Sveučilište u Rijeci

Pomorski fakultet

KARLO JERKIN,KRISTIJAN VRANIĆ

ANALIZA AUTOBUSNE LINIJE 21

PROJEKTNI ZADATAK

Rijeka,2020.

1
 Sveučilište u Rijeci

Pomorski fakultet

ANALIZA AUTOBUSNE LINIJE 21

Kolegij : Tehnologija kopnenog prometa

Studij : LMPP 3

Mentor : izv,prof.dr.sc.Siniša Vilke , Tomislav Krkljan , mag.ing.traff

Student : Kristijan Vranić ,Karlo Jerkin

Rijeka,prosinac 2020

2
Sadržaj

3
1.UVOD

U ovom seminaru analizirati ce se prometne linije na temelju prikupljenih podataka na

terenu. Linija broj 21 jedna je od 4 linije koje spajaju grad Rijeku sa dijelovima Viškova. Što
se tiče frekventnosti najmanje je rasprostranjena među te 4 . Vrlo je značajna linija jer spaja
krajnje dijelove viškova i manji dio Kastva sa Viškovom i Rijekom. Da nema autobusne
linije 21, oko 2 tisuce ljudi moralo bi nekoliko kilometara pjesačiti do najbliže stanice koja je
u Vožišću ili Gornjim srokima.Jedini izbor koji bi preostao ljudima je taj da putuju
autobusnom linijom broj 18 ali putnici ne bi mogli putovati do Viškova nego samo do Kastva
i Rijeke

Ova tema odabrana je sa ciljem prikaza trenutačnog stanja autobusne linije broj 21, koliko
posvećuje pažnju toj liniji koja je velike važnosti za malo udaljenije dijelove Viškova i treba
li se unaprijediti struktura te linije.

Kako bi saznali odgovore na ta pitanja provedena su između istraživanja ne temelju

čijih podataka ćemo moći analizirati i donijeti zaključak

Ovi podaci se ne mogu uzeti sa 100% vjerodostojnošću za uobičajenu vožnju tom busnom
linijom s obzirom na virus Covid-19 jer je broj ljudi u autobusu ograničen i razmak između
ljudi koji koriste bus mora biti minimalno 2 metra .

4
2.KD AUTOTROLEJ D.O.O.

KD Autotrolej d.o.o. javni je gradski i prigradski prijevoznik putnika na području

Grada Rijeke i uže okolice 

Autotrolej danas obavlja prijevoz sa 174 vozila na 53 različite linije povezujući 13 gradova i
općina, odnosno 102 solo vozila, 49 zglobnih, 19 minibus (10 SPP), 3 kombi vozila (2 za
prijevoz osoba s invaliditetom) i jedan turistički autobus na kat za razgledavanje grada. Od
ovog broja, kako je naznačeno, na stlačeni prirodni plin je ukupno 40 vozila, dok na smjesu
ukapljenog naftnog plina i dizela prometuje ukupno 12 vozila. Ostala vozila kao pogonsko
gorivo koriste dizel.

Misija KD Autotroleja je u suradnji sa osnivačima, a u djelokrugu prenesenih ovlasti za

obavljanje komunalne djelatnosti javnog prijevoza pružanje kvalitetne usluge prijevoza
putnika
uz aktivnosti na kontinuiranom poboljšavanju njezine kvalitete, dostupnosti, pristupačnosti,
udobnosti i sigurnosti te stalna briga o svim korisnicima usluga i zadovoljstvu radnika te
povećanje ekološke svijesti građana i njihovu preorijentaciju na korištenje svih oblika javnog
gradskog prijevoza.

KD Autotrolej d.o.o. Rijeka zajedničko je Društvo Grada Rijeke, kao većinskog vlasnika, i
osam susjednih gradova i općina i to: Grad Rijeka 82,81%, Grad Bakar 2,73%, Općina Čavle
3,25%, Općina Jelenje 1,79%, Grad Kastav 1,67 % Općina Klana 1,27%, Općina Viškovo
2,25%, Općina Kostrena 2,65%, Grad Kraljevica 0,83% i Općina Matulji 0,75%.

2.1 POVIJEST I RAZVOJ AUTOTROLEJA

Početak Autotroleja smatra se davne  7.11.1899  kada je, uvođenjem električnog

tramvaja utemeljeno i poduzeće čija je djelatnost javni gradski prijevoz putnika, iako su prve
organizirane linije Rijekom prolazile još od 1874 Godine

Gradski autobusni prijevoz u Rijeci uveden je 29. lipnja 1931. godine s trima linijama.Za
vrijeme Drugog svjetskog rata jedino dostupno prijevozno sredstvo u gradu bio je tramvaj.
Bombardiranjem na više mjesta oštećena je pruga pa je promet nekoliko puta bio obustavljen,

5
a od veljače do srpnja 1945. godine javni je prijevoz putnika bio potpuno prekinut. Razrušeni
grad nije mogao odmah izgraditi svoju prometnu politiku. Tramvajski i autobusni promet u
Rijeci i prigradu od svibnja do polovice srpnja 1945. godine potpada pod upravu Državnog
autopoduzeća Hrvatske. Od srpnja DAPH ustupa cijelu organizaciju gradskog i prigradskog
prometa Rijeke Upravi gradskih komunalnih usluga. Vozni park preuzet od DAPH-a sastojao
se od 11 starih autobusa, 25 teretnjaka, jednog manjeg teretnog vozila i 5 tramvajskih vozila s
prikolicama

Početak pedesetih godina donosi promjene . U Rijeci se ponovno počinje raspravljati o

uvođenju u gradski promet suvremenijih i rentabilnijih prijevoznih sredstava – trolejbusa, što
bi omogućilo bržu i udobniju vožnju građana.

Ukidanjem tramvajskog prometa kroz središte grada, stvorena je mogućnost izmjene i

produljenja trolejbusne trase, a primjereno naraslim potrebama u javnom gradskom prometu,
u ožujku 1953. godine poduzeće mijenja naziv u Autotrolej poduzeće.

1993. godine, Autotrolej postaje društvo s ograničenom odgovornošću te mijenja ime u Javno
poduzeće Autotrolej d.o.o. Rijeka. Autotrolej tada postaje zajedničko poduzeće, čiji je
većinski vlasnik grad Rijeka, te susjedni gradovi i općine.

Slika 1 Tramvaj

Izvor: https://www.autotrolej.hr/autotrolej/povijest

Vizija KD Autotroleja postati centar poslovne izvrsnosti na hrvatskom tržištu javnog

prijevoza putnika, odnosno sa stajališta organizacije postati prepoznatljiv po sustavu

6
vrijednosti, modelima i pravilima koji za interes imaju dugoročno povoljnu tržišnu
poziciju,odnosno zadovoljne korisnike, motivirane zaposlenike, usmjerene na aktivno
sudjelovanje u izgradnji i unapređenju sustava kvalitete , optimalnosti i očuvanju okoliša s
minimiziranje
negativnih i maksimiziranjem pozitivnim utjecaja na okolinu za osiguranje održivog razvitka.

2.2STRUKTURA AUTOTROLEJA

Slika 2 Struktura autotroleja

Izvor: https://www.autotrolej.hr/autotrolej/organizacijska-struktura/

KD Autotrolej d.o.o. Rijeka zajedničko je Društvo Grada Rijeke, kao većinskog vlasnika, i
osam susjednih gradova i općina i to: Grad Rijeka 82,81%, Grad Bakar 2,73%, Općina
Čavle3,25%, Općina Jelenje 1,79%, Grad Kastav 1,67 % Općina Klana 1,27%, Općina
Viškovo 2,25%, Općina Kostrena 2,65%, Grad Kraljevica 0,83% i Općina Matulji 0,75%.

7
3.LINIJA 21

Linija 21 jedna je od 33 prigradskih linija čija je zadaća povezivanje Rijeke sa dijelovima

Viškova sve do Brnčića.Linija 21 jedna je od manje frekventnih linija jer većina putnika
putuju busom sa brojem 20 ili 19 jer imaju gotovo pa sve iste stanice kao i broj 21.Razlika je
ta što linija 21 putuje također i kroz Kose,Kudeje i Brnčiće.

Linija 21 sa vožnjama tijekom radnog dana ukoliko kreće u 4 i 53 ukoliko kreće iz smjera
Brnčići- Rijeka ,a ukoliko kreće iz Rijeka prema Brnčićima onda u 6 :00

Linija 21 vozi otprilike svakih 60 – 90 minuta osim ranojutarnjih ili kasnih večernjih sati gdje
busevi voze u razmaku od otprilike 3 sata

Tijekom vikenda i praznika iz Rijeke prema Brnčićima kreće u 7 i 15 a iz Brnčića prema

Rijeci u 4 :53.

Slika 3.Vozni red polazak

Slika 4,Vozni red povratak

Izvor: https://www.autotrolej.hr/att/wp-content/uploads/2020/12/l19-20-21-24122020.pdf

8
 Slika 5.Mreža prigradskih linija

Izvor: https://www.autotrolej.hr/att/wp-
content/uploads/2020/02/autotrolej_mreza_prigradskih_linija.pdf

9
4.ANALIZA PUTNIKA

Analizirati ćemo koeficijent popunjenosti autobusa i koeficijent izmjenjivosti putnika,

odnosno koliko ukupno putnika ulazi i izlazi na određenoj stanici. Analiza je provedena 21.
prosinca 2020. godine u popodnevnim satima. Prosječno trajanje jedne vožnje, od početne
stanice do zadnjeg stajališta traje 40ak minuta. Autobus koji prometuje na liniji 21, obično
ima kapacitet od 90 putnika, od toga 29 sjedećih mjesta, te 61 stajaće mjesto

4.1SMJER KOSI- DELTA

Vrijeme polaska sa stanice Kosi bilo je u 12:30 sati. U nastavku ćemo putem tablice i
dijagrama prikazati iskorištavanje kapaciteta te broj ulaska i izlaska putnika promatrane linije
21.

STANICA  ULAZ IZLAZ UKUPN POPUNJENOS IZMJENJIVOS

PUTNIK PUTNIK O T T
A A

Kosi 7 0 7 0.078 1
Jardasi 4 0 11 0.122 0.363
Brnčići 3 1 13 0.144 0.307
Krajevac 4 0 17 0.189 0.235
Rudno 2 1 18 0.2 0.167
Kudeji 0 1 17 0.189 0.059
Ferenci 3 2 18 0.2 0.278
Pesčići d.
park 
Dovic. 1 0 19 0.211 0.053
parabella
Brnasi 3 1 21 0.233 0.19
Vozišće 4 1 24 0.267 0.208
Viškovo 7 5 26 0.289 0.461
groblje
Viškovo 8 6 28 0.311 0.5
centar
Furićevo 3 3 28 0.311 0.214
pumpa
Gornji 2 6 24 0.267 0.333
Marinići
Marinići 2 2 24 0.267 0.167
dom
Turkovo 2 0 26 0.289 0.078

10
 Pehlin 3 2 1 27 0.3 0.111
pošta
Pehlin 1 4 2 29 0.322 0.207
Rujevica 5 1 33 0.367 0.182
Podmurvic 5 1 37 0.411 0.162
e tuš
Podmurvic 2 0 39 0.433 0.051
e spomenik
Tehnički 6 8 37 0.411 0.378
fakultet
Nikole 0 15 22 0.244 0.681
Tesle
Riva 0 12 10 0.111 1.2
Fiumara 0 5 5 0.056 1
Delta 0 5 0 0 /
Ukupno 79 79

Tablica 1. Iskorištavanje kapaciteta linije 21 u smjeru Kosi-Delta

Grafikon 1. Ulazak i izlazak putnika iz autobusa linije 21 u smjeru Kosi-Delta

Grafikon 1 prikazuje ulazak i izlazak putnika na stanicama u smjeru Kosi-Delta na liniji 21.
Može se vidjeti da je najviše putnika ušlo na stanici Viškovo centar, dok je najviše putnika
izašlo na stanici Nikole Tesle.

11
4.2 Smjer Delta-Kosi 

Vrijeme polaska sa stanice Delta bilo je u 14:50 sati. U prilogu ćemo prikazati tablični i
grafički prikaz iskorištavanja kapaciteta te ulaska i izlaska putnika promatrane linije 21.

STANICA ULAZ IZLAZ UKUPN POPUNJENOS IZMJENJIVOS

PUTNIK PUTNIK O T T
A A
Delta 7 0 7 0.078 1
Fiumara 11 0 18 0.2 0.611
Riva 15 0 33 0.367 0.455
Nikole 4 0 37 0.411 0.108
Tesle
Tehnički 4 3 38 0.422 0.184
fakultet
Podmurvic 2 3 37 0.411 0.135
e spomenik
Podmurvic 1 4 34 0.378 0.147
e Tuš
Rujevica 0 1 33 0.367 0.030
Pehlin 1 0 3 30 0.333 0.1
Pehlin 3 1 0 31 0.344 0.032
pošta
Turkovo  3 0 34 0.378 0.089
Marinići 4 10 28 0.311 0.5
dom
Gornji 2 5 25 0.278 0.28
Marinići
Furićevo 1 1 25 0.278 0.08
pumpa
Viškovo 11 5 31 0.344 0.516
centar
Viškovo 3 3 31 0.344 0.194
groblje
Vozišće 0 12 19 0.211 0.632
Gornji 0 10 9 0.1 1.111
Sroki
Kosi 0 9 0 0 /
Ukupno 69 69

Tablica 2. Iskorištavanje kapaciteta linije u smjeru Delta-Kosi

12
Grafikon 2. prikazuje ulaske i izlaske putnika po stanicama linije 21 u smjeru Delta-Kosi. Iz
ovog grafikona možemo vidjeti da je najviše putnika ušlo na stanici Riva, dok je najviše
putnika izašlo na Vozišću.

13
5. Koeficijent popunjenosti autobusa

Koeficijent popunjenosti autobusa prikazuje koji je omjer broja putnika u autobusu sa

ukupnim kapacitetom autobusa na svakoj pojedinoj stanici, što nam govori i sljedeća formula:

koeficijent popunjenosti = ukupan broj putnika u autobusu / kapacitet autobusa

5.1 Koeficijent izmjenjivosti putnika

Koeficijent koji prikazuje omjer ukupnog broja putnika u autobusu koji ulaze i izlaze na
pojedinoj stanici sa brojem putnika u autobusu. Formulom to možemo prikazati ovako:

koeficijent izmjenjivosti =  ukupan broj putnika koji ulaze/izlaze  /  broj putnika u autobusu

5.2 Srednji broj putnika

Srednji broj putnika prikazuje omjer između ukupnog broja svih putnika i ukupnog broja svih
stanica. Zbroj svih putnika prikazuje ukupan broj putnika u smjeru Kosi-Delta te ukupan broj
putnika u smjeru Delta-Kosi. Pod ukupnim brojem stanica, smatramo sve stanice od početne
do krajnje stanice, odnosno od zadnje stanice do početne. Formulom se to može prikazati
ovako:

Srednji broj putnika =  ukupan broj svih putnika / broj stanica

Srednji broj putnika = 79 + 69 / 27 +19 = 3,2 = 3 putnika

Ovaj izračunati srednji broj putnika, u ovom slučaju 3 putnika, znači da je otprilike u
autobusu po stanici bilo troje putnika, u jednom obrtaju autobusa(od početne stanice do
zadnje i od zadnje stanice do početne).

14
6.ZAKLJUČAK

Na temelju ovog projekta, odnosno promatranja rute linije 21 u oba smjera moglo se uočiti da
je prometna infrastruktura i suprastruktura bolje uređena u gradu Rijeci nego općini Viškovo.
Na nekim stanicama u općini Viškovo nema čak ni natkrivenog dijela stanice, niti klupica za
sjedenja dok se čeka autobus i da ne postoji točan naziv stanice, dok se u širem centru Rijeke
može vidjeti da su stanice ipak malo bolje uređene, gotovo svaka od njih lijepo je iscrtana,
čitko se može pročitati naziv stanice i imaju natkriveni dio, kao i klupe za sjedenje.
Što se tiče cijena karata, autotrolej je vodeći na tržištu u Primorsko-goranskoj županiji, on je
monopol na tržištu, i što se financija tiče, ova vrsta gradskog prijevoza najpovoljnija je za
stanovnike te županije. Također, studenti i školarci, kao i umirovljenici i osobe sa
invaliditetom, djeca hrvatskih branitelja i osobe slabijih primanja imaju subvencionirane
mjesečne autobusne karte, neki čak i besplatne. S obzirom na trenutnu situaciju sa virusom
COVID-19, mogli smo primijetiti da je autobus i dalje dosta popunjen, uzevši u obzir da dosta
ljudi radi od kuće ili radije ide vlastitim prijevozom kako se ne bi izložili riziku oboljenja od
virusa.

15