1 Uvod

AUTOCESTA je javna cesta posebno izgraena i namijenjena iskljuivo za promet motornih vozila, koja ima dvije fiziki odvojene kolnike trake (zeleni pojas, zatitnu ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne trake irine najmanje 3,5 m, a s obzirom na konfiguraciju terena i po jednu traku za zaustavljanje vozila u nudi irine najmanje 2,5 m, bez raskrija s poprenim cestama i eljeznikim ili tramvajskim prugama u istoj razini, u iji se promet moe ukljuiti, odnosno iskljuiti samo odreenim i posebno izgraenim prikljunim prometnim trakama za ubrzavanje ili usporavanje, odnosno prikljunim rampama, kojom je omoguen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 80 km/h i koja je kao autocesta oznaena propisanim prometnim znakom. U ovom seminarskom radu ce mo pricat o Autocestama A5,A8 i A9

12

PODJELA CESTA

Javnom cestom smatra se cesta od opeg znaenja za javni promet koja zadovoljava sve uvjete to ih utvruju Osnovni zakon o cestama i ostali propisi. Uz razvoj motornih vozila i graenja cesta s vremenom su postale izrazite pojedinosti po kojima se ceste meusobno razlikuju. Prema Zakonu o osnovama sigurnosti prometa na cestama, ceste se mogu podijeliti: - prema drutveno-gospodarskom znaenju i - prema vrsti prometa kojemu su namijenjene. Prema svojim osobinama, ceste se mogu podijeliti na razne vrsti, od kojih emo ovdje navesti podjelu: - prema svrsi i prometnom znaenju, - prema veliini motornog prometa i - prema terenu kojim cesta prolazi. Prema drutveno-gospodarskom znaenju ceste se dijele na: - magistralne, - regionalne i - lokalne. Magistralne ceste su meunarodne i javne ceste koje povezuju vee gradove i vanija gospodarska podruja Republike, odnosno vanija gospodarska podruja u Republici. One se dovezuju na meunarodne ceste. Regionalne ceste su javne ceste koje povezuju gospodarska podruja u Republici ili podruja koja su posebno vana za Republiku. One povezuju relativno bliska gospodarska podruja i u isto vrijeme obavljaju distribuciju prometa i napajanje magistralnih cesta. Lokalne ceste su javne ceste koje povezuju sela i naselja na podruju opine ili su vane za podruje opine. Te ceste pripadaju uim regionalnim podrujima i u kompetenciji su komunalnih zajednica.

www.prometna-zona.com/
2

Podjela cesta po Zakonu o javnim cestama: 1) autoceste, 2) dravne ceste, 3) upanijske ceste, 4) lokalne ceste. Autoceste su ceste koje povezuju cjelokupni prostor Republike Hrvatske i integriraju ga u europsku mreu cesta, a namijenjene su prometu na velikim daljinama, sa dva traka na svakoj strani odvojena ogradom, te zaustavnim trakom. Mreu dravnih cesta ine ceste koje povezuju cjelokupni prostor Republike Hrvatske i integriraju ga u europsku mreu cesta, a namijenjene su prometu na velikim daljinama. upanijske ceste povezuju naselja i lokalitete unutar upanije i integriraju cjelokupni prostor upanije u mreu cesta Republike Hrvatske. Lokalne ceste povezuju naselja i lokalitete unutar opine i integriraju cjelokupni prostor opine u mreu cesta Republike Hrvatske. Ostale ceste U ostale ceste pripadaju sve ceste na kojima se ne odvija javni promet vozila i pjeaka, nego ih iskljuivo koristi privatna osoba ili odreena gospodarska djelatnost u ijoj je nadlenosti i gospodarenje tim cestama: - umske ceste, - poljoprivredne ceste, - vodoprivredne ceste, - osobne i privatne ceste. Podjela cesta prema veliini motornog prometa Prema veliini motornog prometa, izraenog prosjenim godinjim dnevnim prometom (PGDP), tj. brojem motornih vozila koji se na kraju planiranog razdoblja oekuje na cesti tijekom 24 sata, ceste se dijele u pet razreda (tablica). UKUPAN BROJ MOTORNIH RAZRED CESTE VOZILA TIJEKOM 24 SATA U OBA SMIJERA AUTOCESTE - CESTE 1. > 12 000 RAZREDA 7 000 - 12 000 CESTE 2. RAZREDA 3 000 - 7 000 CESTE 3. RAZREDA 1 000 - 3 000 CESTE 4. RAZREDA < 1 000 CESTE 5. RAZREDA

23

Autocesta A5, Beli Manastir-Osijek-Svilaj

Dana 9. studenoga 2007. prvu dionicu Vc koridora, akovo - Sredanci, sveano je pustio u promet premijer Republike Hrvatske dr. sc. Ivo Sanader. Dionica od akova do Sredanaca, duljine 23 km, poetni je dio autoceste A5, Beli Manastir - Osijek - Svilaj. Autocesta A5, Beli Manastir - Osijek - Svilaj, protee se od granice s Republikom Maarskom do granice s Republikom BiH u duini od 88,6 km. Autocesta A5 dio je europske mree autocesta i Vc europskog prometnog koridora (Budimpeta - Sarajevo - Ploe). Prometni Koridor Vc (cestovni, eljezniki, rijeni I zrani promet) sloena je poveznica Sjeverne Srednje i June Europe te predstavlja izuzetnu vrijednost u kontekstu procesa privredne i prometne integracije srednjoeuropskog prostora. Izgradnjom Koridora Vc povezanost i transparentnost prometnih pravaca cestovnog, eljeznikog, rijenog i zranog prometa direktno e utjecati na razvoj ireg i snanijeg prometnog vorita za cijelu Europu i Aziju. Dio koridora Vc koji prolazi kroz Hrvatsku podijeljen je na 5 dionica u sjevernom dijelu (autocesta A5).

www.huka.hr/v2/objekti/publikacije/hr/2007_12.pdf
4

Podjela Vc koridora koji prolazi kroz Hrvatsku: - granica Republike Maarske - Beli Manastir, duine 5 km - Beli Manastir -Osijek, duine 24,5 km - Osijek -akovo, duine 32,5 km - akovo - Sredanci, duine 23 km - Sredanci -granica Republike BiH, duine 3,6 km i 3 dionice u junom dijelu (A10) - Mali Prolog -Ploe 1, duine 6 km (istovremeno i poddionica dionice Rava - Ploe 1(A1)) - Ploe 1 - luka Ploe, duine 9 km. Planirani zavretak izgradnje dionice Osijek -akovo je prosinac 2008. godine. U izgradnji je i 15 km autoceste od Malog Prologa do vora Ploe 1 i luke Ploe, ije je putanje u promet planirano takoer koncem 2008. godine. Dinamika graenja preostala 33 km autoceste A5 u sjevernom dijelu i 8 kilometara autoceste A10 u junom dijelu bit e odreena novim etverogodinjim Programom graenja Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 2009. do 2012.

3.1 Dionica akovo-Sredanci

Trasa autoceste od akova do Sredanaca poinje u Osjeko-baranjskoj upaniji, a zavrava u Brodsko-posavskoj upaniji. Konfiguracija terena omoguuje ispruenu trasu koja je poloena u ravniarskom terenu u prosjeku cca. 1,3 m iznad terena, osim na mjestima gdje trasa autoceste prelazi preko postojeih vodotoka, eljeznike pruge, te autoceste A3, Zagreb Lipovac, i prolaza za ivotinje. Tlocrtni i vertikalni elementi zadovoljavaju raunsku brzinu od 130 km/h, to je uvjetovalo primjenu sljedeih elemenata trase:

Popreni presjek projektiran je s dva kolnika razdvojena razdjelnim pojasom irine 4 m. Svaki kolnik sastoji se od po dva prometna traka irine 3,75 m te zaustavnog traka irine 2,50 m. Bankine i berme projektirane su s minimalnom irinom od 1,50 m. Na dionici od akova do Sredanaca izgraeno je 20 objekata na trasi (mostovi, nadvonjaci i podvonjaci), od kojih je najznaajniji nadvonjak preko eljeznike pruge kod Andrijevaca, vor akovo i cestarinski prolaz akovo, vor Sredanci, Centar za odravanje i kontrolu prometa (COKP) akovo te odmorite Ivandvor i odmorite Andrijevci. Vrijednost investicije u izgradnju navedene dionice iznosi 1,43 milijarde kn (bez PDV-a) i obuhvaa otkup zemljita, izmjetanje instalacija, arheologiju, graenje, opremanje, nadzor i ostalo. Putanjem u promet ove dionice autoceste A5 stvorene su pretpostavke za kvalitetnije povezivanje slavonsko-baranjskog prostora s ostalim dijelom Hrvatske. Time je ostvaren poticaj gospodarskom razvitku Slavonije i Baranje i znaajnija potpora turistikim lokalitetima.

4 Autocesta A8 i A9 (Istarski ipsilon)

Istarski ipsilon je sustav autocesta u hrvatskoj mrei autocesta, a ine ga autocesta A8 (Matulji-Kanfanar) i A9 (slovenska granica - Kanfanar - Pula). Naziva se Istarski ipsilon zbog svog oblika nalik slovu Y, a sva se tri kraka spajaju kod Kanfanara u sredinjoj Istri. Kompleks je izgradila i odrava tvrtka Bina-Istra sve do 2027. godine[1]. Na obje autoceste moe se voziti s najveom doputenom brzinom od 110 km/h. Autocesta A8 duga je 64.21 km, a u nju se ubraja i 5.4 km dugaki Tunel Uka, dugo vremena najdulji, a sada trei po duini tunel u Hrvatskoj. Ta je autocesta izgraena u poluprofilu. Autocesta A9 duga je 76.79 km i izgraena je u punom profilu osim mosta Mirne i vijadukta Limska Draga koji su izgraeni u poluprofilu. Na Istarskom Ipsilonu se primjenjuje zatvoreni sustav naplate cestarine. Zbog velike gustoe i intenziteta prometa u ljetnim mjesecima Istarski ipsilon postao je pretijesan. U najfrekventnijim danima turistike sezone, tunelom "Uka" proe vie od 14 tisua vozila, a mostom Mirna ak 19 tisua. Jasno je da zbog sigurnosti prometa treba krenuti u gradnju dvotrane ceste u oba smjera, dakle punog profila autoceste. Promet na Istarskom ipsilonu se konstantno poveava i tokom godine. Na primjer, od 1982. godine do danas samo u tunelu Uka se promet poveao est puta. Tako je u 2006. godini tunelom prolo tri milijuna vozila.

Autocesta A8 je dio Istarskog ipsilona. Trenutno je izgraena u profilu 1+1 brze ceste, a u planu je proirenje na puni profil autoceste. Poinje u voru Kanfanar, gdje se odvaja od drugog dijela Istarskog ipsilona, tj. autoceste A9, prolazi sredinjom Istrom u smjeru sjeveroistoka prema Rijeci, tonije voru Matulji, gdje se spaja s autocestom A7. Najznaajniji objekt na tom pravcu svakako je tunel Uka dug 5062 metara. Autocesta A9 ide iz Umaga (produetak do Katela na slovenskoj granici) prema Puli. Ova je autocesta je dio Istarskog ipsilona.
Vaniji objekti :

Most Mirna 1354 m Vijadukt Limska Draga 552m

Autocesta A8 obuhvaca citav istocni krak Istarskog ipsilona od cvorista Kanfanar kroz tunel Ucka do cvorista nazaobilaznici Rijeke . Autocesta A 9 je zapadni krak Istarskog ipsilona na trasi Pula Vodnjan Kanfanar prijelaz Limske Drage Visnjan prijelaz doline Mirne Buje Umag granicni sklop Kastel (Hrvatska) / Dragonja (Slovenija). Ova prometnica prihvaca najjace turisticke prometne tokove iz zapadne Europe i iz Srednje Europe (preko Ljubljane i Kopra).Ceste s oznakama A8 i A9 nominalno pripadaju sustavu autocesta, od samog pocetka planiranja i gradnje nisuizvedene u punom proflu i sa svim elementima autocesta, s izuzetkom kracih odsjeaka i dionice Pula Vodnjan.Prometnice cak nisu izvedene ni u proflu poluautoceste, jer na ve}em dijelu nedostaje jedan kolnik i zaustavni trak nadrugom kolniku.

Koncesijskim ugovorom predvideno je da se dogradnja do punog profla autoceste izvrsi kada promet dostigne 10 000 voziladnevno (godisnji prosjek, PGDP) i 16 000 vozila dnevno u ljetnom prosjeku (PLDP). Buduci da su ovi preduvjeti posljednjihgodina ostvareni, zapocete su aktivnosti na pripremi dogradnje. Na dijelu kojeg treba dograditi izvedbom drugog kolnikanalaze se tri kapitalna objekta koje treba izvesti uz postoje}e: most Mirna, vijadukt Limska DragaitunelUcka.

4.1 Tunel Uka (A8)

Je tunel u Republici Hrvatskoj koji prolazi kroz planinsko gorje Uku na cesti LupoglavMatulji.
Specifikacije tunela

Tunel je dugaak 5062, a irok 9,10 metara. Promet se odvija u oba smjera uz ogranienje brzine od 80 km/h, a pretjecanje je zabranjeno.Tunel ima 83 nadzorne kamere, 538 poarnih detektora, 39 vatrogasnih hidranata i 38 SOS stanica. U tunelu se nalazi i pet ugibalita te tri okretita.
3

Cestovna veza

Kroz tunel Uku prvi su automobili proli 27. rujna 1981. godine. Dana 13. prosinca 2007. kroz tunel je prolo 40-milijunto vozilo.[2] Kako je tunel ujedno i naplatna postaja Istarskog ipsilona, za prolaz se naplauje cestarina. Danas prolaz u jednom smjeru stoji 28 kuna (4 eura) bez obzira na injenicu da je tunel financiran obveznicama graana Istarske upanije za njegovu izgradnju to izaziva brojne prosvjede vozaa.
3

Wikipedia.org

4.2 Vijadukt Limska Draga(A9)

Vijadukt Limska Draga izgraen je 1991. godine radi premoivanja duboke suhe doline Limske Drage i znaajan je objekat u gospodarskom i turistikom povezivanju Istarske upanije. Duljina vijadukta iznosi 552 metra, dok mu je ukupna irina 12,10 m. Rasponska konstrukcija je elini sanduasti kontinuirani nosa promjenjive visine. Rasponi su 80+100+160+100+80 m. Najvea visina vijadukta iznad terena je 125 m. Vijadukt Limska Draga se od prosinca 1999. godine nalazi u sklopu Istarskog ipsilona.

Vijadukt Limska Draga

Most Mirna

4.3 Most Mirna(A9)

Most Mirna prevodi prometnicu Istarskog ipsilona preko doline i korita rijeke Mirne te je najznaajniji graevinski objekt na Ipsilonu (dionica Nova Vas Vinjan). Most poiva na plutajuim pilotima od kojih je najdui 61,5 metara. Ukupna duljina mosta iznosi 1354,86 metara. Most je poloen na 21 betonskom stupu u obliku slova H, maksimalne visine 40 metara. Ukupna irina rasponskog sklopa mosta je 10,10 metara. Most je puten u promet u lipnju 2005. godine.

http://www.bina-istra.com/Default.aspx?sid=957

10

5 Zakljucak
Zbog poloaja autoceste A5, izravnog krianja s autocestom A3, te neizravnog nastavka preko susjedne drave na autocestu A10, ovo je vrlo perspektivna prometnica. U trenutnom stanju, moe se promatrati kao produena ruka autoceste A3.Autocesta je dio meunarodnog Koridora 5c. Istarski ipsilon je sustav autocesta u hrvatskoj mrei autocesta, a ine ga autocesta A8 (Matulji-Kanfanar) i A9 (slovenska granica - Kanfanar - Pula)
Ove prometnice prihvacu najjace turisticke prometne tokove iz zapadne Europe i iz Srednje Europe (preko Ljubljane i Kopra).

11

Sadrzaj
1 Uvod ..................................................................................................................................................... 1 2 PODJELA CESTA..................................................................................................................................... 2 3 Autocesta A5, Beli Manastir-Osijek-Svilaj ............................................................................................ 4 3.1 Dionica akovo-Sredanci............................................................................................................... 6 4 Autocesta A8 i A9 (Istarski ipsilon) ....................................................................................................... 7 4.1 Tunel Uka (A8) ............................................................................................................................. 9 4.2 Vijadukt Limska Draga(A9) .......................................................................................................... 10 4.3 Most Mirna(A9) ........................................................................................................................... 10 5 Zakljucak ............................................................................................................................................. 11

12

Literatura

Lista izlaza sa autoceste 2011. Zagreb http://hr.wikipedia.org/wiki/Autocesta_A9 http://www.bina-istra.com/Default.aspx?sid=957 http://www.huka.hr/v2/objekti/publikacije/hr/2007_12.pdf http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Kroatien_Autobahnen_%28aktueller_Stand%29.svg

13