HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNOG VIJEĆA

ZA VELIKE ELEKTROENERGETSKE SUSTAVE – CIGRE

15. savjetovanje HRO CIGRE
Šibenik, 07. − 10. studenoga 2021. C6-10

Danko Vidović 1 Tomislav Baričević

EIHP EIHP
dvidovic@eihp.hr tbaricevic@eihp.hr

Minea Skok Vitomir Komen

EIHP HEP ODS
mskok@eihp.hr vitomir.komen@hep.hr

Vojko Sirotnjak
HEP ODS
vojko.sirotnjak@hep.hr

RAZVOJ DISTRIBUCIJSKE MREŽE ELEKTROPRIMORJA RIJEKA, PODRUČJA

SJEDIŠTA (GRAD RIJEKA I OKOLICA) I TERENSKE JEDINICE OPATIJA
(OPATIJSKA RIVIJERA) ZA RAZDOBLJE NAREDNIH 20 GODINA

SAŽETAK
U radu su prikazani rezultati studije Razvoj distribucijske mreže Elektroprimorja Rijeka, područja
sjedišta (grad Rijeka i okolica) i terenske jedinice Opatija (Opatijska rivijera) za razdoblje narednih 20
godina, koju je izradio Energetski institut Hrvoje Požar u ožujku 2021. za naručitelja HEP-ODS. Detaljno
je opisano postojeće stanje SN distribucijske mreže, rezultati analize struja kratkog spoja te dan pregled
glavnih smjernica razvoja predmetne distribucijske mreže za narednih 20 godina. Poseban naglasak
stavljen je na analizu optimalne automatizacije SN distribucijske mreže te dinamiku prelaska s pogonskog
napona 10 kV na 20 kV.

Ključne riječi: Elektroprimorje Rijeka, razvoj distribucijske mreže, automatizacija SN mreže,

kratki spoj

DEVELOPMENT OF THE DISTRIBUTION NETWORK OF ELEKTROPRIMORJE

RIJEKA, HEADQUARTERS AREA (CITY OF RIJEKA AND SURROUNDINGS) AND
FIELD UNIT OPATIJA (OPATIJA RIVIERA) FOR THE NEXT 20 YEARS

ABSTRACT
The paper presents the results of the study Development of the distribution network of
Elektroprimorje Rijeka, headquarters area (city of Rijeka and surroundings) and field unit Opatija
(Opatija Riviera) for the next 20 years, prepared by the Energy Institute Hrvoje Požar in March 2021 for
HEP-DSO. The current state of the MV distribution network, the results of the analysis of short-circuit
currents and an overview of the main guidelines for the development of the distribution network for the
next 20 years are described in detail. Special emphasis is placed on the analysis of the optimal automation
of the MV distribution network and the dynamics of the transition from the operating voltage of 10 kV to
20 kV.

1
Stavovi izneseni u referatu su osobna mišljenja autora, nisu obvezujući za poduzeće/instituciju u kojoj je autor zaposlen te se
ne moraju nužno podudarati sa službenim stavovima poduzeća / institucije.
1
 Key words: Elektroprimorje Rijeka, development of the distribution network, MV network
automation, short-circuit

1. UVOD

Sjedište i Terenska jedinica (TJ) Opatija obuhvaćaju srednjonaponsku i niskonaponsku mrežu

Elektroprimorja Rijeke na području grada Rijeke i širem području Opatije. Ovo područje karakterizira
nekoliko specifičnosti:
- veliki udio potrošnje i opterećenja Elektroprimorja Rijeka koncentriran na relativno
malom području,
- napajanje velikog dijela potrošnje izravnom transformacijom 110/10(20) kV,
- razgranata, ali relativno stara nadzemna i kabelska mreža 35 kV,
- opterećenje TJ Opatija izrazito ovisno o turizmu,
- pogon većeg dijela SN mreže grada Rijeke na 10 kV s planom prijelaza na 20 kV.
U radu su ukratko prikazani rezultati studije Razvoj distribucijske mreže Elektroprimorja Rijeka,
područja sjedišta (grad Rijeka i okolica) i terenske jedinice Opatija (Opatijska rivijera) za razdoblje
narednih 20 godina, koju je izradio Energetski institut Hrvoje Požar u ožujku 2021. za naručitelja
HEP-ODS [1]. Prijedlog optimalnog rješenja razvoja temelji se na analizi postojećeg stanja
elektroenergetske mreže i predviđanju porasta opterećenja, a sve u svrhu optimalnog vođenja, izgradnje i
pojačanja distribucijske mreže kako bi se minimizirali gubici snage i energije te zadovoljili kriteriji
ekonomičnosti i kvalitete opskrbe električnom energijom.

2. POSTOJEĆE STANJE DISTRIBUCIJSKE MREŽE

Podaci prikazani u nastavku odnose se na 2019. godinu, kao početnu (referentnu, nultu, baznu)
godinu planiranja daljnjeg razvoja distribucijske mreže.
Na području Elektroprimorja Rijeka koje pokriva studija [1] nalazi se osam TS 110/SN koje su u
dvojnom vlasništvu u skladu s Načelima o razgraničenju između HOPS-a i HEP ODS-a, te sedam TS
35/10(20) kV i tri rasklopna postrojenja. Gotovo 90% istih (njih 16 od ukupno 18) izgrađeno prije 30 i
više godina, od kojih je gotovo 40% doživjelo veće rekonstrukcije, s tim da se planira rekonstrukcija
TS 110/20 kV Lovran u narednom petogodišnjem razdoblju, puštanje u pogon nove TS 110/20 kV Zamet
u drugoj polovici 2021. godine te izgradnja nove TS 110/20 kV Mavrinci u razdoblju 2025.-2027. [2].
U postojećim TS nalazi se 17 transformatora VN/SN i 15 transformatora SN/SN u vlasništvu
HEP-ODS-a. Računajući od godine revitalizacije, ili od godine proizvodnje ako revitalizacije nije bilo,
prosječna starost transformatora VN/SN je 24 godine, dok je prosječna starost transformatora SN/SN 25
godina.
Ukupno na promatranom području ima 20 vodova u pogonu na 35 kV, s ukupno 78 dionica
duljine 91,8 km. Gledano samo vodove u vlasništvu HEP-ODS-a, u ukupnom broju (80%) i duljini
prevladavaju (59%) kabelske dionice, kako je prikazano na slici 1. Kod nadzemnih 35 kV dionica
prevladavaju Al/Fe 3x120 mm2 vodovi (slika 2), dok kod kabelskih dionica kabeli s XLPE izolacijom
prevladavaju u ukupnom broju (54%) dionica, a kabeli s papirnom izolacijom prevladavaju u ukupnoj
duljini (66%), prikazano na slici 3. Od ukupno 70 dionica njih 30 (ukupne duljine 49 km, tj. 64%) starije
su od 40 godina.

2
 Slika 1: Distribucija 35 kV dionica u vlasništvu HEP-ODS-a po vrsti voda

Slika 2: Distribucija nadzemnih 35 kV dionica u vlasništvu HEP-ODS-a po tipu voda

Slika 3: Distribucija kabelskih 35 kV dionica u vlasništvu HEP-ODS-a po tipu voda

Ukupna duljina 10 kV i 20 kV mreže promatranog područja je 971,4 km, od čega 85% pripada
podzemnoj (kabelskoj) mreži. U vlasništvu HEP-ODS-a nalazi se 94% ukupne duljine. Gotovo sva SN
mreža u pogonu na 10 kV je kabelska, dok u pogonu na 20 kV nadzemna mreža čini 22% ukupne duljine.
Duljina 10 kV i 20 kV SN mreže po pojnim TS prikazana je na slici 4. Ukupna duljina nadzemne 10 kV i
20 kV mreže iznosi 146,3 km, a struktura po tipu vodova prikazana je na slici 5. S druge strane, ukupna
duljina podzemne 10 kV i 20 kV mreže iznosi 825,1 km, a struktura prema vrsti izolacije prikazana je na
3
slici 6. Analizom stanja i starosti 10 kV i 20 kV mreže u vlasništvu HEP-ODS-a utvrđeno je da je 21%
ukupne duljine starije od 40 godina, koliko iznosi životna dob vodova pri uobičajenoj eksploataciji.
Prostorni prikaz distribucijske SN mreže promatranog područja prikazan je na slici 7.

Slika 4: Duljina 10 kV i 20 kV mreže po pojnim trafostanicama

Slika 5: Struktura 10 kV i 20 kV nadzemne mreže prema tipu voda

4
 Slika 6: Struktura 10 kV i 20 kV podzemne mreže prema vrsti izolacije

Slika 7: Prostorni prikaz distribucijske SN mreže prema pogonskom naponu

Na promatranom području postoji ukupno 1116 transformatorskih stanica SN/NN (TS 10/0,4 kV,
TS 10(20)/0,4 kV i TS 20/0,4 kV) ukupno instalirane snage 560,3 MVA. Od toga je 956 (86%) TS u
vlasništvu HEP-ODS-a. Kabelske trafostanice dominiraju i u ukupno instaliranoj snazi (97%) i u
ukupnom broju TS (90%). Sa slike 8 se može vidjeti da je najviše TS SN/NN instalirane snage 400 kVA
(44%), odnosno da je 74% svih TS SN/NN instalirane snage 250 kVA, 400 kVA ili 630 kVA.

5
 Slika 8: Udjeli instaliranih snaga transformatorskih stanica u vlasništvu HEP-ODS-a

U navedenim TS SN/NN nalazi se ukupno 1331 transformator SN/NN, a u vlasništvu

HEP-ODS-a nalazi se njih 1.077 (81%). Gotovo podjednak broj TR SN/NN nalazi se u pogonu na 10 kV
odnosno 20 kV. Najveći broj TR SN/NN ima instaliranu snagu 400 kV (54%), zatim 630 kVA (17%),
prikazano na slici 9. Ukupno 226 TR SN/NN nije pogodno za rad na pogonskom naponu 20 kV, tj. nije
preklopivo, prikazano na slici 10. Na slici 11 prikazana je distribucija broja i instalirane snage TR SN/NN
po pojnim transformatorskim stanicama. Analizom stanja i starosti TR SN/NN utvrđeno je da je čak 254
(24%) njih starije od 40 godina, dok za njih 24 (2%) nije poznata godina proizvodnje.

Slika 9: Instalirana snaga TR SN/NN (kVA)

6
 Slika 10: Preklopivost TR SN/NN

Slika 11: Distribucija broja i instalirane snage TR SN/NN po pojnim TS

Ukupna duljina niskonaponske 0,4 kV mreže na ovom području iznosi 2.497,7 km. Veći dio
(56%) čini nadzemna NN mreža.
Sve TS VN/SN i TS SN/SN uključene su u sustav daljinskog vođenja (SDV). Ukupno su u mreži
instalirana četiri daljinski upravljiva rastavljača, a ukupno 90 TS SN/NN i dva RS 20 kV su uvedena u
SDV.
U pogonu je 75 distribuiranih izvora instalirane snage proizvodnje 13 MW. Međutim, samo njih 6
ima instaliranu snagu proizvodnje veću od 100 kW (92% ukupno instalirane snage), kako je prikazano na
slici 12. Više od polovice ukupnog broja distribuiranih izvora (56%) čine sunčane elektrane.

7
 Slika 12: Distribucija instaliranih snaga proizvodnje elektrana

Analiza tokova snaga u baznoj godini pokazala je da su transformacije u pojnim

transformatorskim stanicama najviše opterećene u TS 35/10 kV Zamet (66%) i TS 35/20 kV Mavrinci
(60%). Ukupno 22 dionice 35 kV (14% ukupnog broja) te samo 4 dionice 10(20) kV (0,1% ukupnog
broja) opterećeno je preko 60%. Kriterij sigurnosti pogona zadovoljen je u čitavoj SN mreži obzirom da
nema preopterećenih dionica niti napona izvan dozvoljenih granica.
Kriterij (N-1) u baznoj godini je zadovoljen za sve pojne TS osim za TS 35/20/10 kV Krasica u
kojoj se nalazi samo jedan TR 35/10 kV koji napaja samo jedno vodno polje VP Luka Bakar. Također,
kriterij (N-1) nije zadovoljen za jedan 35 kV vod putem kojeg se TS 35/6 kV INA 350 radijalno napaja iz
TS 110/35 kV Krasica. Prema korištenoj Metodologiji planiranja razvoja SN mreže, kriterij (N-1) nije
zadovoljen za dva vodna polja obzirom da bez napajanja ostaje više od Metodologijom dozvoljenih 1
MVA. To su VP Marčelji 1, čije rješenje zadovoljenja (N-1) kriterija je dobro prepoznato internim aktima
naručitelja, i VP Luka Bakar. Potonje vodno polje nalazi se iza mjesta obračuna i predaje električne
energije, odnosno u vlasništvu je korisnika mreže.
Analiza pouzdanosti napajanja u baznoj godini pokazala je dobre rezultate. SAIFI pokazatelj na
razini čitavog područja iznosi 0,76 prekida/godišnje, a SAIDI pokazatelj 80 minuta/godišnje, čime je
zadovoljen propisani opći standard pouzdanosti napajanja. S druge strane, propisani zajamčeni pokazatelj
pouzdanosti napajanja (koji se gleda na razini pojedine TS SN/NN) u početnoj godini planiranja nije
zadovoljen u dva vodna polja iz TS 110/20 kV Matulji. U navedenim vodnim poljima nalazi se ukupno
37 TS SN/NN sa ukupno 1640 korisnika mreže.

3. RAZVOJ MREŽE

Od radova u tijeku u obzir su uzeti svi radovi na izgradnji nove TS 110/20 kV Zamet i pripreme
iz nje napajane SN mreže za pogon na 20 kV, prikazano na slici 13. Osim toga, uzeti su u obzir i radovi
na području koje napaja TS 110/20 kV Lovran a odnose se na kabliranje i izgradnju novih kabelskih
vodova i formiranja novih izvoda, kao i u 3g planu predviđena izgradnja 5 SN kabelskih vodova. Zbog
prekida nekih veza među vodnim poljima pri prelasku mreže napajane iz TS 110/20 kV Zamet na viši
pogonski napon, ukupni pokazatelj SAIDI će biti nešto viši (97 minuta/godišnje).

8
 Slika 13: Pogonski napon SN mreže nakon završetka nulte faze prelaska na pogonski napon 20 kV –
završetak izgradnje TS 110/20 kV Zamet

Obzirom na dobre rezultate provedenih analiza, nisu predviđena značajnija ulaganja zbog
zadovoljenja kriterija sigurnosti opskrbe. U trećem petogodištu planiranja, zbog preopterećenja 35 kV
voda TS 220/110/35 kV Pehlin – TS 35/20 kV Mavri u redovnom pogonu (103,25%) potrebno je
napajanje TS 35/20 kV Grobnik prebaciti na TS 110/35 kV Krasica.
Kriterij (N-1) za pojne transformatore je zadovoljen u čitavom planskom razdoblju osim za TR
35/10 kV u TS 35/20/10 kV Krasica pa se predlaže ugradnja dodatnog TR 35/10 kV. Također, kriterij
(N-1) za 35 kV vodove je zadovoljen u čitavom planskom razdoblju osim vod TS 110/35 kV Krasica –
TS 35/6 kV INA 350 (vod u vlasništvu korisnika mreže). Izgradnjom TS 110/20 kV Zamet može se
napustiti 35 kV vod TS 220/110/35 kV Pehlin – TS 35/10 kV Zamet. Također, izgradnjom TS 110/20 kV
Mavrinci može se napustiti 35 kV vod TS 110/35 kV Rijeka – TS 35/20 kV Mavrinci. Zadovoljenje
kriterija (N-1) za VP Marčelji 1 (kriterij nije zadovoljen u baznoj godini) postiže se izgradnjom 20 kV
kabelskog voda od TS Pilana Klana (u vlasništvu HEP-ODS-a) do kabelskog voda TS Klana 1 – TS Novo
Naselje – Klana (2,6 km, 780 tis. kn). U trećem petogodištu planiranja dolazi do porasta opterećenja
otcjepa na VP Pista Grobnik 2 iznad 1 MVA. Za zadovoljenje (N-1) kriterija ovog vodnog polja predlaže
se izgradnja kabelskog voda TS Čvor Oštrovica (VP Krasica 2) – TS Gornje Jelenje (4,95 km, 1,485 mil.
kn).
Rezultati analize pouzdanosti napajanja pokazuju da su opći te zajamčeni SAIFI pokazatelji
pouzdanosti zadovoljeni u čitavom razdoblju planiranja, dok zajamčeni SAIDI pokazatelj pouzdanosti
nije zadovoljen za 20 TS SN/NN u VP Vlahov Breg (TS 110/20 kV Matulji) i 17 TS SN/NN u VP Brešca
1 (TS 110/20 kV Matulji). Ugradnjom daljinski upravljivih rastavljača moguće je riješiti problem

9
zajamčenog SAIDI pokazatelja za VP Vlahov Breg te 13 TS SN/NN u VP Brešca 1. Za preostale 4 TS
SN/NN (TS Lisina, TS Male Mune, TS Vele Mune, TS Žejane), koje se nalaze na radijalnom otcjepu, nije
moguće ekonomski opravdano riješiti problem s zajamčenim SAIDI pokazateljem (nalazi se u rasponu
295-346 min/god, dok standard dozvoljava do 240 min/god). Stoga je za navedene TS SN/NN potrebno
posvetiti veću pažnju u održavanje kako bi u stvarnosti SAIDI pokazatelj bio unutar standardom
zajamčenih vrijednosti. Osim toga, ekonomska analiza pokazuje da je u prvom petogodištu ekonomski
opravdano ugraditi daljinsko upravljanje na dodatnih 51 lokaciju (procijenjeni trošak 7,51 mil. kn), dok je
ekonomski opravdana ugradnja daljinskog upravljanja na još jednu lokaciju u zadnjem, četvrtom,
petogodištu planiranja (procijenjeni trošak 150 tis. kn). Navedena ulaganja u automatizaciju imaju za
učinak poboljšanje ukupnog SAIDI pokazatelja za 36% u odnosu na postojeće stanje.
Ukupna procjena ulaganja u 10 kV mrežu pri prelasku na pogonski napon 20 kV iznose 83,5 mil.
kn, a procjena troška ulaganja u izgradnju TS 110/20 kV Mavrinci iznosi 25 mil.kn.
Do kraja planskog razdoblja, visoko opterećena transformacija u pojnim trafostanicama može se
očekivati samo u TS 110/35 kV Krasica (po transformatorima 73% odnosno 67%).
Za područja Mavra i Grobnika analizirana su moguća dodatna ulaganja, jer rizik povećanja
opterećenja iznad predviđenih iznosa može značajno utjecati na odabir smjera razvoja postojeće 35 kV
mreže Pehlin – Mavri – Grobnik – Mavrinci – Krasica. U slučaju značajnijeg dodatnog porasta
opterećenja preporučeno je ulaganje u fazama, počevši od jačanja 20 kV kabelskih veza i rekonstrukcije
TS 110/35 kV Pehlin u TS 110/35/20 kV i odlažući ili izbjegavajući ulaganja u obnovu preostalih starih
vodova 35 kV, koji bi u budućnosti mogli biti nedostatni ili suvišni.
Nakon izgradnje TS 110/20 kV Zamet i prelaska iz nje napajane SN mreže na pogonski napon 20
kV, što se očekuje u drugoj polovici 2021. godine, sukladno rezultatima analiza perspektive i ekonomske
opravdanosti prijelaza na 20 kV te dinamici ulaganja u SN mrežu, za očekivati je da će mreža 10 kV
gotovo u potpunosti prijeći na pogonski napon 20 kV do kraja prvog petogodišta (do 2024. godine) ili
početkom drugog petogodišta (do 2029. godine). Stoga je u studiji [1] prelazak na pogonski napon 20 kV
pretpostavljen da će se u potpunosti dovršiti u prvom petogodištu planiranja (do 2024. godine) te je on, u
cilju boljeg planiranja provedbe ovih aktivnosti, podijeljen u pet faza od zapada prema istoku. Svaka
sljedeća faza prelaska na pogonski napon 20 kV u sebi sadrži i onu prethodnu. Ukupno je potrebno
zamijeniti ili položiti novih 256 kabelskih dionica ukupne duljine 59,79 km.
U prvoj fazi prelaska analiziran je prelazak jedne sekcije sabirnica i jednog transformatora
110/10(20) kV u TS 110/10 kV Turnić, što uključuje vodna polja usmjerena prema zapadu, tj. području
koje napaja nova TS 110/20 kV Zamet.
U drugoj fazi analiziran je prelazak preostale mreže napajane iz TS 110/10 kV Turnić na
pogonski napon 20 kV. To su drugi transformator 110/10(20) kV, druga sekcija sabirnice i preostala
vodna polja.
U trećoj fazi analiziran je prelazak jednog transformatora 110/10(20) kV i jedne sekcije sabirnice
u TS 110/10 kV Rijeka, te jedne sekcije sabirnica u RS Školjić. Navedeno uključuje vodna polja
uglavnom usmjerena prema zapadu – području koje napaja TS 110/10 kV Turnić.
U četvrtoj fazi analiziran je prelazak preostale 10 kV mreže napajane iz TS 110/10 kV Rijeka i
RS Školjić (drugi transformator 110/10(20) kV i druga sekcija sabirnice u TS 110/10 kV Rijeka, te
preostale dvije sekcije sabirnica u RS Školjić) te jednog transformatora 110/10 kV Sušak i jedne sekcije
sabirnice, uključujući vodna polja usmjerena prema zapadu – području napajanom iz TS 110/10 kV
Rijeka i RS Školjić.
U posljednjoj, petoj fazi, analiziran je prelazak na pogonski napon 20 kV preostale mreže
napajane iz TS 110/10 kV Sušak. Navedeno uključuje drugi transformator 110/10 kV, drugu sekciju
sabirnice te preostala vodna polja.
Predviđa se da će na 10 kV pogonskom naponu ostati vodna polja: VP 3. maj, VP Rafinerija, VP
Splitska i VP Luka Bakar, dok je za VP Viktor Lenac pretpostavljeno da će se s kupcem postići dogovor
o ulaganju u prelazak na pogonski napon 20 kV. U suprotnom, biti će potrebno na lokaciji TS Viktor
Lenac TS-1 izgraditi susretno postrojenje sa primjerenom međutransformacijom 20/10 kV (2x4 MVA ili
2x8 MVA).
Na slici 14 prikazane su opisane faze prelaska na pogonski napon 20 kV.

10
Faza 0 Faza 1 Faza 2

Faza 3 Faza 4 Faza 5

Slika 14: Pogonski napon SN mreže po fazama prelaska na pogonski napon 20 kV

11
4. ANALIZA STRUJA KRATKOG SPOJA

Proračuni su provedeni na temelju standarda IEC60909 izdanje 2 (iz 2016. godine) koja se
razlikuje od IEC60909 (iz 2001. godine) u pogledu tretmana distribuiranih izvora energije.
Ulazni podaci za proračun kratkog spoja u SN mreži su rezultati izračuna kratkog spoja
sabirnicama 110 kV preuzeti su iz Studije proračuna kratkog spoja u prijenosnoj mreži EES-a Hrvatske
za nazivnu 2020., 2025. i 2030. godinu [3].
Rezultati analize kratkog spoja pokazuju da iznos kapacitivne struje zemljospoja prelazi
dozvoljenu granicu od 20 A u TS 35/10 kV Zamet čime kriterij uzemljenja nije zadovoljen. Međutim, u
novoj TS 110/20 kV Zamet pojni transformatori će biti uzemljeni preko paralelnih spojeva malog
otpornika 300 A i prigušnice 300 - 600 A čime će navedeni kriterij biti zadovoljen Osim toga, uzimajući u
obzir kapacitivnu struju dozemnog spoja u TS 110/10 kV Rijeka trebalo bi razmotriti promjenu položaja
prigušnice sa 250 A na 100 A ili 150 A.

ZAKLJUČAK

Sukladno rezultatima provedenih analiza, prijelaz na 20 kV treba nastaviti sa zapada prema

istoku, od TS 110/10 kV Turnić prema TS 110/10 kV Sušak. Ovisno o promatranom obuhvatu
(grupiranju faza 0 – 5), prijelaz je ekonomski opravdan ili u cijelosti u prvom petogodištu (do 2024.
godine) ili većim dijelom u prvom i manjim dijelom početkom drugog petogodišta (do 2029. godine). U
slučaju odvajanja područja TS 110/10 kV Rijeka i/ili RS 10 kV Školjić u dvije faze, potrebno je uzeti u
obzir veze na 10 kV, odnosno 20 kV sa susjednim transformatorskim stanicama, kako ne bi bila
značajnije narušena pouzdanost pogona. Konačna odluka o prostornim i vremenskim fazama prijelaza na
20 kV može se temeljiti na optimiranju u pogledu operativnog vođenja pogona mreže.

LITERATURA

[1] Razvoj distribucijske mreže Elektroprimorja Rijeka, područja sjedišta (Grad Rijeka i okolica) i
terenske jedinice Opatija (Opatijska rivijera) za razdoblje narednih 20 godina, Energetski institut
Hrvoje Požar, ožujak 2021.

[2] Desetogodišnji (2019.-2028.) plan razvoja distribucijske mreže HEP ODS-a s detaljnom
razradom za početno trogodišnje i jednogodišnje razdoblje, HEP–Operator distribucijskog sustava
d.o.o., ožujak 2019.

[3] Studija proračuna kratkog spoja u prijenosnoj mreži EES-a Hrvatske za nazivnu 2020., 2025. i
2030. godinu, Fakultet elektrotehnike i računarstva, za naručitelja Hrvatski operator prijenosnog
sustava d.o.o., svibanj 2019.

12