BOSANSKOHERCEGOVAČKI KOMITET/OGRANAK MEĐUNARODNOG

VIJEĆA ZA VELIKE ELEKTRIČNE SISTEME/SUSTAVE - BH K/O CIGRE

16. SAVJETOVANJE BH K/O CIGRE
Neum, 22.10. – 25.10. 2023. godine
R/I STK/SO.B2

ISKUSTVA U IZGRADNJI DALEKOVODA NA PODRUČJU BOSNE I HERCEGOVINE

EXPERIENCES IN THE CONSTRUCTION OF OVERHEAD TRANSMISSION LINES

IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Senad Osmović. dipl.ing.el. Haris Zaimović, mr.el.-dipl.ing.el.

Elektroprenos BiH a.d. Banja Luka Elektroprenos BiH a.d. Banja Luka
Bosna i Hercegovina Bosna i Hercegovina
senad.osmovic@elprenos.ba haris.zaimovic@elprenos.ba

SAŽETAK

Dalekovod kao linijski elektroenergetski objekat koji je dio prenosne mreže povezuje dvije udaljene
trafostanice pružajući se različitim terenima od gusto naseljenih urbanih područja, ruralnih predjela do
šumskih i teško pristupačnih područja. Sam proces izgradnje dalekovoda zahtijeva multidisciplinaran
pristup kako bi se poštujući standarde i zakonsku regulativu izgradili objekti koji će pouzdano raditi dugi
niz godina. To znači da je prilikom planiranja i izgradnje dalekovoda potrebno pristupiti problemu sa
aspekta više struka, kako inženjerskih tako i društvenih. Tu se primarno misli na elektroenergetiku,
građevinu, urbanizam, rješavanje imovinsko pravnih odnosa, ekonomiju i ekologiju. Finalno rješenje treba
da bude usaglašeno od strane svih navedenih disciplina kako bi isto bilo izvedivo i polučilo dobre
rezultate. Rad daje osvrt na iskustva Elektroprenosa Bosne i Hercegovine – OP Sarajevo u izgradnji
dalekovoda naponskog nivoa 110 kV i više, sa posebnim osvrtom na probleme koji se javljaju u toku
izgradnje i neposredno nakon izgradnje. Data je analiza procesa planiranja i izgradnje priključnog
dalekovoda 2x110 kV ta TS Žepče na kome su predstavljeni svi problemi sa kojima se investitor suočio
iako su za izgradnju navedenog dalekovoda pribavljene sve potrebne dozvole i saglasnosti. Također, u
radu je napravljen osvrt kako se globalna kriza tržišta uzrokovana pandemijom visrusa COVID-19 i ratom
u Ukrajini odrazila na segmetn tržišta u Bosni i Hercegovini koji se bavi izgradnjom visokonaponskih
dalekovoda.

Ključne riječi: izgradnja dalekovoda, multidisciplinaran pristup, dozvole, globalna kriza, tržište.

SUMMARY

At the end of the 20th and the beginning of the 21st century, on the overhead transmission lines (OHL)
that are part of the power network of Elektroprenos BiH - OA Sarajevo, existing ground wires were
gradually replaced with a ground wire with optical fibers - OPGW. OPGW on high voltage transmission
lines has a dual function. It has the role of a protective rope and a telecommunication connection between
power facilities. The OPGW installation process on overhead lines was gradual (and still ongoing). The
order of OHL on which OPGW will be installed has already been formed on the basis of conducted techno
- economic analyzes. Over the past years, extensive experience has been gained in the planning,
selection and installation of OPGW on OHL, as well as in its operation and maintenance. The paper
presents the basic instructions that need to be followed in order to perform the correct selection and
installation of OPGW. Also, based on the analysis of technical instructions and experience gained in past,
the guidelines that need to be followed during operation in order to increase the reliability of OPGW are
given. An overview of the types of OPGW ropes that are installed on transmission lines under the
jurisdiction of Elektroprenos BiH - OA Sarajevo instead of the existing ground wires is given. Based on
the experiences during operation, an overview of the most common causes of OPGW rope failures on
OHL is given, on the basis of which a conclusion is given on the energy and telecommunication reliability
of OPGW.
Key words: overhead transmission line - OHL, ground wire, optical ground wire - OPGW.

STK/SO - 1
1. UVOD

Za dobro funkcionisanje elektroenergetskog sistema jedne zemlje, jedan od bitnih preduslova je dobro
isplanirana i kvalitetno izgrađena mreža. Visokonaponska mreža je krvotok elektroenergetskog sistema i
od njene kvalitete i sigurnosti zavisi u velikoj mjeri dobro funkcionisanje cjelokupnog sistema. Razvoj
visokonaponske mreže naše zemlje započeo je od niskog i srednjeg napona. Usljed povećanja potrošnje
i intenzivnog razvoja industrije došlo je do povećanja potreba za električnom energijom, što je dovelo do
povećanja proizvodnje električne energije i razvoja visokonaponske mreže. Dugo vremena prenosna
mreža naponskog nivao 110 kV je bila mreža najvišeg napona u zemlji i predstavljala je osnovu prenosne
mreže Bosne i Hercegovine. Daljim razvojem elektroenergetskog sistema dolazi do izgradnje dalekovoda
naponskog nivoa 220 kV, a zatim i 400 kV dalekovoda koji su do danas dalekovodi najvišeg napona u
elektroenergetskom sistemu Bosne i Hercegovine i predstavljaju “žilu kucavicu sistema”.
Izgradnja elemenata prenosne mreže svih naponskih nivoa je dugotrajan i skup proces koji iziskuje
veoma opsežne i dugotrajne studije, pripremu projektne dokumentacije i ishodovanje velikog broja
saglasnosti i dozvola, ali također predstavlja preduslov za kvalitet života i razvoj urbanih sredina.

2. IZGRADNJA PRENOSNE MREŽE BOSNE I HERCEGOVINE

U perodu od 1920. do 2002. godine oblikovale su se četiri karakteristične faze gradnje i korištenja
prenosne mreže u Bosni i Hercegovini [1]:
 Prva faza: Od 1920 do 1948. godine za prenos električne energije koriste se objekti i postrojenja na
naponu od 5 kV, 6 kV, 10 kV, 30 kV i 35 kV. To su bili uglavnom nepovezani objekti koji su korišteni
za prenos električne energije u okviru zona regionalne elektrifikacije.
 Druga faza: Od 1948 do 1958. godine, za prenos električne energije koriste se mreže na naponima
35 i 110 kV. U ovoj fazi, prenosnom mrežom se intenzivno šire i povezuju zone regionalne
elektrifikacije. Povezuju se električne centrale i sinhronizira se korištenje njihovih kapaciteta. Stvaraju
se tehnički uvjeti za pouzdano snabdijevanje centara potrošnje električne energije na cijelom
području Bosne i Hercegovine i oblikuje se elektroenergetski sistem Bosne i Hercegovine.
 Treća faza: Od 1958 do 1976. godine kapacitete mreže za prenos električne energije u Bosni i
Hercegovini čine objekti 110 i 220 kV napona. Dalekovodi i transformatorske stanice se grade po
usvojenoj jedinstvenoj tehničkoj koncepciji i zahtjevima njihovog funkcionisanja u elektroenergetskom
sistemu Bosne i Hercegovine. Vrši se povezivanje sa prenosnim mrežama drugih elektroenergetskih
sistema bivše Jugoslavije i stvaraju tehnički uvjeti za pouzdan prenos proizvedene električne
energije, potreban uvoz, tranzit i izvoz električne energije.
 Četvrta faza: Od 1976 do 2002. godine prenosnu mrežu u Bosni i Hercegovini čine objekti i
postrojenja 110 kV, 220 kV i 400 kV napona. Ove mreže su građene po jedinstvenoj tehničkoj
koncepciji i funkcionalnim zahtjevima elektroenergetskog sistema Bosne i Hercegovine. U prenosne
objekte i postrojenja ugrađivana je savremena (energetska, zaštitna, mjerna, signalna,
telekomunikacijska i druga) oprema. Obrazovan je potreban stručni kadar i stvarani drugi uvjeti za
uspješno funkcionisanje prenosne mreže u elektroenergetskom sistemu Bosne i Hercegovine.

Tabela 1. Izgradnja prenosne mreže u BiH u periodu 1954.-2002.

Dalekovodi Trafostanice
God. (km) (MVA)
400 kV 220 kV 110 kV ∑ 400/220 220/110 110/x ∑
1 2 3 4 5 6 7 8 9
1954. - - 480 480 - - 110 110
1960. - 49 1.036 1.085 - - 315 315
1970. - 1.007 1.261 2.268 - 300 661 961
1980. 595 1.384 2.478 4.457 3.200 1.350 2.814 6.364
1990. 836 1.424 3.110 5.370 4.500 1.880 4.172 10.552
2022. 866 1.541 3.640 6.017 4.600 1.950 5.320 11.770

Tokom ratnih događanja u Bosni i Hercegovini, od 1992. do 1995. godine došlo je do velikih oštećenja i
razaranja objekata i postrojenja prenosne mreže. U period poslije 1995. godine pristupilo se saniranju
STK/SO - 2
oštećenih dijelova prenosne mreže, za što je bilo potrebno uložiti veliki rad i investicijska sredstva. Jedan
manji dio kapaciteta prenosne mreže, međutim, još uvijek nije saniran i ne koristi se.

Osnivanjem jedinstvene Kompanije za prenos električne energije “Elektroprenos – Elektroprijenos BiH”

a.d. Banja Luka 2006. godine stvorile su se pretpostavke za daljnja ulaganja u razvoj jedinstvene
prenosne mreže Bosne i Hercegovine.

3. POSTUPAK IZGRADNJE DALEKOVODA NAPONSKOG NIVAO 110, 220 I 400 kV NA

PODRUČJU BIH
Na osnovu dugoročnog Plana razvoja prenosne mreže za posmatrani desetogodišnji period planira se
opravdanost i potreba za izgradnjom novog objekta te se usvajanjem godišnjeg plana investicija planiraju
sredstva i pokreće postupak izgradnje dalekovoda.
Dalekovod je linijski objekat, što znači da se prostire na širem području koje može obuhvatati teritorije
više općina, gradova, kantona, entiteta i država. Shodno tome, potrebno je prilikom izrade prostorno-
planske dokumentacije entiteta/kantoan/općine uvrstiti buduće prenosne linije, a u toku postupka
izgradnje dalekovoda ishodovati zakonom propisane saglasnosti i dozvole kako bi jedan takav
elektroenergetski objekat bio izgrađe i pušten u pogon.

Uzimajući u obzir ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, postoje određene različitosti u zakonskoj
proceduri koja prati izgradnju dalekovoda u entitetu Federacija BiH i entitetu Republika Srpska. Suštisnki,
u oba entiteta za proces izgradnje ključna su tri dokumenta: urbanističa saglasnost, odobrenja za
građenje i odobrenje za upotrebu. Shodno navedenom, projekti, studije i upravni akte koje je potrebno
ishodovati tokom procesa izgradnje dalekovoda na području entiteta u Bosni i Hercegovini su sljedeći:
1. projekti, studije i upravni akti koje je neophodno pribaviti za izdavanje urbanističke
saglasnosti/lokacijskih uslova za izgradnju dalekovoda;
2. projektna dokumentacija i upravni akti koje je neophodno pribaviti za izdavanje odobrenja za
građenje dalekovoda;
3. pribavljanje rješenja o upotrebi za izvedene radove (upotrebna dozvola) od momenta završetka
izgradnje dalekovoda.

3.1. Postupak izgradnje dalekovoda na području entiteta Federacija BiH

Prilikom izgradnje dalekovoda na području entiteta Federacija BiH bitno je utvrditi koji organ uprave je
nadležan za izdavanje neophodne dokumentacije za građenje, uzimajuću u obzir ustavno uređenje
entiteta Federacija BiH. To je bitno iz razloga što svaka organizaciona jedinica unutar Federacije BiH ima
svoje zakonske i podzakonske akte koji tretiraju oblast izgradnje elektroenergetskih objekata.

3.1.1. Projekti, studije i upravni akti koje je neophodno pribaviti za izdavanje urbanističke
saglasnosti za izgradnju dalekovoda na području Federacije BiH

Na osnovu dosadašnjih iskustava, na području entiteta Federacija BiH urbanističku saglasnost izdaje
odgovarajući organ uprave:
- za slučaj kada se dalekovod prostire na teritoriji dva ili više kantona, urbanističku saglasnost izdaje
Federalno ministarstvo prostornog uređenja;
- za slučaj kada se dalekovod prostire na teritoriji dvije ili više općina istog kantona, urbanističku
saglasnost izdaje kantonalno ministarstvo;
- za slučaj kada se dalekovod nalazi na jednoj općini, urbanističku saglasnost izdaje općina na kojoj se
nalazi predmetni objekat.

Uz zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti za gradnju dalekovoda, potrebno je priložiti slijedeću

dokumentaciju:
1. Idejni projekat

STK/SO - 3
Prije izrade idejnog projekta potrebno je:
- izvršiti izbor trase dalekovoda;
- izraditi projektni zadatak.
Nakon toga pristupa se izradi idejnog projekta izgradnje dalekovoda koji sadrži:
- tehnički opis objekta;
- tehničke zahtjeve za: opremu, material i radove na izgradnji dalekovoda;
- tehničke zahtjeve za izradu glavnog projekta;
- situaciju trase dalekovoda;
- katastarsku obradu trase;
- priloge i nacrte.

2. Okolišna dozvola
Dalekovod je objekat koji, shodno odredbama Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna
procjena uticaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izrađeni i pušteni u rad samo ako
imaju okolišnu dozvolu (Sl. novine FBiH br.19/04), prije puštanja u pogon mora imati okolišnu dozvolu.
Shodno tome, nadležnom ministarstvu se podnosi zahtjev za izdavanje okolišne dozvole sa izradom
projektnog zadatka definisanog od strane nadležnog ministarstva za izdavanje okolišne dozvole, u skladu
sa Zakonom o zaštiti okoliša (Sl. Novine FBiH, br 33/09, 38/09).
U zavisnosti od nivoa nadležnosti, okolišnu dozvolu izdaje odgovarajući organ uprave:
- za slučaj kada se dalekovod prostire na teritoriji dva ili više kantona, okolišnu dozvolu izdaje
Federalno ministarstvo okoliša i turizma;
- za slučaj kada se dalekovod prostire na teritoriji dvije ili više općina istog kantona, okolišnu dozvolu
izdaje odgovarajuće kantonalno ministarstvo;
- za slučaj kada se dalekovod prostire na teritoriji jedne općine, okolišnu dozvolu izdaje odgovarajuće
kantonalno ministarstvo na upute od strane općine;

Uz zahtjev za izdavanje okolišne dozvole potrebno je priložiti:

a) Prethodnu vodnu saglasnost
Na osnovu situacije trase, koja je sastavni dio idejnog projekta, vrši se identifikacija vodotoka sa
kojima se ukršta budući dalekovod.
Ukoliko se radi o vodotocima I kategorije, za izdavanje prethodne vodne saglasnosti nadležna je
Agencija za vodno područje rijeke Save ili Agencija za vodno područje Jadranskog mora, ovisno o
tome kojem vodnom području pripada predmetni vodotok.
Ukoliko se pak radi o vodotocima II kategorije, za izdavanje prethodne vodne saglasnosti nadležno je
kantonalno ministarsvo vodoprivrede.
b) Studiju uticaja na okoliš i plan o upravljanju otpadom
Rješenjem Federalnog ministarstva okoliša i turizma br. 05-02-23-1587-7/13 od 23.04.2013. i
Rješenjem o izmjeni i dopuni liste 05-02-23-1587-8/13 od 24.07.2013. godine utvrđena je lista
nositelja/nosilaca izrade Studije utjecaja na okoliš i Planova aktivnosti, u kojoj su između ostalih
objekata navedeni i dalekovodi kao objekti za koje je neophodno posjedovati okolišnu dozovolu.
Nakon izrade Studije, potrebno je organizovati javne rasprave na nivou lokalnih zajednica koje su
geografski locirane na područjima kojim prolazi trasa dalekovoda, s ciljem upoznavanja stanovništva
o opravdanosti izgradnje i smanjenja negativnog uticaja na okoliš, te konačnog pribavljanja
saglasnosti lokalnih zajednica.

3.1.2. Projektna dokumentacija i upravni akti koje je neophodno pribaviti za izdavanje odobrenja
za građenje dalekovoda

Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za građenje potrebno je:

1. pribaviti urbanističku saglasnost i urbanističko – tehničke uslove;
2. pribaviti odgovarajuće dozvole i saglasnosti iz urbanističko tehničkih uslova;
3. izraditi i revidovati Glavni/izvedbeni projekat izgradnje dalekovoda;
4. ishodovati uvjerenje o utvrđivanju općeg interesa od strane nadležnih institucija FBiH, pošto se radi o
infrastukturnom objektu;
STK/SO - 4
5. riješiti imovinsko - pravne odnose.

Uz zahtjev za izdavanje odobrenja o građenju potrebno je priložiti gore pomenute akte i projekte.
Na osnovu dosadašnjih iskustava, na području entiteta Federacija BiH, odobrenje za građenje izdaje
odgovarajući organ uprave:
- za slučaj kada se dalekovod prostire na teritoriji dva ili više kantona, odobrenje za građenje izdaje
Federalno ministarstvo prostornog uređenja;
- za slučaj kada se dalekovod prostire na teritoriji dvije ili više općina istog kantona, odobrenje za
građenje izdaje odgovarajuće kantonalno ministarstvo;
- za slučaj kada se dalekovod nalazi na teritoriji jedne općine, odobrenje za građenje izdaje općina na
kojoj se nalazi predmetni objekat.

Nakon ishodovanja građevinske dozvole može se pristupiti raovima na izgradnji dalekovoda.

3.1.3. Pribavljanje rješenja o upotrebi za izvedene radove (upotrebna dozvola)

Po okončanju radova na izgradnji dalekovoda neophodno je da objekat prođe tehnički prijem. Tehnički
prijem dalekovoda vrši komisija imenovana od odgovarajućeg organa uprave. Ukoliko nakon tehničkog
prijema objekta komisija da pozitivno mišljenje, stiču se uslovi za dobijanje upotrebne dozvole.
Upotrebnu dozvolu za dalekovode naponskog nivoa 110, 220 i 400 kV izdaje odgovarajući organ uprave
te se, nakon što ista postane pravosnažna, dalekovod može pustit u pogon.

3.2. Postupak izgradnje dalekovoda na području entiteta Republika Srpska

Entitet Republika Srpska nije podjeljen na admistrativne regije, odnosno kantone, kao što je to slučaj u
entuitetu Federacija BiH te je stoga procedura ishodovanja dokumentata za građenje dalekovoda nešto
jednostavnija. Prema važećim zakonskim propisima prva faza postupka izgradnje je pribavljanje
lokacijskih uslova, što je dokument koji odgovara urbanističkoj saglasnosti u entitetu Federacija BiH.
Ostala dva ključna dokumenta za proces izgrandje su građevinska dozvola i dozvola za upotrebu. Sve
navedene dokumente za dalekovode naponskog nivoa 110 kV i više izdaje Ministarstvo za prostorno
uređenje, građevinarstvo i ekologiju.

3.2.1. Projekti, studije i upravni akti koje je neophodno pribaviti za izdavanje lokacijskih uslova za
izgradnju dalekovoda na području entiteta Republika Srpska
U fazi pribavljanja lokacijskih uslova za gradnju dalekovoda na području entiteta Republika Srpska,
obveza je izrada sljedećih dokumenata:
1. Idejni projekat;
2. urbanističko-tehnički uslovi;
3. stručno mišljenje;
4. pribavljanje saglasnosti.

Idejni projekat
Idejni projekat za izgradnju dalekovoda treba biti u sljedećoj formi:
- opšti dio (licence i izjave projektanta, projektni zadatak, zapisnik o izboru trase)
- zapisnik o uspostavljanju pravaca ovjeren od strane Projektanta i od strane Naručioca
- tehnički opis dalekovoda
- stubna lista
- situacija trase dalekovoda u mjerilu 1:25 000 ucrtanu na odgovarajuću topografsku kartu
- situacija trase dalekovoda u mjerilu 1: 1 000 (li drugom pogodnom mjerilu) ucrtanu na ažurne
katastarske podloge ovjerene od strane nadležne jedinice Republičke uprave za geodetske i
imovinsko-pravne poslove RS - u daljnjem tekstu: RGU (pojas katastarskih podloga obuhvata
najmanje širinu od 80 m - po 40 m lijevo i desno od ose dalekovoda)
- uzdužni profil u razmjeri 1: 2000 po dužini i 1: 500 po visini sa idejnim rasporedom stubova
- siluete primjenjenih stubova sa tablicama opterećenja
- predmjer i predračun radova

STK/SO - 5
 - prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu koja sadrži i proračun elektromagnetskih polja na
mjestima ukrštanja sa zonama povećane osjetljivosti, sa javnim putevima i drugim javnim
površinama i zahtjev Ministarstvu za prostorno uređenje .

Urbanističko-tehnički uslovi i stručno mišljenje

Po otklanjanju eventualnih nedostataka, na osnovu idejnog projekta se izrađuju urbanističko-tehnički
uslovi i stručno mišljenje u skladu sa Članom 63. Zakona o uređenju prostora i građenju (Službeni glasnik
RS br. 40/2013, 2/2015 – odluka US, 106/2015 i 3/2016 – ispr., 104/2018 – odluka US i 84/2019) o
izdavanju lokacijskih uslova. Ovaj dokument mora biti izrađen od strane pravnog lica koje posjeduje
odgovarajuće ovalštenje. Urbanističko-tehnički uslovi sadrže i nulto stanje elektromagnetskog zraženja u
skladu sa Članom 63. stav (2) tačka k) i zapisnik o stanju na terenu u skladu sa Članom 63. stav (2) tačka
b) Zakona o uređenju prostora i građenju.

Pribavljanje saglasnosti
U postupku pribavljanja lokacijskih uslova, na osnovu izrađenog idejnog projekta, potrebno je pribaviti
saglasnosti sljedećih organa uprave/institucija/preduzeća:
- saglasnost jedinice lokalne samouprave,
- saglasnost nadležnog preduzeća za javne puteve,
- saglasnost nadležnog elektrodistributivnog preduzeća,
- saglasnost nadležnog komunalnog preduzeća za vodosnabdijevanje i vodoprivrednu saglasnost,
- stručno mišljenje Repuličkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa,
- zahtjev za izdavanje rješenja o neophodnosti izrade studije uticaja na životnu sredinu,
- saglasnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, resor šumarstva i/ili JPŠ Šume
RS i nadležnog šumskog gazdinstva,
- saglasnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, resor poljoprivrede,
- saglasnost JU Vode Republike Srpske za prelazak dalekovoda preko javnog vodnog dobra,
- vodne smjernice JU Vode Republike Srpske,
- saglasnosti organa lokalne samouprave na prelazak preko lokalnih puteva,
- saglasnost komunalnog preduzeća za telekomunikacije,
- mišljenje – načelna saglasnost MUP-a RS, Odjeljenje za eksplozivne materije i zaštitu od požara,
- druge saglasnosti prema zahtjevu nadležnog Ministarstva.

Zahtjevi za izdavanje saglasnosti sadrže kratki tehnički opis sa obrazloženjem svrhe izgradnje objekta i
situacione prikaze u razmjeri 1: 25 000 i 1: 1000 sa odgovarajućim podlogama.

Nakon izrade i pribavljanja gore navedenih dokumenata predaje se zahtjev za izdavanje lokacijskih
uslova za izgradnju dalekovoda nadležnom Ministarstvu.

3.2.2. Projektna dokumentacija i upravni akti koje je neophodno pribaviti za izdavanje odobrenja
za građenje dalekovoda
Nakon pribavljanja lokacijskih uslova pristupa se izradi sljedeće dokumentacije potrebne za ishodovanje
odobrenja za građenje/građevinske dozvole:

 izrada glavnog projekta i revizija istog od strane pravnog lica sa odgovarajućim licencama za
reviziju tehničke dokumentacije za objekte za koje građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo za
prostorno uređenje, građevinarstrvo i ekologiju RS;
 izrada izvedbenog projekta;
 izrada geodetskog elaborata eksproprijacije;
 pribavljanje saglasnosti na projektnu dokumentaciju od strane organa lokalne samouprave,
komunalnih poduzeća sa potrebnim podlogama;
 pribavljanje dokaza o riješenim imovinsko-pravnim odnosima za parcele u trasi dalekovoda, a
prema zapisniku o izboru trase i katastarskoj obradi trase.

Nakon ishodovanja građevinske dozvole može se pristupiti raovima na izgradnji dalekovoda.

3.2.3. Pribavljanje rješenja o upotrebi za izvedene radove (upotrebna dozvola)

STK/SO - 6
Po okončanju radova na izgradnji dalekovoda neophodno je da objekat prođe tehnički prijem. Tehnički
prijem dalekovoda vrši komisija imenovana od odgovarajućeg organa uprave, a sve u skladu sa članom
142. Zakona o uređenju prostora i građenju RS. Ukoliko nakon tehničkog prijema objekta komisija da
pozitivno mišljenje, stiču se uslovi za dobijanje upotrebne dozvole.
Upotrebnu dozvolu za dalekovode naponskog nivoa 110, 220 i 400 kV izdaje Ministarstvo za prostorno
uređenje, građevinarstrvo i ekologiju RS te se, nakon što ista postane pravosnažna, dalekovod može
pustit u pogon.

5. PROBLEMATIKA TRŽIŠTA
Pandemija virusa COVID-19 te ratna dešavanja u Ukrajini su ostavila veliki trag na kompletnu svjetsku
ekonomiju. Kao i sva ostala tržišta, tako i tržište vezano za nabavku opreme i radove na dalekovodima u
Bosni i Hercegovini je uzdrmano usljed direktni i indirektni uticaja navedenih dešavanja. Mogu se
definisati dva ključna problema koja su zadesila tržište visokonaposnkih vodova u Bosni i Hercegovini:
1. nedostatak kvalifikovanih izvođača i radne snage;
2. veliko povećanje cijena opreme, usluga i radova.

Pandemija virusa COVID-19 i rat u Ukrajini, zajedno sa neodogvarajućom rekacijom Države, uzrokovali
su poskupljenje osnovnih životnih potreba te ne taj način natjerali veliki broj kvalifikovanih radnika da
mijenjaju životnu sredinu, odnosno da presele u finansijki stabilnije države (Njemačk, Austrija itd.). Na taj
način domaće firme koje se bave izvođenjem radova i pružanjem usluga vezanim za dalekovoda, a kojih
je i prije bio mali broj zbog specifičnosti posla, su ostale bez kvalifikovanih radnika te je većina njih
ugašena ili je pred gašenjem.

Osim što je navedeno uzrokovalo smanjenje broja izvođača na tržištu, dovelo je i do povećanja cijena
radova i usluga koje je zajedno sa globalnim povećanjem cijena sirovina, odnosno cijena materijala i
opreme, dovelo do problema u budžetiranju investicija u Elektroprenosu Bosne i Hercegovine. Naime,
investicije u Komapniji se pokreću na osnovu budžeta, tj. procjenjenih sredstava koji su definisani u
kratkoročnim i dugoročnim planovima investicija (jednogodišnji, trogodišnji desetogodišnji lanovi).
Navedena povećanja i koja zbog procedura i još uvijek aktuelne nestabilnosti tržišta nisu mogla biti
uobzirena u posljednjem investicijskom ciklusu dovela su do toga da za radove na
izgradnji/sanaciji/rekonstukciji dalekovoda u postupcima javne nabavke nema prihvatljivih ponuda.

Sve navedeno upućuje na zaključak da je tržište dalekovoda u Bosni i Hercegovini u veoma nezavidnom
stanju, pa čak se može reći da isto i ne postoji. Mali je broj izvođača čiji su kapaciteti nedovoljni da bi se
zaokružio jedan zahtjevniji projekat. Kada se uzme u obzir trenutno stanje dalekovoda od koji je dobar dio
zreo za rekonstukciju, te potrebe izgradnje novih objekata usljed ekspanzije izgrandje solarnih elektrana,
situacija postaje još dramatičnija.

6. PROBLEMATIKA RJEŠAVANJA IMOVINSKO-PRAVNIH ODNOSA

U fazi ishodovanja građevinske dozvole za izgradnju dalekovoda potrebno je da se riješe imovinski
odnosi sa vlasnicima svih parcela preko kojih prelazi trasa dalekovoda. Za rješavanje imovinskih odnosa
ključan je Geodetski elaborat eksproprijacije.

Geodestki elaborat eksproprijacije treba da bude izrađen od strane pravnog lica ovlaštenog za takve
poslove. Radi se posebno za sve opštine preko kojih prelazi trasa dalekovoda. Isti treba da sadrži kopije
katastarskog plana, posjedovnih listova i spiskove parcela, koji treba da budu propisno izrađeni i ovjereni
od strane nadležne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, a zemljišno knjižni izvaci ovjereni
od zemljišno-knjižnih ureda. U geodetskom elabroatu je izvršen prikaz obima prava služnosti koji se stiče
eksproprijaciom. Obim prava služnosti se utvrđuje tako što se trasas dalekovoda nanosi na postojeće
geodetsko-katastarske planove. Sastavni dio elaborata treba da bude tabelarni pregled parcela i
posjednika u kojem je navedeno: broj katastarske parcele, broj posjedovnog lista, katastarsku opštinu,
kuturu, klasu, površinu, ime posjednika, dio posjeda, a kojima odgovara po zemljišnoj knjizi, broj parcele
po starom premjeru, katastarsku opštinu i broj z.k. uloška.

STK/SO - 7
Na osnovu navedenih podataka pristupa se rješavanju imovninskih odnosa sa vlasnicima parcela u trasi
dalekovoda. Rješavanju imovinskih odnosa se pristupa na način da investitor uspostavlja kontakt sa
vlanicima te da sa istim, na bazi obostranog zadovoljstva, sklapa sporazum o prodaji ili uspostavi trajnog
prava služnosti. Procjenu obeštećenja u tim slučajevima vrše stručna lica. Ako se ne postigne sporazum
s vlasnicima zemljišta, investitor se okreće pravnom postupku eksproprijacije, uz poštivanje zakonskih
procedura i obeštećenja. Postupak eksproprijace je deifnisan zakonom te se, nakon završetka istog,
utvrđuje odgovarajuće obeštećenje. Važno je napomenuti da se postupak eksproprijacije može razlikovati
ovisno o zakonodavstvu i lokalnim pravilima, posebno uzimajući u obzir unutarnje uređenje Bosne i
Hercegovine, te je prilikom svakog ovog procesa najbolje provjeriti tačnu proceduru sa predstavnicima
nadležnog organa uprave.

Ono što proces rješavanja imovinskih odnosa prilikom izgradnje dalekovoda u Bosni i Hercegovini može
dodatno usložiti je „nesređenost“ katastra, odnosno neusklađenost katastra sa stvarnim stanjem terenu u
pojedinim dijelovima Države, a što može dovesti do pogrešne identifikacije parcela na terenu. Pogrešna
identifikacija parcela investitoru može zadati velike probleme prilikom izvođenja radova te zavretak
postpuka izgradnje dovesti u pitanje.

Rješavanje imovinsko pravnih odnosa je jedna od najbitnij faza u izgradnji dalekovoda, ali injegovoj
kasnijoj eksploataciji. Ovisno o geografskoj lokaciji dalekovoda i njegovoj dužini, proces rješavanja
imovinskih odnsoa može trajati duže nego njegova izgradnja. Zbog toga, da bi izgradnja dalekovoda
protekla što efikasnije, ovoj fazi u samom procesu izgradnje je potrebno pristupiti veoma ozbiljno i sa
dobro urađenom pripremom koja se ogleda u kvalitetnoj izradi glavnog projekata čiji je sastavni dio
elaborat eksproprijacije.

7. IZGRANDJA PRIKLJUČNOG DV 2X110 KV ZA TS ŽEPČE SA POSTOJEĆEG DV 110 KV TS

ZENICA 1 – TS ZAVIDOVIĆI
Jedan od posljednjih dalekovoda koji je izgrađen na prostoru Bosne i Hercegovine je priključni DV 2x110
kV za TS Žepče. U skladu sa usvojenim planovima investicija Elektrorpenosa BiH, pristupilo se
realizacijiciji investicije izgradnje priključnog dalekovoda i VN postojenja TS Žepče čime bi se obezbjedilo
sigurno i pouzdano napajanje konzuma općine Žepče. Postupak pribavljanja potrebne dokumetacije za
izgradnju dalekovoda je počeo 2015. godine, a radovi na izgradnji dalekovoda su završeni 2022. godine.

U nastavku je dat hronološki pregled toka procesa izgradnje predmetnog dalekovoda sa aspketa
pribavljanja neophodne dokumetacije:

- Idejni projekat 2015. godina

- Projektni zadatak za izradu glavnog projekta 2016. godina
- Revizija prijedloga projektnog zadataka za izradu glavnog 2016. godina
projekta
- Javne rasprave 2016. – 2017. godina
- Glavni projekat 2017. godina
- Revizija Glavnog projekta 2017. godina
- Rješenje o Urbanističkoj saglasnosti 2017. godina
- Rješenje o odobrenju građenja 2019. godina
- Rješenje o izmjeni Rješenja o odobrenju gradnje 2020. godina
- Sprovođenje postupka javne nabavke i sklapanje ugovora 2020. – 2021. godina
- Nabavka opreme i izvođenje radova 2021. - 2022. godina
Radovi na izgradnji dalekovoda (građevinski, montažni i elektromontažni radovi) uključujući i nabavku
opreme su trajali od aprila 2021. godine do novembra 2022.godine kada je obavljen interni tehnički
pregled izvedenih radova.

STK/SO - 8
Ono što je karakteristično za izgradnju predmetnog priključnog dalekovoda (dužina trase iznosi cca 1.300
m), jeste da zbog nesređenosti i neažurnosti katastarskih i gruntovnih podataka, Investitor se suočio sa
problemom nemogućnosti identifikacije vlasnika pojedinih parcela (problem vlasništva) te tehnički prijem
još nije izvršen te dalekovod nije pušten u pogon.

8. ZAKLJUČAK

U sadašnjim okolnostima postojećih zakona i propisa, te složenog administrativnog uređenja Bosne i

Hercegovine, proces izgradnje novih dalekovoda naponskog nivoa 110 kV i više je veoma komplikovan,
dug i neizvjestan. Prema sadašnjim iskustvima za izgradnju novog dalekovoda naponskog nivoa 110 kV
je potrebno minimalno 5 godina. Pri tome ne računamo poteškoće koje se javljaju u procesu nabavke
prema postojećem Zakonu o javnim nabavkama, gdje se proces može dodatno odužit.
Jedan od problema je što postojeći zakoni o prostornom uređenju i građenju ne izdvajaju nadzemne
vodove kao specifične linijske infrastrukturne objekte, već se provodi procedura kao i izgradnja bilo kojeg
građevinskog objekta. Dodatno se Zakonom o zaštiti okoliša za izgradnju dalekovoda traži Okolinska
dozvola za razliku od transformatorskih stanica, te u entitetu Republika Srpska je potrebno pri
projektovanju i izgradnji poštovati i propise Zakona o zaštiti od nejonizujucih zračenja RS. Pri tome se od
organa uprave u mnogim slučajevima izbjegava dosljedna primjena Zakona o osnovnim pravima i Zakona
o ekspropocijaciji kao temeljnih zakona kojima je oblast izgradnje dalekovoda uređena i provodiva.
Osnovni problem je složeno administrativno uređenje BiH sa jasno nedefinisanim razgraničenjima
nadležnosti između općinskih, kantonalnih i entiteskih organa uprave i ne postojanje krovnog ministarstva
na nivou Države.
Zbog toga se postupak izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih dalekovoda vodi od slučaja do slučaja
što uzrokuje da je proces dug i u mnogim slučajevima sa privremenim obustavama. To vodi kašnjenju u
realizaciji projekata i njihovom uvećanom trošku.
Neophodno je da elektroprivredna preduzeća, entiteske i državne agencije, kao i privatni investitori
izgradnje novih proizvodnih objekata, insistiraju i zahtijevaju kod nadležnih ministarstava izmjene i
unapređenje postojećih zakonskih rješenja kako bi se dobio zakonski uređen postupak kojim bi se
postupak izgradnje i rekonstrukcije prenosnih vodova nesmetano odvijao u poslovno-tehnološki
razumnim rokovima.

STK/SO - 9
LITERATURA

[1] Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog

napona od 1 do 400 kV (Sl. List RBiH 2/92)

STK/SO - 10