Značajke tehnologije i organizacije cestovnog prometa:

 Prijevozna usluga nastaje kao posljedica premještanja robe i putnika – bitno obilježje prometa

 Glavni postulat tehnologije prometa kopnom je procjena budućeg prometa zbog osiguranja
odgovarajuće razine prijevoznih usluga u vrijeme visoke potražnje, odnosno smanjenje kapaciteta na
najmanju mjeru u vrijeme niske potražnje

Temeljna obilježja tehnologije kopnenog prometa:

Tehničko-tehnološka obilježja kopnenih prometnih podsustava KOMPLEMENTARNOST I

KONKURENTNOST

KOMPLEMENTARNOST - višeetapno kretanje roba i putnika - različite kombinacije prijevoznih sredstava -

“vrata do vrata”

KONKURENTNOST  znatne razlike u odnosu na duljinu prijevoza, težinu/obujam tereta, vrstu robe,
terenske uvjete...  ne postoji idealna konkurencija (tarifna politika, preferencijalni vanjskotrgovinski
ugovori, političke prilike...)

Fleksibilnost prijevozne potražnje

PRIJEVOZNA POTRAŽNJA <----> GOSPODARSKI RAZVITAK

Konceptualni elementi kopnenog prometa

Analiza vrednovanja prometne potražnje 3 kategorije:

Prijevozna potražnja na kopnu - definicija:  ukupnost zahtjeva za prijevoznim uslugama koje brojni
fizički i pravni subjekti na svim razinama jednog gospodarskog sustava žele i mogu ostvariti uz određene
uvjete (cijenu, prostorne i vremenske parametre, vrstu prijevoznog sredstva i dr.)

Čimbenici koji utječu na potražnju za robnim prijevozom:

1. Tehničko – tehnološki:  kvaliteta i kapacitet prometne infrastrukture  komercijalna brzina 

sigurnost  pouzdanost  redovitost prijevoza  stupanj razvitka integriranog prijevoza
2. Ekonomsko – organizacijski:  veličina,  sastav i  prostorni razmještaj mjesta proizvodnje i
potražnje

Osnovni modeli projekcije prijevozne potražnje

Dvije odabrane metode razdiobe robnog prometa:

1. Model robne razmjene – procjena međuzonskih tokova roba cestovnim/željezničkim

prijevozom; temelji se na postulatu da je zonska razdioba neke robe konstantni razmjer
ukupnog iznosa određene robe proizvedene, odnosno potrošene u nekoj regiji
2. Metoda linearnog programiranja – temelji se na postupku minimizacije odnosno maksimizacije
funkcije cilja podvrgnute različitim ograničenjima; kod dimenzioniranja međuzonskih robnih
tokova, funkcija cilja najčešće se iskazuje putem prijevoznih troškova

Agregatno i dezagregatno modeliranje prijevozne potražnje

Agregatni ili konvencionalni modeli – ovisni o razdiobi značajki unutar agregatnih skupova koji se koriste
za navedenu projekciju;

Dezagregatni modeli – temelji se na teoriji ponašanja korisnika prijevozne usluge iskazivanjem

vjerojatnosti da će pojedini pošiljatelji robe izabrati određenu operaciju iz skupa raspoloživih mogućnosti

Komponente tehnologije prijevoza

-složeni sustavi (infrastrukturni objekti, sredstva za prijevoz i prekrcaj i dr.)

-moraju se samostalno promatrati i razvijati u okviru vlastite strukture

-razvoj u funkciji cjeline – okruženja

Cestovne prometnice

-kapitalno intenzivne

-niskoakumulativne

Održavanje cestovnih prometnica može biti:

1. redovito
2. zimsko
3. investicijsko
razina usluge od A do F

 razina usluge A: uvjeti slobodnoga prometnog toka s velikim operativnim brzinama (V > 96 km/h), s
malom gustoćom i punom slobodom manevriranja

 razina usluge B: uvjeti slobodnog prometnog toka, s brzinama koje su samo djelomično ograničene
gustoćom prometa (V > 80 km/h)

 razina usluge C: stanje stabilnoga prometnog toka, s ograničenim brzinama (V > 64 km/h) i
ograničenom mogućnošću manevriranja

 razina usluge D: stanje prometnog toka koje se približava nestabilnom području, velike gustoće s bitno
ograničenim brzinama (V > 56 km/h) i malom mogućnošću manevriranja

 razina usluge E: stanje nestabilnog toka s vožnjom u nizu, gdje je gustoća bliska zagušenju, a protok
jednak propusnoj moći, pa su mogući povremeni zastoji (V = 48 km/h)

 razina usluge F: usiljeni-prisilni prometni tok s brzinama koje su manje od kritičnih brzina (V < 48
km/h). Gustoća je veća od kritične, a protok je u rasponu od nule do vrijednosti koja je manja od
propusne moći

Teretni (prometni) i slobodni profil

1. Teretni (prometni) profil - cjeloviti poprečni presjek tipskog vozila, zajedno s teretom, te širina
prometne trake, rubne trake i zaustavne ili dodatne trake
2. Slobodni profil - širi okvir, obuhvaća prometni profil rubne zaštitne širine i zaštitne visine. U
slobodnom profilu ceste ne smiju se nalaziti određeni objekti, stupovi i sl.

Rezultat planiranja ---- plan koji mora sadržavati sljedeće elemente:

1. kvantitativno određene ciljeve i pokazatelje

2. ciljeve i pokazatelje koji moraju biti konzistentni i međusobno usklađeni

3. pokazatelji moraju označavati optimalne ciljeve

4. plan mora predvidjeti mjere, sredstva i nositelje za ostvarenje ciljeva

5. plan mora imati dinamiku realizacije i određeni vremenski rok trajanja

Shema: Vrste prometnog planiranja

Postoje dvije metode snimanja prometa:

Statičko snimanje

 broje se vozila koja u određenom intervalu prođu kroz određeni presjek ceste

 bez prekidanja kontinuiteta dinamičkog prometa

 ručno ili pomoću automatskih uređaja za brojanje (tzv. induktivnih detektora)

 dobivaju se podaci o opterećenju ceste koji se koriste pri dimenzioniranju prometnica i čvorišta

Dinamičko snimanje

 prekidanjem kontinuiteta dinamičkog prometa

 utvrđuju se intenzitet i struktura toka, ishodište i odredište, motiv putovanja i ostali relativni čimbenici
 primjena više metoda

CESTA: je svaka javna cesta i nerazvrstana cesta na kojoj se obavlja promet

JAVNA CESTA: je površina od općeg značenja za promet kojom se svatko može slobodno kretati uz
uvjete određene Zakonom i koju nadležno tijelo proglasi javnom cestom.

Javne ceste se dijele na:

 Državne ceste (~8.000 km)

 Županijske ceste (10266 km)

 Lokalne ceste (8939 km)

Tipovi uličnih (gradskih mreža)

Radijalni tip, radijalno-prstenasti tip, T-tip, pravokutni tip, pravokutno-dijagonalni tip, slobodni
tip

Gospodarenje javnim cestama Vlada RH povjerila je sljedećim pravnim subjektima:

 Hrvatske ceste d.o.o – koje se bave gospodarenjem nad državnim cestama i koordinacijom u odnosu
na županijske i lokalne ceste te pripremu dokumentacije za autoceste do lokacijske dozvole

 Hrvatske autoceste d.o.o. – koje se bave gospodarenjem nad autocestama i popratnim objektima s
naplatom

 Županijska uprava za cestu – bave se gospodarenjem nad lokalnim i županijskim cestama

 Koncesijska društva : Autocesta Zagreb-Rijeka d.d., Autocesta Zagreb-Macelj d.o.o. i Bina Istra d.d.
Propusna moć (kapacitet) prometnice

-propusna moć je osnova za sve intervencije i zahvate na prometnoj mreži

-Propusna moć ceste, odnosno čvorišta, predstavljena je teorijskim i praktičnim iskazom maksimalnog
broja vozila, koja kroz promatrani presjek mogu proći u jedinici vremena.

-analitički postupci utvrđivanja propusne moći (ponude) i stvarnog učinka (potražnje) u prometno-
tehnološkom procesu