INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

SAOBRAĆAJNI FAKULTET TRAVNIK

SWOT ANALIZA SAOBRAĆAJNOG SUSTAVA

ZENICE
SEMINARSKI RAD

PREDMET: SAOBRAĆAJ I URBANIZAM

Mentor: Student:

Dr. Prof Sinan Alispahić Lejla Hadžajlić

SADRŽAJ:

1. UVOD
2. OPĆI PODACI O ZENICI
2.1. Geografski položaj i karakteristike reljefa
2.2. Mineralna bogatsva
2.3. Poljoprivreda
2.4. Infrastruktura
2.5. Stanovništvo
2.6. Klimatske karakteristike
2.7. Karakteristike cestovne mreže
3. SWOT ANALIZA
4. VIZIJA PAMETNOG GRADA
4.1. Zenica kao pametni grad
5. ZAKLJUČAK
LITERATURA
1. UVOD

SWOT analiza (stenghts – snage, weakneses-slabosti, oportunities-prilike i threats-opasnosti).

SWOT analiza (SWOT analysis) je kvalitativna analitička metoda kojom se stupnjevanjem
elemenata u okviru 4 polja analize – mogučnosti, ograničenja, prednposti, nedostaci-
procjenjuju jake i slabe strane, pogodnosti i problemi razmatranog predmeta ili pojave. Swot
analiza je svjetski poznata metoda koju rabbe kompanije bez obbzira na veličinu, tip
industrije, broj zaposlenih itd. Popularnost SWOT analize leži u njezinoj jednostavnosti. Može
se koristiti u procjeni podobnosti prostornih i tržišnih preduuvjeta za turistički razvoj nekog
prostora ili podonosti ili stanja postojeće ponude u odnosu na tržište potražnje kao i za
određena marketinčka istraživanja i sl. Zasluga za SWOT propisuje se istraživačkom timu u
sastavu: Albert Humphrey, Marion Dosher, Otis Benepe, Briger Lie .
Snage su neke poziotivne unutarnje okolnosti i distiktivna svojstva i organizacije koja joj
osiguravaju ili mogu osigurati konkuretsku prednost.
Nedostaci, slabosti su unutarnja svojstva oranizacije koja smanjuju njezinu uspješnost i šanse
u konkuretskoj utakmici.
Prilike su svi oni sadašnji ili budući uvjeti i promjene u organizacijskoj okolini koja ona može
iskoristiti za poboljšanje svoje uspješnosti i konkuretske prednosti sada ili u budučnosti.
Opasnosti su ona sadašnja ili buduća svpojstva i uvjeti okoline koji imaju ili će u budučnosti
imati negativan uticaj na organizacijsku uspješnost i konkuretski položaj.
2. OPĆI PODACI O ZENICI

2.1.Georafski položaj i karakteristike reljefa

Zenica se nalazi u središtu Bosne i Herceovine. Grad leži na 44 stepena i 12 minuta

geografske širine i 17 stepeni i 56 minuta geografske dužine. Nadmorska visina gradskog
područja Zenice je 312 metara, dok se u planinskim dijelovima grada kreće do 10 metra,
koliko je na Tvrkovcu gdje je najviši vrh.

Grad Zenica ima centralni geografski položaj u Bosni i Hercegovini. Smještena je uz samu
rijeku Bosnu. Nalazi se nedaleko od većih privrednih centara u Bosni i Hercegovini-
Zenica je okružena planinama, brežuljcima i kanjonima. Na istočnoj strani su Klopačke stijene
i Smetovi, na zapadnoj strani Zmajevac, Golubak, Volovska glava i Vučijak, na sjevernoj
Lisac, Vepar, Vrandučki Kanjon i Vrandučka sutjeska ( dužina 5 kilometara- relativna visina
do 700 metara), na južnoj Krčke stijene, Janjički vrh i Lašvanska sutjeska dužine od 15
kilometara.

2.2. Mineralna bogatstva

Šume i šumska zemljišta grada Zenice omoučavaju rast i razvoj različitih biljnih zajednica
koje daju različit asortiman drvih proizvoda i sekundarnih šumskih proizvoda, koji daju
mogučnost proizvodnje, berbe i sakupljanja (šumski plodovi, gljive, ljekovito bilje, lov, uzgoj
sitne divljači) koji se u znatnoj količini nalaze u šumama i ekonomski su isplativi. Međutim
shvatenjem šume kao prirodnog bogatsva koji se koristi za dobbijanje prvenstveno
sortimenata koji služe za podmirenje prerađivačkih kapaciteta dovelo je do smanjenja zaliha
drve mase po jedinici površine ispod minimalnih zaliha.

Ugalj predstavlja stabilan strateški energetski resurs sa ekspolatacijskim zalihama preko 120
miliona tona na ležištima Raspotočje, Stara jama, Stranjani i Moščanica. Nakon završetka rata
u proizvodnji i eksploataciji mrkog uglja došlo je do gubitka tržišta i tehničko-tehnološkog
zaostajanja.
2.3. Poljoprivreda

Analiza lokacijskog koeficijenta ukazuje na nizak stepen razvoja djelatnosti poljoprivrede na

području grada Zenice. Koncetracija zaposlenosti u djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva
na podrčju grada Zenica je na oko 30 % prosječne koncetracije zaposlenosti u ovoj djelatnosti
na podrčju FBIH.
Djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva na podrčju grada Zenice nisu na razini razvijenosti
koja bi omogučila zadovoljavanje potreba stanovništva.
U odnosu na prijeratno stanje, učinjeni su veliki pomaci u oblasti poljoprivredne proizvodnje,
prije svega njezinom prostrukturiranju. Grad Zenica je 25 ha pod jagodičastim voćem postala
značajan proizvođač ove kulture. Posebbno veliki napredak napravljen u proizvodnji mlijeka.
Prosjek otkupljenog mlijeka sa područja grada u posljednje godine je oko 1,75 miliona litara.
Trenutno, mljekara ZIM 70 % svojih potreba zadovoljava otkupima sa podrčja grada Zenice.

Trend rasta imaju površine pod intenzivnim vočnjacima u tzv. Gustoj sadnji. Unazad 10
godina povećavaju se svake godine za oko 8-9 hektara. Što se tiče tradicionalne ratarske
proizvodnje, raste proizvodnja luka i mrkve (800-1000 tona godišnje), dok tradicionalna
proizvodnja krompira stagnira posljednjih godina.

2.4. Infrastruktura

Grad Zenica ima povoljnu strukturu i gustinu mreže saobraćajnica, koja se sastoji od
ortogonalne i radijalne mreže. Komunikacije preko rijeke Bosne obavljaju se preko četiri
mosta. Zbog povećanja saobraćajnog inteziteta, Općina Zenica je sredinom 2007. godine
izradila Studiju sistema saobraćajne mreže grada sa analizom i prognozom saobraćaja do 2027
godine.
Uzimajući u obzir izgradnju Koridora V-c i preklapanje perioda strategijskog planiranja sa
periodom izgradnje koridora kroz grad Zenicu, kao jedan od glavnih strategijskih ciljeva
nametnulo se uvezivanje ulazno izlaznih pravaca sa magistralnom cestom M-17, odnosno sa
Koridorom V-c.
Ukupna dužina putne mreže na području grada Zenicce iznosi 62,6 km od čega je 11,7 %
magistralnih, 20, 5 % regionalnih, 8,9% lokalnih i 28,9 % nekategoriziranih cesta. Gustina
kategorizirane putne mreže (magistralni, regionalni i lokalni putevi) iznosi 26,7 km/100 km.
Magistralnim putem i željezničkom prugom , grad Zenica je povezan je sa širim područjem, a
regionalnim putem ostvarena je veza sa Lašvanskom dolinom.
Ukupno je na području općine asfaltirano 92,86 km cesta i 52,9 km rađenih trotara. Asfaltnom
cestom sa gradaom Zenica, povezani su centri 65 mjesnih zajednica na području općine a
 samo centri u 6 mjesnih zajednica nemaju takvu povezanost. Potrebno je napomenuti
rekonstrukcije puta za Smetove.

Grad Zenica je u stalnom kontaktu in saradnji sa Željeznicama FBiH, u vezi s izgradnjom

nove željezničke stanice sa planiranim podvožnjakom-prolazom prema Blatuši i eventualnim
uređenjem staničnog trga.

2.5. Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. Godine općina Zenica imala je 15.517
stanovnika, raspoređenih u 81 naselju, da bbi na kraju 2001. Godine taj broj opao na oko
128.000.
Radno sposobno stanovništvo (radni kontingent) obuhvata 66,7 % ukupog stanovništva
Općine. Na radnu snagu, tj. Ekonomski aktivno stanovništvo otpada 57,2 % radnog
kontingenta.
Kao i na širem području regije, nezaposlenost je največi ekonomski socijalni problem Zenice
koja tokom prošlosti bila naviknuta na drugačiju situaciju. Broj zaposlenih se sa 28,095 u
1997. Godini smanjio na 25.655 zaposlenih stanovnika u 2000. Godini. Nema podataka o
zaposlenosti prema aktivnostima, a naročiti nije sigurno koliki je dio formalno zaposlenih
(unutar preostalih društvenih, ali i državnih preduzeća) stvarno zaposlen a koliko je na
čekanju.

Općina Zenica je imala dosta visok roj zaposlenih osobba sa visokom školskom spremom,ali
je samo 43% radilo u privredi što ukazuje na dosta jednostavan tip proizvodnje. U privredi je
radilo malo ljudi sa postdiplomskim obrazovanjem koji su bbili koncentrirani na visokim
školama i institutima. Karakterističan je dosta nizak udio žena među zaposlenima (32 %).

2.6. Klimatske karakteristike

Područje grada Zenica pripada umjereno-kontinentalnom klimatu subpanonskog tipa. Ovo

područje karakteriše formiranje temperaturnih inverzija. Zbbog zaklonjenosti ovog prostora
bbrdima i šumama hladniji uticaji sa sjevera su smanjeni tako da rijetke velike hladnoće dok
su ljeta topla i s određenim dnevnim i sezonskim oscilacijama.
Prema podacima Federalnoh meteorološkog zavoda dobivenim višedecenijskim praćenjem
klimatskih elemenata na Meteorološkoj stanici Zenica, prosječna godišnja temperatura za
područje Zenice iznosi 10,1 stepeni.
Najtopliji mjesec je juli a najhladniji januar. Temperaturni ekstremi ukazuju na pojavu znatnih
temperaturnih kolebanja u odnosu na prosječne vrijednosti i variraju u rasponu od 40 do -23,9
˚C.

Srednja relatiovna vlažnost zraka na zemlji višegodišnjih mjerenja iznosi: 83 % zimi i 72%
ljeti. Apsolutna maksimalna vlažnost zraka iznosi 90 %, a apsolutna minimalna 54 %.
Prosječna godišnja suma padavina u Zenici iznosi 778 mm sa variranjem u intervalu od 52
(1990 do 1011) mm (1978). Posječna mjesečna količina padavina iznosi 65 mm. Najveće
količine padavine se javljaju u maju, junu i novembru, a minamalne su u prva tri mjeseca u
godini.

Podaci o padavinama i drugim vremenskim nepogodama za područje Zenice.

-snijeg 63 dana
-kiša 47 do 74 dana
-grmljavina 1 dana
-magla 7 do 74 dana
-susnježica do 7 dana

Područje Zenica se nalazi u zoni umjerenih vjetrova. Za Zeničku kotlinu su karakteristični

dnevni vjetrovi koji preko dana struje iz kotline prema okolnim bbrdima, a preko noći sa brda
u kotlinu.
2.7.
Karakteristike cestovne mreže

Studija trazvoja cestovnih saobraćajnica grada Zenice rađena je za potrebe službi i

organizacija koja se bavi prostornim i urbanim planiranjem i izgradnjom saobraćajnica grada i
općine Zenice.

Polazna osnova za izradu studije razvoja cestovnih saobraćajnica služio je prostorni razvoj
grada Zenice ioz 1992. Godine kao i „ Studija saobraćajne mreže grada Zenice sa analizom i
prognozom saobraćaja“ i 2007. godine. Analiza prostorno-planskog razvoja grada ukazala je
da se radi o serioznom postupku planiranja, dobro definisanim pravcima razvoja grada što je
potvrđeno i dosadašnjim razvojem grada, koji je u velikoj mjeri pratio planirane pravce, ali sa
znatno sporijom dinamikom (naričito demografskim privrednim razvojeme).
Mreža saobbraćajnica se uglavnom razvijala saglasno rješenjima datim u u urbanističkom
planu iz 1980. Godine.
Testiranjem mreže (preko nivoa usluge) treba da odgovori na dinamiku realizaciju pojedinih
saobbračajnica.
Uradu na studiji primjenjeni su su suvremeni principi planiranja saobbraćaja i saobbraćajnica
korištenjem simulacionih modela i dovođenjem u vezu namjene prostora sa kretanjem ii
mrežnom saobraćajnica na kojima se obbavljaju kretanja.
Urbanistički plan grada Zenice
 Slika 1.Urbanistički plan grada Zenice- namjena prostora.
3. SWOT ANALIZA

Snage: Slabosti:
-Centralna geostreteška poziija i dobre
-Neusklađeni odnosi i neefikasna saradnja
povezanost prometa.
između grada, kantona i države, što se
- Tradicija u građevinarstvu
odražava i na saobraćaj i mrežu
- Administrativni i kulturni centar Kantona,
saobraćajnica u gradu Zenica.
regionalni razvojni centar.
-Izgradnja biciklističke staze -Zagađenost zraka.
- Poslovno-poduzetnička infrastruktutra
-Učestale gužve u saobraćaju..
-Realativno stručna i jeftina radna snaga
grada. -Preoptećen saobraćaj, najviše u
- Industrijska i zanatska tradicija. popodnevnim satima..
-Obnovljeni putevi u okolnim selima i
-Socijalne deformacije, karakteristične za
naseljima.
veće sredine u BiH.
-Izgradnja gradske magistrale.
-.Efikasna gradska rasvjeta. -Kontaminiranost privrednog zemljišta.
- Rekonstrukcija mreže gradskih
-Ugrožen okoliš,, nerazvijeno upravljanje
saobraćajnica.
okolišem.
 Prilike: Prijetnje:

-Pojednačavanje u izgradnji infrastrukture -Učestalost događanja teških saobbraćajnih

projektnom upravljanju i korištenju nesreća.
domaćih i međunarodnih fondova. -Zaostajanje u privlačenju investitora u
-Pobvoljšanje privredne strukture kroz odnosu na zemlje i lokacije u okruženju.
sistematsku podršku razvoja i ciljanu -Pritisak socijalnih problema na zalaganje u
promociju i privlačenje investicija. razvoj.
-Pojačana kontrola saobraćaja na -Nepoštivanje saobbraćajnih propisa.
traskrsnicama i cestama grada Zenice.
-Plan uvođenja autobusa na plin. - Ubrzanje odliva mladih i stručnjaka.
-Korištenje nadolazećih programa podrške -Aktiviranje klizišta usljed prirodnih
i fondova za ruralni razvoja. nepogoda.
-Kreiranje jedinstvenog
multidisciplinarnog pristupa integriranom
privrednom razvoju kako bi se na efikasan
način odgovorilo na pozive, izazove i
mogučnosti.
-Znatno smanjenje stepena zagađenja
okoliša izgradnjom termoelektrane na plin.
-Ulaganja u podizanje energetske
efikasnosti.

Grad Zenica ima staru poluplacijui u kombinaciji sa negativnim migracijskim saldom,

dovodi do smanjenja ukuonog broja stanovnika te pomjera fokuse socijalne prilike prema sve
izraženijim potrebama starije populacije.
Analiza osnovnih demografskih indikatora pruža indicije o:
 Nastavku starenja populacije grada Zenice
 Budućim većim potrebama za izdvajanje za zdravstvenu i socijalnu zaštitu.
 Daljnjem smanjenu radnog kontigenta
 Daljnjem smanjenju ukupnog broja stanovnika grada Zence.
4. VIZIJA PAMETNOG GRADA

Živimo u vremenu i okruženju koje teži epitetu „pametan“, a mnogi svjestki gradovi idu
prema prestižnoj i sve važnojoj tituli „smart city“. Sam koncept pametnih gradova na dnevnoj
bazi postavlja nove izazove pred gradske vlasti i stanovnike gradova.
U gradovima se proizvode 80% svjetskog bruto nacionalnog proizvoda i potroši dvije trečine
ukupne svjetske potrošnje energije.
Iz njih u atmosferu ode 70% ukupne svjetske emisije stakleničkih plinova a milion ljudi
dnevno umre od posljedica zagađenja zraka u gradovima. U gradovima živi oko ,5 milijardi
ljudi tačnije više od 50 % stanovništva Zemlje. Ipak, činjenica koja definitvno stoji jeste da
sve više ljudi želi živjeti baš u gradovima, što za gradove predstavlja velike izazove.
Ponajprije po pitanju opskrbe, tretiranja otpada i otpadnih voda , mobilnosti i zaposlenosti
sztanovništva, emancipaciji stanovništva u upravljaju gradom i sl.
Pametan grad se može najjednostavnije definisati kako sustav koji koristi digitalne i
komunikacijske tehnologije da zadovolji sve potrebe svojih grana te unaprijedi učinkovitost
gradskih usluga. Pametan grad uz smanjuje troškove i potršnju energije te na taj način
povećava njihovu efikasnost, smanjuje troškove lektrične energije, ubrzava komunikaciju
među pomenutim podsustavima i znatno smanjuje emisije.
Pametan grad je veoma širok pojam, i obuhvata sve osnovne i strateške oblasti u
funkcionisanju jednog grada-od snabdijevanja vodom, upravljanja električnom energijom,
preko javnog transporta, elektronske uprave pa sve do straktivnosti grada u pogledu zdravijeg
života s a manjim zagađenjem, povećanim osjećajem bezbjednosti i spremnosti da se priimi
veći broj turista u toku velikih događaja.
Konkretno, pametan grad integriše sve navedene postojeće funkcije javnih usluga sa novim
funkcijama klao što su električna vozila, distrubirana proizvodnja električne energije i
uspostavi komunikacija među pomenutim podsistemima grada.
Svaki grad ima iste šanse da uz adekvatna riješenje postane pametan, bez obzira na
raspoložive resurse.
Jedan od najbolje rangiranih gradova u regionu je Beč, zahvaljujući formiranja javo privatne
organizacije sa zadatkom razvoja Smart City strategije i rješenja uključujući stimulacije kako
bi se 50 % električne energije do 200 god. Dobilo ioz solarne energije. Možda ovaj primjer
može da bude ideja vodilja za sve nas i primjer na koji način pametni gradovi postaju realnost
u veoma kratkom roku.
4.1. Zenica kao
pametni grad

Svaki grad ima iste šanse da uz adekvatna rješenja postane pametan, bez obzira na raspoložive
resurse. Objedinjeni cilj da građani na svojoj koži viši nivo usluge, počev od električne nergije
bez prekida, kvalitetne pijuće vode, bržeg i boljeg javnog transporta pa do usluga u upravi i
zdravstvu.

Pet je osnovnih područja gdje se manifestuje pametni grad:

 Tehnološki razvoj
 Građevine
 Komunalne usluge
 Transportne infrastruktura
 Pametan grad sam po sebi

Da bi Zenica postala pametan grad, iz tehnološke perspektive potrebna je otvorena

prilagljiva, horizontalna i proširiva arhitektura, jer se na taj način omogučuje bilo kojem
nadležnom tijelu dobavljaču ili građaninu da se na nju spoji.

Treba izbjegavati vlasničke protokole i formatiranje podataka.

Moderni inteligentni transportni sistemi, te projekti pametne ulične rasvjete mnogo bi

unaprijedili infrastrukturne projekte u Zenici.

Kada je u pitanju ekonsmski razvoje, resusrse treba usmjeriti na daljnju izgradnju

infrastrukture potrebne za razvoj privatnog sektora i daljnju snažnu institucionalnu
potporu razvoja poduzetništva i stvaranje preduvjeta za efikasnije privlačenje investitora.

Primjena privredne strukture, kroz daljnji razvoj fizičke infrastrukture i institucionalne

potpore za razvoj privatno sektora, i poduzetništva i nove investicije- mora mora biti
praćena ulaganjima u razvoj ljudskih resursa i stvaranje visokokvalificirane radne snage.
Zenica ima značajne institucionalne resusrse u obrazovnom sistemu sa kojima se može
pokrenuti proces izgradnje sistema cijeloživotnog učenja koji bi omogučio brzo
prilagođavanje radne snage potrebama tržišta.
 Javni sektor pri čemu se prvenstveno misli na općinsku administraciju, mora kontinuirano
unaprijeivati efikasnost i kvalitet grada i preuzimati vodeću ulogu u pokretanju razvojnih
incijativa. Efikasnija općinska administracija treba biti incijator bliske saradnje javnog,
privatnog i nevladinog sektoraali i koordinator velikog broja zajedničkih razvojnih
incijativa i stvaranja prostora za privatni i nevladin sektor te njihovo uključivanje u
pružanje javnih usluga.

Zaštita okoline, smanjenja stepena zagađenja i regeneracija devestiranih površinasu,

također jedan od fokusa strategije razvoja grada.

Neke od stvari koje bi Zenica kao budući pametni grad trebalo da integriše su :

 Električna vozila
 Distribuirana proizvodnja električne energije
 Upravljenje vandrednim situacijama
 Bezbjednosni video-nadzor
 Široki pojasni besplatni internet
 Dostupnost informacija za građane
 Sortiranje, odvoz i reciklaža otpada

A sve sa finalnim ciljem da se poveća efikasnost postojećih sistema, smanje troškovi

električne energije i uspostavi komunikacija sa podsistemima grada i na taj način smanji
emisija ugljen-dioksida i ostalih zagaivača.
5. ZAKLJUČAK

Pametni gradovi nastaju ne samo zahvaljujući tehnologiji nego i viziji onih koji ga vode. Kako
bi grad mogao započeti sa implementacijom pametnih riješenje potrebbno je imati solidne
komunikacijske temelje u obliku kvalitetne pametne mreže kpojom će se upravljati svim
gradskim procesima te proizvodnjok i potrošnjom energije. Nakon toga grad može krenuti sa
integracijom javnih usluga, ugradnjom sustava senzora i brojača te je moguće ostvariti
planirane uštede.

U svijetu znatno jači trend razvoja pametnih gradova koji su u potpunosti energetski održivi.
Radi se o gradovima koji velik postotak električne energije dobivaju iz održivih izvora poput
solarne energije i energije vjetra. Kućanstva u spomenutim gradovima u velikom bbroju
slućaja proizvode više energije nego što potroše pa primijerice stanovnici pojedinih gradaova
višak proizvedene energije unutar kućanstva prodaju natrag gradu.

Pametni gradovi su proizvod ubrzanog razvoja novih informaciojskih tehnologija i znanja,

koje se bazira na internet tehnologijama, bežičnim komunikacijskim sustavima i ostalim
seznzorima čiji temelj tehnologija Internet of Things što podrazumijeva instalaciju raznih
senzora i njihovo povezivanje u lokalne mreže i gradsku internet mrežu. Na taj način se
svakodnevno prikuplja ogromna količina podataka koju je potrebno analizirati i pravilno
iskoristiti.
LITERATURA

 Predavanja: Dr. Prof. Sinan Alispahić; Internacionalni Univerzitet Travnik; Saobbraćajni

fakultet.
 Podaci; arhiva Ministarstva Unutrašnjih poslova Zeničko-Dobojskog kantona.
 Bublin M. ; Prostorno i okllinsko planiranje, Univerzitet u Sarajevu- Građevinski fakultet,
Sarajevo 2009.
http://www.urbzdk.ba/upload/pdf/PPZE-Nacrt-Prostorni_razvoj_okoline.pdf
http://www.unfccc.ba/site/pages/karakteristike_klime.php
http://www.ekoforumzenica.ba/
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/zagadenje-zraka-u-bih-katastrofalno
http://monitoring.zenica.ba/