanjem tehnološkog procesa unutar zadanih tehnoloških veličina
ugradnjom integralnog elektronskog upravljačkog sistema, sve se više
razmišlja i djeluje u smjeru korištenja alternativnih goriva.
Ovakav pristup u cementnoj industriji vodi racionalnom korištenju
toplinske energije posebno zbog toga što su konvencionalna goriva za
cementnu industriju – fosilna goriva su u ograničenim količinama, svjetski
trendovi su da otpadni materijali kao rabljena ulja, organska otapala, auto
gume, RDF i sl., koriste kao alternativna goriva.
U zemljama EU zbrinjavanje gore navedenih otpada predstavlja veliki
problem te se zbog toga koristi kao alternativno gorivo naročito u
cementnoj industriji.
Na takav način oni se sasvim djelotvorno zbrinjavaju zahvaljujući
karakteristikama tehnološkog procesa proizvodnje klinkera, a fabrike
cementa istovremeno nalaze rješenje u racionalnom snabdjevanju
energijom.
U postupcima korištenja alternativnih goriva u cementnoj industriji
treba voditi računa o sljedećem:
 da se ne naruši stanje okoliša,

 da se prekomjerno ne ugrozi učinkovitost postojanja za
proizvodnju klinkera,
 da se prekomjerno ne poveća specifični utrošak emisije u
proizvodnom procesu,
 da se očuva kvalitet klinkera – cementa,
 da se uspostavi racionalna komunikacija s javnošću.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 71
Tabela 8.2.8. Procjena utrošaka uglja i alternativnih goriva po jedinici

proizvoda
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 72
9. MJERE ZA ODRŽAVANJE I ČIŠĆENJE OPREME
Mašine i uređaji u FCL se tretiraju u redovnom i preventivnom

održavanju koje je propisano uputstvima proizvođača (Flender-Njemačka,
PSP-Češka, Wedag-Njemačka, itd.) a takođe je propisano sistemskim
procedurama SP: 6.3.0.-1, do 6.3.0.-7., koje su propisane prema internom
standardu ISO 9001 i ISO 14001:2004.
Prilikom vršenja remontnih radova vrši se zamjena ulja i masti koja se
skupljaju u predviđene posude i voze u kružno skladište rabljenih ulja i
masti. Zamašćene površine i uređaji kao i rasuta ulja u pogonima i
postrojenjima se tretiraju sa sredstvima za Eko intervencije.
Takođe i ostali otpadi odvoze se na predviđena pripremljena
skladišta, a njihov dalji tretman je dat u poglavlju 6.4. ovog plana aktivnosti
(u tabelama 6.5.1. i 6.5.2. opasni i ostali otpad).
Čišćenje pogona kao i asfaltnih površina se vrši industrijskim
usisavačima s kojim su snabdjevena postrojenja i objekti FCL. FCL
posjeduje tri industrijska usisavača proizvođača PHS-strojarne Češka, sa
kapacitetima 2 x 20 m3, 1x10 m3.
Materijal koji se sakuplja prilikom čišćenja pogona, taložnih jama,
čišćenja kruga od vatrostalne opeke, vraća se na deponju, zavisno od
vrste, vraća se na deponiju ili ponovo u proces proizvodnje.
Vidi: Prilog 9.1.: SP 6.3.0-1

Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 73
10. OPIS POSTOJEĆEG MONITORINGA
U FCL se vrši kontinuirano (dnevno, mjesečno, godišnje) praćenje

potrošnje sirovina, električne energije, toplotne energije, potrošnje
industrijske i pitke vode, potrošnje maziva, ulja, hemikalija.
Monitoring okolinskih aspekata se vrši u zato propisanim zakonskim
normativima (verifikovane institucije) te svakodnevno internim praćenjem
unutrašnjeg monitoringa za koje su zadužene osobe u tabeli 10.1.
Tabela 10.1.: Postojeći monitoring i zadužena lica
Red. Odgovorna Mjesto Mjerni Vremensk Interni Externi

Aktivnost
broj osoba nastanka parametri i period monitor. monitor.
DA
Potrošnja Rukovodilac Brojilo
kW/h ovlaštena
1 el.energije po elektro potrošnje el. Mjesečno DA
/tona cem. institucija
t/cementa održavanja Energije
ED BIH
Potro.toplotne Rotaciona Dnevno
Rukovodilac kJ
2 energije po peć – Mjesečno DA -
proizvodnje /tona cem.
t/cementa kotlovnica Godišnje
Mlin sirovine,
Potrošnja Dnevno
Rukovodilac Rotacio.peć, tona sirovine
3 sirovina po Mjesečno DA -
proizvodnje MC I, MC II, /tona cem.
t/cementa Godišnje
Mlin uglja
DA
Potrošnja 3 Dnevno ovlaštena
Rukovodilac Pumpna m
4 indus.vode po Mjesečno DA institucija
proizvodnje stanica /tona cem.
t.cementa Godišnje JP
SPREČA
Mlin sirovine,
Dnevno
Potrošnja ulja i Inženjer za Rotacio.peć, tona maz.
5 Mjesečno DA -
maziva podmaziva. MC I, MC II, /tona cem.
Godišnje
Pakovanje
Dnevno
Potrošnja Rukovodilac litara
6 Laboratorija Mjesečno DA -
kemikalija laboratorije /tona cem.
Godišnje
pH
tempe-ratura DA
Otpadne Izlazni HPK Redovno ovlaštena
Inženjer za
7 vode
ekologiju
kolektor BPK5 svake 2 - institucija
E1 suspend. godine IHI
materije Tuzla
EBS
Onečišćenje Referent Kanalizacija
Vizuelna
8 otpadnih voda građevinsko izlazni Dnevno DA -
kontrola
uljima g održavanja kolektor
Čvrste
čestice DA
Izlazi sa svih
Inženjer za SO2 Redovno ovlaštena
9 Emisija zrak
ekologiju
filtera i
NOX godišnje
-
institucija
kotlovnice
CO INZIO
CO2
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 74
Otvorene
Emisija
Direktor deponije
10 sekundarne
proizvodnje (sirovine
Dnevno DA -
zaprašenosti
energenta)
br. ispada Dnevno
Vremenski
Rukovodilac Rotaciona razlog i Sedmično
11 ispadi EF
proizvodnje peć poduzimanje Mjesečno
DA -
Rotac.peći
mjera Godišnje
DA
Skladište
Rukovodilac Mjesečno ovlaštena
12 Opasni otpad
nabave
opasnih tona
Godišnje
DA
institucija
masti i ulja
KEMIS
DA
Rukovodilac Sedmično
13 Ostali otpad
nabave
Kontejneri tona
mjesečno
DA RAD
Lukavac
Pogoni i DA
Inženjer za vanjski ovlaštena
14 Buka
ekologiju ambijent
dB Godišnje DA
institucija
(11 mjesta) INZIO
Iz monitorniga okolinskih aspekata (redni br. 7. i 9.) na „layout

izvedbeno stanje januar 2007“ (dat u prilogu), prikazana su sva emisiona
mjesta, redni br. 1.-33., mjesto mjerenja otpadnih voda E1, taložne jame za
oborinske vode redni br 1.-15. i sve septičke jame.
Izvještaji o emisiji čvrstih i gasovitih polutanata, buke kao i potrošnje
masti i ulja, dostavljaju se nadležnim institucijama (Općinsko vijeće grada
Lukavac, Kantonalno ministarstvo za prostorno uređenje okolice,
Federalno ministarstvo okoliša i turizma).
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 75
11. OPIS POSTOJEĆIH MJERA PREVENCIJE NASTANKA EMISIJA
11.1. Prevencija nastanka emisija u zrak
Fabrika cementa Lukavac za smanjenje emisija u zrak ima ugrađena

dva elektrofiltera i 31 vrećasti otprašivač.
Osobe zadužene za ekologiju (inženjer za ekologiju, direktor
proizvodnje, tehničar za otprašivače) svakodnevno vizualno i po planu
preventivnog održavanja, prate rad uređaja za otprašivanje. Pri svakom
primijećenom odstupanju u radu otprašivača i elektrofiltera, vrši se trenutno
saniranje u toku rada uređaja, a ako nije nije moguće vrši se zaustavljanje
pogona i otklanjanje nedostataka.
Procedurom SP:6.3.0.-4 planiranje i vođenje remonta se vrši
remontovanje elektrofiltera i vrećastih otprašivača, kao i ostalih uređaja koji
su sastavni dijelovi uređaja za otprašivanje.
Svake godine ovlaštene organizacije vrše mjerenje emisije
otprašivača tako da se rezultati mjerenja koriste za pripremanje plana
remonta u periodu generalnog remonta. Oni otprašivači koji se nemogu
riješiti remontnim zahvatima a nezadovoljavaju zakonsku regulativu, vrši sa
nabavka i zamjena istih.
Zbog dotrajalosti fabrike i uređaja za otprašivanje od 1996.godine
krenulo se sa značajnim ulaganjima u uređaje za otprašivanje.
U periodu 1996. do 1999. godine izvršeno je natkrivanje otvorene
deponije krečnjaka sa novom halom krečnjaka gdje je spriječena
sekundarna emisija.
Svakodnevno se vrši čišćenje asfaltnih i betonskih površina mobilnim
usisivačem. Prašina iz pogona se sakuplja pomoću vanjskih usisivača (3
komada) i instalacija koje su razvedene po pogonima.
Automatski se prati tzv. „ON-LINE MONITORING“ specijalnih
mjerenja u tehnološkom procesu proizvodnje klinkera (koncentracija CO) i
blagovremeno se interveniše da ne dolazi do „izbačaja“ elektro-filtera u
trajanju od 5 min.
Otvorenim deponijama se prekrivaju PVC prekrivačima koji su
dodatno obezbjeđeni specijalnim mrežama kako bi se spriječio nastanak
sekundarne emisije.
11.2. Emisija u vode
Sa aspekta zaštite vodotoka u posljeratnom periodu realizovane su

slijedeće aktivnosti:
 izgrađen je glavni taložnik i prečistač ulja i masti na izlazu iz

kanalizacione mreže FCL,
 ugrađeno je 15 taložnika za prečišćavanje oborinskih voda,
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 76
 izvršena je rekonstrukcija kanalizacione mreže u dužini cca

1.000 m,
 nabavljena su sredstva za odmašćivanje i skupljanje ulja (za
Eko intervencije) čime je onemogućeno oticanje ulja u
površinske vode,
 radi se na smanjivanju potrošnje industrijske rashladne vode u
2007. godini za 20% (zamjenom hlađenja rolni peći i
zatvaranjem vode na MC I kad nije u radu),
 svakodnevno se vrši pregled taložnog separatora i vrši čišćenje
od eventualnih ulja i masti u otakalište,
 vrše se redovno čišćenja septičkih jama od strane preduzeća
«Rad» Lukavac,
 redovno se vrši čišćenje taložnika od nakupljenih sedimentnih
čestica i odvozi na deponiju sirovina,
 od 2005. godine ne vrši se pranje ulica nego se vrši usisavanje
betonskih i asfaltnih površina za usisavanje koje posjeduje FCL,
isti se materijal vraća u sirovinu za proizvodnju sirovinskog
brašna.
Redovno se vrši mjerenje EBS u propisanim vremenskim razmacima

od 2 godine od strane verifikovanih institucija te se isti izvještaji dostavljaju
direkciji slivova rijeka Save i Bosne.
Vidi: Prilog 11.2.: Usisivač sa razvodom 0705

Vidi: Prilog 11.2.: Usisivač sa razvodom kružno skladište uglja
11.3. Emisija u tlo
Sa aspekta smanjenja emisija u tlo realizovane su slijedeće

aktivnosti:
 izvršeno ozeljenjavanje i zatravnjenje svih površina koje nisu po

betonskim i asfaltnim površinama
 redovno se vrši održavanje istih površina,
 izgrađeno novo skladište rabljenih ulja i masti prema zahtjevu
ISO 14001:2004 (zakonska regulativa),
 izvršeno je asfaltiranje i betoniranje transportnih puteva cca.
15.000 m2, kao i betoniranje skladišta za gotov uvrećani cement,
cca 4.500 m2,
 izvršeno je ugrađivanje privremenih vanjskih deponija sa
betonskim elementima visine 3 m,
 izvršena je priprema platoa za skladištenje otpadnog željeza i
drveta,
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 77
 vrši se redovno pražnjenje kontejnera otpada od strane

komunalnog preduzeća «Rad» Lukavac,
 vrši se posebno prikupljanje otpadnog papira od ovlašćenje
organizacije.
Sve gore navedene aktivnosti i poduzete mjere direktno utiču na

smanjenje emisije u zrak, vodu i tlo.
11.4. Postojeće mjere za svođenje upotrebe sirovina, vode i energije na

minimum
Fabrika cementa posjeduje definisane procedure i radna uputstva za

upravljanje svim pogonima, sirovinama i energentima koji se koriste u
procesu proizvodnje.
Svakodnevno se vrši praćenje utroška sirovina, dodataka kao i
energenata u sistemu proizvodnje klinkera i cementa, te se svako
povećanje istih odmah rješava.
Stalno praćenje procesa pečenja preko analizatora plinova
omogućuje da se blagovremeno interveniše na uređajima i sistemu
ciklonskih izmjenjivača da bi se spriječilo prekomjerno trošenje energije.
Svakodnevnim praćenjem kapaciteta pogona i iskorištenosti istih,
kontrola ulaznih sirovina, energenata blagovremeno zamjena kugli u
mlinovima, pogonskih električnih uređaja, korekciji proizvodnje SB postiže
se smanjenje utroška električne i toplotne energije.
 po planu kontrole proizvodnje vrši se ulazna kontrola sirovina i

energenata gdje se može pravovremeno reagovati na korekciju
proizvodnje SB,
 rekonstrukcijom podmazivanja zubčanika rotacione peći
smanjeno je korištenje kotlovnice na 1% (radi samo u slučaju
potpale peći poslije dužeg zastoja).
Potrošnja sirovina se kreće u granicama BAT-a kao i potrošnja

električne i toplotne energije na tonu gotovog proizvoda.
Izgradnjom nove peći kapaciteta od 2.000 t/dan od strane KHD sa
predkalcinacijom značajno će se smanjiti potrošnja energenata po jedinici
gotovog proizvoda. Potrošnja toplotne energije smanjit će se i upotrebom
alternativnih goriva na donju granicu po BAT-u (720 kcal/kg klinkera).
Na crtežu Layout II Etapa-proizvodnja sirovinskog brašna i klinkera
dat je Layout do danas izgrađenih i novih objekata koji se grade u ovoj
etapi, a koji su u tekstu na Layoutu napisani crvenim slovima.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 78
Tabela 11.4. Usporedba mjera koje se primjenjuju u FCL sa mjerama

datim u BAT-u
Mjere po BAT-u Mjere u u FCL
U FCL-u je implementiran sistem ISO
Obuka i edukacija upslenika o
9001 i ISO 14001, gdje su uposleni
samosvjesnosi okolinskih aspekata
upoznati sa jednim i drugim sistemom
Tehnološka oprema je izabarana od
Odabir tehnološki najboljih proizvođača u EU koji se
odgovarajuće opreme bave proizvodnjom opreme za
cementnu industriju, a prema DIN-u
Redovno se vrši kontrola emisije buke
na mjestu nastanka, a jednom
Kontrola emisije buke godišnje se vrši mjerenje ambijenta
na mjestu nastanka buke grada Lukavca,
sva oprema zadovoljava standarde
DIN-a
SO2, NOX, CO2, CO, čvrste čestice,
redovno se vrši mjerenje po zakonskoj
Kontrola emisije regulativi a sva nova oprema za
gasnih i čvrstih polutanata oprašivanje je u skladu DIN-a
(20mg/m3). Nalazimo se se u
granicama preporuka BAT-a
Potrošnja po jedinici proizvoda goriva i
Potrošnja energeneta, sirovina se nalazi u granicama
sirovina i dodataka preporuka BAT-a, a koje je opisano u
poglavlju 12.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 79
11.5. Opis konačnog tretmana otpadnih tokova
Tokom procesa proizvodnje cementa javlja se komunalni i industrijski

otpad (rabljena ulja, hemikalije, željezo, baterije, akumulatori, elektronska
oprema) Tretiranje i način upravljanja otpadom, regulisano je sistemskom
procedurom iz sistema ISO 14001:2004. U tačci 6. ovog plana aktivnosti,
definisan je način upravljanja i tretmanom otpada.
Tabele opasnog i ostalog otpada nalaze se u poglavlju „6.5. Plan
upravljanja otpadom.“
Tabela 11.5.1.: Tabela tokova otpada
Mjesto konačnog
Otpadni tok Vrste tretmana
odlaganja
Sakuplja se u glavni
Industrijska rashladna Vlastitom kanalizacijom
separator sa odvajačem
voda do recipijenta rijeka Jala
ulja
Sakuplja se u glavni
Otpadne vode iz Vlastitom kanalizacijom
separator sa odvajačem
kotlovnice do recipijenta rijeka Jala
ulja
Vlastitom kanalizacijom
Prikuplja se 11
Sanitarno-fekalna do recipijenta rijeka
dvokomornih septičkih
voda Jala, a čvrsti otpad
jama
tretira JP RAD Lukavac
Vlastitom kanalizacijom
do recipijenta rijeka
Oborinske otpadne Prikuplja se 15 taložnih
Jala, a čvrsti dio poslije
vode jama
čišćenja vraća se u
sirovinu
Sakupljanje i
Poslije sakupljanja
Emisija u zrak sprečavanje u zrak vrši
čvrtih čestica vraćaju se
(čvrste čestice) se preko 33 vrećasta i 2
u proizvodni proces
elektro filtera
Gasni polutanti se
javljaju na rotacionoj
Emisija u zrak peći i kotlovnici,
Atmosfera
(gasni polutanti) mjerenjima je pokazano
da su u granici
dopuštenoj
Prema standardu ISO
Zbrinjavanje putam
14001 zbrinjavaju se
Emisija u tlo verifikovanene
prema tabelama
institucije
11.5.2. i 11.5.3.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 80
12. ANALIZA PODATAKA O POTROŠNJI SIROVINA I EMISIJAMA
12.1. Godišnja potrošnja sirovina, energenata i pomoćnih materijala
Godišnja potrošnja sirovina, energenata i pomoćnih materijala je data

u tabeli 12.1.
Tabela 12.1.: Analiza potrošnje sirovina i energenata kao i emisija po t/klin.

Godišnja Potrošnja po Potrošnja po
Naziv sirovine
potrošnja (t/klinkera) (t/cementa)
Krečnjak xxx 0,715 0,0533
Laporovita
xxx 0,774 0,0539
glina
Glina
xxx 0,0584 0,0406
Sočkovac
Šljaka FSL xxx 0,00446 0,00309
Glina Šikulje xxx 0,0281 0,0196
EF pepeo
xxx 0,000104 0,0000727
Kakanj
Kvarcni
xxx 0,0522 0,00364
pijesak
Sirovinsko
xxx 1,568 1,172*
brašno
Klinker
proizveden u xxx
FCL
Ukupno sa
xxx 0,748
zalihama
Ovtaženi
pepeoTE xxx 0,0708
Ugljevik
EF pepeo
xxx 0,101
Ugljevik
Krečnjak
xxx 0,0543
Doboj
Šljaka TE
xxx 0,00221
Kakanj
Gips Gornji xxx 0,041
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 81
Vakuf
Mješavina 0,146
xxx
mrkog uglja 3572 kJ/kg-klin.
Industrijsk
xxx m3/god. 1,287 m3/t-cem.
voda
Sanitarne
xxx m3/god. 1,287 m3/t-cem.
pitke vode
Hemikalije xxx 0,242
Električne
xxx kW 108,92 kW/h
energije
(*) utrošak sirovinskog brašna po toni proizvedenog cementa od

proizvedenog klinkera u FCL-u
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 82
12.2. Potrošnja sirovina i energije po BAT-u
Tabela 12.2: kompozicija sirovina u cemntnoj industriji po BAT-u
God.
potrošnja za
Materijali (suha osnova) Po toni klin. Po toni cem.
različite
kapacitete
Krečnjak, glina, šljaka, laporac, 1.57 t 1.27 t 1568000 t
Gips - 0.05 t 61000 t
Mineralni dodaci - 0.14 t 172000 t
12.2.1. Potrošnja energije
Teoretski potrošnja energija za suhi proces pečenja je od 1700-

1800MJ/tona klinkera. Trenutno potrošnja goriva za peći sa
predkalcinacijom je oko 3000 MJ/toni klinkera dok za peći sa ciklonskim
izmjenjivačima topline bez predkalcinatora je 3100-4200 MJ/toni klinkera.
Potrošnja električne energije je 90-130kWh/toni cementa.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 83
12.2.2. Emisije
Tabela 12.2.2. Podaci emisija peći evropskih cementara
emisija peći evropskih cementara emisija FCL

3 t/ kg/t t/
mg/Nm kg/t clinker
god. clinker god.
NOx (as NO2) <200–300 <0.4-6 400-6000 0,73 230
SO2 <10–3500 <0.02-7 <20-7000 4,08 12
Prašina 5–200 0.01-0.4 10-400 0,37 116,9
CO 500–2000 1-4 1000-4000 3 948,30
400-520 0.8-1.04
CO2 3 800-1040 900 0,9 million
g/Nm million
TOC 5-500 0.01–1 10-1000 - -
HF <0.4-5 <0.8-10 g/t <0.8-10 - -
HCl <1-25 <2-50 g/t <2-50 - -
<0.1-0.5 <200-1000
PCDD/F 3 <0.2-1 g/g. - -
ng/Nm ng/t
Metali:
0.01-0.3
(Hg, Cd, Tl) 20-600 mg/t 600 kg/g. - -
(Hg)
(As, Co, Ni,
0.001-0.1 2-200 mg/t 2-200 kg/g. - -
Se, Te)
(Sb, Pb, Cr,
Cu, Mn, V, 0.005-0.3 10-600 mg/t 10-600 kg/g. - -
Sn, Zn)
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 84
12.3. Materijalni bilans i emisija FCL
Slika 12.3. materijalni bilans za 1kg cementa
Tabela 12.3. kompzicija sirovina i potrošnja energije u FCL
Materijal suha baza po t/klinkera po t/cementa

Krečnjak, laporovita
glina, glina Šikulje, glina
1,568 1,172
Sočkovac, EF pepeo
Kakanj, pijesak,
Gips, - 0,041
Ovlaženi pepeo, EF
pepeo, krečnjak, šljaka - 0,225
TE Kakanj
Potročnja toplotne
energije MJ/tona 3572 -
klinkera
Potročnja električne
energije kWh/tona - 108,92
cementa
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 85
Tabela 12.4. Podaci emisija peći FCL
emisija FCL
kg/t t/
polutanti
clinker god.
NOx 0,73 230
SO2 4,08 12
Čvrste čestice 0,37 116,9
CO 3 948,30
CO2 900 0,9 million
TOC - -
HF - -
HCl - -
PCDD/F - -
Zaključak:
Fabrika Cementa Lukavac po potrošnji energenata i sirovina se nalazi
u okviru najboljih tehnologija ali zbog neposjedovanja predkalcinacije na
rotacionoj peći nalazi se u gornjem nivou potrošnje energije, zbog čega se
krenulo sa investicijom izgradnje peći kapaciteta 2.000 t/dan sa
predkalcinacijom. Potrošnja te će sa 3,57 MJ/kg klinkera svesti na 3,05
MJ/kg klinkera.
Potrošnja električne energije je u granicama BAT-a (90-130kWh/t
cem) i iznosi 108,92 kWh/t cementa.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 86
13. AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA IZ POGONA I

POSTROJENJA I RACIONALIZACIJU POTROŠNJE SIROVINA I
PRIRODNIH RESURSA
Po donošenju Zakona o zaštiti zraka, Zakon o zaštiti okoliša, Zakona

o zaštiti prirode, Zakona o zaštiti voda i Zakona o upravljanju otpadom (Sl.
Novine FBiH br. 33/03), te Pravilnika o graničnim vrijednostima emisije
zagađujućih materija zraka (Sl.Novine FBiH 12/05), a prestankom važenja
Pravilnika o zaštiti vazduha od zagađivanja (Sl.list SRBiH br. 18/76).
Fabrika cementa Lukavac je krenula sa planom prilagođavanja sa novim
važećim propisima i zakonskom regulativom.
 Dugoročne mjere
Tabela 13.1. Poboljšanje okolinskih aspekata

Red. Planirana izgradnja i
Rokovi Zaduženja Napomena:
broj proširenja
Smanjenje
emisije sa
Zamjena EF MC1 Direktor za važećim
Mart 2008
zakonskim
investicije
normama BIH
3
do 20 mg/Nm
Smanjenje
emisije sa
Zamjena EF MC1 Direktor za važećim
Mart 2008
zakonskim
investicije
normama BIH
3
do 20 mg/Nm
Povećanje
kapaciteta i
smanjenje
Direktor za emisija u skladu
3 Izgradnja rotacione peći Kraj 2009
investicije sa važećim
zakonskim
normama BIH i
BAT
Zajednički filter
Izgradnja vertikalnog Direktor za
4 mlina sirovine
Kraj 2009 sa Rotacionom
investicije peći 2
Garantovani
parametri
Izgradnja vrećastog emisije čč do 10
Direktor za
otprašivača rotacione
3
5 Kraj 2009 mg/Nm ; NOx
peći i mlina sirovine investicije 500mg/Nm ;
3
SO2 400
3
mg/Nm ;
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 87
Smanjenje
Upotreba alternativnih
Direktor za potrošnje
6 goriva (probni rad sa Kraj 2010
fosilnih goriva
monitoringom) investicije
za 10,0%
Očekivano
Direktor za smanjenje
potrošnje za
vode na RP2 i MS2 investicije
cca. 65%
Garantovani
prečistača fekalnih Direktor za
8 otpadnih voda
Kraj 2009 parametar 58
investicije ES
(biorazgrađivači)
Monitoring
za kontinuirano mjerenje Direktor za
9 na dimnjaku rotacione
Kraj 2010 mjerenja emisije
investicije polutanata
peći 2
Mogućnost
Instalacija displeja na Direktor za
10 Kraj 2011 praćenja svih
glavnom ulazu u FCL investicije zainteresovanih
Nabavka rengenskog Smanjenje
Direktor za
11 spektrometra (X-RAY Kraj 2010 upotrebe
analizatora) investicije hemikalija
Proširenje
Izgradnja silosa Direktor za
12 cementa
Kraj 2014 skladišnih
investicije kapaciteta
Rasterećenje
Izgradnja dodatnog Direktor za
13 teretnog ulaza
2013 kamionskog
investicije saobraćaja
 Kratkoročne mjere
Tabela 13.2. Poboljšanje okolinskih aspekata

Red.
Program mjera Rokovi Zaduženja Napomena:
broj
Remonti otprašivača i Rukovodilac Tekuće
1 godišnje
el.filtera MO i EO održavanje
Stalni monitoring Direktor Praćenje
proizvodnje sa aspekta proizvodnje i pogonskih lista i
2 dnevno
ekologije i potrošnje rukovodilac poduzimanje
sirovina i energenata EO mjera
Smanjenje korištenja
Rukovodilac MC-1 ne radi,
3 industrijske vode za mjesečno
proizvodnje voda zatvorena
20%
Direktor
Ugradnja sendvič
Smanjenje intenziteta proizvodnje i
4 buke
Kraj 2007.
rukovodilac
vrata, MC, MS,
kompresornica
MO
Ozeljenjavanje vanjskog Direktor za Završena prva
5 kontinuirano
kruga FCL inv.i tehniku etape
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 88
Nabavka opreme za
Direktor Oprema
6 sprečavanje rasipanja Sept. 2007.
proizvodnje ugrađena
ulja i masti
Edukacija i
Generalni
7 specijalističke obuke godišnje
direktor
kadrova
Na osnovu obaveze investiranja vlasnika FCL-a i na osnovu

preporuke Reference Document on Besf Available Technigues in the
cement and line Manufacturing Industries, decembar 2001, FCL je krenula
u realizaciju druge etape modernizacije i proširenja koja daje slijedeće
parametre:
 Rotaciona peć 2000 t klinkera

 Smanjenje toplotne energije sa 3,57 MJ/kg klinkera na 3,05
MJ/kg klinkera.
 Ugradnja vrećastog otprašivača za Rotacionu peć i Mlin
sirovine ispod 20 mg/Nm3.
 Ugradnja predkalcinacije čime se smanjuje NOX, CO i toplotna
energija.
 Mogućnošću upotrebe alternativnih goriva smanjuje se
potrošnja fosilnih goriva za 10-15%,
 Smanjenje potrošnje električne i toplotne energije po t klinkera.
Izgradnjom nove peći sa predkalcinacijom i upotrebom alternativnog

goriva značajno će se smanjiti potrošnja toplotne energije po toni klinkera
što odgovara najnižim vrijednostima potrošnje po preporukama BAT-a.
Završetak projekta recirkulacije rashladne industrijske vode.
Završetkom izgradnje rotacione peći i mlina sirovine potpuno će se
završiti projekat recirkulacije rashladne vode čime će se sadašnja cca
800.000 m3/god smanjiti na 200.000 m3/god, i upotrebe rashladne vode
(razlika samo u isparenoj količini).
Smanjenje otvorenih deponija sirovina.
Koncept FCL je baziran na zatvorenim deponijama i silosima svih
sirovina, poluproizvoda i proizvoda. Sa početkom investicija modernizacije
i povećanja kapaciteta dobro su riješena skladišta svih sirovina i
poluproizvoda, međutim iznenadnim i nezakonskim prekidom
snabdijevanja EF pepelom iz TE Tuzla (dugoročni ugovor o snabdijevanju
na 20 god.), pokrenut je sudski proces i međunarodna arbitraža i do
konačnog rješenja tog spora mi smo prisiljeni skladištiti zamjenske sirovine
na otvorenim deponijama.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 89
Smanjenje intenziteta buke.

Izgradnjom rotacione peći i mlina sirovina i ugradnjom opreme koja
zadovoljava europske norme intenziteta buke značajno se smanjiti buka na
okolinu grada.
Prečišćavanje fekalnih otpadnih voda (biorazgrađivač).
Zbog nemogućnosti grada da tretira fekalne vode urađen je projekat
biorazgrađivača na svim septičkim jamama u FCL.
Nakon završetka investicije i puštanja u rad ove linije, rad postojeće
linije Rotacione peći i Mlina sirovine bit će definisan u periodu 2010.-
2012.g. zavisno od potreba tržišta BiH za cement i klinker.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 90
14. PRIJEDLOG MONITORING PLANA
14.1. Zakonski okvir
Sve aktivnosti u 2007.g. temeljiti će se na dole zakonskim propisima :

Zakon o zaštiti zraka , Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti prirode Sl.
Novine FBIH 33/03, Zakon o upravljnju otpadom Sl. Novine FBIH 33/05.,
Zakon o vodama Sl. Novine FBIH 18/98., Zakon o otpadu TK Sl. List TK
17/02.
Na osnovu plana interventnog mjerenja u slučaju prekomjernog
zagađenja zraka Vlada Tuzlanskog kantona 22.09.2005.g. je utvrdila
sledeće epizode: epizoda pripavnosti, epizoda upozorenja, epizoda
vanrednog stanja.
Također, uzet će se u obzir podzakonski propisi koji su objavljeni u

2005. godini:
 Pravilnik o zahtijevu za izdavanje okolinske dozvole za

pogone I postrojenja koje imaju izdatu dozvolu prije stupanja
na snagu zakona o zaštiti okoliša Sl. Novine FBIH 68/05.;
 Pravilnik o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak,
(Sl. Novine FBiH 12/05);
 Pravilnik o graničnim vrijednostima kvalitete zraka, (Sl. Novine
FBiH 12/05);
 Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja, (Sl. Novine
FBiH 12/05);
 Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz
postrojenja za sagorijevanje, (Sl. Novine FBiH 12/05);
 Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih
materija u zrak, (Sl. Novine FBiH 12/05);
 Pravilnik o postepenom isključivanju supstanci koje oštećuju
ozonski omotač, (Sl. Novine FBiH 39/05);
 Pravilnik u uslovima za rad postrojenja za spaljivanje otpada
 Pravilnik o vrstama načinu I obimu mjerenja i ispitivanja
iskorištene vode Sl. Novine FBIH 48/98;
 Pravilnik o dozvoljenim granicama zvuka i šuma Sl. List SR
BIH 46/89;
 Pravilnik o katastru zagađenja okolice Sl. Novine TK 17/00.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 91
14.2. Metodologija i vrste mjerenja
Metodologija mjerenja će objedinjavati više vrsta mjerenja,

laboratorijskih analiza i procjena temeljenih na mjerenjima. Mjerenja će
obuhvatiti sljedeće aspekte:
 Kvalitet zraka
 Emisija u zrak
 Nivo buke
 Kvalitet i kvantitet otpadnih voda
14.2.1. Kvalitet zraka
U sklopu dobivanja saglasnosti za upotrebu alternativnih goriva

(rabljene gume) u saglasnosti sa opštinskim vijećem Lukavac instalisati će
se mobilna stanica za mjerenje kvaliteta imisije zraka u neposrednoj blizini
Fabrike Cementa Lukavac.
Mjerenje kvalitete zraka - potrebno je pratiti sljedeće parametre:

 Mjerenje koncentracije azotnih oksida NOx, NO2, NO
 Mjerenje koncentracije uglen monoksida CO
 Mjerenje koncentracije sumpor dioksida SO2
 Mjerenje koncentracije lebdećih čestica PM10
14.2.2. Emisija u zrak
U sklopu priprema za korištenje upotrebe alternativnih goriva

uspostaviti će se kontinuirani monitoring emisije u zrak sa dimnjaka nove
rotacione peći, a na postojećim pogonima vršiti će se mjerenja u skladu sa
zakonskom regulativom.
Zakonskim mjerenjima potrebno je pratiti sledeće parametre:
 O2, kisik
 CO, ugljen monoksid
 CO2, ugljen dioksid
 SO2, sumpordioksid
 NOX, azotni oksid
 Prašina
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 92
S obzirom da se planira uvođenje alternativnog goriva (rabljene

gume), potrebno je u prvoj godini spaljivanja izvršiti 4 serije mjerenja u
različitim periodima. Ta mjerenja uključuju mjerenja teških metala i
organskih polutanata u skladu sa Pravilnikom o uslovima za rad
postrojenja za spaljivanje otpada (Službene Novine FBiH 12/05). U
narednim godinama mjerenja treba vršiti jednom godišnje.
Ukupna prašina:
 Sb+As+Pb+Cr+Co+Cu+Mn+Ni+V iz prašine
 HCl
 HF
 NOx
 Cd+Tl
 Hg
 dioksini i furani
14.2.3. Buka
Ambijentna buka koju prouzrokuje Fabrika Cementa Lukavac na

okolinu se mjeri na 11 mjernih mjesta u neposrednoj blizini kruga FCL kao i
javnim mjestima (škole, domovi, sportske dvorane).
Mjerenje i kartiranje buke izvršiti za dnevnu i noćnu buku jednom

godišnje.
Kao glavna referentna smjernica prilikom izbora metodologije
koristiće se EU direktiva 2002/49 EC od 25. jula 2002. godine. Europska
direktiva daje smjernice za sve odnose vezane za procjenu i mjerenje
razine buke u okolišu.
14.2.4. Otpadne tehnološke vode
Mjerenje koncentracije zagađujućih materija otpadnih voda treba vršiti

jednom u toku 24 mjeseca od verifikovane ustanove, a vizuelni pregled i
PH-vrijednost svakodnevno (interna kontrola).
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 93
14.3. Prijedlog dinamike i rokova monitoringa
Mjerenja će se izvoditi prema utvrđenom dinamičkom planu za

2007/2008. godinu u skladu sa zakonskim okvirom koji podrazumjeva:
 Mjerenje emisije iz energetskih postrojenja – jednom godišnje,

 Mjerenje emisije iz tehnoloških postrojenja – četiri puta u prvoj
godini spaljivanja guma, u ostalim godinama jednom godišnje,
 Mjerenje ambijenta buke – jednom godišnje za noćnu i za
dnevnu ambijent buke,
 Mjerenja koncentracije zagađujućih materija u otpadnim vodama
svake dvije godine analiza i izračunavanje EBS-a,
 Mjerenje emisijesvih otprašivača I elektrofiltera - jednom
godišnje,
 Instalacija mjerna stanice za kontinuirano mjerenje emisije na
dimnjaku rotacione peći potrebno je aktivirati zajedno sa
realizacijom projekta upotrebe starih guma kao energenta,
 Instalacija automatske mjerne stanice za mjerenja van kruga
fabrike koja obavezno prati i količini taložne prašine
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 94
15. MJERE PLANIRANE ZA MONITORING PROIZVODNJE NASTANKA

OTPADA I EMISIJE
15.1. Monitoring proizvodnje
Kontrola ulaznih sirovina, energenata i repromaterijala je definirano

SP: 8.2.4.-1., kao i planom ulazne kontrole OB: 8.2.4.-1.4.
Preko ove procedure i plana kontrole obezbjeđuje se potpuna
kontrola (nadzor) nad sirovinama i energentima koji ulaze u proces
proizvodnje, a definirani u skladu sa internim standardima IS.
Rezultati kontrole ulaznih sirovina i energenata se evidentiraju u
izvještajima ulazne kontrole i u kompjutorsku mrežu gdje je kontrola
proizvodnje povezana sa proizvodnjom
Ulazna kontrola se takođe primjenjuje kod prijema rezervnih dijelova
preko centralnog magacina, u skladu sa SP:7.4.0.-6.
Procesna kontrola definirana je procedurom SP: 8.2.4.-2, kao i
planom procesne kontrole OB: 8.2.4.-2.7.
Takođe se vrši stalna kontrola procesa proizvodnje.
količina ulaznih sirovina, temperature, pritisci u sistemima, potrošnja
energenata (CO2, NOX, SO2), potrošnja ulja i maziva, te se većina
parametara kontroliše automskim vođenja procesa.
Završna kontrola proizvodnje se provodi u skladu sistemske

procedure SP:8.2.4.-3. i plana završne kontrole OB: 8.2.4.-3.3.
Rezultati analiza se upisuju na odgovarajuće OB i dostavljaju od
strane kontrole procesa proizvodnje Rukovodiocu proizvodnje (isto se
automatski upisuje u kompjutersku mrežu).
Građevinski institut Tuzla na bazi uzimanja uzoraka gotovog cementa

vrši nadzor i verifikaciju gotovog proizvoda. Na bazi ovih analiza institut
dostavlja izvještaj i atest za cement. Atest se daje u skladu zahtjeva
standarda JUS.B.C1.011.
Takođe periodična kontrola gotovog proizvoda vrši Institut za
Graditeljstvo Hrvatske – IGH d.d. Zagreb u skladu sa zahtjevima KRN: EN-
197-1 : 2005 (EN-107-2).
Vidi: Prilog 15.1.1.: SP: 8.2.4.-1.

Vidi: Prilog 15.1.2.: OB: 8.2.4.-1.4
Vidi: Prilog 15.1.3.: SP: 8.2.4.-2
Vidi: Prilog 15.1.4.: OB: 8.2.4.-2.7
Vidi: Prilog 15.1.5.: SP: 8.2.4.-3
Vidi: Prilog 15.1.6.: OB: 8.2.4.-3.3
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 95
15.2. Monitoring nastanka otpada
Sav nastali otpad u FCL, odstranjivanje vrše ovlaštene službe od

strane Općine Lukavac. Za opasni otpad ovlaštene radne organizacije
Federalnog ministrastva za prostorno uređenje. Skupljanja i nastajanje
otpada je definirano radnim uputstvima i sistemskim uputama.
Tretiranje nastalog otpada je opisano u tačci „6. Studija zagađenosti u
nultom stanju“ ovog Plana aktivnosti, dato u tabeli 6.5.1. i tabeli 6.5.2..
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 96
16. PLAN ZA SPREČAVANJE NESREĆA VELIKIH RAZMJERA
Prema Pravilniku o sadržaju izvješća o stanju sigurnosti, sadržaju

informacija o sigurnosnim mjerama i sadržaju unutarnjih i spoljnih planova
intervencije (Sl.novine FBiH br. 68/05) u Fabrici Cementa Lukavac ne
nalaze se opasne supstance prisutne u količinama iznad navedenih u
prilogu 13 datog Pravilnika.
Međutim, u FCL preduzete su mjere te je u skladu ISO 14001:2004,

kao i ovih zakonskih propisa formiran krizni štab na čelu sa predsjednikom
i 6 članova koji pokrivaju oblast proizvodnje, održavanja, službe zaštite na
radu, protupožarne zaštite i čovjekove okoline kao i službe obezbjeđenja i
nadzora.
Svake godine vrši se definiranje kriznih situacija, te se formuliše
tačna mogućnost i opasnost istih. Požari koji zahtijevaju intervenciju
vatrogasnih jedinica i čija šteta prelazi 1000 KM a nemogu se ugasiti
aparatima za početno gašenje požara.
Povreda radnika teže prirode u kojoj je stradalo više od 1 radnika ili
povreda bilo koje vrste lica van kruga FCL a čiji je uzrok nastao u FCL.
Istakanje tečnih naftnih derivata iz bilo kojeg oruđa i uređaja a pojave
se u oborinskoj kanalizacionoj mreži i predstavljaju opasnost da odu u
recipijent rijeku Jalu.
Viša sila-zemljotres, poplava, nevrijeme većih razmjera, koji mogu
omesti i oštetiti proizvodni ciklus kao i skladištenje sirovina i energenata.
Sistemskom procedurom SP: 5.5.3.-1. definiran je način zbrinjavanja i
smanjenja štete na najmanji mogući način i sprečavanje ponavljanja iste.
Na osnovu uputstava tačno je definiran način vođenja krizne situacije te
ponašanja i rada svakog pojedinca u FCL.
Takođe u svojim redovnim radnim zadatcima (na osnovu Pravilnika
zaštite na radu, Elaborata zaštita od požara, redovnog pregleda mašina i
uređaja kao i posuda pod pritiskom, gromobranske instalacije,
El.instalacije, uputstava za rad sa ugljem, mazutom, naftnim derivatima,
održavanjem automatskih javljača požara sa centralom, redovnim
pregledom aparata za početno gašenje požara, obukom svih zaposlenih iz
svih oblasti sigurnosti).
Zaduženo osoblje svakodnevno nastoji obezbjediti sigurnost kako
ljudi tako mašina, oruđa i uređaja koji mogu predstavljati opasnost po bilo
kojem osnovu.
Vidi: Prilog 16.1.: Elaborat o zaštiti od požara, Sarajevo 2004.
Vidi: Prilog 16.2.: Pravilnik o zaštiti na radu, Tuzla 2002.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 97
17. NAČIN IZVJEŠTAVANJA O REZULTATIMA IZVRŠENJA MJERA
17.1. Interno izvještavanje u FCL
Postupak praćenja i izvještavanja o izvršavanju zadanih mjera i

postavljenih ciljeva provodi se u FCL duže vrijeme kao i u svim fabrikama,
ali je implementacijom ISO 9001:2000 i 14001:2004 podignuta na višu
razinu praćenja kako proizvodnih rezultata, potrošnje sirovina, energenata i
pomoćnih materijala, tako i ekoloških parametara.
Opštim i sistemskim procedurama oba standarda propisano je
svakodnevno praćenje kvaliteta ulaznih sirovina, energenata i dodataka.
Takođe se prati utrošak sirovina, toplotne energije, električne energije,
masti i ulja, praćenje kvaliteta poluproizvoda (klinkera), gotovog proizvoda
od strane rukovodioca proizvodnje, održavanja, kontrole proizvodnje te se
poduzimaju preventivne mjere ukoliko se pojave anomalije u potrošnji i
kvalitetu pojedinih komponenti.
Generalni direktor i svi rukovodioci jednom sedmično na sastanku
stručnog kolegija analiziraju sva odstupanja od zadanih ciljeva i mjera i
poduzimaju preventivne i korektivne mjere za otklanjanje odstupanja od
zacrtanih planskih ciljeva o čemu se sačinjava adekvatan zapisnik te
prosljeđuje svim učesnicima.
Jednom mjesečno se sačinjava analiza proizvodnje po danima,
potrošnja sirovina, energenata, vode, električne energije, ulja, maziva te
okolinskih parametara i sačinjava izvještaj od strane direktora za
proizvodnju i održavanje, koji se na Upravi FCL-a analizira i upoređuje sa
zadanim planskim ciljevima i elemenitma koji su bazirani na BAT
standardima i normama te se sačinjava adekvatan zapisnik koji se
prosljeđuje svim učesnicima.
Krajem godine sačinjava se izvještaj o ostvarenju proizvodnih
rezultata i ekološkog upravljanja te se na bazi istog izrađuje godišnji plan
proizvodnje, predlažu mjere za poboljšanje okolinskog upravljanja od
strane stučnog tima i uprave sa definisanim rokovima, sredstvima i
zaduženim osobama. Uprava na kraju godine usvaja plan proizvodnje kao i
mjere za poboljšane okolinskih aspekata.
Vidi: Prilog 17.1.1.: OP:7.1.-1

Vidi: Prilog 17.1.2.: SP: 8.5.0.-1
Vidi: Prilog 17.1.4.: SP: 5.4.3.-1
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 98
17.2. Eksterno izvještavanje o rezultatima izvršenih mjera
Tabela 17.2. Eksterno izvještavanje o rezultatima izvršenih mjera
Red. Zadužena
Naziv izvještaja Institucija ili organ uprave Rok
broj osoba
Potrošnja sirovina, Direkcija za statistiku i Rukovodilac
energenata, obradu podataka ekonomsko
1 poluproizvoda, Sarajevo
Po zahtjevu
finansijskih
pomoćnih sirovina Privredna komora TK poslova
Privredna komora TK
Rukov. za
Potrošnja ulja, Inspektorat TK
2 Federalno ministarstvo
1 x godišnje podmazi-
maziva, vanje
okoliša i turizma
Izvještaj količina,
opasnog i ostalog Federalno ministarstvo Inženjer za
3 otpada, sekundarnih okoliša i turizma
1 x godišnje
ekologiju i ČO
sirovina
Referent
Potrošnja vode Direkcija sliva Save i
4 Mjesečno ZNR, PPZ i
(industrijske i pitke) Bosne Sarajevo
ČO
Po izradi
Izvještaj o EBS Direkcija sliva Save i Inženje za
5 Bosne Sarajevo
svake 2
ekologiju i ČO
otpadnih voda godine
Ministarstvo prostornog
uređenja i okoliša TK -1.godišnje za
izra.monitor.
Izvještaj o Inspekcijske službe TK, i
monitoringu emisija Općine Lukavac-općinsko -po zahtjevu
istih Inženjer za
6 polutana (zrak, voda, vijeće Lukavac
1 godišnje ekologiju i ČO
tlo) ambijentalna
buka Federalno ministarstvo
okoliša i turizma -1.godišnje
Građanstvo -Internet
stranica FCL
Izvještaj o vanrednoj Inspektorat TK i
Odmah po
Inspektorat Općine
siguaciji koja pojavi Inženjer za
7 Lukavac
značajno ugrožava Federalno ministarstvo
vanredne ekologiju i ČO
okoliš situacije
okoliša i turizma
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 99
18. FINANSIJSKA PROCJENA ZA IZVRŠENJE PLANA NA GODIŠNJEM

NIVOU
Za prilagođavanje okolinskim aspektima dugoročno su predviđena

slijedeća sredstva data u tabeli 18.1.:
Tabela 18.1. Dugoročna finansijska ulaganja

Red.
Program mjera Rokovi Sredstva (KM) Napomena:
broj
Investiciona
Zamjena EF MC1 sredstva
Mart 2008 3.000.000 ulaganja
obezbjeđena
Izgradnja rotacione peći Investiciona
kapaciteta sa 2000t/dan ulaganje
2 i mlina sirovine sa
Kraj 2010 92.000.000 sredstva
vrećastim otprašivačem obezbjeđena
Zajednički filter
Izgradnja vertikalnog u okviru
3 Kraj 2009 sa Rotacionom
mlina sirovine tačke 2. peći 2
Izgradnja vrećastog
u okviru Sredstva
4 otprašivača rotacione Kraj 2009
peći i mlina sirovine tačke 2. obezbijeđena
Upotreba alternativnih po usvajanju
5 goriva (probni rad sa Kraj 2010 3.000.000 zakonske
monitoringom) regulative u BIH
u okviru Sredstva
vode na RP2 i MS2 tačke 2. obezbijeđena
prečistača fekalnih u okviru Sredstva
7 Kraj 2009
otpadnih voda tačke 2. obezbijeđena
(biorazgrađivači)
za kontinuirano mjerenje Sredstva
8 na dimnjaku rotacione
Kraj 2010 500.000 obezbijeđena
peći 2
Instalacija displeja na u okviru Sredstva
9 Kraj 2011
glavnom ulazu u FCL tačke 9. obezbijeđena
Nabavka rengenskog
Sredstva
10 spektrometra (X-RAY Kraj 2010 500.000 obezbijeđena
analizatora)
Izgradnja silosa Sredstva
11 cementa
Kraj 2014 10.000.000 obezbijeđena
Izgradnja dodatnog Sredstva
12 teretnog ulaza
2013 600.000 obezbijeđena
Ozelenjavanje kruga Sredstva
13 FCL-a
kontinuirano 80.000 obezbjeđena
Ukupno: 109.680.000
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 100
Za prilagođavanje okolinskim aspektima kratkoročno su predviđena

slijedeća sredstva data u tabeli 18.2.:
Tabela 18.2. Kratkoročna i redovna finansijska ulaganja
Red.
Program mjera Rokovi Sredstva (KM)
broj
1 Remonti otprašivača i el.filtera Sept. 2007. 200.000
Stalni monitoring proizvodnje sa
2 aspekta ekologije i potrošnje godišnje 70.000
sirovina i energenata
Smanjenje korištenja industrijske
3 Kraj 2007. -
vode za 20%
4 Smanjenje intenziteta buke Kraj 2007. 30.000
Ozeljenjavanje vanjskog kruga
5 Sept. 2007. 30.000
FCL
Zbrinjavanje komunalnog i ostalog
6 sedmično 20.000
opasnog otpada
Nabavka opreme za sprečavanje
7 Sept. 2007 12.000
rasipanja ulja i masti
Ispitivanje kvaliteta cementa GIT i
8 kvartalno 20.000
IGH
Recetifikacijski audit ISO
9 9001:2000 godišnje 20.000
ISO 14001:2004
Uvođenje
10 godišnje 30.000
OHSAS 18001
Projekat dobijanja Okolinske
11 godišnje 150.000
dozvole
Edukacija i specijalističke obuke
12 godišnje 50.000
kadrova
Ukupna kratkoročne investicije: 362.000
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 101
19. PLAN ZA PRESTANAK RADA
Plan prestanka rada pogona i postrojenja Fabrike Cementa Lukavac

nije planiran do 31.12.2007.g.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 102
20. SPISAK PRILOGA I IZVODA
(Prilozi su dostavljeni nadležnom ministarstvu)

Red. Broj Naziv
Napomena
broj priloga priloga
1 4.3.1. Tehnološka šema proizvodnje sirovinskog brašna
2 4.3.2.1. Tehnološka šema proizvodnje klinkera
3 4.3.2.2. Tehnološka šema transporta klinkera u silos
4 4.3.2.3. Rješenje o upotrebnoj dozvoli 12-04/1-23-4805/04
5 4.3.3.1. Tehnološka šema istovar i skladištenje uglja
6 4.3.3.2. Tehnološka šema kružno skladište uglja
7 4.3.3.3. Tehnološka šema mljevenja uglja
9 4.3.4.1. Tehnološka šema mlina cementa I
10 4.3.4.2. Tehnološka šema mlina cementa II
11 4.3.4.3. Tehnološka šema doprema klinkera iz hale
12 4.3.4.4. Tehnološka šema doprema klinkera iz silosa
14 4.3.5. Tehnološka šema pakovanja i otpreme cementa
15 4.4. Layout 2007
16 5.1. ISO 9001:2000
17 5.2. ISO 14001:2004
5.3. Rješenje o urbanističkoj saglasnosti
18
12-01-23-04/2002
19 5.4. Rješenje o ekološkoj saglasnosti
12-07/2-23-2367NS-2/07
20 5.5. Rješenje o građevinskoj dozvoli
12-01-23-4805/2002 i Layout II Etapa
21 6.1.1. Analiza prikupljenih podataka o kvalitetu zraka Poseban
3/2006 svezak
22 6.1.2. Analiza prikupljenih podataka o kvalitetu zraka Poseban
8/2006 svezak
23 6.2.1. Izvještaj o mjerenju emisija čvrstih čestica i gasna
Poseban
analiza za 2006. i izvještaj o mjerenju emisije iz
svezak
kotlovnice 2007.
24 6.3. Elaborat o mjerenju EBS otpadnih voda FCL Poseban
za 2006. svezak
25 6.3.1. Rješenje-vodoprivredna dozvola
UP-I-05-25-41/06
26 6.3.2. Rješenje o upotrebnoj dozvoli
12-04/1-23-867/05
27 6.5. Ugovori za odvoz otpada
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 103
28 6.6. Elaborat o mjerenju nivoa vanjske buke 2006. Poseban

svezak
29 6.7. Izvještaj o hemijskoj analizi vode iz bunara 4
30 6.8. Elaborat o geomehaničkom ispitivanju tla Poseban
svezak
31 7.1.1. SP:7.4.0.-2. Poseban
svezak
32 7.1.2. SP:7.4.0.-6. Poseban
svezak
33 7.1.3. OB:8.2.4.-1.4. Poseban
svezak
34 7.1.4. Ugovori o nabavci sirovina
35 7.2.1. Interni standardi Poseban
svezak
36 7.3.1. Interni standardi kvaliteta energenata Poseban
(SNS i ugalj) svezak
37 7.3.2. Ugovori o nabavci energenata
38 8.1.1. Ugovor za industrijsku vodu
39 8.1.2. Ugovor za pitku vodu
40 8.2.6 Rješenje o upotrebnoj dozvoli
12-04/1-23-796/04
41 9.1. SP:6.3.0.-1. Poseban
svezak
42 9.2. SP:6.3.0.-2. Poseban
svezak
43 9.3. SP:6.3.0.-3. Poseban
svezak
44 9.4. SP:6.3.0.-4. Poseban
svezak
45 9.5. SP:6.3.0.-5. Poseban
svezak
46 9.6. SP:6.3.0.-6. Poseban
svezak
47 9.7. SP:6.3.0.-7. Poseban
svezak
48 11.2. Usisivač sa razvodom 0705
49 11.3. Usisivač sa razvodom kružno skladište uglja
50 15.1.1. SP:8.2.4.-1. Poseban
svezak
51 15.1.2. OB:8.2.4.-1.4 Poseban
svezak
52 15.1.3. SP:8.2.4.-2. Poseban
svezak
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 104
53 15.1.4. OB:8.2.4.-2.7 Poseban

svezak
54 15.1.5. SP:8.2.4.-3. Poseban
svezak
55 15.1.6. OB:8.2.4.-3.3 Poseban
svezak
56 16.1. Elaborat o zaštiti od požara, Sarajevo 2004 Poseban
svezak
57 16.2. Pravilnik o zaštiti na radu, Tuzla 2002. Poseban
svezak
58 17.1.1. OP:7.1.-1. Poseban
svezak
59 17.1.2. SP:8.5.0.-1. Poseban
svezak
60 17.1.3. SP:5.4.3.-1. Poseban
svezak
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 105
Dodatak planu aktivnosti
za izdavanje okolinske saglasnosti
Korištenje alternativnih goriva u

FCL
Generalni direktor
________________
Izet Imamović dipl.ing.teh.
Alternativna goriva
OPŠTI PODACI
Naziv:
Korištenje alternativnih goriva u FCL

75300 Lukavac
Bosna i Hercegovina
Izvođač:
Datum:
20.11.2010.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 1
Alternativna goriva
1. IME I PREZIME OPEREATORA / INVESTITORA

1
Naziv kompanije „Fabrika cementa Lukavac“ d.d.
2
Pravni oblik Dioničko društvo
3
Vrsta zahtjeva Postojeći pogoni i postrojenja
4 Lukavačkih brigada bb
Adresa 75300 Lukavac
5 Telefon +387 35 553 215

Faks +387 35 553 580
6 Web-page www.fclukavac.ba
E-mail info@fclukavac.ba
7 Službena kontakt osoba Izet Imamović dipl.ing.teh.

Pozicija generalni direktor
8
Identifikacijski broj 4209234740009
9
Poreski broj 03070022
PDV broj 209234740009
10 Broj i datum riješenja 1-118

kojim je izvršen upis u
sudski registar kompanije
11 Sud kod koga je
kompanija registrovana Općinski sud Tuzla
12
Šifra djelatnosti 26-510
13 Kontakt osoba za izradu Ćatić Sead dipl.ing.teh.

plana aktivnosti Salihović Vehbija dipl.ing.eko.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 2
Alternativna goriva
2. RAZLOG SUSPALJIVANJA ALTERNATIVNIH GORIVA U

CEMENTNOJ INDUSTRIJI U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE
U zemljama Europske unije koriste se alternativna goriva u zamjenu

fosilnih goriva u cementnoj industriji u omjerima do 75%. Razlog korištenja je što
je osigurana kompleksna zaštita okoliša pri čemu su zadovoljena sva emisiona
ograničenja i opći uslovi rada, kako pri suspaljivanju tako i bez sususpaljivanja
alternativnih goriva.
Materije koje su zagađivači u cijeloj liniji rotacione peći, hvataju se u četiri
stepena. Prvi stepen izdvajanja je u zoni sinterovanja pri temperaturi dimnih
plinova do 2000°C, drugi stepen čini područje kalcinacije i ciklonskog
predgrijača sirovine (izmjenjivač toplote), treći stepen je mlin sirovina, gdje
dolazi do naglog pada temperature dimnih plinova, na vrijednosti od 90°C do
150°C, i četvrti stepen je vrećasti otprašivač.
U liniji rotacine peći se kao posljedica intenzivnog i dugotrajnog dodira
produkata sagorijevanja sa sirovinskim brašnom neutraliziraju kisele
komponente dimnih plinova, a u netopivim spojevima se fiksiraju ostale materije
zagađivači. Visoki stepen hvatanja materija zagađivača omogućavaju slijedeći
povoljni parametri linije rotacione peći:
 Temperatura produkata sagorijevanja u zoni sinterovanja do 2000°C,

 Temperatura materijala u zoni sinterovanja 1450°C do 1550°C,
 Vrijeme zadržavanja dimnih plinova u prostoru rotacione peći sa
temperaturom od 1200°C do 2000°C iznad 3,6 sekundi,
 Temperatura dimnih plinova na kraju rotacione peći u granicama od 1050
do 1150°C,
 Dimni plinovi se veoma brzo ohlade na temperaturu 150°C, pri čemu se
veći dio teških metala i sumpora iz goriva, kondenzuje i vezuje za klinker,
a dio halogenida se u hladnijim djelovima rotacione peći veže sa
sirovinom, naglim hlađenjem dimnih plinova se ograničava eventualno
ponovno stvaranje dioksina i furana,
 Uhvaćane materije zagađivači se fiksiraju u klinker. Visoke temperature
plamena i zadržanih plinova u prostoru sa temperaturom od 2000°C do
1200°C iznad 3,6 sekundi, osigurava da u rotacionoj peći dolazi do
izuzetno efikasnog uništavanja organskih materija (99,999%) i ostalih
zagađivača. To znači, da je rotaciona peć zanemarljiv izvor emisije
dioksina i furana.
Rotaciona peć cementare je najefikasniji uređaj za suspaljivanje

alternativnih goriva, što jednoznačno potvruje stotine emisionih mjerenja
dioksina i furana u cementarama Njemačke, Austrije, Slovenije i ostalih zemalja
EU. U slovenskim cementarama, izmjerene koncentracije PCDD/F u otpadnim
plinovima, pri suspaljivanju alternativnih goriva: rabljenih pneumatika, muljevi
i čvrsta alternativna goriva (RDF) i pri zamjeni fosilnih goriva do 75%, iznose
u prosjeku 0,013 ng/m3 od 8 mjerenja u 2006 godini, 0,010 ng/m3 iz 16 mjerenja
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 3
Alternativna goriva
u 2007, 0,018 ng/m3 iz osam mjerenja u 2008 i 0,012 ng/m3 iz 6 mjerenja u

2009. Isti rezultati su postignuti i u Njemačkoj, iz objavljenih rezultata mjerenja.
Emisionim mjerenjima se pokazalo, da pri suspaljivanju alternativnih goriva
u rotacionim pećima cementara ne nastaju veće emisije zagađivača uključujući
dioksine i furane, pri čemu emisije nekih zagađivača, kao npr. azotnih oksida su
manje pri suspaljivanju alternativnih goriva, što je na kraju potvrdio i probni rad
sususpaljivanja alternativnih goriva u Fabrici cementa Lukavac.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 4
Alternativna goriva
3. PROBNO SUSPALJIVANJE ALTERNATIVNIH GORIVA U FABRICI

CEMENTA LUKAVAC
Na osnovu zahtjeva Fabrike cementa Lukavac i odobrenja Federalno

Ministarstvo okoliša i turizma, broj:03-23-5-899/-DĐ/T, izvršeno je probno
suspaljivanje alternativnih goriva sa monitoringom emisija zagađujućih
polutanata.
U Fabrici cementa Lukavac vršeno je suspaljivanje alternativnih goriva.
FCL ugrađuje sistem kontinualnog mjerenja emisije (analizator emisije gasova),
koji će ispunjavati sve važeće norme EU u toj oblasti i uporediv je sa sličnim
sistemima kontiniranog monitoringa u najrazvijenijim zemljama EU. Emisije
polutanata će se kontinuirano mjeriti, zapisivati te davati na uvid
zainteresovanim institucijama u ovoj oblasti.
FCL ima transparentan odnos prema javnosti i lokalnoj zajednici te se
u sklopu ovog projekta ugrađuje elektronski displej smještenim na vidnom
mjestu ispred glavnog ulaza u FCL, a preko puta Tržnog centra BINGO.
Sistem kontinualnog mjerenja (analizator emisije gasova) je nabavljen od firme
ABB, i njegova specifikacija i parametri su dati u drugom prilogu.
3.1.1. Rezultati mjerenja
3.1.1.1. Pregled rezultata mjerenja pri suspaljivanju alternativnih

goriva
Na osnovu odobrelja od Federalnog Ministarstva okoliša i turizma Broj:03-

23-5-899/10, angažovana je firma OČOT s.r.o. Trenčin koja je verifikovana
u Europskoj uniji za poslove monitringa polutanata. Mjerenja su vršena
u periodu od 6. do 9. Juna 2010.g. Sažetak rezultata prvog periodičnog
diskontinualnog mjerenja masenih koncentracija zagađivača u otpadnim
plinovima iz rotacione peći tokom suspaljivanja alternativnih goriva kroz
prelaznu stanicu je uvedeno u tabeli 3.1.3.1.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 5
Alternativna goriva
Tabela 3.1.3.1. Sažeti pregled rezultata mjerenja pri suspaljivanju

alternativnih goriva
Korisnik FABRIKA CEMENTA LUKAVAC d.d.
Izvor Proizvodnja cementa
Uređaj Rotaciona peć za pečenje klinkera
Datum mjerenja 08. i 09.juni 2010.
Mjerenje zagađivača TZL, NOx, TOC, SO2, CO, HCl, HF, metali, PCDD/PCDF
Proizvodno – radni režim Mjerenje je bilo pri nazivnoj snazi rotacione peći
Sirovina praškasta
Osnovno gorivo Mljeveni ugalj
Otpad koji se zajedno
Alternativna goriva (16 01 03)
spaljivao
Broj Vrijeme mjerenja O2 CO NOx kao SO2 TOC
SPH SPH NO2
3 1) 3 1) 3 1) 3 1)
[h:min] [% obj.] [mg/m ] [mg/m ] [mg/m ] [mg/m ]
1 22:00-22:30 12,93 252 341 5,2 < 0,3
2 22:30-23:00 12,54 278 390 4,6 < 0,3
3 23:00-23:30 13,15 251 447 4,6 0,8
4 23:30-00:00 13,84 267 435 5,1 < 0,3
5 00:00-00:30 13,53 288 421 4,8 < 0,3
6 00:30-01:00 14,05 287 428 4,9 < 0,3
7 01:00-01:30 14,00 282 478 4,6 < 0,3
8 01:30-02:00 13,66 297 454 4,4 0,4
9 02:00-02:30 13,59 276 441 4,0 < 0,3
10 02:30-03:00 13,65 285 464 3,8 < 0,3
11 03:00-03:30 13,78 295 468 3,9 < 0,3
12 03:30-04:00 13,61 297 442 3,6 < 0,3
13 04:00-04:30 13,81 296 443 3,7 < 0,3
14 04:30-05:00 13,79 295 447 3,7 < 0,3
15 05:00-05:30 13,20 305 421 3,2 < 0,3
Prosječna vrijednost 13,54 283 435 4,3 0,3
Maximalna vrijednost 14,05 305 478 5,2 0,8
2)
Umax [%] 4,3 11,7 11,3 384 51
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 6
Alternativna goriva
Sb+As+Pb+
Broj Vrijeme mjerenja Cr+Co+
TZL HCl HF Cd+Tl Hg
uzorka [hh:mm] Cu+Mn+Ni+
V
TZL, metali, HCL, 3 1) 3 1) 3 1) 3 1) 3 1) 3 1)
[mg/m ] [mg/m ] [mg/m ] [mg/m ] [mg/m ] [mg/m ]
HF
1 22:53-23:53 2,0 6,8 < 0,09 <0,011 0,003 0,06
2 00:50-01:50 1,8 1,6 < 0,09 <0,011 0,003 0,06
3 02:45-03:45 1,6 2,2 < 0,07 <0,011 0,003 0,06
Prosječna vrijednost 1,8 3,5 < 0,08 <0,011 0,003 0,06
Maximalna vrijednost 2,0 6,8 < 0,09 <0,011 0,003 0,06
2)
Umax [%] 70 13,3 - - 74 74
Broj Vrijeme mjerenja PCDD/PCDF
3 1)
uzorka [hh:mm] [ng-TEQ/m ]
1 18:43-03:31 0,005
2)
Umax [%] 43
1) -3 3
vrijednosti masenih koncentracija u mg.m (pre PCDD/PCDF v ng/m ) su izražene pri
standardnim uslovima (p = 101,325 kPa; t = 0 C) u suhom plinu i preračunate na referentni
o
sadržaj kiseonika u otpadnom plinu 10 % vol. (tačka II.1 broj 12 Službene novine federacije
BiH12/05, a tačka II.1 prilog II Direktiva 2000/76/ES europskog parlamenta i vijeća od 4.
decembra 2000.g. o suspaljivanju alternativnih goriva)
Uvedena netačnost proizilazi iz standardne netačnosti, koja je množena faktorem pokrivenosti
2)
k = 2, koji u slučaju normalne raspodjele obezbjđuje nivo pouzdanosti približno 95%.

Vrijednosti netačnosti su izražene u procentima od najveće utvrđene netačnosti.
3.1.1.2. Pregled rezultata mjerenja bez suspaljivanja

alternativnih goriva – nulti rad
Sažeti pregled rezultata prvog periodičnog diskontinualnog mjerenja

masenih koncentracija zagađivača u otpadnom plinu iz rotacione peći tokom
nultog rada – bez suspaljivanja rabljenih pneumatika, uvedeno je u tabeli
3.1.3.2.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 7
Alternativna goriva
Tabela 3.1.3.2. Sažeti pregled rezultata mjerenja bez suspaljivanja

alternativnih goriva – nulti rad
Datum mjerenja 09.juna 2010.
Mjereni zagađivači TZL, NOx, TOC, SO2, CO, HCl, HF, metali, PCDD/F
Proitvodno-radni režim
Mjerenje je bilo vršeno pri nominalnoj snazi rotacione peći
Sirovina Praškasta
Gorivo za spaljivanje Mljeveni ugalj
Broj Vrijeme mjerenja O2 CO NOx kao SO2 TOC
SPH SPH NO2
3 1) 3 1) 3 1) 3 1)
[h:min] [% obj.] [mg/m ] [mg/m ] [mg/m ] [mg/m ]
1 10:00-10:30 13,15 329 548 5,8 < 0,3
2 10:30-11:00 13,30 337 543 6,1 < 0,3
3 11:00-11:30 13,21 326 547 6,7 < 0,3
4 11:30-12:00 13,11 327 548 6,9 < 0,3
5 12:00-12:30 13,08 324 550 6,8 < 0,3
6 12:30-13:00 13,14 324 551 6,8 < 0,3
7 13:00-13:30 12,71 330 552 6,1 < 0,3
8 13:30-14:00 12,36 329 565 5,9 < 0,3
9 14:00-14:30 12,26 322 558 5,7 < 0,3
10 14:30-15:00 12,40 326 559 5,7 < 0,3
11 15:00-15:30 12,34 323 556 5,6 < 0,3
12 15:30-16:00 12,39 322 558 5,7 < 0,3
13 16:00-16:30 12,47 322 543 5,6 < 0,3
14 16:30-17:00 13,31 326 542 6,2 < 0,3
15 17:00-17:30 14,07 325 549 7,5 < 0,3
Prosječna vrijednost 12,89 326 551 6,2 < 0,3
Maximalna vrijednost 14,07 337 565 7,5 < 0,3
2)
Umax [%] 4,3 12,0 8,9 311 -
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 8
Alternativna goriva
Sb+As+Pb+
Broj Vrijeme mjerenja Cr+Co+
TZL HCl HF Cd+Tl Hg
uzorka [hh:mm] Cu+Mn+Ni+
V
3 1) 3 1) 3 1) 3 1) 3 1) 3 1)
TZL, metali, HCl, HF [mg/m ] [mg/m ] [mg/m ] [mg/m ] [mg/m ] [mg/m ]
1 12:25 - 13:25 1,3 2,0 0,23 < 0,011 0,003 0,06
2 14:23 - 15:23 1,7 1,5 0,21 < 0,010 0,002 0,06
3 16:15 - 17:15 1,4 2,6 < 0,09 < 0,011 0,003 0,06
Prosječna vrijednost 1,5 2,0 0,18 < 0,011 0,003 0,06
Maximalna vrijednost 1,7 2,6 0,23 < 0,011 0,003 0,06
2)
Umax [%] 72 13,4 16,2 - 76 76
3 1)
uzorka [hh:mm] [ng-TEQ/m ]
1 10:58-17:12 0,003
2)
Umax [%] 33
1) 3 3
Vrijednosti masenih koncentracija u mg/m (za PCDD/PCDF u ng-TEQ/m ) su izražene pri
standardnim uslovima (p = 101,325 kPa; t = 0 C) u suhom plinu i preračunate na referentni
o
kiseonik u otpadnom plinu 10 % vol.

Uvedena netačnost proizilazi iz standardne netačnosti, koja je množena faktorem pokrivenosti
2)
k = 2, koji u slučaju normalne raspodjele obezbjđuje nivo pouzdanosti približno 95%.

Vrijednosti netačnosti su izražene u procentima od najveće utvrđene netačnosti.
3.1.1.3. Usklađenost sa zakonskim zahtjevima
Usklađenost izmjerenih koncentracija pri suspaljivanju alternativnih goriva

sa zahtjevima Pravilnika o uslovima rada postrojenja za spaljivanje otpada,
Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija zagađujućih materijala u zrak
Službene novine federacije BiH 12/05 i tačke II.1 priloga II Direktive 2000/76/ES
europskog parlamenta i vijeća od 4. decembra 2000.g. o suspaljivanju
alternativnih goriva, uvedena je u tabeli 3.1.3.3.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 9
Alternativna goriva
Tabela 3.1.3.3. Usklađenost pri suspaljivanju alternativnih goriva

Datum mjerenja 08. i 09.juni 2010.
Sirovina praškasta
Spaljivano osnovno
Mljeveni ugalj
gorivo
Otpad koji se zajedno
Alternativnih goriva (16 01 03)
spaljivao
Proizvodno-radni režim Mjerenje je bilo pri nazivnoj snazi rotacione peći i pri
nazivnom doziranju alternativnih goriva (16 01 03)
Emisioni limit Uporedna
Traženi zahtjev 3) 4)
Zagađivač vrijednost Napomena
EL1)
[mg/m3] 2) [mg/m ]3 2)
TZL 30 2,0 U skladu

HCl 10 6,8 U skladu
HF 1 < 0,09 U skladu
SO2 50 5,2 U skladu
NOx kao NO2 Svaka EH ≤ EL 500 478 U skladu
TOC 10 0,8 U skladu
Cd + Tl 0,05 < 0,011 U skladu
Hg 0,05 0,003 U skladu
Sb+As+Pb+Cr+
Co+ 0,5 0,06 U skladu
+Cu+Mn+Ni+V
PCDD/PCDF 0,1 [ng- 0,005 [ng- U skladu
TEQ/m3] TEQ/m3]
1)
Zahtjev poštivanja emisionog limita (EL): član 11 tačka 10 slovo c) Direktiva 2000/76/ES
evropskog parlamenta i vijeća OD 4. decembra 2000.g. o spaljivanju otpada
2) 3
Izražavanje emisionog limita i uporednih vrijednosti: masena koncentracija u mg/m (za
3
PCDD/PCDF u ng/m ) pri standardnim uslovima (p = 101,325 kPa, t = 0 °C), suhi plin i
referentni sadržaj kiseonika 10 % vol. (tačka II.1 broj 12 Službene novine federacije BiH i
tačka II.1 priloga II Direktiva 2000/76/ES evropskog parlamenta i vijeća od 4. decembra 2000
o spaljivanju otpada).
3)
Vrijednosti emisionih limita za TZL, HCl, HF, SO2, NOx kao NO2, TOC, Cd+Tl, Hg,
Sb+As+Pb+Cr+Co+Cu+Mn+Ni+V i PCDD/PCDF: tačka II.1 broj 12 Službene novine
federacije BiH i tačka II.1 prílog II Direktiva 2000/76/ES evropskog parlamenta i vijeća od 4.
decembra 2000.g. o spaljivanju otpada.
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 10
Alternativna goriva
Uporedne vrijednosti su maximalne izmjerene koncentracije zagađivača (član 11 tačka 10

4)
slovo c) Direktive 2000/76/ES evropskog parlamenta i vijeća OD 4. decembra 2000.g.

o spaljivanju otpada.
Za mogućnost upoređenja izmjerenih koncentracija pri spaljivanju

alternativnih goriva i bez suspaljivanja alternativnih goriva date su tabele 3.1.3.1.
i tabela 3.1.3.2. gdje su izražene izmjerene masene koncentracije zagađivača
bez suspaljivanja alternativnih goriva, kao i pri spaljivanju alternativnih goriva, t.j.
pri standardnim uslovima (p = 101,325 kPa, t = 0 °C), suhom plinu i referentnom
sadržaju kiseonika 10 % vol.
3.1.1.4. Koncentracija zagađivača tokom suspaljivanja i bez

suspaljivanja alternativnih goriva
Sažeti pregled izmjerenih primarnih koncentracija zagađivača tokom

suspaljivanja alternativnih goriva i bez suspaljivanja alternativnih goriva je data u
tabeli 3.1.3.4.
Tabela 3.1.3.4. Sažeti pregled izmjerenih primarnih koncentracija

zagađivača
Izmjerene prosječne koncentracije
Bez suspaljivanja alternativnih
zagađivač Pri spaljivanju alternativnih goriva
goriva
3 1) 3 1)
[mg/m ] [mg/m ]
TZL 1,8 1,5
HCl 3,5 2,0
HF < 0,08 0,18
SO2 4,3 6,2
NOx kao NO2 435 551
CO 283 326
TOC 0,3 < 0,2
Cd + Tl < 0,011 < 0,011
Hg 0,003 0,003
Sb+As+Pb+Cr+Co+
+Cu+Mn+Ni+V 0,06 0,06
PCDD/PCDF 3 3
0,005 [ng-TEQ/m ] 0,003 [ng-TEQ/m ]
1) -3 3
vrijednosti masenih koncentracija u mg.m (pre PCDD/PCDF v ng/m ) su izražene pri
standardnim uslovima
(p = 101,325 kPa; t = 0 C) u suhom plinu i preračunate na referentni sadržaj kiseonika u
o
otpadnom plinu.
Diskontinualnim mjerenjem tokom suspaljivanja alternativnih goriva i bez

suspaljivanja alternativnih goriva u rotacionoj peći, u Fabrici cementa Lukavac
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 11
Alternativna goriva
d.d. potvrdilo se da suspaljivanje otpada na modernim linijama rotacionih peći,

a linija rotacione peći u Fabrici cementa Lukavac d.d. je moderna linija, ne dolazi
do povećanja zagađenja zraka. Izmjerene koncentracije zagađivača u otpadnim
plinovima tokom suspaljivanja alternativnih goriva kao i bez suspaljivanja
alternativnih goriva su uporedive, pri čemu je pri spaljivanju alternativnih goriva
smanjena koncentracija dušičnih oksida i ugljen monoksida.Time je potvrđena
poznata činjenica, da pri spaljivanju dijela goriva i otpada na kraju rotacione peći
i u izmjenjivaču, pri približno polovičnim temperaturama od temperature
u gorioniku rotacione peći je smanjen nastanak dušičnih oksida. Prilikom
suspaljivanja alternativnih goriva na kraju peći dolazi do dogorijevanja ugljen
monoksida, čime se smanjuje koncentracija CO u otpadnim plinovima pri
spaljivanju alternativnih goriva.
Tabela 3.1.3.5.2 Sažeti pregled rezultata mjerenja bez suspaljivanja

alternativnih goriva nulti rad
Datum mjerenja 09.jjuni 2010.
Mjereni zagađivači TZL, NOx, TOC, SO2, CO, HCl, HF, metali, PCDD/PCDF
Proizvodno-radni režim Mjerenje je bilo vršeno pri nominalnoj snazi rotacione peći
Sirovina/osnovno gorivo Praškasta/Mljeveni ugalj
Broj Vrijeme CO NOx kao NO2 SO2 TOC
SPH mjerenja SPH
[h:min] [kg/h] [kg/h] [kg/h] [kg/h]
1 10:00-10:30 59,372 98,918 1,045 < 0,051
2 10:30-11:00 59,549 95,915 1,073 < 0,051
3 11:00-11:30 58,411 97,872 1,201 < 0,051
4 11:30-12:00 59,244 99,387 1,259 < 0,051
5 12:00-12:30 58,848 99,932 1,241 < 0,051
6 12:30-13:00 58,422 99,357 1,233 < 0,051
7 13:00-13:30 62,774 105,120 1,169 < 0,051
8 13:30-14:00 65,326 112,207 1,162 < 0,051
9 14:00-14:30 64,702 112,036 1,139 < 0,051
10 14:30-15:00 64,541 110,556 1,129 < 0,051
11 15:00-15:30 64,289 110,730 1,117 < 0,051
12 15:30-16:00 63,744 110,437 1,127 < 0,051
13 16:00-16:30 63,170 106,466 1,103 < 0,051
14 16:30-17:00 57,628 95,735 1,090 < 0,051
15 17:00-17:30 51,703 87,286 1,194 < 0,051
Prosječna vrijednost 60,782 102,797 1,152 < 0,051
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 12
Alternativna goriva
Broj Vrijeme mjerenja

TZL HCl HF Cd Tl Hg Sb As
uzorka [hh:mm]
TZL, metali, HCL, [g/h] [g/h] [g/h] [g/h] [g/h] [g/h] [g/h] [g/h]
HF
1 12:25 - 13:25 235,54 371,25 41,54 <1,58 <0,49 0,48 0,61 0,80
2 14:23 - 15:23 330,04 299,04 41,48 <1,57 <0,48 <0,47 0,76 0,91
3 16:15 - 17:15 237,31 436,70 < 15,64 <1,50 <0,46 0,47 0,60 0,79
Prosječna vrijednost 267,63 369,00 32,88 <1,55 <0,48 0,47 0,66 0,83
Broj Vrijeme mjerenja
Cr Co Cu Mn Ni Pb V
uzorka [hh:mm]
metali [g/h] [g/h] [g/h] [g/h] [g/h] [g/h] [g/h]
1 12:25 - 13:25 <1,58 <1,58 <1,58 <1,58 <1,58 <1,58 <0,49
2 14:23 - 15:23 <1,57 <1,57 <1,57 <1,57 <1,57 <1,57 <0,48
3 16:15 - 17:15 <1,50 <1,50 <1,50 <1,50 <1,50 <1,50 <0,46
Prosječna vrijednost <1,55 <1,55 <1,55 <1,55 <1,55 <1,55 <0,48
uzorka [hh:mm] [g-TEQ/h]
1 10:58 – 17:12 0,625
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 13
Alternativna goriva
4. KONTINUIRANI MONITORING EMISIJE POLUTANATA NA

ROTACIONOJ PEĆI
Fabrika cementa Lukavac d.d. na osnovu pravilnika o monitoring emisija

zagađujućih materijala u zrak (Sl. Novine FBiH 12/05) ušla je u investiciju od
500.000,00KM te nabavila analizator za kontinuirano mjerenje emisija.
Tip analizatora:
 ACF-NT, Više-komponentni sistem analize emisija gasova i nadziranje

procesa
ABB Automation GmbH

Analytical
Stierstaedter Strasse 5
Frankfurt am Main 60488
Germany
Jednostruko uzimanje uzoraka gasa će biti realizovano sondom za

uzorkovanje dužine 2000 mm. Uzorak ulazi u grijani vod za uzorak gasa kroz
filter čvrstih čestica u zaštitnoj kutiji (IP54) koja je također grijana pomoću
temperaturnog kontrolora. Uzorak putuje kroz vod za uzorak gasa pravo u
kontejner. Vod za uzorkovanje gasa je također grijan da bi se izbjegla
kondenzacija uzoraka. Mogući temperaturni limit je 200 °C. Unutar analizatora
uzorak se dijeli na dva dijela. Prvi dio vodi do FID (Flame Ionization Detector –
detektor ionizacije plamena), a drugi direktno do ABB FTIR spektrometra. FTIR
tehnologija dozvoljava mjerenja u nekoliko valnih dužina a također podržava
mjerenja ugljikovodika. ACF-NT je također nadogradiv sa drugim spojevima
mjerenim u IR spektru bez potrebe za drugim uređajima. Komponenta NH3 je
dodana mjernim komponentama. Za mjerenje čvrstih čestica (prašina) u ponudi
se nalazi optički detektor “in-situ DR 300-40” koji je ugrađen direktno na dimnjak
I certificiran od TUV organizacije kao pogodan za mjerenje emisija. U blizini
mjerača prašine je također ugrađen I mjerač protoka, sa jedinicom
procjenjivanja za obračunavanje Nm3/sat. Signali sa protokom, pritiskom,
temperaturom I prašinom će biti spojeni do kontejnera zajedno uz grijanu liniju
za uzorak gasa.
ABB rješenja uključuju mjerenje protoka tečnih gasova sa sondom tipa D-
FL100, izrađene od kompanije DURAG. Protok je izmjeren kroz efekat pada
pritiska mjeren nakon sonde. Izračun normalnog protoka je urađen uz pomoć
jedinice za procjenu locirane na dimnjaku blizu D-FL 100 sonde. Apsolutni
pritisak i temperatura unutar dimnjaka je pokrivena ABB odašiljačima. Sistem za
nadzor procjene emisija D-EMS2000 se sastoji od sakupljača podataka D-
MS500 KE lociran u kontejneru sa I/O karticama za unos podataka od protoka
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 14
Alternativna goriva
instrumenata, prašine, temperature, pritiska I statusa signala iz PLC Allen

Bradley alternative za modbus protokol.
D-MS500KE ima cikličnu memoriju za 30 dana za sve signale I to je
spojeno na D-EMS 2000, putem Ethernet. Jedinica Servera za D-EMS2000 će
biti isporučena kao verzija za montiranje na policu. Servisna konekcija za
analizator ACF-NT i sistem procjene će biti obrađivani putem konekcije
daljinskog upravljanja. Putem ove konekcije će biti obezbjeđen pristup podacima
o emisijama za specijalistu za okolinu unutar kompanije putem TCP/IP, transfer
protokol za web-stranicu i vizualizaciju podataka o emisijama na panelu
lociranom na vanjskom zidu objekta ulazne kapije.
 Analizatori
FTIR spektrometar sa grijanom ćelijom za uzorke

Oksigen analizator (ZrO2 detektor, opcija)
VOC detektor (FID detektor, opcija)
 Certificiranje
Sistem za analizu je odobren od strane TÜV Rheinland u Njemačkoj.

Uspješno je testiran i certificiran prema Njemačkim i Evropskim
zahtjevima zakona za zaštitu od emisija. Izvještaj broj 936/21210471/A
od 13.02.2009 godine.
Sistem za analizu je usklađen sa CEM izvedbenim standardima iz UK

Okolinske Agencije kao i sa US EPA i ASTM standardima izdanim za
FTIR sistem za kontinualni monitoring emisija (US EPA 40CFR dio 60-PS
15 i ASTM D6348-98).
Sistem za analizu je certificiran po CSA za korištenje u općim okolinskim

uslovima, te je dokazano da je u potpunosti usklađen sa standardima
CAN/CSA-C22.2 br. 61010-1-04 i UL Std. Br. 61010-1 (2. izdanje).
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 15
Alternativna goriva
 Mjerene komponente i mjerni opseg

FTIR 1 Min. opseg LOD Min. opseg LOD
SO2 0-75 mg/m3 0.27 mg/m3 0-25 ppm 0.09 ppm
NO 0-200 mg/m3 1.65 mg/m3 0-150 ppm 1.24 ppm
NO2 0-40 mg/m3 0.41 mg/m3 0-20 ppm 0.2 ppm
CH4 0-100 mg/m3 0.72 mg/m3 0-150 ppm 1.1 ppm
N2O 0-50 mg/m3 0.25 mg/m3 0-25 ppm 0.13 ppm
NH3 0-15 mg/m3 0.20 mg/m3 0-20 ppm 0.27 ppm
HCl 0-15 mg/m3 0.26 mg/m3 0-10 ppm 0.16 ppm
HF 0-5 mg/m3 0.12 mg/m3 0-5 ppm 0.13 ppm
CO 0-75 mg/m3 0.23 mg/m3 0-60 ppm 0.18 ppm
H2CO 0-20 mg/m3 0.35 mg/m3 0-15 ppm 0.26 ppm
CH3OH 0-40 mg/m3 0.75 mg/m3 0-30 ppm 0.53 ppm
H2O 0-40 Vol% 0.01 Vol%
CO2 0-30 Vol% 0.01 Vol%
FID 2 Min.opseg LOD

VOC 0-15 mg/m3 0.3 mg/m3
O2 Senzor Opseg LOD

O2 0-25 Vol% 0.20 Vol%
1
FTIR spektrometar - karakteristike su bazirane na 120 sekundnom
prikupljanju podataka, standardnog odstupanja 3σ i opti čke linije
dužine 6.4 m.
2
Mjerni opseg može biti reduciran ili povećan za faktor max.4
(do najmanjeg označenog mjernog opsega).
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 16
Alternativna goriva
Ein Unternehmen dei

Asamer-Gruppe 17

PLAN AKTIVNOSTI FCL-uvid Javnosti PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

PLAN AKTIVNOSTI FCL-uvid Javnosti PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

FCL FABRIKA CEMENTA LUKAVAC

1. IME I PREZIME OPREATORA / INVESTITORA

2.. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA PRIKAZANA NA

3. OPIS DJELATNOSTI PRAVNOG LICA, VRSTA

4. OPIS POGONA I POSTROJENJA (tehnološke i tehničke

5. DATUM POČETKA RADA POGONA (POSTROJENJA)

6. STUDIJA ZAGAĐENOSTI U NULTOM STANJU

8. IZVOR VODOSNADBJEVANJA, UKUPNA POTROŠNJA

9. MJERE ZA ODRŽAVANJE I ČIŠĆENJE OPREME

10. OPIS POSTOJEĆEG MONITORINGA

11. OPIS POSTOJEĆIH MJERA PREVENCIJE NASTANKA

12. ANALIZA PODATAKA O POTROŠNJI SIROVINA I

13. AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA IZ

15. MJERE PLANIRANE ZA MONITORING PROIZVODNJE

16. PLAN ZA SPREČAVANJE NESREĆA VELIKIH RAZMJERA

17. NAČIN IZVJEŠTAVANJA O REZULTATIMA IZVRŠENJA

18. FINANSIJSKA PROCJENA ZA IZVRŠENJE PLANA NA

19. PLAN ZA PRESTANAK RADA

20. SPISAK PRILOGA

Fabrika Cementa Lukavac d.d. Lukavac

Broj izvještaja: 068 d - III/07

Ein Unternehmen dei

1. IME I PREZIME OPEREATORA / INVESTITORA

Fabrika Cementa Lukavac d.d. Lukavac

Ein Unternehmen dei

2. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA PRIKAZANA NA PLANU

Fabrika cementa Lukavac nalazi se u industrijskoj zoni u neposrednoj

Urbano područje se nalazi u istočnom dijelu općine koja broji cca.

Fabrika cementa je izgrađena uz magistralni put Tuzla – Doboj u

Ein Unternehmen dei

Regulacionim planom je utvrđena granica za Fabriku cementa.

Područje Lukavca pripada područjima sa umjereno kontinentalnom

Godišnja suma oborina u prosjeku iznosi oko 900 mm. Najviše

Regulacionim planom područje fabrike je prostorno podijeljeno na:

 površine pod izgrađenim objektima (I. faza rekonstrukcije

Bilans površina je slijedeći:

 površina pod izgrađenim objektima 27.177 m2

U industrijskoj zoni Lukavca a u neposrednoj blizini FCL nalaze se i

Ein Unternehmen dei

Velika koncentracija ovakvih kompleksa ukazuje na veliko

Slika 2.1.: Izvod iz prostornog plana za područje Tuzlanskog kantona

Ein Unternehmen dei

3. OPIS DJELATNOSTI PRAVNOG LICA, VRSTA PROIZVODA I GODIŠNJI

Ideja o izgradnji Fabrike cementa u Lukavcu potiče još iz 1949.godine

Ein Unternehmen dei

Izgradnja Fabrike počela je u avgustu 1970.godine i završena je sa

 u I fazi poslovalo se u sastavu SODA-SO kombinata kao OOUR

Fabrika je praktično izašla iz rata bez većih oštećenja i dobro

Ein Unternehmen dei

cementa. Ovim su stvoreni vrlo dobri uslovi za privatizaciju fabrike jer je

 rekonstrukcija i modernizacija starih postrojenja

U 2004.godini je završena je “Prva etapa Modernizacije i proširenja

3.2. Opis djelatnosti

Dioničko društvo "FABRIKA CEMENTA LUKAVAC" bavi se

3.3. Vrsta proizvoda i godišnji kapacitet

Dioničko društvo "FABRIKA CEMENTA LUKAVAC" ima sledeći

 proizvodnja cementa marke PC 52,5; CEM I-52,5

Instalirani kapacitet rotacione peći je 1.050 t/dan. Prosječan broj

Ein Unternehmen dei

cementa za period 2001.-2006.g. (tabela se nalazi u orginalnoj verziji

U toku je nastavak izgradnje “Druge etape” (rotaciona peć i mlin

Proizvodnja klinkera se očekuje na nivou od 640.000 tona na godinu

Nakon završetka investicije i puštanja u rad ove linije, rad postojeće