Stiže značajno povećanje broja punjača za električna vozila diljem hrvatskih prometnica

Europska regulacija za infrastrukturu vozila na alternativna goriva (AFIR) dosegla je novu

razinu. Naime, ovih je dana Odbor za promet i turizam Europskog parlamenta usvojio
prijedlog regulacije na razmatranje, nakon čega će se regulacija pripremati za pregovore
Parlamenta i Vijeća.

Podsjetimo, regulacijom AFIR značajno bolje će se definirati javno dostupna infrastruktura za

punjenje vozila, ali ono što je bitnije – tom regulacijom se želi osigurati što jednostavnije
povećanje broja punionica diljem Europe. Tako su novom regulacijom postavljeni tzv.
nacionalno obvezujući ciljevi kojima će se propisati koliko koja članica Europske unije mora
postaviti punionica struje ili vodika za laka i teška vozila.

Primjerice, za države članice poput Hrvatske, koje imaju manje od 1 % udjela električnih
vozila u sveukupnoj floti vozila, određeno je da do 2025. godine moraju postaviti punjača u
ekvivalentu snage 3 kW po svakom potpuno električnom vozilu i 2 kW po svakom plug-in
hibridnom vozilu. Hrvatska bi, prema trenutnoj situaciji, morala postaviti punjače ukupne
snage 11 524 kW.

„Hrvatska će za ispunjenje ovog uvjeta do 2025. godine morati postaviti od 100-200 brzih
punionica za električna vozila, naravno ovisno o njihovoj snazi. Ukoliko će se postavljati
punionice snage 50-70 kW, možemo očekivati 200-injak brzih punionica, a ako će iste biti
veće snage poput 100-150 kW, bit će manji broj punionica, ali i mogućnost znatno bržeg
punjenja“, objasnio je Hrvoje Prpić, predsjednik udruge Strujni krug.

No, do 2027. godine infrastruktura punionica diljem države će morati pružati jednaku snagu
kao da je 3 % ukupne flote potpuno električno, a do 2030. godine će broj punionica morati
porasti u skladu kao da je 5 % ukupne flote potpuno električno. Tako bi Hrvatska do 2027.
godine, a prema trenutnoj situaciji i broju aktualne flote, morala postaviti punjače ukupne
snage preko 70 000 kW, a do 2030. godine ukupne snage više od 119 000 kW.

„Ako će se primjerice postavljati ultra-brze punionice snage 150 kW, kakve mogu napuniti
prosječno vozilo za 10-25 minuta, Hrvatska će do 2027. godine morati postaviti oko 470
takvih punionica, a do 2030. godine gotovo 800 takvih punionica. AFIR nam time pruža
značajan boljitak infrastrukture punionica za električna vozila, a jedino je bitno da se iste
vrlo dobro rasporede po hrvatskim prometnicama kako bi se olakšalo putovanje u svaki dio
naše zemlje“, dodaje Hrvoje Prpić.

Također, AFIR-om bi se postavili ciljevi za znatno pojačanje infrastrukture na TEN-T koridoru

– jedinstvenoj transeuropskoj mreži prometnica koja povezuje sve glavne prometne točke u
Europi. To znači da bi se u Hrvatskoj i susjednim zemljama dodatno povećao broj punionica
za laka i teška električna vozila na relacijama Ljubljana-Zagreb i Varaždin-Rijeka.

Za laka električna vozila (osobna vozila i laka dostavna vozila) se regulativom želi osigurati
puna pokrivenost punionicama duž glavne mreže Europske unije i time osigurati
jednostavno putovanje električnim vozilima diljem EU. Tako je cilj da do 2025. godine na
svakih 60 km bude stajalište s punionicama ukupne snage od barem 600 kW i s barem
jednom punionicom od 300 kW. Do 2030. godine bi se spomenute punionice na stajalištima
trebale nadograditi do 900 kW, a barem dvije punionice imati snagu 350 kW.

S druge strane, AFIR zahtjeva da se do 2025. godine za teška dostavna i putnička vozila na
TEN-T koridoru na svakih 60 kilometara postave punionice ukupne minimalne snage 2000
kW, od kojih će barem dvije biti snage 800 kW. Do 2030. godine bi ta stajališta trebalo
nadograditi punionicama ukupne snage 5000 kW, od kojih bi njih barem četiri imale snagu
od 800 kW.

Dodatno, na svim prometnicama koje su povezane s TEN-T koridorom, države članice do

2025. godine moraju osigurati mrežu punionica na svakih 100 kilometara koje će imati
ukupnu snagu 2000 kW i barem jednu punionicu snage 800 kW, a do 2035. godine bi se
punionice morale nadograditi na sveukupnu snagu od 5000 kW s barem dvije punionice
snage 800 kW.

„Navedene udaljenosti od 60 i 100 kilometara između punionica na autocestama odlično su

rješenje kojim će se mnogim vozačima pružiti bezbrižna vožnja po hrvatskim prometnicama,
a propisane ukupne snage za stajališta omogućit će razuman broj punionica i vrlo brzo
punjenje električnih vozila kako bi se spriječila nepotrebna čekanja i gužve“, dodaje Hrvoje
Prpić iz udruge Strujni krug.

Svako urbano čvorište na spomenutim prometnicama morat će do kraja 2025. godine imati
minimalno 1400 kW snage koja će se raspoređivati na četiri punionice snage 350 kW, a do
2030. godine će se sveukupna snaga morati povećati na 3500 kW. Tu su i dodatna
odmorišta/parkinzi koji će morati do 2027. godine omogućiti barem dvije punionice
minimalne snage 100 kW s V2G tehnologijom, odnosno do 2030. godine će morati imati
barem četiri takve punionice.

Naplata punjenja vozila bi se prema AFIR-u trebala omogućiti i pomoću bankovnih kartica pa
bi svi operateri punionica do 2025. godine trebali postaviti čitače kartica na svoje nove
punionice, a na postojeće punionice do 2027. godine. Time bi se uvelike olakšala naplata
punjenja brojnim vozačima električnih vozila, a pogotovo turistima koji nisu upoznati s
mrežom punjača u zemlji koju posjećuju.

Ono što je pri naplati punjenja vrlo bitno jest i transparentni prikaz cijena punjenja. Prijedlog
Europske komisije je da na svakoj punionici budu izložene cijene punjenja i to prikazane
prema jedinici kWh, a također je uvjetovano da punjenje bude „cjenovno-prihvatljivo“, s
iznimkom da se može naplaćivati naknada za stajanje na punionici nakon punjenja.

„Drago nam je da smo kao nacionalna udruga za e-mobilnost imali priliku sudjelovati u izradi
europske regulacije koja će u narednih 10-ak godina napraviti značajne promjene po pitanju
poboljšanja infrastrukture za električna vozila diljem Hrvatske, ali i diljem cijele Europe“,
zaključuje Hrvoje Prpić.