UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU

SAOBRAĆAJNI FAKULTET
DOBOJ

Predmet: Terminali i parkiranja

Studijski smjer: drumski i gradski saobraćaj

SEMINARSKI RAD

Student: Predmetni nastavnik:

Nataša Radanović, dipl. inž. saobr. Dr Marko Subotić, docent
Miloš Stojnić, dipl. inž. saobr.

Doboj, januar 2015. Godine

Sadržaj:

1. Uvod.............................................................................................................................................3
2. Grad Prijedor................................................................................................................................3
2.1. Način parkiranja uPrijedoru..............................................................................................5
3. Analizirani parking prostor..........................................................................................................6
4. Nezavisno istraživanje.................................................................................................................7
4.1. Karakteristike parkiranja korisnika parking prostora.......................................................9
4.1.1. Akumulacija i obim parkiranja korisnika parking prostora.................................9
4.1.2. Trajnost parkiranja korisnika parking prostora..................................................11
4.2. Karakteristika parkiranja stanovnika..............................................................................12
4.3. Karakteristike parkiranja posjetioca parking prostora....................................................14
4.3.1. Akumulacija i obim parkiranja posjetioca parking prostora..............................14
4.3.2. Trajnost parkiranja posjetioca parking prostora................................................16
4.4. Sumiranje osnovnih karakteristika parkiranja parking prostora.....................................17
5. Zavisno istraživanje...................................................................................................................18
5.1. Raspodjela korisnika prema polu....................................................................................18
5.2. Raspodjela korisnika prema godinama starosti...............................................................18
5.3. Raspodjela korisnika prema rastojanju pješačenja.........................................................19
5.4. Raspodjela korisnika prema pristupnim pravcima..........................................................20
5.5. Raspodjela korisnika prema motivu parkiranja..............................................................21
5.6. Raspodjela korisnika prema učestalosti parkiranja.........................................................22
5.7. Raspodjela korisnika u zavisnosti od prioriteta parkiranja.............................................23
5.8. Raspodjela korisnika u zavisnosti od prihvatljivosti cijene............................................23
5.9. Raspodjela korisnika prema cijeni parking mjesta pri kojoj bi
odustali od parkiranja.....................................................................................................................24
5.10. Raspodjela korisnika u zavisnosti da li bi prihvatili veću cijenu
parkiranja ako bi se time povećala sigurnost njihovog vozila......................................................25
5. Zaključak...................................................................................................................................26
6. Literatura....................................................................................................................................27
Prilog..............................................................................................................................................28
 1. Uvod

Sredstvima javnog saobraćaja, realno posmatrajući, nisu potrebne površine za parkiranje,

jer ta vozila, kreću se između dvije tačke, bez dužeg zadržavanjana na stanicama, a u vrijeme
kada ne rade smještena su na pogodnim mjestima van saobraćajnica. Teretna vozila koja dolaze
u gradsku zonu, dolaze prvenstveno radi utovara ili istovara robe. Ta zadržavanja su kratka, no i
pored toga otežavaju problem parkiranja. Kad je riječe o parkiranju individualnih vozila, prilike
su sasvim drugačije. Individualna vozila imaju malo iskorišćenje u toku dana. Ta vozila se
uglavnom koriste za prevoz od stana do radnog mjesta, zatim za odlazak u kupovinu ili radi
rekreacije. Pri tome se putnički automobili nalazi u pokretu veoma malo.
Istraživanja su pokazala da se jedan automobil samo 1,5 – 2,5 sata nalazi u pokretu, a
preostalo vrijeme u toku dana je u stanju mirovanja, na nekoj od površina u gradu. Sa druge
strane, koristeći automobile za svoje kretanje, čovjek zauzima površinu oko 5,3 m 2/ čovjeku. Pri
kretanju autobusom ta površina iznosi oko 0,4 m2/čovjeku, a pri kretanju pješke ta površina
iznosi 0,5 m2/čovjeku. Grad koji nastaje iz naseobina koje su znale samo za konjsku zapregu,
rasporedom površina i stanjem svoje saobraćajne mreže, ne može da odgovori porastu
motorizacije i sve većem korišćenju automobila za kretanje. U takvoj situaciji, vozač bi htio da
ostavi svoje vozilo što bliže svom odredištu i zato parkira vozilo prije svega na ulici, i to, po
mogućnosti, besplatno. Posledice velikog broja vozila na ulicama su: smanjenje propusne moći
saobraćajnica, smanjenje brzine kretanja i bezbjednosti saobraćaja, povećanje troškova
eksploatacije i pojava zakrčenosti na saobraćajnicama. Problem parkiranja, nastao je zbog
porasta gradova, povećanja broja motornih vozila, nepripremljenosti gradova za prihvat vozila i
porasta standarda stanovništva. U takvoj situaciji neophodno je organizovano, planski i stručno
prići rješavanju ovog problema. Zainteresovani za njegovo rješavanje su sami vozači, trgovina,
poslovne delatnosti i druge aktivnosti u gradu, kao uzročnici privlačenja vozila i, na kraju, sam
grad koji je zainteresovan za efikasno odvijanje cjelokupnog saobraćaja, pa i parkiranja.

2. Grad Prijedor

Grad Prijedor je potkozarski grad u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske, BiH. Grad
je smješten na obali rijeke Sane. Prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništa 2013.
godine u gradu Prijedoru je popisano 97 588 stanovnika.
Grad Prijedor se prostire na 834 km2 , a po broju stanovnika je na drugom mjestu u
Republici Srpskoj. Smješten je u aluvijalnoj dolini, u pravcu istoka otvoren je prema Banja Luci
a zapadno prema Novom Gradu. Planina Kozara većim dijelom ulazi u sastav grada. Najviša
tačka grada je 978 m a prosječna nadmorska visina gradskog područja je 135 m.
 Slika 1: Grad Prijedor

Grad Prijedor obuhvata 71 naseljeno mjesto, koja su organizovana u 49 mjesnih zajednica.

Na samom području grada nalaze se tri veća naselja urbanog tipa: naseljeno mjesto Prijedor oko
50 000 stanovnika, gradić Kozarac oko 6000 stanovnika i rudarska varošica Ljubija 5000
stanovnika.

Slika 2: Saobraćajna povezanost grada Prijedora

Nastarija saobraćajnica grada svakako je rijeka Sana, kojom je još u rimsko doba
transportovana željezna ruda. Riječni saobraćaj zamire izgradnjom željezničke pruge. U
Prijedoru se ukršta nekoliko magistralnih i regionalnih puteva.
 Prijedor je saobraćajno, željeznički i putno povezan sa najvećim brojem evropskih velikih
gradova. Na samom području grada nalazi se 70 km magistralnih, 62,4 km regionalnih, 142,1 km
lokalnih puteva, dok na nekategorisane puteve otpada 600 km. Sve mjesne zajednice povezane
su putevima sa središtem grada.

2.1. Način parkiranja u Prijedoru

Od 1. februara 2014. godine u Prijedoru je počela primjena novog Pravilnika o uslovima i

načinu naplate parkiranja kojim se uvodi zonski tarifni sistem, a koji znači i različite cijene
parkiranja. Zonski tarifni sistem imaju tri zone označene bojama. Parkiranje u crvenoj zoni košta
0,50 KM za jedan sat, a 3 KM za cijeli dan, u žutoj zoni 0,50 KM za dva sata, a 2 KM za cijeli
dan, dok zelena zona obuhvata parkirališta koja su trenutno rezervisana samo za stanare
zgrada. Crvena zona obuhvata parkirališta kod Gradske tržnice, kod Doma zdravlja i u
sjevernom dijelu Zanatske ulice, žuta zona sva ostala uređena parkirališta, a zelene zone nalaze
se u neposrednoj blizini parkirališta sa naplatom gdje stanari zgrada mogu dobiti godišnje
parking karte po minimalnim cijenama.
Parkiranje u Prijedoru prošle godine se naplaćivalo na 470 parking mjesta, a krajem godine
na parkiralištu u srednjoškolskom centru postavljen je novi parking automat za 50 parking
mjesta, tako da Prijedor sada ima ukupno 520 parking mjesta pod naplatom. Prije primjene
novog Pravilnika na svim parking mjestima u Prijedoru cijena dnevne karte, bez obzira na dio
grada, je koštala 1 KM. U 2014. naplatom parking mjesta i deblokadom vozila ostvaren prihod
od 333.931 KM, što je za 0,3% više nego u 2013. godini. Prodaja parking karata povećana je za
12%, odnosno za čak 40.000 parking karata, dok je broj blokiranih vozila smanjen za 10%.

Slika 3. Izgled parking prostora

 3. Analizirani parking prostor

Analizirano parking mjesto se nalazi u ulici Muharema Suljanovića u Prijedoru.

Saobraćaj u navedenoj ulici se obavlja u oba smjera. Parking se sastoji od 12 parking mjesta.
Dimenzije jednog mjesta za parkiranje su 4,50 x 2,20m. U blizini parking mjesta nalaze se
glavno gradsko šetalište i iz tog razloga parkig ne koriste samo stanovnici obližnje zgrade.

Slika 4. Grafički prikaz parking prostora

Naplata parking mjesta se vrši od ponedjeljka do subote u periodu od 8 do 16h. Cijena

parkiranja za 2h iznosi 0,50 KM, a za 8h korišćenja parking mjesta cijena parkiranja iznosi 2,00
KM. Raznolikost sadržaja u navedenoj zoni doprinosi većoj izmjeni parkiranih vozila na
analiziranom parking mjestu. Pošto je analizirani parking na otvorenom prostoru vozila se kraće
zadržavaju. Radno vrijeme trgovačkih objekata koji se nalaze u neposrednoj blizini analiziranog
parking mjesta je od 08h pa do 20h, samim tim nakon 20h na analiziranom parking mjestu ostaju
samo vozila stanara obližnje stambene zgrade.
 4. Nezavisno istraživanje

Kao što smo u ranijem tekstu naveli istraživanje je izvršeno na parking prostoru u ulici
Muharema Suljakovića u samom centru grada Prijedora. Istraživanje je se sastojalo u brojanju
vozila koja dolaze na ovaj parking u periodu od 6 časova ujutro do 20 časova uveče. Brojanje je
vršeno 22.12.2014. godine i rađeno je u dvije smjene. U prvoj smjeni vozila su brojana od 6 do
13 časova a u drugoj od 13 do 20 časova. Prilikom brojanja popisana su i vozila koja su se u 6
časova već nalazila na datom parkiralištu. Brojanje u prvoj smjeni se došlo do sledećih rezultata:
 Tabela 1. i 2. Broj parkiranih vozila u prvoj smjeni

Na osnovu ove slike vidimo da je za vrijeme prve smjene, od 6 do 13 časova, na datom

parking mjestu bilo 39 vozila. Od tih 39 vozila njih 35 je bilo sa registarskim oznakama naše
države dok su 4 vozila bila sa inostranim tablicama. Dva vozila su imale Slovenske tablice a po
jedno vozilo je iz Hrvatke i Austrije. Primjetno je da se većina vozila kratko zadržavala na
parking mjestu, što je zbog činjenice da se u njegovoj blizini nalazi centar grada gdje se može
vršiti kupovina. Skoro svi vozači koji su se parkirali su vršili plaćanje parkiranja na aparatu, dok
su samo rijetki to izbjegavali, obično vozači koji se nisu zadržavali na tom parking prostoru duže
od 15 minuta. Ovde takođe vidimo da su 4 vozila bila na tom parking prostoru i prije početka
brojanja vozila u prvoj smjeni. Za ta vozila pretpostavljamo da su u vlasništvu stanara okolnih
zgrada koji imaju plaćenu godišnju naknadu za parkiranje na tom parking prostoru.
 Tabela 3. Broj zatečenih vozila na parking prostoru prije brojanja

Na vozilu sa registarskim oznakama 973-A-474 je istaknuta oznaka koja pokazuje da ovo

vozilo ima plaćenu naknadu za parkiranje na ovom parking prostoru za 2014. godinu. Ostala
vozila su napustila parking prostor do kraja prve smjene i nisu se više vraćali na ovaj parking
prostor do kraja brojanja.
U drugom smjeni brojanja na parking prostor se ukupno nalazilo 25 vozila. Od ovih 25
vozila, 7 vozila je preuzeto iz prve smjene i čiji je dalji tok trajnosti parkiranja praćen. Za čitavu
drugu smjenu na parking prostor parkiranje je izvršilo samo 18 vozača sa svojim vozilima što je
veliki pad u odnosu na prvu smjenu. Relativno mali broj parkiranja na ovam parking prostoru u
drugoj smjeni, a i uopšte tokom dana, se može objasniti činjenicom da se u blizini nalazi još
jedan parking prostor sa dosta većim brojem parking mjesta. Iako se ovaj parking nalazi
neposredno uz glavno šetališe, izgrađen je relativno skoro i određen broj vozača ni ne zna za
njega. Takođe, ranije navedeni veći parking se nalazi između centra grada i svih osalih gradkih
ustanova, dok parking na kome smo mi vršili brojanje se nalazi u dijelu koji vodi prema
stambenom naselju gdje skoro svaka zgrada ima svoj parking prostor. Brojanjem vozila u drugoj
smjeni se došlo do sledećih pokazatelja:
 Tabela 4. Broj parkiranih vozila u drugoj smjeni

Pri brojanju u drugoj smjeni trajnost parkiranja vozila je porasla u odnosu na prvu smjenu
ali i dalje je niska. Pojavilo se samo jedno vozilo sa inostranim registracijama. Na kraju brojanja
u 20 časova 6 vozila je ostalo na parkingu.

4.1. Karakteristika parkiranja korisnika parking prostora

4.1.1. Akumulacija i obim parkiranja korisnika parking prostora

Nakon brojanja i prikuplanja podataka, pristupili smo obradi istih da bi došli do

određenih pokazatelja parkiranja za parking prostor na kome se vršilo brojanje. Vršili smo
brojanje ulaza i izlaza na parking prostor, akumulaciju i obim parkiranja. Akumulacija parkiranja
je broj parkiranih vozila na nekoj površini u nekom vremenskom presjeku. Obim parkiranja
predstavlja ukupan broj ostvarenih parkiranja na M mjesta za parkiranje, u toku posmatranog
vremena To- ukoliko se obim računa za poznati broj parking mjesta. Obradom ovih podataka
dobili smo sledeće rezultate:
 Tabela 5. Akumulacija i obim parkiranja svih korisnika parking prostor

Na osnovu tabele vidimo da je najveći broj ulaza, izlaza, akumulacija i obim parkiranja
najveći u jutarnjim časovima. Najveći broj ulazaka na parking prostor je između 8 i 9 časova i
iznosi 6 ulazaka, dok je najveći broj izlazaka u istom periodu i iznosi 8 izlazaka. Najveća
akumulacija je u periodu od 7 do 8 časova i iznosi 10, dok je najveći obim od 16 vozila u periodu
od 8 do 9 časova. Za period od 14 časova, koliko je trajalo brojanje, na parking prostor je ušlo
ukupno 53 vozila a izašlo 51 vozilo. Ukupan obim parkiranja iznosi 57 vozila. Grafički iskazano
ova raspodjela izgleda:

Grafikon 1. Akumulacija i obim parkiranja svih korisnika parking prostor

 4.1.2. Trajnost parkiranja korisnika parking prostora

U daljoj obradi podataka vezanih za naše istraživanje, izračunavali smo trajnost

parkiranja vozila, kao i ukupnu trajnost parkiranja na zadanom parking prostoru. Sumiranjem
podataka, dobili smo sledeće rezultate:

Tabela 6. Trajnost parkiranja svih korisnika parking prostora

Najveći broj parkiranja je trajao do jedan sat i iznosi 27 parkiranja, a slijedi ga parkiranje
trajanja od 1 do 2 sata sa 21 parkiranjem. Duža parkiranja nisu bila česta i ni jedno parkiranje
nije trajalo duže od 12 časova. Ovi podaci potkrepljuju ranije tvrdnje da na ovaj prostor dolaze
samo osobe koje obavljaju određene poslove i samo se kratko zadržavaju na parking prostoru.
Trajnost parkiranja smo izrazili kroz kumulativnu i relativnu raspodjelu i prikazali grafički:
 Grafikon 2. i 3. Relatina i kumulativna raspodjela trajnosti parkiranja korisnika parkinga
Utvrđivanjem svih činioca parkiranja korisnika parking prostora, sumirali smo sve podatke za
obim, akumulaciju i trajnost parkiranja i prikazali ih u sledećoj tabeli:
 Tabela 7. Osnovne karakteristike parkiranja svih korisnika parking prostora

Na osnovu tabele vidimo da je maksimalni obim parkiranja 16, minimalni 7 a prosječni

10 vozila na sat vremena. Takođe je izračunat koeficijent časovne neravnomjernosti i obrt
parkiranja. Koeficijent časovne neravnomjernosti se računa kao količnik maksimalnog i
prosječnog obima na sat i iznosi 1,6. Obrt se dobije kao količnik ukupnog obima i maksimalne
akumulacije i iznosi 5,7. U tabeli su takođe unešeni svi podaci za akumulaciju. Maksimalna
akumulacija iznosi 10, minimalna 4 a prosječna 6 vozila. I na kraju je utvrđena ukupna trajnost
parkiranja svih korisnika i za naš parking prostor ona iznosi 96,32 minute.

4.2. Karakteristike parkiranja stanovnika

Pošto posjetioci koriste samo parking prostor koji nije zauzet od strane stanovnika,
veoma je bitno i utvrditi karakteristike parkiranja stanovnika koji koriste obrađeni parking
prostor. Za stanovnike se mogu smatrati svi korisnici koji su zatečeni prije perioda istraživanja,
prije 6 časova. U našem slučaju su zatečena četiri vozila na parking prostoru prije istraživanja,
što je prikazano u ranijim slikama. Za naše istraživanje je od krucijalne važnosti utvrditi kad
stanovnici napuštaju parking prostor i tako ostavljaju slobodan prostor ostalim korisnicima.
Raspodjelu napuštanja parking mjesta stanovnika prikazali smo u sledećoj tabeli i na grafikonu:
 Tabela 8. Raspodjela napuštanja parking prostora od stanovnika

Ovde vidimo da samo jedan stanovnik ne napušta parking prostor iako je kratak period
bio van njega. Ostala tri stanovnika napuštaju parking prostor u jutarnjim satima, 2 stanovnika do
9 sati a jedan do 12 sati. Ova raspodjela je prikazana i na sledećem grafikonu:

Grafikon 4. Stanovnici- raspodjela napuštanja parking mjesta

Dalje smo prikazali zauzetost parking mjesta na parkingu vozilima stanovnika. Ta
zauzetost je podjeljena u 3 kategorije: potpuna, djelimična i da je parking prostor slobodan. Pod
potpunom zauzetošću se smatralo ako vozilo stanovnika čitav dan zauzme parking mjesto.
Djelimična zauzetost je ako vozila stanovnika napuste parking mjesto u toku brojanja, a slobodna
mjesta su sva parking mjesta koja nisu zauzeli stanovnici. Zauzetost parking mjesta od strane
stanovnika je prikazana u sledećoj tabeli:
 Tabela 9. Zauzetost parking prostora vozilima stanovnika

U našem slučaju, gdje imamo 12 parking mjesta, samo jedno vozilo stanovnika je čitav
dan boravilo na parking prostoru a 3 vozila su napustila parking prostor tokom brojanja i tako
mjesta zauzeli samo djelimično. Pošto parking ima 12 parking mjesta, 8 parking mjesta je bilo
slobodno za parkiranje posjetioca tokom čitavog dana. Ovo je prikazano i na sledećem
grafikonu:

Grafikon 5. Zastupljenost parking mjesta vozilima stanovnika

4.3. Karakteristike parkiranja posjetioca parking prostora

4.3.1. Akumulacija i obim parkiranja posjetioca parking prostora

Posjetiocima parking mjesta se smatraju oni koji su ušli i izašli sa posmatranog parking
prostora u vrijeme istraživanja. Dakle, oduzevši broj stanovnika koji su u jutarnjim časovima
zauzeli parking mjesta od ukupnog broja parkiranja tokom dana na parkiralištu, dobili smo broj
posjetioca koji su parkirali na ovaj parking prostor. Ovde smo takođe vršili brojanje ulaza i izlaza
na parking prostor, akumulaciju i obim parkiranja. Sumiranjem podataka smo dobili sledeće
rezultate:
 Tabela 10. Akumulacija i obim parkiranja posjetioca parkig prostora

Najveći broj ulazaka na parking prostor je između 8 i 9 časova i iznosi 6 ulazaka, dok je
najveći broj izlazaka u istom periodu i iznosi 8 izlazaka. Najveća akumulacija je u periodu od 7
do 8 časova i iznosi 8, dok je najveći obim od 14 vozila u periodu od 8 do 9 časova. Za period od
14 časova, koliko je trajalo brojanje, na parking prostor je ušlo ukupno 53 vozila a izašlo 47
vozilo. Ukupan obim parkiranja iznosi 53 vozila. Grafički iskazano ova raspodjela izgleda:

Grafikon 6. Akumulacija i obim parkiranja posjetioca parking prostor

 4.3.2. Trajnost parkiranja posjetioca parking prostora

Obradom podataka vezanih za trajnost parkiranja posjetioca parking prostora dobili smo
sledeće podatke:

Tabela 11. Trajnost parkiranja posjetioca parking prostora

Najveći broj parkiranja je trajao do jedan sat i iznosi 26 parkiranja, a slijedi ga parkiranje
trajanja od 1 do 2 sata sa 20 parkiranja Trajnost parkiranja smo izrazili kroz kumulativnu i
relativnu raspodjelu i prikazali grafički:
 Grafikon 5. i 6. Relatina i kumulativna raspodjela trajnosti parkiranja posjetioca parkinga

Utvrđivanjem svih činioca parkiranja posjetioca parking prostora, sumirali smo sve podatke za
obim, akumulaciju i trajnost parkiranja i prikazali ih u sledećoj tabeli:

Tabela 12. Osnovne karakteristike parkiranja posjetioca parking prostora

 Na osnovu tabele vidimo da je maksimalni obim parkiranja 14, minimalni 5 a prosječni 9
vozila na sat vremena. Takođe je izračunat koeficijent časovne neravnomjernosti i obrt
parkiranja. Koeficijent časovne iznosi 1,56, a obrt iznosi 6,63. U tabeli su takođe unešeni svi
podaci za akumulaciju. Maksimalna akumulacija iznosi 8, minimalna 4 a prosječna 6 vozila. I na
kraju je utvrđena ukupna trajnost parkiranja posjetioca i za naš parking prostor ona iznosi 82,08
minuta.

4.4. Sumiranje osnovnih karakteristika parkiranja parking prostora

Konačno, obradom svih podataka vezanih za nezavisno istraživa, uporedili smo sve
podatke vezane za obim, akumulaciju i trajanje parkiranja i prikazali ih tabelarno:

Tabela 13. Karakteristike parkiranja na istraživanom parking prostoru

5. Zavisno istraživanje

Radi boljeg shvatanja potreba i zahtjeva korisnika parking prostora sproveli smo anketu
na području grada Prijedora u ulici Muharema Suljanovića dana 22.12.2014. godine, kao i
23.12.2014. godine zbog popunjavanja dovoljnog broja anketnih upitnika. Anketa je vršena
pismenim putem, direktnim razgovorom sa anketiranima. U anketi je učestvovalo 70 ispitanika
različite starosne i polne strukture. Anketni obrazac je sadržao različita pitanja počevši od
udaljenosti pješačenja koju korisnici prelaze od mjesta na kome je parkirano njihovo vozilo do
njihovog cilja odnodno odredišta, pristupnih pravaca iz kojih dolaze, motiva parkiranja koji
mogu da budu različiti pa do cijene parkiranja pri kojoj bi korisnici parking prostora odustali od
parkiranja. Rezultati istraživanja su prikazani na grafikonima u daljem tekstu.

5.1. Raspodjela korisnika prema polu

 Od ukupnog broja anketiranih korisnika koji iznosi 70, muškarci zauzimaju 74%
ispitanih, a žene 26% što je prikazano na grafikonu 7.

Grafikon 7. Raspodjela korisnika prema polu

5.2. Raspodjela korisnika prema godinama starosti

U anketi su učestvovali korisnici od 18 godina starosti. Korisnici su bili grupisani u

sledeće kategorije:
- do 20 godina starosti
- od 20 do 30 godina starosti
- od 30 do 40 godina starosti
- preko 40 godina starosti

Korisnici do 20 godina starosti zauzimali su 10% od broja ukupnih ispitanika. Korisnici

od 20 do 30 godina starosti činili su 23% isptanih korisnika. Korisnici od 30 do 40 godina
starosti zauzimali su čak 36% od ukupnog broja ispitnih korisnika, a korisnici preko 40 godina
starosti zauzimali su 31 % od ukupnog broja ispitanih korisnika. Ovi podaci prikazani su na
grafikonu 8.
 Grafikon 8. Raspodjela korisnika prema godinama starosti

5.3. Raspodjela korisnika prema rastojanju pješačenja

U anketnom listu udaljenost pješačenja je bila podjeljena u sledeće kategorije:

- od 0 do 30m
- od 30 do 50m
- od 50 do100m
- od 100 do 150m
- od 150 do 200m
- preko 200 m

Najviše anketiranih korisnika odnosno njih 26% je izjavilo da njihova dužina pješačenja
od mjesta na kojem je parkirano njihovo vozilo pa do odredišta odnosno cilja iznosi od 50 do
100m. Samo 9% korisnika pješači od 150 do 200m, a čak njih 13% pješači preko 200m, što je
ujedno i najveća udaljenost koja je navedena u anketi. Rezultati su prikazani u grafikonu 9.
 Grafikon 9. Raspodjela korisnika prema rastojanju pješačenja

5.4. Raspodjela korisnika prema pristupnim pravcima

U anketi su navedeni pristupni pravci na području grada Prijedora, i to: Tomašica,

Tukovi, Omarska, Oštra Luka, Kozarac i Ljubija. 12% ispitanika je izjavilo da u grad Prijedor
dolazi iz Tomašice koja je udaljena 20 km, 17% ispitanih korisnika je izjavilo da dolazi iz
pristupnog pravca Tukovi, koje je samo 2 km udaljeno od grada. 14% ispitanika je odgovorilo da
dolazi iz pristupnog pravca Omarska koji je udaljen 24 km od grada Prijedora, čak 13%
ispitanika je izjavilo da dolazi iz pristupnog pravca Oštra Luka koji je udaljen 20 km od samog
grada. Samo 10% ispitanika dolazi iz pristupnog pravca Kozarac, koji je udaljen 12km od
Prijedora. 14% ispitanika dolazi iz pristupnog pravca Ljubija koji je udaljen 13 km od samog
grada. 20% korisnika od ukupnog broja ispitanih je izjavilo da dolazi iz drugih pristupnih
pravaca koje nismo naveli u našem anketnom obrazcu. Rezultati ankete su prikazani na 10.
 Grafikon 10. Raspodjela korisnika prema pristupnim pravcima

5.5. Raspodjela korisnika prema motivu parkiranja

Postoje brojni motivi dolaska u grad, a neki od njih su: kupovina, rad, rekreacija,
poslovno, privatni posao i ostalo. Od 70 ispitanika 14% je navelo da je motiv njihovog dolaska
kupovina, 20% je navelo da je motiv dolaska rad, dok je 14% ispitanika odgovorilo da je njih
motiv rekreacija. Većina korisnika odnosno njih 20% je navelo da je njihov glavni motiv dolaska
u grad poslovne prirode. 12% učesnika u anketi je navelo da u grad dolaze zbog privatnog posla
a njih 20% je navelo da u grad dolaze iz drugih razloga koji nisu navedeni u našem anketnom
obrazcu. Navedeni rezultati su prikazani na grafikonu 11.
 Grafikon 11. Raspodjela korisnika prema motivu parkiranja

5.6. Raspodjela korisnika prema učestalosti parkiranja

Samo 23% od ukupnog broja učenika u anketi je izjavilo da često koristi parking mjesto,
38% je izjavilo da povremeno koristi parking mjesto, a samo 39% ispitanika je izjavilo da rijetko
koriste parking mjesto. Iz ovog možemo vidjeti da problem parkiranja postoji i na području
grada Prijedora. Rezultati su prikazani na grafikonu 12.

Grafikon 12. Raspodjela korisnika prema učestalosti parkiranja

 5.7. Raspodjela korisnika u zavisnosti od prioriteta parkiranja

U anketnom obrazcu su navedena četiri različita prioriteta na osnovu kojih korisnici

biraju parking mjesto. 40% ispitanika je odgovorilo da im je bitno samo da pronađu slobodno
parking mjesto, dok je 36% ispitanika odgovorilo da im je prioritet kod traženja parking mjesta
taj da nema naplate. Kod njih 18% je prioritet da je parking mjesto što bliže njihovom cilju dok
je samo 6% bezbjednost svojih vozila stavilo na prvo mjesto. Navedeni rezultati su prikazani na
grafikonu 13.

Grafikon 13. Raspodjela korisnika u zavisnosti od prioriteta parkiranja

5.8. Raspodjela korisnika u zavisnosti od prihvatljivosti cijene

Na pitanje da li je cijena za parking mjesto prihvatljiva 76% učesnika u anketi je

odgovorilo da im je cijena parking mjesta prihvatljiva, dok je 24% ispitanika odgovorilo da im
cijena parkiranja nije prihvatljiva. Na osnovu ovog možemo vidjeti da su na području grada
Prijedora odnosno na analiziranom parking mjestu cijene parkiranja na prihvatljivom nivou.
Rezultati su prikazani na grafikonu 14.
 Grafikon 14. Raspodjela korisnika u zavisnosti od prihvatljivosti cijene

5.9. Raspodjela korisnika prema cijeni parking mjesta pri kojoj bi odustali od
parkiranja

Na pitanje pri kojoj cijeni bi korisnici parking mjesta odustali od parkiranja njih 7% je
odgovorilo da bi od parkiranja odustali kada bi cijena bila 1 KM jer smatraju da tada njihovo
vozilo ne bi bilo sigurno, čak 51% ispitanika je odgovorilo da bi odustali od parkiranja kada bi
cijena po satu za jedno parking mjesto iznosila 2 KM. 36% ispitanika bi odustali od parkiranja
kada bi cijena iznosila 3 KM, a samo 6% učesnika u anketi je navelo da bi od parkiranja odustali
kada bi cijena za parking mjesto iznosila 4 KM. Navedeni rezultati su prikazani na grafikonu 15.

Grafikon 15. Raspodjela korisnika prema cijeni parking mjesta pri kojoj bi korisnici odustali od parkiranja
 5.10. Raspodjela korisnika u zavisnosti da li bi prihvatili veću cijenu parkiranja
ako bi se time povećala sigurnost njihovog vozila

Na pitanje da li bi prihvatili veću cijenu parkiranja ako bi se time povećala sigurnost

njihovog vozila 37% ispitanika je odgovorilo da je spremno da plati veću cijenu ako bi se time
povećala sigurnost njihovog vozila, a 63% ispitanika je odgovorilo d anije spremno za povećanje
cijena parkiranja i samim tim su potvrdili da im na prvom mjestu nije sigurnost njihovog vozila
nego cijena parkiranja. Rezultati su prikazani na grafikonu 16.

Grafikon 16. Raspodjela korisnika u zavisnosti da li bi prihvatili veću cijenu parkiranja ako bi se time povećala
sigurnost njihovog vozila
 6. Zaključak

U ovom seminarskom radu prikazali smo podatke broja parkiranja na parkiralištu u ulici
Muharema Suljanovića u Prijedoru. Na osnovu podataka koje smo sumirali izvršili smo analizu
karakteristika parkiranja na ovom parking prostoru. Istraživanje je utvrdilo da na ovaj parking
prostor, koji se nalazi u samom centru grada, ne dolazi veliki broj vozila. Iako je parking ima
mali broj parking mjesta, samo 12, tokom dana u većini slučajeva je poprilično prazan. Razlog
malog broja parkiranja je iz više razloga. Ovaj parking prostor je novoizgrađen i moguće je da sa
njim nisu upoznati svi vozači. Takođe, ovaj parking prostor, iako se nalazi na 100 metara od
glavnog šetališta, prihvata saobraćaj koji veže centar grada sa stambenim zonama koje imaju
svoje parkinge. Sa druge strane šetališta postoji dosta veći parking prostor, koji se nalazi između
šetališta i svih ostalih važnih gradskih objekata, škola, muzeja, kafića... U neposrednoj blizini
ovog parkirališta se nalaze i parkirališta stambenih zgrada, pa je i to jedan od razloga manjeg
broja parkiranja na posmatranom parking prostoru. Prilikom brojanja smo utvrdili da se vozila
obično zadržavaju kratko na parking prostoru kao rezultat pretpostavke da vozači obično
parkiraju na ovo parkiralište da bi obavili neke obaveze i nedugo zatim napustili parking prostor.
Prilikom ovog istraživanja, sproveli smo anketu da utvrdimo motive, trajnost, dostupnost
i druge osobine korisnika ovog parking prostora. Anketirano je u dva dana 70 korisnika ovog
parking prostora i dobijeni su značajni podaci. Korisnici ovaj parking prostor dolaze na njega da
iz različitih motiva, najčešće poslovno i zadržavaju se kratko. U većini slučajeva zadovoljni su
parking politikom grada ali ne bi željeli da se povećaju cijene parkiranja. Najbitniji razlog pri
dolaženju na parking prostor ima je da nađu slobodno parking mjesto.
Sumirajući sve podatke nezavisnog i zavisnog istraživanja, došli smo do zaključka da
ovaj ovaj parking prostor zadovoljava sve kriterijume ali i da nije u potpunosti iskorišten njegov
kapacitet.
7. Literatura

1. Milosavljević, N., (2010)., Parkiranje, Saobraćajni fakultet, Beograd.

2. Tomić. M., (1995)., Parkiranje i parkirališta, Saobraćajni fakultet, Beograd.
3. http://www.vtsnis.edu.rs/Predmeti/parkiranje_i_terminali/1_parkiranje.pdf (28.01.2015.)
4. http://www.gf.unsa.ba/portal/saobracajnice/parking.pdf (28.01.2015)
PRILOG