Analiza zaduživanja gradova Međimurske županije

Sveučilište u Zagrebu

Ekonomski fakultet Zagreb

Kolegij: Lokalne financije

Akademska godina: 2015./16.

Svibanj, 2015. godine

Sadržaj

Profil lokalne jedinice ............................................................................................................................. 3

Analiza zaduživanja gradova Međimurske županije ............................................................................... 5

Analiza zaduživanja grada Čakovca .................................................................................................... 6

Analiza zaduživanja grada Preloga .................................................................................................... 9
Analiza zaduživanja grada Mursko Središće ..................................................................................... 11
Zaključak ............................................................................................................................................... 14

Literatura: .............................................................................................................................................. 16

2
Profil lokalne jedinice

Međimurska županija je najsjevernija županija Republike Hrvatske. Na površini od

729 km2, ona se proteže od rijeke Drave do rijeke Mure. Na krajnjem sjeveru dodiruje
podnožje Alpi, dok se istočni dio županije nalazi u Panonskoj nizini. Međimurska županija
graniči sa dvije države, a to su Mađarska i Slovenija. Rijeka Drava razdvaja ovu županiju i od
druge administrativne jedinice, Varaždinske županije. Kroz posljednjih 500 godina cijela je
regija ove županije bila pogođena potresima i mnogim bitkama, a glavni uzrok je baš u
njenom geografskom položaju, između prošlih vladara iz Austrije, Mađarske i Banske
Hrvatske.

Sveukupno ova županija broji 131 naselje, koja se administrativno dijele na 25 lokalnih
jedinica, od čega su 22 općine, a 3 grada: Čakovec, Mursko Središće i Prelog. Županijom
upravlja župan Matija Posavec (HNS.), sa svojih dvoje zamjenika, zatim županijska
skupština, kojom predsjeda 42 vijećnika, te šest upravnih odjela: za poslove župana, za
društvene djelatnosti, za gospodarske djelatnosti, za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu
okoliša, te za poslove Skupštine i opće poslove, te služba za unutarnju reviziju.
Čakovec je najveća lokalna jedinica ove regije, broji preko 17 000 stanovnika, te je ujedno i
sjedište županije. Nedavno je u Čakovcu osnovano i Međimursko veleučilište, što govori o
tome koliko se ulaže u obrazovanje potrebnog kadra. Prelog je drugi grad po veličini u
Međimurskoj županiji, sa 7 815 stanovnika. Najstariji ostaci naseoba na području današnjeg
Preloga datiraju čak u 3. stoljeće, no prvi pisani spomen preloga je iz 6. stoljeća. Mursko
Središće je najsjeverniji grad u Hrvatskoj, te sa svojih 6 307 stanovnika najmanji grad u
Međimurskoj županiji. Grad je procvao tek početkom 18. stoljeća, kao prometno središte zbog
razvoja cesta i željeznice, te otkrićem nafte, koja je već 1850. godine bivala ekploatiranom.
Nakon Prvog svjetskog rata su otvoreni rudnici ugljena, koji su bili nositelji gospodarskog
razvitka Murskog Središća, ali i cijelog Međimurja.

Prema posljednjem popisu stanovništva 2011. godine, Međimurska županija broji 113 804
stanovnika, čime je prosječna gustoća naseljenosti 156,1 st/km2. Radno aktivno stanovništvo
čini 76 834 osobe, dok je nezaposlenih 7 095, čime je stopa nezaposlenosti malo manja od
10%. Po svojoj gospodarskoj snazi, ova županija se nalazi u prosjeku hrvatskih županija. BDP
per capita Međimurske županije iznosi 8 436 Eura u 2014. godini. Prosječna neto plaća iste
godine je iznosila 3 930 kuna. Više od polovice stanovništva radi u industrijskom sektoru, a
odmah sljedeći po brojnosti su zaposleni u nekom obliku poljoprivrednih djelatnosti. Također

3
je u 2014. godini ova županija izvezla dobara i usluga u vrijednosti od preko 3 milijarde kuna,
što čini 3,26% ukupnog Hrvatskog izvoza. Neke od djelatnosti koje se vrše ovdje su
proizvodnja obuća i odjeće, metalno-prerađivačka industrija, kemijska industrija,
građevinarstvo. Osim industrijskog sektora, Međimurje se kroz povijest oslanjalo i na uslužne
djelatnosti, osobito na promet i trgovinu, jer su još iz antičkog rimskog doba imali prometnu i
trgovinsku važnost zbog svoje geografske lokacije. Poljoprivredom se aktivno bavi oko 5%
stanovništva, ali velik dio stanovništva se bavi nekim oblikom poljoprivrede radi dodatnih
izvora prihoda, što ovo područje stavlja iznad nacionalnog prosjeka u poljoprivrednim
djelatnostima.
Ova je regija bogata prirodnim bogatstvima, od vode do ruda. Kako rijeka Drava prolazi
uzduž županije, važna je poveznica centralne Europe s izlazom na more. Također zbog
velikog protoka vode, napravljene su hidroelektrane koje opskrbljuju ne samo ovo, već i šire
područje električnom energijom, te potpomažu navodnjavanje. Zemni plin i nafta su se crpili
od 1850. godine, pa do 20. stoljeća, kad je obustavljena eksploatacija jer je postalo
neisplativo. 1920-ih godina je započelo vađenje ugljena, čija su nalazišta bila na području
Murskog Središća i okolice. Procijenjeno je da je ugljena bilo oko 200 000 000 tona, od čega
je samo mali dio izvađen, a zatim je obustavljeno vađenje, također zbog neisplativosti.

Međimurska županija aktivno potiče male i velike poduzetnike na investiranje u njihovoj

regiji. Jedna od vodećih ustanova na ovom području je Regionalna razvojna agencija
Međimurje REDEA d.o.o., osnovana od stranje Međimurske županije, kako bi pružali
podršku poduzetnicima, odobito po pitanju održivog razvoja. Od ukupno 2 417 registriranih
trgovačkih društava, gotovo 25% ih se bavi trgovinom, oko 20% je u području prerađivačke
industrije, a i građevinarstvo je prilično razvijeno, uzmemo li u obzir da se preko 13%
prijavljenih društava bavi tom djelatnošću. Mnogo je gospodarskih zona u području
Međimurja, njih čak 60. Od ukupnog broja zona, samo su 43 trenutno u funkciji, a 27 je
spremno za ulaganje. Treba napomenuti da je metaloprerađivačka djelatnost od posebne
važnosti za ovu regiju, ponajprije iz tradicionalnih razloga, te se u tom sektoru očekuje
najveći rast zbog povećanog izvoza.

4
Analiza zaduživanja gradova Međimurske županije

Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi i njihovo djelovanje je propisano

zakonom. Ove jedinice obavljaju poslove lokalnog djelokruga, a odnose se na poboljšanja
kvalitete života lokalnog stanovništva. Pod njihove obaveze se ubrajaju briga za prostorno i
urbanističko uređenje, komunalne djelatnosti, socijalnu i primarnu zdravstvenu skrb, osnovno
obrazovanje, sport, kulturu, civilnu i protupožarnu zaštitu i još neke druge. Općine i gradovi
su pravne osobe, te kao takve imaju i statute kojima se određuje njihov samoupravni
djelokrug, te druga pitanja važna za ostvarivanje prava i obaveza.

Lokalne i područne jedinice samouprave se financiraju iz vlastitih izvora, od raznih poreza te

od pomoći iz državnog i lokalnih proračuna. Zakonom o proračunu (NN 87/08) omogućeno je
zaduživanje jedinica samouprave kreditima, zajmovima i izdavanjem vrijednosnih papira.
Bitno je napomenuti da županija može dati jamstvo općini ili gradu samo za investiciju ako
ispunjava uvjete iz odredbi Zakona o proračunu i Zakona o izvršavanju Državnog proračuna
Republike Hrvatske. Prije dobivanja suglasnosti, lokalna jedinica je obavezna provesti javni
natječaj, kako bi se opravdala investicija. Lokalna jedinica se može zaduživati dugoročno i
kratkoročno, no postoje ograničenja do koje razine se mogu zaduživati. Godišnje obaveze
lokalnih jedinica od godine u kojoj se zadužuju i od prethodnih godina koje dospijevaju,
mogu iznositi najviše 20% ostvarenih proračunskih prihoda iz prethodne godine, a izuzetak su
oni projekti koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije i projekti unapređenja energetske
učinkovitosti. Osim kreditima kod financijskih i nefinancijskih institucija, lokalna jedinica se
može zaduživati i izdavanje vrijednosnih papira, a uglavnom su to obveznice, a postupak je
isti kao i kod zajmova. Kratkoročni zajmovi se odobravaju isključivo radi prevladavanja jaza
između tekućih prihoda i rashoda. Međutim, Vlada ne daje jamstvo za pokrivanje minusa na
tekućem računu lokalne jedinice, stoga jedinica sama snosi punu odgovornost za vraćanje tih
kratkoročnih zajmova.

U ovom radu su obrađeni gradovi Međimurske županije, točnije, analizirano je

njihovo zaduživanje kod financijskih i nefinancijskih institucija kroz razdoblje od 2010. do
2015. godine. Uočit ćemo kako zaduživanje potpomaže poslovanju ovih lokalnih jedinica, te
kako opterećuje njihov proračun.

5
Analiza zaduživanja grada Čakovca

Čakovec je glavni grad Međimurske županije, te sa svojih 17 000 stanovnika i još

toliko stanovnika iz okolnih naselja koji spadaju pod gradsku ovlast, ujedno i najveći grad ove
županije. Naselje Čakovec se spominje još 1333. godine u službenim spisima, a potpuno je
bio razoren u 18. stoljeću kao posljedica potresa i požara koji su nastupili prilično brzo jedno
poslije drugog. Čakovec je gospodarski, kulturni, ekonomski i upravni centar ove županije.
Uz svoju povijesnu jezgru, grad je prilično industrijaliziran, te je sjedište nekolicine poduzeća
iz raznih ogranaka prerađivačke industrije.

Gradonačelnik Čakovca je trenutno Stjepan Kovač (SDP), te sa svoja dva zamjenika i

nekoliko gradskih upravnih odjela upravlja ovom lokalnom jedinicom. Gradski upravni odjeli
u Čakovcu su: jedinica za unutarnju reviziju, odjel za upravu, odjel za financiranje, odjel za
društvene, protokolarne i europske poslove, odjel za prostorno uređenje i europske fondove, te
odjel za komunalno gospodarstvo.

Grad Čakovec je u 2015. godini raspolagao sa gotovo 100 milijuna kuna poslovnih prihoda,
što podrazumijeva prihode od raznih poreza, pomoći od subjekata unutar općeg proračuna,
prihode od imovine, i mnoge druge. Od prikupljenih poreza, najveći dio zauzima porez na
dohodak, gotovo 47 milijuna kuna. Osim prihoda od imovine, koji su iznosili iste godine
gotovo 13 milijuna kuna, važni su i prihodi od administrativnih pristojbi i naknada, u iznosu
od oko 20 milijuna kuna. Komunalni doprinosi su gradu također unijeli preko 14 milijuna
kuna te godine. Oštrim reformama, kojima je grad rezao troškove na sve strane, postignuto je
da ova lokalna jedinica racionalizira svoje poslovanje, te uslijed toga i znatno smanji
zaduživanje. Naime, 2010. godine se grad Čakovec zadnji put zadužio za 10 milijuna kuna, te
sve do 2015. godine nije bilo potrebe za daljnjim zaduživanjem. Međutim, 2015. godine se
grad ponovno zadužio za 462 928 kuna, nije poznato koji je točno razlog dodatnog
zaduživanja.

6
 STAVKA 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
-1- -2- -3- -4- -5- -6- -7-
Primljeni
krediti od
tuzemnih
kreditnih 10 000 000
0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 462 928 kn
institucija 000 kn
izvan
javnog
sektora
Kamate za
primljene
kredite i
zajmove od
kreditnih i
ostalih
824 421 kn 1 165 928 kn 801 061 kn 508 455 kn 466 339 kn 363 315 kn
financijskih
institucija
izvan
javnog
sektora

Otplata
glavnice
primljenih
zajmova od
0 kn 0 kn 696 430 kn 596 940 kn 596 940 kn 596 940 kn
trgovačkih
društava u
javnom
sektoru
Otplata
glavnice
primljenih
kredita od
tuzemnih 12 800 951 2 838 265 2 838 265 2 838 265 2 838 265
0 kn
kreditnih kn kn kn kn kn
institucija
izvan
javnog
sektora
Tablica 1 (izvor: izrada autora prema podacima iz Proračuna grada Čakovca 2010. - 2015. godine)

Iz tablice 1 je moguće vidjeti kako grad Čakovec zapravo otplaćuje nagomilane dugove iz
prošlosti, nastale do 2011. godine. Izdaci za kamate su bili najviši 2011. godine, kada je
otplaćen najveći dio duga u posljednjih pet godina. Naime, izaci za povrat glavnice danih
kredita 2011. godine iznosili su čak 12 800 951 kuna, nakon čega je znatno smanjena
osnovica na koju je potrebno plaćati kamate. Iz brojeva je moguće zaključiti kako je 2011.

7
godine došlo do refinanciranja primljenih dugoročnih zajmova, budući su godišnji anuiteti
ravnomjerno raspoređeni do 2015. godine, za koju su posljednji raspoloživi podaci, ali nije
bilo moguće potvrditi tu informaciju iz financijskih izvješća. Novija zaduživanja bila su
potrebna radi stjecanja dugotrajne materijalne imovine, odnosno obnove iste. Planirana su i
dodatna zaduživanja u 2016. godini, u nekoliko navrata: do 8 milijuna kuna za sportsku
dvoranu uz OŠ Ivanovec; dodatnih 8 milijuna kuna za sanaciju komunalne i prometne
infrastrukture. U 2017. i 2018. godini se ne planiraju dodatna zaduživanja.

Iz bilance grada Čakovca moguće je vidjeti početno i završno stanje obaveza za zajmove u
2015. godini. Iz tablice 2 vidljivo je kako se ukupne obaveze za dugoročne zajmove smanjuju,
čineći time dug Grada prema financijskim i nefinancijskim institucijama sve manjim, a time i
iznos osnovice na koju je potrebno platiti kamatu.

STANJE NA DAN STANJE NA DAN IZNOS

STAVKA
1.1.2015. 31.12.2015. PROMJENE
-1- -2- -3- -4-
Obveze za kamate za
primljene kredite i 1 668 188 kn 1 108 234 kn - 559 954 kn
zajmove
Obveze za kredite i
25 557 229 kn 21 865 539 kn - 3 691 690 kn
zajmove
- obveze za zajmove
od ostalih
financijskih 22 870 999 kn 19 776 249 kn - 3 094 750 kn
institucija u javnom
sektoru
- obveze za zajmove
od trgovačih društava 2 686 230 kn 2 089 290 kn - 596 940 kn
u javnom sektoru
Tablica 2 (izvor: izrada autora prema podacima iz bilance grada Čakovca na dan 31.12.2015. godine)

Iz analize zaduživanja grada Čakovca vidljivo je kako danas grad otplaćuje velike iznose
primljenih kredita iz zajmova iz prošlosti, prije 2011. godine. Radi se pretežito o kreditu od
10 milijuna kuna, kojim se pokrio tekući manjak. 2011. godine, grad Čakovec je morao samo
za povrat glavnice primljenih kredita izdvojiti gotovo 13 milijuna kuna, što predstavlja
ekstremno visoku stavku u cijelom promatranom razdoblju, isto kao i iznos kamata koje je
bilo potrebno platiti te godine. Međutim, iz analize narednih godina može se zaključiti kako
ovaj grad ima razumnu strategiju zaduživanja, te može redovito servisirati buduće dospjele
anuitete.

8
Analiza zaduživanja grada Preloga

Grad Prelog je sa svojih 7 815 stanovnika drugi po veličini u Međimurskoj županiji,

svoje korijene vuče još iz antičkog razdoblja. Još od davnih dana ovo je mjesto korišteno kao
prijelazna točka preko Drave, budući da se i sam grad nalazi na obali rijeke, te je bio tranzitno
pristanište. U 19. stoljeću, razvitkom industrije, Prelog je zaobišla željeznička pruga, te je
počelo razdoblje stagnacije, a kasnije i propadanja. Unatoč tomu, danas je Prelog pretežito
industrijski grad s tri industrijske zone.

Gradonačelnik Preloga je Ljubomir Kolarek (HDZ), ima samo jednog zamjenika, te sa samo
dva upravna odjela upravlja gradom: odjel za upravu i društvene djelatnosti, te odjel za
gospodarstvo i financije.

Prihodi od poslovanja grada iznose gotovo 19 milijuna kuna, i kao takvi nisu dovoljni za
normalno vođenje poslova, jer rashodi poslovanja premašuju prihode za preko 4 milijuna
kuna. Nakon pribrojanih rezultata financijskog poslovanja, grad Prelog se nalazi i dalje u
deficitu od oko 2 milijuna kuna. Rashodi za usluge iznose velikih 5 milijuna kuna, i
predstavljaju najveću stavku u rashodima. Već unaprijed je poznato da neke dospjele obveze
u budućnosti Grad neće biti u stanju ispunjavati na vrijeme, te je planiran određen iznos
sredstava za plaćanje zateznih kamata.

Za razliku od Čakovca, o gradu Prelogu nije bilo moguće doznati kolike su ukupne obaveze
za primljene zajmove i kredite od svih institucija. Iz tablice 3 se može uočiti kako se Prelog
zaduživao u dva navrata kod financijskih institucija, 2013. godine u Erste i Steiermaerkische
banci Rijeka, i iduće godine u Privrednoj banci Zagreb. Za prvi navedeni kredit je otplata
započela u 2015. godini, kada je otplaćeno gotovo pola iznosa glavnice, točnije 758 100 kuna,
od posuđenih 1 499 041 kuna. U tablici su navedena samo dugoročna zaduživanja, no
potrebno je spomenuti i kratkoročna. Naime, grad je svoje poslovanje u 2015. godini
financirao s dva kratkoročna kredita, u iznosu od ukupno 5 milijuna kuna. Budući da je u
planskom proračunu za 2015. godinu planirano zaduživanje u iznosu od 3 milijuna kuna, a
zaduženo je 5 milijuna kuna, uočljivo je kako grad ne upravlja dobro svojim financijama,
odnosno podbacio je u prikupljanju vlastitih izvora financiranja. Nažalost do pojašnjenja za
što su bili zajmovi iz 2013. i 2014. godine nije bilo moguće doći, budući da nisu javno
dostupna obrazloženja uz proračune tih godina.

9
 STAVKA 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
-1- -2- -3- -4- -5- -6- -7-
Primljeni
krediti od
tuzemnih
kreditnih 5 000 000
0 kn 3 000 000 kn 0 kn 0 kn 0 kn
institucija kn
izvan
javnog
sektora
Primljeni
krediti i
zajmovi od
kreditnih i
1 499 041 1 500 000
ostalih 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn
kn kn
financijskih
institucija u
javnom
sektoru
Kamate za
primljene
kredite od
kreditnih 0 kn 137 143 kn 218 624 kn 156 719 kn 156 519 kn 175 209 kn
institucija u
javnom
sektoru
Otplata
glavnice
primljenih
kredita od
tuzemnih 1 515 121 1 013 762 1 358 100
0 kn 0 kn 499 764 kn
kreditnih kn kn kn
institucija
izvan
javnog
sektora
Tablica 3 (izvor: izrada autora prema podacima iz Proračuna grada Preloga 2010. - 2015. g.)

Promatrajući proračun grada Preloga, uočljiva su povećanja prihoda od poslovanja ovog

grada, međutim veliki su izdaci za nabavu nefinancijske imovine, koji saldo ovog grada drže
u deficitu. Planirano je taj deficit pokriti prodajom nefinancijske imovine, ali to nije ostvareno
u planiranom iznosu, stoga je bilo potrebno zaduživanje u kreditnim institucijama. Grad nije
imao nekih neplaniranih rashoda, već se pojavilo mnogo odstupanja od planiranih rashoda,
odnosno, ostvareni rashodi su mjestimično znatno veći od planiranih.

10
Analiza zaduživanja grada Mursko Središće

Mursko Središće, ili kako ga građani nazivaju, grad rudara, je, kako je već ranije
spomenuto, najsjeverniji grad u Hrvatskoj. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011.
godine, Mursko Središće broji 6307 stanovnika, čime je to najmanji grad u Međimurskoj
županiji. Grad je prometno jako opterećen jer se nalazi na granici sa Slovenijom, zbog čega
osobito ljeti dolazi do velikih gužvi na prometnicama. Ovaj grad korijene vuče iz 1334.
godine, kada se spominje crkva svetog Martina na tom mjestu. Krajem 19. stoljeća se ovo
mjesto tek kreće razvijati, zahvaljujući razvoju prometne infrastrukture: cesta i željeznice, ali i
zbog eksploatacije nafte. Naime, već 1850. godine je započela eksploatacije nafte na ovom
području, a 1950. je izgrađen i prvi naftovod na ovom području Europe, Selnica - Mursko
Središće. Nakon Prvog svjetskog rata, na ovom području započinje vađenje ugljena iz
obližnjih rudnika, a kasnije i u samom Murskom Središću. Za vrijeme svog rada, iz rudnika je
izvađeno oko 4.5 milijuna tona ugljena, što je malo u usporedbi s procijenjenih 200 milijuna
tona. U drugoj polovici 20. stoljeća je obustavljena eksploatacija i nafte i ugljena, zbog
neisplativosti uslijed vrlo niskih cijena nafte u tom radoblju.

Trenutno je gradonačelnik Dražen Srpak (HDZ), ima jednog zamjenika, te sa dva upravna
odjela upravlja gradom: upravni odjel za financiranje, proračun, društvene djelatnosti i
socijalnu skrb, te ured grada - odsjek za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene
i komunalne poslove. Grad je 2015. godine upravljao sa 13 milijuna kuna prihoda, s tim da su
prihodi porasli od prethodne godine za 5 milijuna kuna. Taj porast se može objasniti sa
povećanim iznosom tekuće pomoći proračunu iz drugih proračuna, koji je porastao s manje od
500 000 kuna na 3.5 milijuna kuna. Rashodi poslovanja su zadnjih pet godina na približno
istoj razini, što uz povećanje prihoda znači da bi ovaj grad trebao s vremenom završavati
obračunska razdoblja u suficitu.

Što se tiče zaduživanja, Mursko Središće se u promatranom razdoblju, od 2010. do 2015.

godine, svake godine zaduživalo, kao što je vidljivo ispod iz tablice 4. Posljednje veće
zaduživanje je bilo 2014. godine, u iznosu od 1 057 303 kuna, što je bio dugoročni kredit kod
Erste & Steiermaerkische bank d.d., a bio je potreban za projekte rekonstrukcije građevinskih
objekata, za izgradnju javne rasvjete i pješačko - biciklističke staze, te za održavanje sustava
odvodnje.

11
 STAVKA 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
-1- -2- -3- -4- -5- -6- -7-
Primljeni
krediti od
tuzemnih
kreditnih 1 697 697 1 057 303
600 915 kn 838 000 kn 387 754 kn 181 476 kn
institucija kn kn
izvan
javnog
sektora
Primljeni
zajmovi od
tuzemnih
trgovačkih 1 277 902
0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 11 034 kn
društava kn
izvan
javnog
sektora
Kamate za
primljene
kredite i
zajmove od
kreditnih i
ostalih 126 567 kn 221 018 kn 232 788 kn 193 467 kn 148 627 kn 145 571 kn
financijskih
institucija
izvan
javnog
sektora
Otplata
glavnice
primljenih
zajmova od
354 972 kn 851 935 kn 70 995 kn 0 kn 0 kn 0 kn
trgovačkih
društava u
javnom
sektoru
Otplata
glavnice
primljenih
kredita od
tuzemnih
94 188 kn 286 524 kn 430 245 kn 445 844 kn 449 455 kn 539 489 kn
kreditnih
institucija
izvan
javnog
sektora
Tablica 4 (izvor: izrada autora prema podacima iz Proračuna grada Mursko Središće 2010. - 2015. g.)

12
Također, iz tablice 4 je moguće vidjeti kako je 2011. godina bila financijski prilično
nestabilna za ovu lokalnu jedinicu budući da je to razdoblje kada je grad primio zajmove od
trgovačkih i kreditnih ustanova u ukupnom iznosu od preko 2.5 milijuna kuna, koji su kroz
iduća razdoblja došli na naplatu. U tablici nema stavke "kamate za primljene zajmove od
tuzemnih trgovačkih društava izvan javnog sektora", jer kamata na te zajmove nije bilo, što je
olakotna okolnost za financijsku situaciju Murskog Središća. Iz gornje tablice je vidljivo kako
se grad, čak i kada mu je poslovanje na kraju obračunskog razdoblja balansirano, mora
zaduživati, bilo kratkoročno radi pokrivanja manjih tekućih minusa, bilo dugoročno kako bi
pokrio veće kapitalne investicije.

STANJE NA DAN STANJE NA DAN IZNOS

STAVKA
1.1.2015. 31.12.2015. PROMJENE
-1- -2- -3- -4-
Obveze za kamate za
primljene kredite i 436 481 kn 469 188 kn + 32 707 kn
zajmove
Obveze za kredite i
3 631 931 kn 3 281 045 kn - 350 886 kn
zajmove
- obveze za zajmove
od ostalih
financijskih 3 598 698 kn 3 240 685 kn - 358 013 kn
institucija u javnom
sektoru
- obveze za zajmove
od trgovačih društava 33 233 kn 40 360 kn + 7 127 kn
izvan javnog sektora
Tablica 5 (izvor: izrada autora prema podacima iz Bilance grada Mursko Središće, na dan
31.12.2015. godine)

Iz bilance Murskog Središća, na temelju koje je napravljena tablica 5, se može isčitati stanje
obaveza za zajmove ovog grada. Tako u tablici 5 vidimo kako su se obveze za kamate za
primljene kredite 2015. godine povećale, dok su se ukupne obveze za kredite i zajmove
smanjili. To se može objasniti primljenim kreditom 2014. godine, koji je djelomično došao na
naplatu već iduće godine, a s njim i kamate vezane za njega. Iz tablice iznad se može također
vidjeti mali porast obveza za zajmove od trgovačkih društava izvan javnog sektora, ali to
povećanje je zanemarivo u odnosu na milijunske kredite kod financijskih institucija koje je
ovaj grad u posljednjih pet godina primio.

Sam proračun grada je prilično izbalansiran, bez velikih deficita na kraju obračunskog
razdoblja, osobito u posljednje 3 godine promatranog razdoblja, kada je grad poslovao sa

13
suficitom od poslovnih i nefinancijskih aktivnosti. Nakon analiziranja zaduživanja ovog
grada, može se reći kako ovaj grad može podnijeti zaduženost, pogotovo jer se zadužuje
ponajprije zbog velikih kapitalnih investicija koje služe općem razvoju grada.

Zaključak

U ovom smo radu analizirali zaduženost gradova Međimurske županije. Tri su grada
na ovom području: Čakovec, Prelog i Mursko Središće. Čakovec, kao sjedište županije i
najveći grad u županiji, očekivano ima najveći proračun, ali u skladu s tim i najveći iznos
zaduživanja na godišnjoj razini, za razliku od ostalih gradova.

Danas Čakovec ima visoke godišnje izdatke na temelju otplate glavnice primljenih kredita, i
njima pridruženih kamata. Uslijed visokih dugova iz prošlosti, odnosno zaduživanja 2010.
godine, grad Čakovec se nije zaduživao sve do 2015. godina. Naime, 2011. godine je grad
otplatio gotovo 15 milijuna kuna primljenih kredita, od čega je oko 13 milijuna bilo za otplatu
glavnice, a ostatak za kamate na te kredite. 2010. godine se grad kratkoročno zadužio za 10
milijuna kuna. Budući se radi o kratkoročnom zaduživanju, pretpostavka je da je do toga
došlo uslijed manjka u proračunu, pa je bilo potrebno pokriti tekuće minuse. Grad je već
2011. godine vratio svoj kratkoročni dug, što objašnjava visoke iznose iz 2011. godine.
Dolaskom novog gradonačelnika na vlast, 2013. godine, postignute su velike uštede u
rashodima ovog grada, nije bilo potrebno dodatno se zaduživati, a dospjeli zajmovi su bili
otplaćivani iz vlastitih sredstava.

Prelog, drugi grad po veličini u Međimurskoj županiji, za razliku od Čakovca, nema tako
razvijenu strategiju zaduživanja. Za početak, ozbiljnost njihova poslovanja se može očitati iz
projekcija proračuna za buduća razdoblja, u kojima postoje projekcije za plaćanje zateznih
kamata. To znači da grad Prelog već godinu dana unaprijed zna da neće moći servisirati svoje
dugove na vrijeme. Svoje zaduživanje grad ne može objasniti većim kapitalnim investicijama,
već se iz izvora može zaključiti kako grad posluje neekonomično u promatranom razdoblju od
2010. do 2015. godine, te se stoga morao zaduživati. Nažalost nije bilo moguće doći do
konkretne informacije o tome na što su točno utrošena posuđena sredstva, niti je bilo moguće
doći do podataka o stanju obaveza za primljene zajmove. Kao još jedna potvrda da grad
posluje ekonomski neracionalno, iz proračuna 2015. godine se vidi kako se grad zadužio za 5

14
milijuna kuna, dok je u planskom proračunu za tu godinu bilo predviđeno zaduživanje od
samo 3 milijuna kuna. Moguće je zaključiti kako su rashodi toliko porasli, ili su se prihodi
toliko smanjili, da je bilo potrebno gotovo dvostruko veće zaduživanje nego planirano.

Mursko Središće, grad rudara, namanji je od tri međimurska grada, sa svojih nepunih 6 i pol
tisuća stanovnika. Unatoč tomu što se ovaj grad svake godine zadužuje kod financijskih
institucija, na prvi pogled djeluje da je ovaj grad uravnotežen u proračunu. Naime, svi veći
iznosi zaduživanja, kao primjerice 2010., 2012. i 2014. godine, odnose se na neke oblike
kapitalnih investicija. Potrebno je i navesti kako se razlika između ukupnih prihoda i ukupnih
rashoda ovog grada svake godine promatranog razdoblja smanjuje, što znači da su potrebna
sve manja kratkoročna zaduživanja kako bi se pokrili tekući minusi.

Sveukupna slika analize zaduživanja gradova Međimurske županije prikazuje

zadovoljavajuće odnose zaduživanja gradova i mogućnosti otplate primljenih zajmova, s
iznimkom grada Preoga, za koji se čini da ne zna upravljati svojim financijama, te se
financijska situacija ovog grada u promatranom razdoblju pogoršava iz godine u godinu. Dok
Čakovec i Mursko Središće koriste zajmove ponajprije kako bi pridonijeli rastu svog
područja, za Prelog se može reći kako se zadužuje kako bi opstao. Može se zaključiti kako su
stoga baš Čakovec i Mursko Središće nositelji gospodarstva za Međimursku županiju, jer
svojim djelovanjem u javnom sektoru potpomažu održavanju i unapređivanju poduzetništva u
ovoj regiji, zbog čega se ovu regiju popularno naziva "najbogatijom županijom u Hrvatskoj".

15
Literatura:

 Bajo, A., Jurlina Alibegović, D (2008), Javne financije lokalnih jedinica vlasti,
Zagreb: Školska knjiga, Ekonomski institut i Institut za javne financije

Internetski izvori:

 Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2015. godine, www.dzs.hr

 Službena web stranica Međimurske županije, www.medjimurska-zupanija.hr
 Službena web stranica grada Čakovca, www.cakovec.hr
 Službena web stranica grada Preloga, www.prelog.hr
 Službena web stranica grada Mursko Središće, www.mursko-sredisce.hr
 Osnovni makroekonomski pokazatelji hrvatskog gospodarstva, www.hgk.hr
 Ostvarenje proračuna JLP(R)S za period 2010. - 2014. godine, www.mfin.hr
 Gospodarski profil Međimurske županije, www.redea.hr
 Zakon o proračunu, pročišćeni tekst zakona, NN 87/08, 136/12, 15/15

16