POMORSKA ORIJENTACIJA BOSNE I HERCEGOVINE NA POMORSKE LUKE PLOE I METKOVI

Kap. Pero Vidan, dipl.ing, Pomorski fakultet u Splitu, Split, Hrvatska

Toni Jelii Hrvatski hidrografski institut, Zrinsko Frankopanska, Split, Hrvatska

Frane Kasum, student Pomorski fakultet u Splitu, Split, Hrvatska

Saetak Bosna i Hercegovina je pomorski orijentirana zemlja sa izlazom na more u gradiu Neumu. Turistika orijentacija Neuma onemoguila je njegov razvoj u industrijsku luku. BiH orijentirala se na luku Ploe kao izlaz na more. U ovom radu autori obrazlau perspektivu razvoja prometne infrastrukture BiH i irenje prometa na luki bazen Metkovi zbog preoptereenosti luke Ploe. Uz navedeno utvruju se prednosti ovih dviju luka izgradnjom koridora Vc. Keywords: pomorska orijentacija, luka Ploe, luka Metkovi, koridorVc

Uvod BiH je drava sa izlazom na more u luci Neum. Neum se razvio kao turistiko i trgovako sredite. Njegov geostrateki poloaj dri se vanim zbog okruenja. ine ga industrijsko podruje BiH u zaleu, Republika Hrvatska sa lukama Dubrovnik i Ploe. Zbog prirodnih uvjeta, more BiH spada u zatvorena mora. Ugovorom izmeu bive SFRJ i Italije iz 1968., BiH je ostala bez pristupa otvorenom moru. Iako luka Neum ima zadovoljavajue prirodne uvjete primjerice gaz cca 24 m i zaklonjenost luke od vremenskih nepogoda, luka Neum se ne dri najboljom opcijom za razvoj industrijske luke. Razlog tome vidi se u izgraenosti turistikih objekata, slaboj prometnoj povezanosti sa zaleem, zatvorenosti mora i slaboj cirkulaciji morskih strujanja koja bi mogla biti otegotan imbenik ekoloke zatite. Cestovna infrastrukturna mrea BiH ini oko 10% magistralnih i oko 4% regionalnih puteva, dok su auto-ceste u izgradnji.1 Gustoa cestovne mree u (mjereno km/000km2) se procjenjuje za oko 28% niom od prosjene gustoe u regiji Jugoistone Europe. Predvia se izgradnja Vc koridora u 2015. godini.2 Ukupna duina eljeznikih pruga se procjenjuje na 1031 km, emu treba dodati i industrijske kolosijeke do svakog znaajnijeg proizvodnog kapaciteta. Ovo eljeznikim operatorima daje mogunost direktnog pristupa u preuzimanju i isporuci svih vrsta robe.3 Vodni promet u Federaciji BiH nije razvijen. Izuzetak je rijeka Sava i luka Bosanski amac. Rijeka Sava ima II. i III. klasu plovnosti. Du toka rijeke postoji velik broj zavoja koji usporavaju plovidbu. Prosjena irina rijeke kree se oko 150 m, dijeli se na tri sektora, sektor Gornja Sava od Siska do Bosanske Gradike, sektor Srednja Sava od Bosanske Gradike do Srijemske Mitrovice i sektor Donja Sava koji se protee od Srijemske Mitrovice do Beograda.

1 2

www.wikipedia.org www.obz.hr/hr/pdf/KoridorVC.pdf 3 bs.wikipedia.org/.../eljezniki_saobraaj_u_Bosni_i_Hercegovini -

1. Geoprometni poloaj Bosne i Hercegovine Bosna i Hercegovina zauzima vaan geostrateki poloaj June Europe. Dri se nezaobilaznim podrujem u povezivanju Srednje i Istone Europe sa Jadranom te istoka Hrvatske sa njenim jugom. Sustav prometne infrastrukture jedan je od kljunih imbenika koji meusobno utjeu na gospodarski, socijalni i prostorni razvitak pojedine regije, pa i drave. Prometna infrastruktura u procesu valorizacije, namjene i koritenja prostora ogleda se u sljedeim elementima: omoguuje koritenje prirodnih resursa, utjee na lociranje gospodarskih kapaciteta i stanovnitvo, utjee na tijekove urbanizacije, razvitak naselja i kvalitetu ovjekova okolia i utjee i potie razvitak manje razvijenih podruja. Od osnovnih geoprometnih znaajki, koje obiljeavaju BiH, u prvome redu je vrlo povoljan poloaj u odnosu na glavne europske prometne tokove (slika 1). Postojea cestovna veza izmeu Sjeverne Bosne do ua Neretve i luke Ploe nije u skladu sa zahtjevima suvremenog prometa. Posljedice rata od 1991. do 1995. godine u ovom podruju su doprinijele problematinom stanju cesta i potrebi za modernizacijom mree. Unutar Europskog sustava glavnih prometnih cesta (European Agreement of Main International Arteries-AGR) ovaj pravac je oznaen kao E-73. Meunarodnu vanost pravca naglaavaju odreene inicijative, asocijacije i projekti. Cesta E-73 je unutar Paneuropskog koridora Vc jedan je od najvanijih ogranaka Trans European Motorways-TEM i Trans European Rail-TER projekta, a nezaobilazna je trasa buduih prijevoza u kombiniranom prometu, posebno s obzirom na potencijal kanala od Vukovara do amca. U irim razmjerima, cestovni pravac E-73 povezuje europski sjever s Jadranom i od vitalnog je znaaja u gospodarskom povezivanju, prometu ljudi i dobara, te u transferu ostalih vidova ljudske djelatnosti.4

www.obz.hr/hr/pdf/KoridorVC.pdf

Ono se oituje u: racionalnom povezivanju slavonskog i bosansko hercegovakog prostora s Jadranom preko luke Ploe, odnosno ire povezivanje srednje Europe s Jadranom povoljnijem povezivanju specifinih gospodarskih cjelina, s posebnim naglaskom na poljoprivredu i turizam drutvenokulturnom i civilizacijskom proimanju razliitih drava i regija, s razvojnim pobudama u prostoru du trase te s drugim pozitivnim utjecajima.5

Slika 1 Europski prometni koridori

(Izvor: www.prometna-zona.com/koridori.html)

Ukoliko se koridor Vc zavri do 2015. godine, dri se da bi se cestovni promet poveao za 70%.6 Transverzala spaja glavni grad BiH sa lukom Ploe i pribliava ga zapadnim susjedima (tablica 1). Uz to, prometni koridor Vc spaja se sa ostalim europskim prometnim koridorima. Predvia se da e koridor Vc biti dug priblino 330 kilometara. Protee se u smjeru Budimpeta - Osijek Sarajevo Ploe. Dri se najznaajnijim putnim smjerom u BiH.
5 6

www.obz.hr/hr/pdf/KoridorVC.pdf www.obz.hr/hr/pdf/KoridorVC.pdf

Predstavlja najkrai put izmeu Srednje Europe i Jadrana. Prolazi sredinjim dijelom zemlje u smjeru sjever (North-N) jug (South-S) od Donjeg Svilaja do granice BiH N od luke Ploe. Dri se da je vie od 50% stanovnitva i privredne aktivnosti BiH u podruju prolaska ovog koridora.7 Projekt spajanja trgovine i transporta odgovor je na znaajan porast prometa do kojeg je dolo zahvaljujui industrijskom restrukturiranju u BiH. Tablica 1 Udaljenost Sarajeva od Ploa i talijanskih sredita Gradovi Sarajevo Ploe 184 Pescara 484 Rim 1579 Milano 996

(Izvor: www.obz.hr/hr/pdf/KoridorVC.pdf)

2. Orijentiranost Federacije Bosne i Hercegovine na pomorsku luku Ploe i Metkovi Od svih jadranskih luka, BiH je najbolje povezana s lukom Ploe u Republici Hrvatskoj. Luka Ploe je jadranska luka koja se razvijala kao luka za promet robe iz Bosne i Hercegovine. Povezana je s cestom i eljeznicom sa BiH. S pomorskog gledita za luku Ploe (slika 2) moe se rei da je duboko uvuena u obalu kopna, a nalazi se neposredno sjeverozapadno (North West - NW) od ua rijeke Neretve. Pozicija luke Ploe je 43o 02,2 N 17o 25,5 E. Ona se prikazuje na razliitim pomorskim kartama i navigacijskim publikacijama u izdanju Hrvatskog hidrografskog instituta (HHI) i drugih izdavaa.

www.fmpik.gov.ba/

Slika 2 Luka Ploe

(Izvor: www.mcs.hr/ploce)

Statistiki pokazatelji donose zanimljive podatke o prometu razliitih vrsta tereta u luci Ploe (Tablica 2 i 3, Graf 1). Tablica 2 Promet razliitih vrsta tereta u luci Ploe
1988 GENERALNI TERET SUHI RASUTI TERET TEKUI TERET UKUPNO 881 3.366 360 4.577 1991 521 1.356 336 2.213 1994 206 39 23 268 1997 301 275 137 713 2000 266 417 121 804 2002 396 474 193 1.063

(Izvor: www.mcs.hr/ploce/informacije_brodovi)

Graf 1 Grafiki prikaz prometa razliitih vrsta tereta u luci Ploe

(Izvor: www.mcs.hr/ploce)

Tablica 3 Najvea veliina brodova u luci Ploe

u metrima Najvea duljina (LOA) Najvea irina Najvei gaz Najvea nosivost (TDW) Za tankere: Najvea irina Za rijeku Neretvu: Najvea duljina (LOA) Najvei gaz Najvea nepokretna toka Najvei gaz 80 4,5 14,5 10,5 (Izvor: www.mcs.hr/ploce) 264 14,85 47,5 34,06 27 89,1 230 30 10,5 35.000 u stopama 760 100 34,06

Najava gradnje novog kontejnerskog terminala dri se dobrom investicijom za budunost razvoja lukog prometa luke Ploe. S druge strane, novonastale nesuglasice vlada Republike Hrvatske i BiH u svezi naftnog terminala dre se preprekom rasta prometa luke Ploe. Razlozi smanjene koliine tereta u novije vrijeme vide se u gospodarskim kretanjima u Europi i nedovrenosti autoceste Dalmatine do Ploa. Razvoj luke Ploe u daljnjoj budunosti dri se ogranienim zbog nemogunosti prostornog irenja luke. Stoga se dri potrebnim orijentacija tereta za manje brodove na bazen Metkovi. Metkovski bazen je sastavni dio luke Ploe. Ogranienje brodova je 4,5 m gaza na ulazu u ue rijeke Neretve, 5 m za plovidbu rijekom i 14 m visine pri plovidbi ispod Rogotinskog mosta. Kapaciteti bazena Metkovi: Terminal za pretovar rasutog cementa - duina obale 110 m - dubina rijeke 5 m - kapacitet jednokratnog uskladitenja 4000 t kapaciteti pretovara 200 t/h Terminal za pretovar generalnih tereta - duina obale 200 m - dubina rijeke 5 m - auto-dizalice 3 kom - viljukari - traktori1 kom - otvorena skladita - zatvorena skladita Terminal za pretovar troske - duina obale 500 m - dubina rijeke 5 m - kapacitet jednokratnog uskladitenja 10 000 t - obalna dizalica nosivosti 5 t 1 kom - utovariva - vuno sredstvo 1 kom 1 kom 10 000 m2 1300 m2 4 kom

 Silos za rasuti cement - kapacitet uskladitenja - kapacitet pretovara 4.000 t 200 t/sat.

Do 1991. lukom Metkovi se otpremale zamjetne koliine troske za luku Split i drva za Italiju. Za uspjenije iskoritavanje luke vano je poveati dubinu rijeke Neretve i njenog ua. Poveavanje dubine rijeke mogue je: jaruanjem, postavljanjem ustava na ulazu u rijeku i kombinacijom spomenutih dvaju naina. Jaruanje bi omoguilo promet brodova veeg gaza, a samim tim i nosivosti. U budunosti je mogua gradnja Rogotinskog mosta koji bi imao veu visinu ili opremanje postojeeg postrojenjem za njegovo otvaranje na sredinjem luku. Postavljanje ustava na rijeci je jedan od planova bliske budunosti Hrvatske vodoprivrede. Uloga ustava koje bi bile pozicionirane kod Rogotina sluile bi zaustavljanju ulijevanja mora za vrijeme ljetnih mjeseci. Na taj nain smanjile bi se teta u poljoprivredi koje nastaju zaslanjivanjem tla. Ukoliko postoji potreba za izdizanje razine rijeke postavljanjem ustava, potrebno je planiranu ustavu prilagoditi prometu brodova. Luka Metkovi mogla bi se opremiti i postrojenjem za manipulaciju tereta sa teglenica odnosno LASH SEABEE BACAT CONDOCK.

LASH (Lighter Aboard Ship) (slika 3) su posebno konstruirani brodovi za prijevoz teglenica koji ponekad osim teglenica mogu prevoziti i odreenu koliinu kontejnera. Ukrcaj i iskrcaj teglenica obavlja se uz pomo krmene dizalice.

Slika 3 LASH brod

(Izvor: http://www.hazegray.org/worldnav/usa/aux_seal.htm#akb)

Slika 4 SEABEE brod u plovidbi

(Izvor: http://www.hazegray.org/worldnav/usa/aux_seal.htm#akb)

SEABEE (slika 4) se u naelu ne razlikuju od LASH brodova. Teglenice su im dva puta vee od onih u LASH sustava, pa zato ne odgovaraju veini europskih plovnih putova osim najveih rijeka (Rajna, Laba, Rhona).8

Teglenice su dimenzija 29,7 m duljine x 10,7 m irine x 16'11"5,2 m visine, gaza 6 m 8 (Izvor: http://www.hazegray.org/worldnav/usa/aux_seal.htm#akb)

SEABEE brodovi krcaju do 38 teglenica, imaju nekoliko paluba (najee tri) za razliku od LASH brodova. BACAT (Barge Aboard CATamaran) brodovi su nosai teglenica polukatamaranske konstrukcije. Graeni su tako da samo krmeni dio, tonije oko 1/3 broda ima katamaranski oblik. Od tri glavna sustava nosaa teglenica BACAT sustav je najnoviji u FLO FLO (Float on-Float off) tehnologiji. Ukrcaj i iskrcaj ovih brodova jo je krai nego kod LASH i SEABEE brodova i traje 6 sati. BACO brodovi (Barge / Container Carrier) (slika 5) su namijenjeni za prijevoz kontejnera i teglenica. Osnovna im je znaajka rada princip dokova. Teglenice uplovljavaju u sredite broda kroz otvorena pramana vrata To se postie uzimanjem balasta i sputanjem broda na niu razinu. Dimenzije teglenice su 24 m duljine x 9,50 m irine x 7 m visine (prazna) i gaza 4,10 m.

Slika 5 Ukrcaj BACO broda

(http://www.globalsecurity.org/military/systems/ship/barge-carrier-var.htm)

CONDOCK (CONtainer/DOCK) brodovi su nastali kombinacijom kontejnerskog broda i doka. Velika skladita ovih brodova mogu biti nakrcana s RORO teretom preko krmene rampe, ili klasinim vertikalnim nainom LO LO (Lift on/Lift off).

Prilikom operacija teretom kod tipova brodova FLO-FLO tehnologije, matica brod bi mogao stati usidren na moru u blizini ua rijeke Neretve. Teglenice bi uz pomo tegljaa mogle u konvojima ploviti do Metkovia. Ovakav sustav omoguuje povezivanje mora sa zaleem uz relativno ne male investicije. Luka Metkovi je meunarodna pomorska luka. Njen razvoj mogu je koritenjem programa Marco Polo i PHARE programa za razvoj vodnog i priobalnog prometa. Razvoj priobalnog prometa omoguio bi orijentaciju BiH na ostale jadranske i mediteranske luke. Postavlja se hipoteza da je promet robe lukama Ploe i Metkovi promjenjiva veliina koja e ovisiti o: stanju infrastrukture, stanju lukih postrojenja, pouzdanosti primjenjenih razliitih tehnikih i tehnolokih sustava, organizacijskim uincima, vremenskim uvjetima, brzini putovanja robe te ostalim parametrima.

3. Analiza protoka robe na prometnicama i u lukama Vremenski uvjeti za koje se oekuje da e utjecati na protok robe su: fiziko stanje prometnica, organizacijski uinci transporta i protok graninog prijelaza.

Fiziko stanje prometnica sa sigurnosnog aspekta odnosi se na: ukupan broj zavoja, stanje oteenosti cesta, maksimalnu brzinu kretanja, prolaz kroz mjesta koja utjeu na smanjenje brzine transporta,

 prolaz kroz gradove koji utjeu na smanjenje brzine transporta, fiziko stanje vertikalne signalizacije i fiziko stanje horizontalne signalizacije itd. Organizacijski uinci odnose se na optimizacija prekrcaja odnosno skladitenja robe. Brzina prekrcaja robe rauna se prema formuli9:

t i = t m + t i' + t d 3
i =1

(1)

gdje su; n- broj vremenskih faza u ciklusu djelovanja manipulacijskog sredstva na istovar, ti- ukupno vrijeme ukrcaja/iskrcaja, td3- gubitak vremena pri istovaru i ti'- vrijeme efektivnog istovara. Potrebno je smanjiti komponentu kanjenja odnosno optimizirati proces kako bi se smanjili neeljeni financijski gubitci. Takoer potrebno je odabrati transport sa odgovarajuim vozilima visoke pouzdanosti. Protok robe preko graninog prijelaza rauna se prema formuli :

Q Tp

(2)

gdje su: Q - je broj vozila, Tp - vrijeme boravka u voru, Tp= ti

(3)

upanovi, I., Organizacija i praenje uinka cestovnih prijevoznih sredstava, FPZ Zagreb, Zagreb, 1993.

Tp= * Ts, Ts - vrijeme graninog propusta jednog kamiona (vagona), - broj kamiona (vagona) / graninom terminalu i Q - prosjena koncetracija entiteta.8

(4)

U tom smislu valja ukljuiti u prometnu strategiju sve prometne aspekte i graditi uinkovitu logistiku u: politikom, kadrovskom, pravnom, graevisnkom, carinskom, pediterskom, agencijskom, sigurnosnom, ekolokom, hotelskom i ugostiteljskom i financijskom smislu.

ZAKLJUAK Predlae se ukljuivanje luke Ploe, bazena Ploe i Metkovi, u strategiju prometnog razvoja BiH za pomorski razvoj. U njemu valja naglasiti nunost rekonstruiranja cestovnih i eljeznikih prometnica prema spomenutim lukama. Strategija razvoja pomorskog prometa BiH i Strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske iz 1999. trebale bi se usklaivati na poljima zajednikih interesa. To bi trebalo ukljuivati i incijativu dovretka izgradnje zaobilaznice luka Ploe i Metkovi te spoja na autocestu Dalmatinu. Dri se da bi rjeavanje prometnih infrastruktura luka u Republici Hrvatskoj smanjilo prometne trokove za BiH.

Izgradnja koridora Vc trebao bi biti izgraen kao auto cesta koja bi radi bolje iskoristivosti prolazila blizinom veih gradova i industrijskih sredita. On se dri povoljnim za buduu prometnu orjentaciju BiH na luke Ploe i Metkovi. Zbog bolje protonosti tereta, predlae se ubrzanje rekonstrukcije eljeznikog kolosijeka i potpuna elektrifikacija eljeznice. Predlae se bolja iskoristivost rijeke Neretve i luke Metkovi za promet manjih brodova. Potrebno je poveati kapacitet graninog prijelaza otvaranjem dodatnih prijelaznih traka i poveanjem carinskog terminala. Postoji potreba robnog centra gdje bi se roba kontrolirala, prekrcavala u druga transportna sredstva (kontejneri, palete itd.) te preusmjeravala za odredita. Potrebno je napraviti algoritam tijeka robe multimodalnog transporta (eljezniki, cestovni, vodni i morski promet), koji bi ukljuio prekrcaj robe i protok robe sa zakanjenjima i predvianja sume svih zakanjenja. Valjalo bi napraviti posebnu studiju koja bi razmatrala ekonominost mogueg multimodalnog transporta prema BiH. Dri se nunim napraviti prometnu strategiju koja bi uz ukljuivala partnerstvo sa lukom Ploe i Metkovi kao najbliim spoj BiH sa morem. Obalnim morskim prometom trebalo bi se spojiti sa vanijim mediteranskim lukim sreditima. U tom smislu valja traiti strateke partnere u lukama sa kojima BiH ima najveu trgovinsku razmjenu te se povezati sa linijskim i obalnim brodarima ili stvoriti uvjete za osnivanje vlastite tvrtke za obalni promet.

LITERATURA 1. www.wikipedia.org 2. www.obz.hr/hr/pdf/KoridorVC.pdf 3. www.hazegray.org/worldnav/usa/aux_seal.htm#akb) 4. bs.wikipedia.org/.../eljezniki_saobraaj_u_Bosni_i_Hercegovini 5. www.obz.hr/hr/pdf/KoridorVC.pdf 6. www.fmpik.gov.ba/ 7. www.mcs.hr/ploce

8. www.globalsecurity.org/.../ cape-mendocino-01.jpg 9. upanovi, I., Organizacija i praenje uinka cestovnih prijevoznih sredstava, FPZ Zagreb, Zagreb, 1993.