UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:

Održivi razvoj i okolišni inžinjering
Tema rada: Elaborat zagađenja bukom
LOT2 SARAJEVO, NOVI GRAD – „ADEMA BUĆE“

Predmetni nastavnik: R.Prof.dr. Osman Lindov

Asistent: MA. dipl. ing. Adnan Omerhodžić

Student: Hasan Halilagić

Broj indeksa: 906/7545
Usmjerenje: Cestovni saobraćaj
Godina studija: I (II ciklus)
Rezultat rada:
 Sarajevo, decembar 2019.

SADRŽAJ
1. UVOD..................................................................................................................................2
2. OPĆI PODACI.....................................................................................................................4
3. PREGLEDNA KARTA.......................................................................................................4
4. TEHNIČKI IZVJEŠTAJ......................................................................................................4
5. ZAKONSKI OKVIR............................................................................................................6
6. METODOLOGIJA MJERENJA I PRORAČUNA NIVOA BUKE CESTOVNOG/
SAOBRAĆAJA...........................................................................................................................9
7. OPIS KORIŠTENIH MODELA BUKE.............................................................................10
8. IZMJERENE I MODELIRANE VRIJEDNOSTI BUKE CESTOVNOG SAOBRAĆAJA16
8.1. Model i izmjerene vrijednosti buke nulto stanje........................................................16
8.2. Model i vrijednosti projekcije buke za 10 godina........................................................18
9. PREGLED IZLOŽENOSTI OBJEKATA I STANOVNIŠTVA BUCI CESTVNOG
SAOBRAĆAJA.........................................................................................................................22
10. MJERE ZA SMANJENJA ZAGAĐENJA BUKOM.....................................................23
11. ZAKLJUČAK, MIŠLJENJE I PREPORUKE.............................................................................30

1
1. UVOD

Kako i sami možemo zaključiti, buka stvara smetenje kod čovjeka, koje se nekada mogu
završiti tragično. Kao zaposlenik Općine Novi Grad dobili smo dopis od stanovnika naselja
Buća Potok, koji su se požalili na smetnju bukom. Ta dionica je jako opterećena, jer ona
predstavlja Lokalni Put LOT2 koji omogućava spajanje sa drugim naseljima Boljakov
Potok, Briješće i Zabrđe. Sa ostalim kolegama zaposlenim, izašli smo na teren i izvršili
smo mjerenje buke. Najveće opterećenje bukom je bilo u periodu od 07:30 do 08:30h u
jutarnjim satima, kao i u periodu od 15h do 18h. Do opterećenja u tim satima, dolazi zbog
neadekvatne gradnje kuća u blizini ceste i velikim brojem objekata širokih namjena. Iz
zakona o zaštiti bukom, postoje referentne vrijednosti buke, do kojih se smije ići i one
iznose za stambene objekte 40 dBl danju, 30 dBl noću, te za poslovne prostore 65 dBl
danju, a 60 dBl noću. Izmjerene vrijednosti na datom području daleko su više od
referentnih vrijednosti čak i do 20-30 dBl-a.

Buka je zvuk, koji zbog svog oblika, vremenskog trajanja ili visine, počinje smetati, bivati
nepoželjna.

Aktivnosti vezane za smanjenje buke u okolišu su manjeg prioriteta i opsega od onih koje
se provode kako bi se riješili problemi zagađivanja zraka i vode. Buka se smatra jednim od
glavnih uzroka smanjenja kvaliteta života. U urbanim sredinama buka cestovnog
saobraćaja ima značajnu ulogu u zagađivanju okoliša i ozbiljan je okolinski problem.
Javlja se kao posljedica rada motora automobila te međudjelovanja pneumatika vozila i
površine ceste kao i prolaska vozila kroz zrak.

Razlikuju se emisije (odašiljanje) i imisije (unos) saobraćajne buke. Emisija je nivo buke iz
samog izvora, dok je imisija nivo buke kojeg osjeća slušalac odnosno prijemnik.

Izvor buke je saobraćaj (cestovni, željeznički, zračni, vodeni), industrija, pored toga i neki
objekti (sportsko - rekreacioni objekti, objekti za zabavu). Izvori buke su buka pogonskog
sistema (motor, izduvni i rashladni sistem) te buka kotrljanja (buka na kontaktu

2
pneumatike i kolovoza, zračni otpor). Imisija je nivo zvuka u zvučnom polju. Zvučno polje
je prostor oko njegovog izvora, u koje on odaje zvučne valove. Nivo buke i širenje
zvučnog vala od mjesta emisije prema mjestu imisije zavisi od niza parametara kao što su:
gustina i struktura saobraćaja, uzdužni nagib ceste, ravnost, hrapavost i vlažnost kolovoza,
brzina kretanja vozila, vrsta guma, te efekata između ceste i prijemnika kao što su reljef,
vegetacija, prirodne i vještačke prepreke koje mogu buku da pojačavaju, slabe ili skreću.

U skladu sa čl. 26. Zakona o zaštiti zraka („Službene novine FBiH“ br.33/03 i 04/10)
Federalno ministarstvo objavljuje, u januaru svake godine, Izvještaj o emisijama
zagađujućih materija u zrak za pretprošlu godinu za Federaciju BiH. Kantoni, u aprilu
svake godine, objavljuju izvještaje o emisijama zagađujućih materija u zrak (uključujući
emisije iz prirodnih izvora) za pretprošlu godinu za teritorij svog kantona. Registri emisija
moraju biti pripremljeni najmanje za slijedeće zagađujuće materije zraka: sumpordioksid,
nitrooksid, ugljendioksid, ugljenmonoksid, amonijak, nitrozooksid, metan, nemetanske
ugljenvodonike, benzen i PM10. Kvantifikacija emisija vrši se po međunarodno
prihvaćenim metodama i smjernicama Europske unije do kojih se došlo kroz praksu, a u
skladu sa tehničkim normativima. (Osnov čine IPPC Direktive, dopunjene sa Direktivama
2008/1/EC od Evropskog Parlamenta i Komisije od 15. januara 2008. a u vezi sa
integralnom prevencijom i upravljanjem zagađivanjem). U Registar emisija se upisuju
podaci o izvorima emisija u zrak, njihovim pravnim licima i zagađujućim materijama, koje
izvori ispuštaju u zrak.

3
 2. OPĆI PODACI

Investitor: Direkcija za ceste Kantona Sarajevo

Naziv projekta: Elaborat zagađenja bukom na regionalnom putu LOT2 Sarajevo Novi
Grad, Buća Potok „Adema Buće“

Lokacija: Kanton Sarajevo, Općina Novi Grad

Predmet projekta: Izrada tehničke dokumentacije

Nivo obrade: Elaborat

3. PREGLEDNA KARTA

Slika 1. Pregledna karta

4
4. TEHNIČKI IZVJEŠTAJ

Problem zagađenja životne sredine imperativno se nametnuo u zadnjoj deceniji prošlog i

početkom ovog vijeka što je alarmiralo potrebu da čitava ljudska zajednica a pogotovo
razvijeni svijet preduzima „krupnije korake“ u zaštiti i očuvanju životne sredine od dalje
degradacije. Prema procjenama, u Sarajevu se nalazi preko 150.000 automobila, što je jako
veliki broj za mjesto koje je srednje veličine. Svaki taj automobil šteti okolišu, neki u manjoj,
a neki u većoj mjeri. Razne ankete, skupovi, billboardi sa slikama na kojima se nalaze
posljedice onečišćenja i zagađenja bi imali uticaja na ljude, toliko da barem pomisle šta rade
svojim ponašanjem. Evidentno je da saobraćaj ima veliki utjecaj na stanovništvo, jer stvara
buku i vibracije, što ujedno i znači da će proširenjem cestovnih kapaciteta i unaprijeđenjem
cestovne infrastrukture doći i do povećanja broja vozila, a ujedno i do povećanja buke i
vibracija. Građani opštine Novi Grad, uputili su žalbu Opštini Novi Grad, da vozila na dionici
LOT2-Lokalna cesta-Sarajevo: Ulica “Adema Buće“ stvaraju veliku buku i vibracije, što
utječe na njihov kvalitet života i zdravstveno stanje.

Obilaskom dionice od strane zaposlenih u Direkciji za puteve KS i uočavanjem velikog

protoka vozila na dionici, te mogućeg prekoračenja buke izdat je zahtjev općini Novi Grad, da
dostavi u roku 90 dana, elaborat tj. Studiju procjene utjecaja buke od saobraćaja na
stanovništvo i objekte na udaljenosti 25m od bočnih krajeva saobraćajnice na dionici LOT2-
Lokalna cesta-Sarajevo: Ulica “Adema Buće“.

Nakon dostavljenog dokumenta inspekcijskim tijelima, i njegove detaljne analize, te ukoliko

se utvrdi prekoračenje dozvoljenog nivoa buke na datoj dionici, pristupit će se mjerama za
smanjenje buke, koje će sprovesti općina Novi Grad.

5
5. ZAKONSKI OKVIR

Zakoni koji se primjenjuju, a vezani su za buku jesu:

 ZAKON O ZAŠTITI OD BUKE (donesen 30.5.2016.)

 ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
(Službene novine FBiH 33-03)
 ZAKON O ZAŠTITI OD BUKE KANTONA SARAJEVO("Službene novine
Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04)
 DIREKTIVA 2002/49/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 25.
lipnja 2002. o procjeni i upravljanju bukom iz okoliša

Ova oblast na nivou EU regulisana je različitim aktima EU.

Direktive koje je neohodno poštovati:

 Direktiva 98/37/EC Evropskog parlamenta i savjeta o usklađivanju zakona

zemalja članica o strojevima;
 Direktiva 98/106/EC o usklađivanju zakona članica o zaštiti buke građevina;
 Direktiva 2000/14/EC Evropskog parlamenta i Savjeta o usklađivanju
zakona zemalja članica o emisiji buke u okoliš od opreme za vanjsku
upotrebu;
 Direktiva savjeta 86/188/EC o zaštiti radnika od rizika od buke pri radu i
inovacija Direktive No 8/2002;
 Direktiva 200/49/EC evropskog parlamenta i vijeća o utvrđivanju i zaštiti od
buke okoliša.
U tabeli 1. dati su najviši dozvoljeni nivoi buke za određena područja prema „Zakon o
zaštiti od buke" Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96,
3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04)
6
 Najviši dozvoljeni nivo (dBa)
Zona NAMJENA PODRUČJA Ekvivalentni nivo Leq Vršni nivo
dan noć L1
I Bolničko-lječilišno 45 40 60
II Turističko, rekreacijsko, oporavilišno 50 40 65
III Čisto stambeno, vaspitno-obrazovne i zdravstvene institucije, javne 55 45 70
zelene i rekreacione površine
IV Trgovačko, poslovno, stambeno i stambeno uz saobraćajne koridore, 60 50 75
skladišta bez teškog transporta
V Poslovno, upravno, trgovačko zanatsko, servisno (komunalni servis) 65 60 80
VI Industrijsko, skladišno, servisno i saobraćajno bez stanova 70 70 85
Tabela 1.. Dozvoljeni nivoi vanjske buke za planiranje novih objekata ili izvora buke

Prema navedenom zakonu, sredinom u kojoj ljudi rade i borave, smatraju se svi otvoreni i zatvoreni
prostori u naseljima i izvan naselja u kojima se ljudi zadržavaju radi boravka, odmora i rekreacije. U
većini država (i propisi Kantona Sarajevo) dozvoljena buka u industrijskom prostoru je 70 dB(A), a u
prostoru namijenjenom stanovanju 55 dB(A) danju, odnosno 45 dB(A) noću.
Prema „Zakon o zaštiti od buke" Kantona Sarajevo dan je period od 6:00-22:00 h, a noć od 22:00-6:00 h.
Kako buka opada od izvora buke, urbanističkim planiranjem (uključujući i mjere za redukciju buke) se
prostor gdje je buka između 55 i 70 dB(A) planira za industrijsku namjenu, a područje ispod 55 dB(A) za
stanovanje. Prema preporukama EU u dokumentu „Directive 2002/49 / EC ofthe European Parliament
and of the Council of 25 june 2002, relating to theas sesmentand management of enviromental noise“
navedeno je da noćne vrijednosti buke je potrebno uzimati vrijednosti od 23 00 – 0700 h. U izračunu i
graničnim vrijednostima za nivo buke u noćnim satima uzimate su vrijednosti koje su propisane na
Kantonu Sarajevo, odnosno da je noć u periodu od 2200 – 0700 h.

U tabeli 1.1. prikazani su prema standardu DIN 18005 propisane vrijednosti imisije buke za pojedina
područja u zavisnosti od namjene urbanih područja.

Tabela 1.1. Vrijednosti imisije buke u gradovima prema standardu DIN 18005
DIN 18005
NAMJENA PODRUČJA
DAN NOĆ
Stambeno područje 55 dB(A ) 45 dB (A )
Posebno stambeno područje 60 dB (A ) 45/40 dB (A )
Mješovite zone (poslovno-stambene) 60 dB (A ) 50/45 dB (A )
Centralne gradske zone 65 dB (A ) 55/50 dB (A )
Područja lake industrije 65 dB (A ) 55/50 dB (A )

Prema zakonodavstvu BiH (Kanton Sarajevo) vrijednosti buke u pojedinim područjima su u

korelaciji sa DIN 18005 normama vrijednosti buke.Prema Zakonu o zaštiti od buke FBiH iz
2011. date su tabele dopuštenog nivoa buke1. Sastavni dio ovog Zakona su tabele dopuštenog
nivoa buke:
Tabela 1.2. – Dopušteni nivo buke od vanjskih izvora u prostorijama prema namjeni.
Tabela 1.3. – Dopušteni nivo vanjske buke za planiranje novih objekata ili izvora buke.
Tabela 1.4. – Buka u radnim prostorima od vanjskih izvora.

1
Član 31. Zakona o zaštiti buke, FBiH, 2011.

7
Tabela 1.5. – Korekcija nivoa izmjerene buke prije poređenja sa dozvoljenim nivoom u
tabelama 1.2, 1.3. i 1.4.

Tabela 1.2. Dozvoljeni nivo buke od vanjskih izvora u prostorijama prema namjeni
Najviši dozvoljeni nivo
R.b. NAMJENA PROSTORIJE 15 min Leq (dBA)
L1 (dBA)
danju noću
Bolnice, klinike, domovi zdravlja
A
A1 Bolesničke sobe 35 30 45
A2 Ordinacije 40 40 55
A3 Operacioni blok bez medicniskih uređaja i opreme 35 35 50
B Hoteli, moteli, domovi, samački hoteli i sl.

Hotelske sobe 5 zvjezdica

B1 Od izvora buke u zgradi i stacionarnih izvora izvan zgrade 35 30 45
Od nestacionarnih izvora buke izvan zgrade 40 35 50

Hotelske sobe 4 zvjezdice 40 35 50

B2 Od izvora buke u zgradi i stacionarnih izvora izvan zgrade

Od nestacionarnih izvora buke izvan zgrade 45 40 55

Spavaonice u domovima
B3 Od izvora buke u zgradi i stacionarnih izvora izvan zgrade 40 35 55
Od nestacionarnih izvora buke izvan zgrade 45 35 55

C Škole, fakulteti, biblioteke i sl.

C1 Amfiteatri i učionice 40 40 50
C2 Kabineti na fakultetima 35 35 50
C3 Kabineti u školama 40 40 50
45
C4 Čitaonice, biblioteke 40 40

D Dvorane
D1 Kino dvorane 35 35 45
D2 Pozorišta 30 30 35
D3 Koncertne dvorane 30 30 35
E Ustanove za predškolsku djecu i sl.

E1 Sobe za odmor djece

Od izvora buke u zgradi i stacionarnih izvora izvan zgrade 40 35 50

Od nestacionarnih izvora buke izvan zgrade 45 35 50

E2 Sobe za rad sa djecom 45 45 50
F Stambeni objekti

F1 Spavaće sobe i dnevni boravci

8
 Najviši dozvoljeni nivo
R.b. NAMJENA PROSTORIJE 15 min Leq (dBA)
L1 (dBA)
danju noću
Od izvora buke u zgradi i stacionarnih izvora izvan zgrade 40 30 45
F2 Od nestacionarnih izvora buke izvan zgrade 45 35 50

Tabela 1.3.Dozvoljeni nivo vanjske buke za planiranje novih objekata ili izvora buke
Najviši dozvoljeni nivoi (dBA)
Područje
NAMJENA PODRUČJA Ekviv. nivo Leq Vršni nivo
(zona)
dan noć L1
I Bolničko-lječilišno 45 40 60
II Turističko, rekreacijsko, oporavilišno 50 40 65
Čisto stambeno, odgojno-obrazovne i zdravstvene institucije, javne zelene i
III
rekreacione površine 55 45 70
Trgovačko, poslovno, stambeno i stambeno uz prometne koridore, skladišta bez
IV
teškog transporta 60 50 75
V Poslovno, upravno, trgovačko obrtničko, servisno (komunalni servis) 65 60 80
VI Industrijsko, skladišno, servisno i prometno područje bez stanovanja 70 70 85

Tabela 1.4.Buka u radnim prostorima od vanjskih izvora

Dopušteni nivoi buke
R.b. VRSTA DJELATNOSTI
Leq u dBA
1. Rad pretežno intelektualnog karaktera koji zahtijeva koncentraciju, ili rutinski rad 55
Intelektualni rad usmjeren na kontrolu rada skupine ljudi. Rad koji zahtijeva koncentraciju ili
2. 50
neposredno govorno ili telefonsko komuniciranje
Intelektualni rad usmjeren na kontrolu rada skupine ljudi koja obavlja pretežito intelektualni rad. Rad
3. koji zahtijeva koncentraciju, neposredno govorno i telefonsko komuniciranje. Rad isključivo vezan za
45
razgovore putem komunikacijskih sredstava (telefon i dr.)
Intelektualni rad koji zahtijeva veliku koncentraciju, isključivanje iz okoliša, preciznu psihomotoriku ili
4.
komuniciranje sa skupinom ljudi 40
Mentalni rad kao izrada koncepcija, rad vezan za veliku odgovornost, komuniciranje radi dogovora
5.
sa skupinom ljudi 35

Tabela 1.5. Korekcija nivoa izmjerene buke prije upoređivanja sa dozvoljenim nivoima u tabelama 1.3, 1.4.
i 1.5.
Uticajni faktori Korekcija za Leq (dBA) Korekcija za LAmax (dBA)
Buka avio -5 - 10
Buka željeznice -5 - 10
Impulsna buka +5 +10
Istaknuti tonovi +5 +5

6. METODOLOGIJA MJERENJA I PRORAČUNA NIVOA BUKE CESTOVNOG/

SAOBRAĆAJA

9
Mjerenje nivoa buke je izvršeno na dionici dijela regionalne ceste „ LOT2-Lokalna cesta-
Sarajevo: Ulica “Adema Buće“ u intervalima mjerenja od po 15 minuta na visini od 1,2
(m) od površine terena i na udaljenosti 25 (m) od osovine saobraćajnice. Za mjerenje
ekvivalentnog nivoa buke korišten je mjerni uređaj proizvođača Bruel&Kjaer tip 2260
investigator. Rezultati mjerenja su prikazani u decibelima (dB), na osnovu mjerenja
ekvivalentnog nivoa buke (Leq). Prema IEC-međunarodnoj elektrotehničkoj komisiji,
postoje 4 standardne težinske krive predviđene za mjerenje nivoa buke u dB (A, B, C i D).
One su dobijene od izofonskih krivih i pokazuju kako se mijenja osetljivost organa sluha sa
frekvencijom pri različitim jačinama. Najčešće korišten je „A“ težinski filter, pri čemu se
rezultat mjerenja buke izražava kao dB(A). Za proračun nultog stanja i procjene stanja
nakon 10 godina korišten je sljedeći model:
 Njemački model R.L.S. 90

Radi pojednostavljenja postupka modeliranja prihvaćene su sljedeće pretpostavke:

 Površina kolovoza (raskrsnice) je ravna površina;

 Vozila se kreću jednolikom brzinom;

 Ceste su bez nagiba;

 Uticaj barijera je zanemaren;

 Povoljni meteorološki uslovi (bez padavina, jakog vjetra).

Mjerenje buke kod cestovnog saobraćaja na otvorenom prostoru se vrši namjenskim

mikrofonima, odnosno aparatima za mjerenje buke. Za mjerenje buke na području
zapadnog prilaza gradu, korišten je aparat 2260 Investigator, čiji izgled je vidljiv na
sljedećoj slici:

10
 Slika 2. Mjerni uređaj proizvođača Bruel&Kjaer tip 2260 investigator

7. OPIS KORIŠTENIH MODELA BUKE

Za proračun nivoa buke na mjestu imisije od cestovnog saobraćaja kao izvora

(definiranog mjestom emisije) poznato je više modela. Određivanje nivoa buke na
mjestu imisije razlikuje se od modela do modela u pristupu ili u obuhvaćanju većeg ili
manjeg broja utjecajnih parametara. Pregled modela koji se promjenjuju za projektiranje
mjera zaštite od buke u evropskim zemljama pokazao je da postoje dva osnovna
pristupa rješenju ovog problema:
 države kao što su Njemačka, Velika Britanija, Švicarska, Austrija,
Francuska, skandinavske zemlje imaju svoje vlastite modele, i

 zemlje koje nemaju svoje vlastite modele usvojile su neke od modela

prethodno navedenih država koje su se najbolje uklopile u njihove uslove .
Najčešće korišteni modeli u zemljama EU su sljedeći:
• R.L.S. 90 (Richtlinien für den Lärmschutz an Straben) – Njemačka
• C.R.T.N. (Calculation of Road Traffic Noise) – Velika Britanija
• StL-86 - Švicarska
• NMPB-Routes-96 – Francuska
• ÖAL 23 – Austrija
11
Navedeni modeli većinom uzimaju u obzir iste utjecajne parametre za proračun
emisijske nivoa buke (brzina vozila, udio teretnih vozila u saobraćajnom opterećenju,
uzdužni nagib saobraćajnice, vrsta zastora kolovozne konstrukcije). Svaki model imaju
specifičnosti samog izraza koji su nastali dugogodišnjim praćanjem vrijednosti buke uz
saobraćajnicu uz uzimanje vrijednosti protoka, učešća teških teretnih vozila i dr. Za
države koje nemaju vlastite modele za proračun nivoa buke, izrada novog modela bila bi
veoma skupa i zahtijevala bi godine intenzivnog rada i bilo bi nužno i verificirati ga
kako bi imao aplikaciju u svakodnevnoj inženjerskoj praksi.
Postupak verifikacije kod ovakve bi metode mogao potrajati i nekoliko godina. Iz
navedenih razloga usvajanje neke od nacionalnih modela proračuna nivoa buke,
potpuno je ispravan način.

Model koji se koristio u ovom projektu je R.L.S. 90 iz razloga što je rezultat ovog
modela bila korelacija sa izmjerenim vrijednostima buke na terenu te model koji
preporučuju smjernice EU za korištenje u zemljama koje nemaju izgrađene vlastite
modele. Parametri koji su dobiveni direktnim mjerenjem protoka saobraćaja, stanjem
kolovoza, nagib kolovoza i učešćem teških teretnih vozila su omogućavali primjenu
modela R.L.S. 90.

Određivanje nivoa buke na mjestu imisije razlikuje se od metode do metode u pristupu

ili u obuhvatanju većeg ili manjeg broja utjecajnih parametara. Pristupi u pojedinim
metodama su raznoliki. Navedene metode uzimaju u obzir utjecajne parametre za
proračun nivoa buke kao što su: brzina vozila, udio teretnih vozila u saobraćajnom
opterećenju, uzdužni nagib saobraćajnice, vrsta kolovozne konstrukcije.

U sljedećoj tabeli prikazane uticajni parametri koji se uzimaju u obzir u pojedinim

evropskim zemljama pri izračunu nivoa buke na mjestu imisije.

12
 Tabela 2. Nivo buke na mjestu imisije- uticajni parametri

Vrijednosti korekcijskih faktora (topografske karakteristike nekog područja, vremenske

prilike, karakteristike tla i vegetacije uz cestu te postojanje prirodnih i umjetnih
barijera), kojima se služe pri proračunu utjecaja na širenje zvučnog vala od izvora
prema mjestu imisije, također su kod svih opisanih metoda vrlo slične ali nisu iste.

Također se uočava da je prisutan široki spektar različitih pokazatelja nivoa buke koji se
trenutno koriste u pojedinim evropskim zemljama. Naučni ili tehnički razlozi za to ne
postoje, razlog tome je što su zemlje neovisno jedna o drugoj razvijale svoje vlastite
metode. U Bosni i Hercegovini do sad nije razvijen nacionalni model buke, te je u
studiji korišten njemački model R.L.S 90 koji je pokazao korelaciju sa izmjerenim
stanjem na terenu, te stog aspekta smatramo da može poslužiti kao model koji će se
koristiti u BiH.

Pri izradi adekvatnog modela buke i primjeni pojedinog modela neophodno je radi
usaglašenosti modela, izvršiti snimanje parametara saobraćajnog toka, odnosno izvršiti
brojanje saobraćaja, da bi se podaci o obimu saobraćaja kao i učešće teških teretnih
vozila uvrstilo u jednačine modele. Da bi se adekvatno primijenio model, odnosno da bi
se vidjelo stvarno stanje vrijednosti nivoa buke bilo je neophodno izvršiti mjerenje

13
nivoa buke pomoću aparata, a u isto vrijeme izvršiti brojanje saobraćaja, a što je
urađeno na dionici u tri dana u toku sedmice (ponedjeljak, srijeda i subota).

Navedeni podaci o saobraćajnom toku (protok i procent teških vozila) su uvršteni u

korišteni model buke i pokazalo je veliku korelaciju sa vrijednostima izmjerenim
instrumentom za mjerenje buke, te nas je i navedeno rukovodilo da navedeni model
buke se može iskoristiti i za stanje buke nakon 10 godina od izgradnje saobraćajnice.

7.1. R.L.S.90

R.L.S.90 opisuje tehničke standarde i procedure koje se trebaju primjenjivati za

mjerenja korištena u predviđanju i smanjenju saobraćajne buke. Metoda uzima u obzir
rasprostiranje buke u zavisnosti od tla, refleksiju i zaštitne efekte, prisutnost prekida
saobraćajnog toka, nagib puta i vrstu kolovoznog zastora. Postoje dva procesa za
izračunavanje buke. Prvi se odnosi na sljedeće uslove: dug i prav put sa glatkim
asfaltom, maksimalne brzine 100 (km/h), mjerna tačka 25 (m) od centra puta i na visini
4 (m) od tla i slobodno širenje. Drugi proces važi za sve ostale slučajeve, odnosno
proces u kojem se uzimaju u obzir i korekcioni faktori s obzirom na brzinu i vrstu
kolovoznog zastora.

Prosječan nivo emisije Lm,AND, kada se uzimaju u obzir korekcioni faktori (drugi
proces modela) se izračunava pomoću sljedećeg izraza:

Lm ,∧¿ = Lm ( 25 , basic ) +C speed +C roadsurfae +C gradient +C fef ¿¿

Lm ( 25 , basic ) – standardni određeni nivo buke u kojem su navedeni uslovi isti

Lm ( 25 , basic )=37.3+10 log [ M∗(1+0.082∗p) ]

gdje je:

 M – prosječan broj vozila;

 P – postotak vozila koja prelaze 3,5 t;
 C speed – korekcioni faktor u zavisnosti od brzine izračunava se:

C speed =Lcar−37.3+10 log 10 [ 100+ ( 10 0.1 C −1 )∗p ] /(100+8.23∗p)

14
Lcar =27.8+10 log 10 ¿

Ltruck =23.1+ 12.5∗log ⁡(V ¿¿ truck)−za kamione ¿

C=Ltruck −Lcar−razlika vrijednosti buke izme đ u kamionai putni č ki h automobila

 V car – brzina automobila (min 30km/h, max 130 km/H);

 V truck - brzina kamiona (min 30 km/h, max 80 km/h);
 C roadsurfae – korekcioni faktor u zavisnosti od vrste kolovoznog zastora;
 C gradient – korekcioni faktor u zavisnosti od nagiba puta, jednak 0dB za nagibe
manje od 5% i ( 0.6∗|g|−3 ) za nagibe veće od 5%, gdje je g – nagib puta;
 C ref – korekcioni faktor u zavisnosti od višestrukog obijanja zvučnih talasa,
postavljen kao jednakosti:

 C ref = 4 (visina prepreke)/(udaljenost između prepreke i prijemnika)

 C ref < 3.2dB za uop š tenotvrde povr š ine;
 C ref =¿ 2 (visina prepreke)/udaljenost između prpreke i prijemnika)
 C ref < 1.6 dB za upijaju ć u povr š inu;

Ovaj model za izračunavanje generalno daje veće vrijednosti upoređene sa stvarnim

vrijednostima (kreiran je za predviđeni (procijenjeni) odnos podataka iz okoliša.).
Međutim, povećanje količine saobraćajnih podataka koji su uzeti snimanjem saobraćaja
(što je i u rađeno u konkretnom istraživanju), rezultira preciznijim rezultatima i
vrijednostima nivoa buke pri primjeni navedenog modela.

Područje primjene: Bez ograničenja

Godina izrade modela: 1981.,1990.,Njemačka

Ulazni podaci:

15
  Standardni nivo Lm ( 25 , basic )
 Korekcioni faktor u zavisnosti od brzine C speed
 Korekcioni faktor u zavisnosti od vrste kolovoza C roadsurfae
 Korekcioni faktor u zavisnosti od nagiba puta C gradient
 Korekcioni faktor u zavisnosti od višestrukog odbijanja zvučnih talasa C ref

Izlazni podaci:

 Prosječan emisioni nivo (dB) Lm ,∧¿ ¿

Jednačina modela je:

Lm ,∧¿ = Lm ( 25 , basic ) +C speed +C roadsurfae +C gradient +C fef ¿¿

Slika 3. Dijagram za očitavanje vrijednosti buke kod L.R.S.

8. IZMJERENE I MODELIRANE VRIJEDNOSTI BUKE CESTOVNOG

SAOBRAĆAJA

16
8.1. Model i izmjerene vrijednosti buke nulto stanje

Tabele prikazuje vrijednosti izmjerenog nivoa buke (aparat za mjerenje buke B&K) i
vrijednosti nivoa buke primjenom R.L.S. 90 modela za dionicu ceste R445 Bilješevo-
Kakanj u predviđenim danima istraživanja.

Za izračun modeliranih vrijednosti nivoa buke za sadašnje stanje uz saobraćajnicu za

R.L.S. 90 model korišten je izraz:

Lm,AND= Lm(25,basic)+Cspeed+Croadsurface+Cgradient+Cref

Mjerenje buke instrumentom je izvršeno na 15 lokacija - dionice ceste (na svakih

200(m) dionice) u relevantnim danima za mjerenje (ponedjeljak, srijeda i subota) u
trajanju od 15 (min) u toku predviđenih termina za mjerenje buke (dan i noć).

Prezentirani model buke R.L.S. 90 model je pokazao da daje najbolje rezultate u smislu
prihvatljivosti modela evropskim standardima kao i najbolje oslikavaja stanje buke
prema mjerenim vrijednostima buke na instrumentu, te su isti se mogli iskoristiti za
prognozirane vrijednosti buke nakon izgradnje saobraćajnice kao i za stanje nakon 10
godina od eksploatacije ceste.

Navedeni modeli su pokazali da od izmjerenih vrijednosti u dnevnim uslovima stanja

saobraćajnice i protoku na sadašnjem stanju daju modelirane vrijednosti koje ne
odstupaju mnogo.

Ovakav način prihvatljivosti modela buke, sa aspekta dobrih rezultata i sa aspekta

prihvatljivosti za sadašnje stanje su dali i primjenjivost modela buke za stanje nakon
izgradnje saobraćajnice kao i stanje nakon 10 godina od početka eksploatacije ceste.

U danima mjerenja buke (ponedjeljak, srijeda i subota) u dnevnim terminima pokazalo

se da buka u blizini saobraćajnica (25 metara od ivice saobraćajnice) iznosi od 60,2 do
76,3 dBA, u mjerenim 15 minutnim intervalima.

DIONIC PONEDJELJAK
A Leq (dB)

17
 VRIJEDNOSTI NIVOA BUKE
NA OSNOVU MJERENJA
  L ( dan ) L ( noć )
0+000 71 69
0+200 71 68
0+400 66 64
0+600 67 65
0+800 70 68
1+000 66 64
1+200 66 64
1+400 66 64
1+600 67 65
1+800 66 64
2+000 65 64
2+200 65 64
2+400 65 64
2+600 67 65
2+700 68 66

DIONIC MODELIRANO
A MODELIRANO SADAŠNJE STANJE       SADAŠNJE STANJE    
P PONEDJELJAK
ONEDJELJAK (Dan)       (Noć)    
P(postota Lm(25,basic
 
M(protok) P (postotak TV) Lm(25,basic)   M(protok) k TV) )
67,3177696
0+000 1000 0,05 7   980 0,02 67,219377
67,3177696
0+200 1000 0,05 7   980 0,02 67,219377
67,1223485
0+400 956 0,05 9   936 0,02 67,019875
67,5708283
0+600 1060 0,05 2   1040 0,02 67,47745
67,7905183
0+800 1115 0,05 4   1095 0,02 67,701258
67,0685396
1+000 945 0,04 3   925 0,02 66,968534
67,0685396
1+200 945 0,04 3   925 0,02 66,968534
67,0685396
1+400 945 0,04 3   925 0,02 66,968534
67,3142215
1+600 1000 0,04 5   980 0,02 67,219377
67,2406215
1+800 984 0,03 1   964 0,02 67,147887
67,1783878
2+000 970 0,03 7   950 0,02 67,084353
67,1783878
2+200 970 0,03 7   950 0,02 67,084353
67,1783878
2+400 970 0,03 7   950 0,02 67,084353
67,3106705
2+600 1000 0,03 2   980 0,02 67,219377
67,3538842
2+700 1010 0,03 6   990 0,02 67,263469

18
 Tabela 3.Modelirano postojeće stanje za ponedjeljak

SRIJEDA
Leq (dB)
DIONICA VRIJEDNOSTI NIVOA
BUKE NA OSNOVU
MJERENJA
  L ( dan ) L ( noć )
0+000 69 67
0+200 69 66
0+400 65 64
0+600 65 64
0+800 68 65
1+000 64 63
1+200 64 63
1+400 64 63
1+600 65 64
1+800 64 63
2+000 64 63
2+200 64 63
2+400 64 63
2+600 66 65
2+700 67 65

MODELIRAN
O SADAŠNJE
MODELIRANO SADAŠNJE STANJE   STANJE    
DIONICA
SRIJEDA (Dan)   SRIJEDA (Noć)
M(protok P(postotak
) P (postotak TV) Lm(25,basic)   M(protok) TV) Lm(25,basic)
67,1933588
0+000 980 0,05 67,23003043   960 0,2 9
67,1933588
0+200 980 0,05 67,23003043   960 0,2 9
0+400 936 0,05 67,03052816   916 0,2 66,9896013
67,4566482
0+600 1040 0,05 67,48810306   1020 0,2 8
67,6847312
0+800 1095 0,04 67,70836274   1075 0,2 1
66,9371323
1+000 925 0,04 66,97563888   905 0,2 6
66,9371323
1+200 925 0,04 66,97563888   905 0,2 6
66,9371323
1+400 925 0,04 66,97563888   905 0,2 6
1+600 980 0,03 67,22293128   960 0,2 67,1933588

19
 9
67,1203665
1+800 964 0,03 67,15144086   944 0,2 1
67,0554760
2+000 950 0,03 67,08790658   930 0,2 5
67,0554760
2+200 950 0,03 67,08790658   930 0,2 5
67,0554760
2+400 950 0,03 67,08790658   930 0,2 5
67,2383639
2+600 990 0,03 67,26702247   970 0,2 1
67,2829073
2+700 1000 0,03 67,31067052   980 0,2 2

Tabela 4. Modelirano postojeće stanje za srijedu

SUBOTA
Leq (dB)
DIONIC
VRIJEDNOSTI NIVOA
A
BUKE NA OSNOVU
MJERENJA
  L ( dan ) L ( noć )
0+000 69 67
0+200 69 67
0+400 65 64
0+600 66 64
0+800 68 65
1+000 63 61
1+200 63 62
1+400 63 63
1+600 65 63
1+800 64 62
2+000 64 62
2+200 63 62
2+400 63 62
2+600 64 63
2+700 66 64

MODELIRANO SADAŠNJE STANJE MODELIRANO SADAŠNJE STANJE

DIONICA SUBOTA (Dan) SUBOTA(Noć)
Lm(25,basic
M(protok) P (postotak TV) ) M(protok) P(postotak TV) Lm(25,basic)
0+000 940 0 67,03 890 0 66,79
0+200 940 0 67,03 890 0 66,79390007
0+400 901 0 66,8 870 0 66,69519253
0+600 1010 0 67,34 930 0 66,98482949
0+800 1100 0 67,71 930 0 66,98482949

20
1+000 905 0 66,87 850 0 66,59418926
1+200 905 0 66,87 825 0 66,46453949
1+400 906 0 66,87 860 0 66,64498451
1+600 940 0 67,03 890 0 66,79390007
1+800 932 0 66,99 885 0 66,76943271
2+000 941 0 67,04 885 0 66,76943271
2+200 940 0 67,03 885 0 66,76943271
2+400 935 0 67,01 879 0 66,73988875
2+600 960 0 67,12 900 0 66,84242509
2+700 960 0 67,12 896 0 66,8230801

Tabela 5. Modelirano postojeće stanje za subotu

8.2. Model i vrijednosti projekcije buke za 10 godina

. Pri izračunu modeliranih vrijednosti nivoa buke za stanje nakon izgradnje

raskrsnice za R.L.S. 90 model korišten je izraz:

Lm ,∧¿ = Lm ( 25 , basic ) +C speed +C roadsurfae +C gradient +C fef ¿¿

Vrijednosti nivoa buke prema određenom modelu određene su na osnovu

izmjerenog protoka vozila kao i učešća teških teretnih vozila na pojedinim lokacijama
duž saobraćajnice, a u okviru predviđenih dana za istraživanje u toku sedmice. Pri
proračunu se uzimalo da će doći do povećanja protoka i brzine vozila na pojedinim
dijelovima saobraćajnice.

Povećanje protoka s obzirom na satne protoke kao i dnevne protoke uzelo se

povećanje od oko 15 % u odnosu na postojeće protoke desno od izgrađene raskrsnice tj.
prema gradsnoj cesti. Navedeni procenti povećanja protoka saobraćaja odnose se na sve
periode dana tj. protoci koji su evidentirani na sadašnjem stanju u toku dana ili u toku
večeri, odnosno noći će doživjeti porast shodno navedenim procentima koji su proizašli
iz praćenja povećanja stepena motorizacije na prostoru BiH, kao i stručnom mišljenju o
povećanju protoka i brzine sa povećanjem kapaciteta saobraćajnice.Prema rezultatima
prezentiranim u tabelama može se konstatovati, da će nivo buke nakon izgradnje

21
 saobraćajnice biti povećan od izgrađene raskrsnice do gradske ceste u odnosu na
sadašnji nivo za oko 5 %.

MODELIRANO
BUDUĆE STANJE       MODELIRANO BUDUĆE STANJE
P
DIONICA
P (postota PO
ONEDJELJAK (Dan) k TV)     NEDJELJAK (Noć)    
Lm(25,basic P(postota Lm(25,basic
M(protok)   )   M(protok) k TV) )
68,0918124
0+000 1200 0,07 6   1180 0,04 68,033042
68,0918124
0+200 1200 0,07 6   1180 0,04 68,033042
67,9544355
0+400 1156 0,07 7   1136 0,04 67,868005
68,3285626
0+600 1260 0,07 8   1240 0,04 68,248438
68,5141147
0+800 1315 0,07 6   1295 0,04 68,436919
1+000 1145 0,06 67,9129121   1125 0,04 67,825747
1+200 1145 0,06 67,9129121   1125 0,04 67,825747
67,9093697
1+400 1145 0,06 6   1125 0,04 67,825747
68,1131273
1+600 1200 0,06 6   1180 0,04 68,033042
68,0548319
1+800 1184 0,05 2   1164 0,04 67,973751
68,0031735
2+000 1170 0,05 1   1150 0,04 67,9212
67,9996282
2+200 1170 0,05 9   1150 0,04 67,9212
67,9996282
2+400 1170 0,05 9   1150 0,04 67,9212
2+600 1200 0,05 68,1095821   1180 0,04 68,033042

22
 3
68,1456233
2+700 1210 0,05 7   1180 0,04 68,033042

Tabela 6. Modelirano buduće stanje za ponedjeljak

MODELIRANO BUDUĆE STANJE   MODELIRANO BUDUĆE STANJE

SRIJEDA (Dan)   SRIJEDA (Noć)
DIONICA
P (postotak P(postotak
M(protok) TV) Lm(25,basic)   M(protok) TV) Lm(25,basic)
0+000 1180 0,07 68,0436773   1150 0,04 67,92119995
0+200 1180 0,07 68,0436773   1150 0,04 67,92119995
0+400 1136 0,07 67,87864054   1100 0,04 67,7281484
0+600 1240 0,07 68,25907408   1150 0,04 67,92119995
0+800 1295 0,07 68,44755492   1190 0,04 68,06969116
1+000 1125 0,06 67,83284012   1089 0,04 67,68450035
1+200 1125 0,06 67,83284012   1080 0,04 67,6484591
1+400 1125 0,06 67,83284012   1081 0,04 67,65247849
1+600 1180 0,06 68,04013497   1100 0,04 67,7281484
1+800 1164 0,05 67,97729947   1050 0,04 67,52611454
2+000 1150 0,05 67,92474807   1002 0,04 67,32289876
2+200 1150 0,05 67,92474807   1003 0,04 67,32723088
2+400 1150 0,05 67,92474807   1000 0,04 67,31422155
2+600 1190 0,05 68,07323928   1090 0,04 67,68848653
2+700 1200 0,05 68,10958213   1150 0,04 67,92119995

Tabela 7. Buduće stanje buke za srijedu

MODELIRANO BUDUĆE STANJE   MODELIRANO BUDUĆE STANJE
SUBOTA (Dan)   SUBOTA(Noć)
DIONICA
P(postotak
M(protok) P (postotak TV) Lm(25,basic)   M(protok) TV) Lm(25,basic)
0+000 1200 0 68,09181246   1100 0 67,71392685
0+200 1150 0 67,9069784   1100 0 67,71392685
0+400 1100 0 67,71392685   1003 0 67,31300933
0+600 1250 0 68,26910013   1105 0 67,73362278
0+800 1300 0 68,43943352   1150 0 67,9069784
1+000 1200 0 68,09181246   1101 0 67,71787319
1+200 1105 0 67,73362278   1005 0 67,32166062
1+400 1105 0 67,73362278   1005 0 67,32166062
1+500 1105 0 67,73362278   1005 0 67,32166062
1+501 1150 0 67,9069784   1050 0 67,51189299
1+502 1130 0 67,83078443   1030 0 67,42837225
1+503 1140 0 67,86904851   1045 0 67,4911629
1+504 1141 0 67,87285644   1030 0 67,42837225
1+505 1200 0 68,09181246   1100 0 67,71392685
1+506 1190 0 68,05546961   1098 0 67,7060234

23
 Tabela 8. Modelirano buduće stanje za subotu

Mjerenjem nivoa buke na dionici LOT2 Sarajevo, Novi Grad- Adema Buće utvrđeno je
da nivo buke prelazi dozvoljene vrijednosti propisane zakonom u blizini saobraćajnica,
stambenih i stambeno– poslovnih objekata, što se može vidjeti u tabelama. Da bi
stanovnicima koji borave na navedenom području, boravak učinili boljim potrebno je
obezbjediti barijere koje će smanjiti nivo buke do njihovih objekata. Vremenom data
asfaltna konstrukcija će se oštetiti i buka će se povećavati,preporučljivo je rekonstruisati
saobraćajnicu.

Na slici je prikazana legenda zagađenja bukom u dBa koja je korištena za izradu karte
buke u programu autoCAD te slike za postojeće i buduće stanje.

24
25
 9. PREGLED IZLOŽENOSTI OBJEKATA I STANOVNIŠTVA BUCI
CESTVNOG SAOBRAĆAJA

U narednoj tabeli prikazane su određene vrste objekata koji su izloženi buci. I također
kroz tabelu se vidi koliki broj stanovnika je izložen buci u zavisnosti od rastojanja koje
je prikazano u polju stacionaža.

Stacionaža Broj objekata Vrsta objekta Broj spratova Broj

stanovnika
0+000 12 Stambeni i 7 150
0+200 poslovni
0+200 2 Stambeni 7 200
0+400
0+400 4 Stambeni 7 250
0+600
0+600 3 Stambeni i 7 300
0+800 poslovni
0+800 4 Stambeni 6 250
1+000
1+000 2 Poslovni 2 5
1+200

1+200 6 Stambeni i 4 80
1+400 poslovni
1+400 6 Stambeni i 4 100
1+600 poslovni

1+600 10 Stambeni i 4 60
1+800 poslovni

1+800 11 Stambeni i 4 60
2+000 poslovni

2+000 7 Stambeni 3 70
2+200

2+200 16 Stambeni 3 200

2+400

26
 2+400 12 Stambeni i 4 150
2+600 poslovni

2+600 7 Stambeni 3 90
2+700

Tabela 6. Pregledna analiza izloženosti stanovništva buci

10. MJERE ZA SMANJENJA ZAGAĐENJA BUKOM

Pet je osnovnih grupa mjera za smanjenje nivoa buke od saobraćaja:

1. smanjenje buke na izvoru,

2. saobraćajno tehničke mjere za smanjenje buke,

3. smanjenje rasprostiranja buke,

4. zaštita od buke na mjestu imisije,

5. ekonomske mjere i regulativa.

Prva grupa predstavlja primarne mjere, dok su druge tri sekundarne mjere zaštite od
buke. Promatraju li se primarne mjere, tada treba razlikovati o kojoj se vrsti saobraćaja
radi - cestovnom, željezničkom ili zračnom.

27
 a. Smanjenje buke na izvoru

Mjere za smanjenje buke na vozilu (usisni sistem, izduvni sistem, gazeći sloj gume,
sistem za hlađenje i dr.) su mjere koje proizvođači motornih vozila sukladno
odgovarajućim propisima i donesenim pravilnicima na nivou EU poduzimaju prilikom
proizvodnje vozila. Kako nemamo domaću proizvodnju cestovnih vozila to je
neophodno da se buka koju prozvodi određeni agregati, odnosno cjelokupno vozilo
proizvodi, neophodno je kontrolisati u okviru tehničkih stanica gdje se vrši ispitivanje
emisije buke od pojedinačnog vozila i adekvatnim propisima sakcionisala vozila koja
emituju veću buku od dozvoljene.

b. Saobraćajno tehničke mjere za smanjenje buke

Pod saobraćajno tehničkim mjerama zaštite od buke podrazumijevaju se između ostalog

i regulativne saobraćajne mjere ograničenja i zabrane odvijanja saobraćaja. Ovdje se
prvenstveno misli na izmjene u režimu odvijanja saobraćaja:
- smanjenjem protoka vozila duž saobraćajnice,

- ograničenje brzine kretanja i

- izmjenu strukture saobraćajnog toka.

Promatra li se cestovni saobraćaj, tada se povišene nivoa buke redovito pojavljuju kao
posljedica konstrukcije vozila te interakcije vozila i vozne površine. Pri malim brzinama
kretanja vozila utjecaj konstrukcije vozila na razinu buke značajniji je od onog koji ima
interakcija vozila i vozne površine. Pri brzinama većim od 30 (km/h) za putničke
automobile i 40 (km/h) za teretna vozila utjecaj kotrljanja pneumatika po kolovoznoj
površini postaje značajan, dok pri brzinama većim od 50 (km/h) postaje dominantan.
Istraživanja su pokazala da u urbanim sredinama gdje su brzine 30 do 50 (km/h), buka
od rada motora vozila ima važnu ulogu, dok se kod autocesta navedeni izvor buke može
zanemariti.

c. Smanjenje rasprostiranja buke

28
Kako smanjenjem nivoa buke na izvoru, u urbanim sredinama, ne može se postići
propisani dopušteni nivo, na mjestu imisije nerijetko se primjenjuju mjere smanjenja
rasprostiranja buke koje obuhvaćaju primjenu raznih barijera za zaštitu od buke te
planiranje i upravljanje prostorom u blizini saobraćajnice. Pod planiranjem i
upravljanjem prostorom u smislu smanjenja rasprostiranja buke moguće je poduzeti
sljedeće mjere:
- osigurati dovoljnu udaljenost stambenih zona od izvora buke,

- smjestiti pojedine sadržaje na koje buka nema veliki utjecaj (npr. Parkirališta,
trgovački centri i sl.) u područja između izvora buke i stambenih zona koje su
„osjetljive“ na povećanje nivoa buke.

29
Prostorno-planska i urbanistička rješenja pogodna za zaštitu od buke svode se na
zatvoreni način gradnje koji se obezbjeđuje izgradnjom garaža, skladišta i poslovnih
prostora prema saobraćajnicama. Stepenasti način izgradnje omogućava da se
korištenjem pune ograde terasa može pozitivno djelovati na zaštitu od buke.

Barijere za zaštitu od buke postavljane neposredno uz saobraćajnice (cestovne ili

željezničke) najčešći su i najsigurniji način smanjenja rasprostiranja buke. Primjenom
barijera dovoljne visine i dužine, odmah nakon postavljanja postiže se efekt smanjenja
nivoa buke na projektom predviđeni nivo. Adekvatno odabrane barijere mogu smanjiti
nivo buke i do 15 dB. Ako su objekti u neposrednoj blizini vrlo opterećene
saobraćajnice, prema, smanjenju nivoa buke jest oko 5 do 10 dB. Barijere se razlikuju
prema obliku, materijalu od kojeg su izvedene te prema akustičnim svojstvima.
Postojeći objekti kao npr. zgrade, zasloni (ograde, reklamni panoi), vegetacija (npr.
drvoredi) i sl., koji se često nalaze neposredno uz saobraćajnice, danas su najčešća
varijanta barijera za zaštitu od buke iako im to nije osnovna funkcija. Na slici 9.
prikazana je uloga zvučne barijere na smanjenje nivoa buke.

Slika 4. Uticaj barijere na smanjenje buke

30
Strmi nasipi: Strmi nasipi imaju potporne betonske, odnosno kamene konstrukcije
(prostorno rešetkaste konstrukcije) koje se nasipaju humusom i ozelenjuju. Takva
potporna konstrukcija je izvedena tako da omogućava znatno strmiju izvedbu pokosa
zemljanog, odnosno humusnog nasipa. Iz tog se razloga nasipi predviđaju u slučajevima
kada nema dovoljno raspoloživog prostora za pravi zemljani nasip.

Zidovi za zaštitu od buke: To su dugačke građevine čiji presjek odgovara stojećem

uskom pravouglu. Predviđaju se kada nema dovoljno raspoloživog prostora za pravi
zemljani nasip ili strmi nasip te na mostovima.

Slika 5. Zid za zaštitu od buke

Udaljenost zida za zaštitu od buke od kolovoza treba biti takva da omogući potrebnu
širinu zaustavne preglednosti te odgovarajuću slobodnu širinu saobraćajnice. Takođe
potrebno je predvidjeti dovoljno prostora za djelovanje službi za održavanje
saobraćajnica, zimskih službi te za postavljanje saobraćajne signalizacije. Takođe
veoma je važna i estetska izvedba zaštitnog zida kao i uklapanje u krajolik ili naselje što
se postiže rješenjima projekta. Na donjim slikama prikazane su vrste zaštitnih zidova.

31
Slika 6. Aluminijski panel i reflektirajuci panel

32
 Slia 7. Transparentni panel i drveni panel

Da bi barijera imala zadovoljavajući efekat ona mora da spriječi direktnu vidljivost

izvora buke i prijemnika. To nije uvijek moguće, naročito u gusto naseljenim gradovima
sa višespratnicama. U takvim okolnostima mogu se koristiti zaštitni ekrani – tuneli,
poluotvorenog ili zatvorenog tipa. Na ovaj način buka se može smanjiti i više od
20dB(A)

33
 d. Zaštita od buke na mjestu imisije

Ako ne postoji mogućnost primjene metoda za smanjenje buke na izvoru te metoda za

sprječavanje njezina rasprostiranja, potrebno je primijeniti mjere zaštite od buke na
mjestu imisije. Navedena mjera zaštite od buke obuhvaća korištenje zvučnom
izolacijom te veću pažnju pri projektiranju objekata. Kod primjene zvučne izolacije
najviše se postiže izoliranjem zidova, prozora i vrata objekata. Upotreba zvučnih
izolacija kao zaštite od buke uglavnom se razmatra kao posljednja varijanta zbog visoke
cijene koštanja.

e. Ekonomske mjere i regulativa

Ekonomske mjere zaštite popraćene regulativom obuhvaćaju naknade za vozila čiji je

nivo buke veća od propisane, poticaje kojima se podupire smanjenje nivoa buke,
osnivanje fondova kojih su sredstva namijenjena provođenju mjera zaštite od buke,
istraživanje i razvoj. Iako se ekonomskim mjerama može na jednostavan način djelovati
na smanjenje nivoa buke, one se i u razvijenim evropskim zemljama primjenjuju
ograničeno.
Prema rezultatima istraživanja vrijednosti buke i modeliranih vrijednosti buke
značajnije mjere za smanjenje buke nakon izgradnje saobraćajnice neće biti potrebno
poduzimati stim da je neophodno i kod reagovanja na mjestima gdje imamo
prekoračenje buke pogotovo u noćnim satima potrebno je odabrati mjere zaštite ko je su
primjerene gradskim ulicama i gradskim sredinama.

11. ZAKLJUČAK, MIŠLJENJE I PREPORUKE

Proces sagorjevanja predstavlja najznačajniji izvor buke motora. Efekti sagorjevanja na

nivou buke kod dizel i beniznskih motora zavise od pritiska u cilindru. Kod benzinskih
motora paljenje je inicirano od svjećice od koje se postepeno širi dok se cijelokupna
smješa ne upali, dok je kod dizel motora paljenje sapontano i znatan obim smješe goriva

34
i vazduha sagori ekstremno brzo, uslijed čega je buka dizel motora veća za oko 10 dB
(A).

Stambena naselja predstavljaju jedan od najosjetljivijih sadržaja kada je u pitanju

saobraćajna buka. Činjenica je da će bukom od saobraćaja najviše biti ugrožena ona
stambena naselja (tj. One stambene zgrade) koja su locirana neposredno uz
saobraćajnice sa najjačim intenzitetom saobraćaja. Kako se intenzitet saobraćaja na
saobraćajnicama smanjuje, tako će se smanjivati i intenzitet buke.

Nema sumnje da mjestu i ulozi automobila u urbanim sredinama treba posvetiti znatno
veću pažnju, ne samo sa stanovišta transportne funkcije, nego prije svega, sa aspekta
uticaja na kvalitet životne sredine. Pravi put rješavanja ovog problema je eliminisanje
zagađenja na samom izvoru - motora. Mjere za smanjenje negativnih efekata buke je
njena redukcija na samom izvoru, odvajanje takvih sadržaja od stambenih drugim
sadržajima i aktivnostima koji nisu nekompatibilni zbog nivoa buke koji se u njima
proizvodi, postavljanjem zelenih tampon-zona na području između izvora buke i
stambenih zgrada, kao i adekvatnom zvučnom izolacijom stambenih objekata.

OPERATIVNI CILJEVI:

• Ograničenje emisije iz malih ložišta

• Smanjenje zagađivanja zraka iz industrije - tehnološka postrojenja

• Smanjenje zagađivanja zraka od saobraćaja u gradovima

• Planiranje kvaliteta zraka
• Smanjivanje energijeske intezivnosti

• Podsticanje korištenja obnovljivih izvora energije

Konkretno u Ulici Adema Buće ne postoji prevelika zakađenost bukom, međutim

potrebno je sprovesti mjere kako bi se buka svela na što manji nivo kako bi se osigurao
kvalitetan standard zivota. Pošto veličina protoka vozila i struktura saobraćajnog toga
utiču na povećanje buke, jedan od načina da se smanji buka jeste uvođenje zabrana
prolaska u noćnim satima za lica koja nisu stanari navedene ulice.Isto tako uvođenje
zabrane za teretna vozila osim sa posebnim odobrenjem ili za dostavu. Brzina koja isto

35
utiče na nivo buke je jedan od važnijih faktora jer na nju možemo uticati postavljenjem
ležećih policajaca kako bi smanjili brzinu vozila koja prolaze.
Razina buke pojedinačnog vozila ne ovisi samo o brzini vozila, već i o stepenu
prijenosa te načinu ubrzavanja i usporavanja. Pasivnom vožnjom može se postići
smanjenje buke za oko 5 dB za osobna i teretna vozila te 7 dB za motocikle. Saobraćaj
motocikala poseban je problem jer je moguće povećanje buke i do 20 dB. Stoga se
uvode zabrane vožnje npr. noću ili zabrane vožnje bez ugrađenih specijalnih
prigušivača.
Pored svega navedenog ne smijemo zaboraviti i kolovozni zastor koji isto tako igra
značajnu ulogu i nivou buke, znači da se postojeći kolovozni zastor zamjeni u
potpunosti ili samo na nekim djelovim te isti da se održava kako bi buka ostala u
granicama normale.

36