STRATEGIJA PROMETNOG RAZVITKA RH ( ELJEZNI KI PROMET)

Aleksandar Horvat

SADR AJ

1. UVOD 2. STUDIJE I PROJEKTI RESTRUKTURIRANJA I MODERNIZACIJE 3. PLAN RAZVITKA HRVATSKIH ELJEZNICA 4. ELJEZNI KA INFRASTRUKTURA 5. POSTOJE A ELJEZNI KA MRE A 6. PRIJEVOZNI KAPACITETI I KOMBINIRANI PROMET 7.RESTRUKTURIRANJE HRVATSKIH ELJEZNICA 8. ZAKLJU AK
2

1. UVOD

Prometovanje eljeznicom u Hrvatskoj zapo elo je 24. travnja 1860.(u vrijeme Austro-Ugarske) kroz hrvatska podru ja, i to kroz Me imurje, na dijelu izme u stajali ta Macinec na dana njoj hrvatsko-slovenskoj granici, akovca i kolodvora Kotoriba prvosagra ena pruga u Hrvatskoj bila je duga ka 42 kilometra i bila je dionica pruge Pragersko - akovec - Kotoriba Nagykanizsa,a time su bile izravno spojene dvije carske metropole: Budimpe ta i Be

 Hrvatske eljeznice su od 8. listopada 1991. samostalna eljezni ka uprava nakon pristupanja Vlade RH COTIF-u,a H postala aktivnom lanicom Me unarodne eljezni ke unije (UIC) (10. lipnja 1992.) ostvareni su svi pravni uvjeti za uklju enje u europski i me unarodni eljezni ki sustav H se nalazi u vlasni tvu RH, a sastoji se od nekoliko tvrtki k eri H Holding, H Cargo, H Infrastruktura, H Putni ki prijevoz i H Vu a vlakova

2. STUDIJE I PROJEKTI RESTRUKTURIRANJA I MODERNIZACIJE

Studija o restrukturiranju Hrvatskih eljeznica, Swedrail, 1993. Strategija razvoja eljezni kog prometnog sustava Republike Hrvatske, Institut prometa i veza, Zagreb, 1997. Studija o restrukturiranju Hrvatskih eljeznica, Canac, 1997. Projekt modernizacije i restrukturiranja Hrvatskih eljeznica, 1998.

 saniranje infrastrukture o te ene u ratu obnova najnu nijeg dijela prijevoznog parka i ponovno uspostavljanje prometa na pravcima i dijelovima mre e koji su zbog okupacije bili izvan prometa u razdoblju od 1994. do 1997. godine ostvarena su ulaganja od 1.465 milijuna kuna, financirana u najve em dijelu kreditnim sredstvima

 projekt H -a u suradnji s IBRD-om i EBRD-om: pove anje proizvodnosti rada 8,5 posto godi nje i smanjenje broja zaposlenika smanjenje tro kova poslovanja rje avanjem nerentabilnih pruga i vlakova u putni kom prometu svo enje transfera za poslovanje H -a iz dr avnog prora una na razinu od 0,9 posto BDP-a investicije u eljeznicu predvi aju se u ukupnom iznosu od oko 3 milijarde kuna za cijelo petogodi nje razdoblje (1997.-2002.), uklju uju i obnovu (506 mln kuna)

3. PLAN RAZVITKA HRVATSKIH ELJEZNICA

Strategija razvitka eljezni kog prometa temelji se na potrebi zadovoljenja prometnih zahtjeva, jadranskoj orijentaciji Hrvatske, strategiji prostornog razvitka Hrvatske i opredjeljenju o uklju ivanju u europske integracije Plan razvitka eljezni ke mre e proizlazi iz strategije razvitka eljezni kog prometa i on odre uje konkretne mjere za provedbu strategije prometa Europska unija posve uje mnogo pozornosti izgradnji kvalitetne prometne mre e unutar Unije, kao va nom elementu ujedinjenja, a tako er je vrlo zainteresirana za kvalitetno povezivanje cijelog europskog prostora sa susjednim regijama i kontinentima
8

 Glavni cilj: osposobljavanje eljeznice za konkurentnost na transportnom tr i tu, a osobito u odnosu na sve ja i cestovni prijevoz Prednosti eljezni kog u odnosu na cestovni prijevoz: veliki kapacitet (prijevozna sposobnost) manji utro ak energije malo zauzimanje prostora za tita okoli a, sigurnost i sl.

 Da bi se planske odrednice razvitka Hrvatskih eljeznica ostvarile, potrebno je dosegnuti ove ciljeve: sinkronizacija s europskom eljezni kom mre om pove anje kvalitete usluga razvijanje mre e sukladno potrebama i mogu nostima usugla avanje s pravnom regulativom EU na podru ju eljezni kog prometa
10

4. ELJEZNI KA INFRASTRUKTURA

na podru ju infrastrukture potrebno je eljezni ke pruge u Hrvatskoj promatrati u dvije razine: 1) dr avne pruge-trebaju biti pruge koje su uklju ene u me unarodnu mre u magistralnih pruga (koridor V. i X.) 2) ostale pruge

11

 pruge koridora X.: Savski Marof - Zagreb - Tovarnik Zapre i - Krapina - granica sa Slovenijom - (Maribor) i Krapina Golubovec - Vara din - (Murakeresztur) pruge koridora V.: Botovo - Koprivnica - Zagreb - O tarije - Rijeka Zagreb - O tarije - Knin - Split Rijeka - Istra - granica sa Slovenijom - (Trst) Plo e - (Mostar - Sarajevo) - Strizivojna / Vrpolje - akovo - Osijek Beli Manastir - granica s Ma arskom - (Budimpe ta) (Budimpe ta - Murakeresztur) - Kotoriba - akovec - granica sa Slovenijom - (Trst)
12

 tehni ka razina ovih pruga, koje su uklju ene u me unarodnu mre u magistralnih pruga, mora u kona nici biti prema preporukama AGC sporazuma, to podrazumijeva pruge s velikom u inkovito u, uglavnom dvokolosije ne i mogu ih brzina od 160 km/h.

13

 Na prugama koridora V. i X. koje prolaze kroz Hrvatsku prioriteti ulaganja moraju biti:
nastavak remonta i modernizacije pruge Botovo - Zagreb - Rijeka na pruzi Savski Marof - Tovarnik obnova elektrifikacije na pruzi O tarije - Knin - Split nastavak remonta pruge na pruzi Strizivojna / Vrpolje - akovo - Osijek - Beli Manastir - dr avna granica s Ma arskom, dovr enje remonta pruge, rekonstrukcija i osiguranje kolodvora i eljezni ko-cestovnih prijelaza
14

5. POSTOJE A ELJEZNI KA MRE A

ukupna gra evinska duljina pruga iznosi 2.726,5 km, od ega je samo 248,0 km (ili 9,1%) dvokolosije nih tehni ko stanje pruga je nezadovoljavaju e zbog: posljedica ratnih o te enja njihovog stajanja izvan funkcije i odr avanja tako i zbog vi egodi njeg neulaganja u razvitak i osuvremenjivanje neadekvatnog ulaganja u odr avanje funkcionalne sposobnosti i ispravnosti kapaciteta (oko 400 km) neprikladno za normalno odvijanje prometa na njima
15

16

 oko 80% duljine pruga sposobno je za prijevoz osovinskim masama 20 i 22,5 tone; oko 9% sa 18 tona, a na 1% duljine pruga prijevoz je mogu osovinskim masama 12-16 tona brzine na prugama su u daljnjem padu, pa su tako u voznom redu 1999./2000. na samo 13% duljine pruga predvi ene brzine 101-160 km/h, na 45% 61-100 km/h, na 19% 41-60 km/h, a na ak 23% duljine pruga 40 km/h i manje pruge su osigurane relejnim signalno-sigurnosnim ure ajima,a ve i dio starim mehani kim ure ajima ili ure aja uop e nema posebno je izra en problem ugradbe autostop-ure aja i osiguranja eljezni ko-cestovnih prijelaza
17

 elektrificirano je 984 km pruga (tj. 36% od ukupne mre e H -a) ukupni vozni park je prevelik, ali je premali broj odgovaraju ih i tehni ki ispravnih vozila, tako da je ukupno stanje nezadovoljavaju e. U inventarskom parku na kraju 1996. godine bilo je 520 vu nih sredstava, 632 putni ka i 11.736 teretnih vagona. Na sada njoj niskoj razini prijevoza potebno je 500 putni kih i 6.500 teretnih vagona te 405 vu nih sredstava U H -u je 1. sije nja 1998. bilo 22.908 zaposlenih djelatnika

18

19

20

21

6. PRIJEVOZNI KAPACITETI I KOMBINIRANI PROMET

na podru ju prijevoznih kapaciteta potrebno je u prvom redu obaviti analizu i reviziju i cjelokupnoga prijevoznog parka koji je prevelik i neodgovaraju e strukture za sada nje potrebe prijevoza, djelomi no zastario, o te en i zbog nedostatnog ulaganja zapu ten dugoro ni planovi su: uvo enje motornih i elektromotornih vlakova velike udobnosti i brzina 160-220 km/h, te vlakova s nagibnom tehnikom koji omogu avaju do 20-30% ve e brzine na postoje im prugama u teretnom prometu potrebno je nabaviti vagone za kombinirani prijevoz, prijevoz kontejnera i sl. kako bi se pove ala efikasnost i kapaciteti

22

23

 u europskim dr avama zamje uje se velika potreba za razvitkom kombiniranog prijevoza kombinirani prijevoz posebno je potreban Hrvatskoj zbog jadranske orijentacije i ve ega kori tenja luka, te zbog velikoga tranzitnoga cestovnog prometa, koji uni tava cestovnu infrastrukturu i zagu uje promet na cestama i time u znatnoj mjeri usporava i ote ava promet osobnih vozila cestom treba naglasiti da se kombinirani promet vrlo slabo koristi u RH, te zbog njegove same uloge pri planiranju i odre ivanju ukupne strategije razvitka prometa u Republici Hrvatskoj, va no mjesto treba zauzeti kombinirani prijevoz, iji razvitak valja poticati odgovaraju im dr avnim mjeram
24

8. RESTRUKTURIRANJE H -a

Hrvatske se eljeznice nalaze u velikim financijskim te ko ama, one su uzrokovane unutarnjim (H ) i vanjskim utjecajima (bespo tedna konkurencija na prometnom tr i tu, nepovoljni utjecaji posljedica rata i dr.) te je potrebno brzo i efikasno restrukturiranje, te su potrebne radikalnije promjene s trajnim u incima Restrukturiranje H provodi se sukladno Projektu osuvremenjivanja i restrukturiranja eljeznice koji je usvojila Vlada RH i ima podr ku Svjetske banke

25

mjere koje treba provesti odnose se na: organizaciju proizvodnost i funkcionalne postupke procese upravljanja ljudski potencijal Investicije

sve mjere zaslu uju osobitu pozornost,to su mjere glede redukcije prometa i rje avanja statusa pruga s malim radom te problema vi ka radnika
26

 prema smjernicama Aide Memoirea WB i EBRD-a trebalo bi do i do smanjenja broja djelatnika do 2002. godine, s postoje ih 22.908 u 1998. godini na 16.000 ili za 6.908 djelatnika (uz osigurane otpremnine od 18 prosje nih pla a zaposlenika) provedba faze redukcije na neefikasnim prugama: 1) smanjenje neprofitabilnoga putni kog i teretnog prometa 2) smanjenje broja djelatnika na tim prugama 3) smanjenje tro kova eksploatacije uporabom suvremenijih i jeftinijih sustava regulacije prometa na prugama i u kolodvorima 4) mijenjanje tarifa i usluga 5) davanje pruga u zakup ili koncesiju
27

 uz promjene (restrukturiranje) u broju zaposlenih te ukidanje i smanjenje prometa na neefikasnim prugama predvi a se uvo enje mre e pruge velike u inkovitosti pruge velike u inkovitosti su dvokolosije ne elektrificirane pruge, opremljene suvremenim sustavom osiguranja i telekomunikacija, namijenjene za mje oviti (putni ki i teretni) promet, a predvi ene su za promet vlakova brzine do 160 km/h, nalaze se diljem Europe i svijeta, a omogu avaju: visoku razinu usluge u putni kom i teretnom prometu (omogu uju veliku propusnost pruga, najve e brzine vlakova 160 km/h i promet te kih teretnih vlakova)

28

 Uvo enje dvokolsije ne pruge najvi e se odnosi na prugu Botovo Rijeka (koridor Vb) gdje se manje zahvate na trasi jednokolosije ne pruge mogu se prilagoditi za brzine 160 km/h i uz njih se mo e izgraditi drugi kolosijek, pa pruga mo e poprimiti zna ajke pruge velike u inkovitosti Osim uvo enja mre e pruge velike u inkovitosti planira se i uvo enje vlakovi s nagibnom tehnikom koji bi pove ali usluge na postoje im prugama (udobnost), te brzinu na 160 km/h Izgradnjom vlakova s nagibnom tehnikom otvorilo bi se velika mogu nost za hrvatske proizvo a e koji bi sudjelovali u gradnji tih vlakova
29

PRIORITETI I ETAPE U RAZVITKU ELJEZNI KOG PROMETA

prioriteti izgradnje na mre i eljezni kih pruga u Hrvatskoj utvr eni su na osnovi vi e kriterija: obujma prometa, uklju enja u mre u paneuropskih koridora, jadranske orijentacije Hrvatske, strate kih odrednica iz studija prostornog razvitka Hrvatske, razvitka europskih pruga koje zahtijevaju AGC i AGTC sporazumi, te TER (Trans European Railway project) i ostalih projekata

30

etape razvitka eljezni kog prometa: 1. etapa (1999.-2005.) 2. etapa u razdoblju 2006.-2010 3. etapa modernizacije (iza 2010. g.)

31

UKLJU ENJE HRVATSKIH ELJEZNICA U MRE U EU-a

uklju enje Hrvatskih eljeznica u mre u eljeznica EU treba se ostvariti na dva osnovna podru ja: 1.) je normativno podru je: Hrvatska treba stvoriti zakonske i normativne uvjete za uklju enje u EU (u svojim zakonima treba usvojiti minimum uvjeta koje predla e EU) 2.) je tehni ko podru je (infrastruktura, prijevozna sredstva i organizacija prometa)

32

 osnovne odrednice smjernice 440/91 EEC-a (Europskoga gospodarstvenog vije a) jesu: 1. Uspostavljanje neovisnosti upravnih struktura pojedinih djelatnosti u podru ju eljezni kog prometa 2. Razdvajanje upravljanja eljezni kom infrastrukturom i eksploatacijom prometnih usluga u eljezni kim poduze ima 3. Pobolj anje financijskog polo aja pojedinih eljezni kih poduze a 4. Jamstvo slobodnog pristupa eljezni koj infrastrukturi prema pravi nim uvjetima i bez diskriminacije

33

 realizacijom navedenih smjernica EU, brigu o infrastrukturi trebala bi u po etku preuzeti dr ava, a eljezni ki prijevoznici trebali bi poslovati prema tr i nim uvjetima. Njima bi pod ravnopravnim uvjetima trebao biti omogu en pristup infrastrukturi. Oni bi na tr i tu zakupili trase vlakova, koje bi prodavao operator infrastrukturom. Operator infrastrukturom (u po etku to bi bila dr avna tvrtka, a kasnije se predvi a privatizacija i u tom sektoru) trebao bi skrbiti o pruzi na na in da njegov proizvod (trasa vlaka) bude konkurentan na tr i tu tako bi se stvorio krug me uzavisnosti u kojem bi tr i te bilo regulator
34

ZAKLJU AK

danas H i njegove tvrtke k eri (Cargo,Putni ki prijevoz,Holding,Infrastruktura i Vu a vlakova) poga aju brojni problemi kao to su: prijevare i malverzacije, su enja visoko pozicijoniranim du nosnicima, nekoliko ve ih eljezni kih nesre a sa poginulim osobama, neprofitabilno poslovanje... Moje mi ljenje je da je potrebno to prije potrebno dopuniti postoje e planove i da treba to prije krenuti s restrukturiranjem i izvr avanjem postavljenih ciljeva kako bi se uz ve i razvoj eljezni kog prometa(koji je jedan od jeftinijih prometa) po elo razvijati na e gospodarstvo
35

IZOVR

STRATEGIJA PROMETNOG RAZVITKARAZVITKAhttp://narodnehttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/271868.html

36

37