HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA

AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE /

CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL
MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN
SRPANJ 2011.
Na redovnoj sjednici Skuptine Hrvatske
udruge koncesionara za autoceste s na-
platom cestarine odranoj dana 18. svib-
nja ove godine Autocesta Rijeka Zagreb
d.d. predala je predsjedavanje Udrugom
drutvu Autocesta Zagreb - Macelj d.o.o.
te je tom prilikom Aleksandar aklovi,
lan Uprave Autoceste Zagreb - Macelj
d.d. i dotadanji potpredsjednik HUKA-e,
izabran za novog predsjednika Udruge na
razdoblje od dvije godine.
Aleksandar aklovi diplomirao je
1963. godine na ondanjem Arhitekton-
sko graevinsko geodetskom fakul-
tetu u Zagrebu te 1977. godine zavrio
i poslijediplomski studij na Graevin-
skom fakultetu. Na poetku svoje bo-
gate karijere aklovi je radio u elje-
znikom projektnom birou, u poetku
kao projektant asistent, a kasnije i kao
glavni projektant. Potom prelazi u Gra-
evinski institut gdje prvotno obnaa
funkciju rukovoditelja odsjeka za mo-
stove, a potom tehnikog rukovoditelja
te direktora Zavoda za betonske i zida-
ne konstrukcije. 1985. godine boravi u
Aliru na funkciji rukovoditelja grupe
za tehniku pomo inenjerskog poduze-
a SEROA.
Od 1992. - 1995. bio je ravnatelj Dravnog
zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo, nakon
ega 1995. godine odlazi u Hrvatske ceste
na funkciju ravnatelja, 1997. u Hrvatsku
upravu za ceste kao direktor, gdje je potom
od 1999. do 2001. godine savjetnik ravnate-
lja. Od 1999. ovlateni je inenjer graevi-
narstva i lan Hrvatske komore arhitekata
i inenjera u graditeljstvu.
Po osnivanju Hrvatskih autocesta d.o.o.
2001. godine postao je direktor Sektora za
graenje, a od 2002. godine direktor tehni-
kih jedinica za izgradnju autoceste Zagreb
- Macelj i Istarskog ipsilona.
Od 2005. godine lan je Uprave koncesijskog
drutva Autocesta Zagreb - Macelj d.o.o.
aklovi ima bogato iskustvo i u podruju
znanstvene i nastavne djelatnosti kao istra-
iva na znanstvenim programima u Grae-
vinskom institutu te asistent, predava ili
vii predava na Graevinskim fakultetima
u Zagrebu i Splitu. Izvrsno govori engleski i
francuski jezik. Od 1968. godine kao uitelj
skijanja lan je Hrvatskog zbora uitelja i
trenera skijanja iji je predsjednik od 1995.
do 2004. godine te lan Izvrnog odbora
Hrvatskog skijakog saveza.
Tijekom svog dvogodinjeg predsjed-
nikog mandata aklovi e nastaviti
jo aktivnije voditi aktivnosti HUKA-e
na domaem i meunarodnom planu u
koje je, kao potpredsjednik, ukljuen od
2009. godine te e svojim bogatim isku-
stvom doprinijeti boljoj koordinaciji la-
nica osobito u cilju promoviranja i pred-
stavljanja potreba i interesa autocesta
na svim razinama.
Aleksandar aklovi, novi predsjednik HUKA-e
Na funkciju potpredsjenika Udruge ime-
novan je David Gabelica, generalni direk-
tor koncesijskog drutva Bina Istra, d.d.
David Gabelica roen je u Parizu gdje je
1994. godine i diplomirao na Ekonomskom
fakultetu Paris XII te naredne godine za-
vrio i poslijediplomski studij iz podruja
financijskog inenjeringa. 1996. godine
zapoinje svoj rad u poduzeu Bina-Istra
upravljanje i odravanje, drutva s ogra-
nienom odgovornou za upravljanje
i odravanje autoceste kao asistent di-
rektora za upravljanje i odravanje. 1998.
godine prelazi u Bina Istra d.d. Zagreb,
koncesijsko drutvo za financiranje, grad-
nju, upravljanje i odravanje autocesta na
poziciju financijskog kontrolora gdje 2000.
David Gabelica, novi potpredsjednik HUKA-e
godine postaje i financijskim direktorom.
2002. godine odlazi u Jamajku u svojstvu
financijskog direktora poduzea Transjama-
ican Highway Limited gdje radi na projektu
izgradnje 50 km duge autoceste Autocesta
2000. 2003. godine dolazi na funkciju zamje-
nika generalnog direktora Bina Istre d.d., a
od 2004. godine do danas obnaa funkciju
generalnog direktora Drutva. Govori fran-
cuski, engleski i panjolski jezik te je takoer
i savjetnik za vanjsku trgovinu Francuske pri
gospodarskoj misiji Veleposlanstva Republi-
ke Francuske u Hrvatskoj.
Na redovnoj Skuptini HUKA-e prethodni
predsjednik Udruge Miro krgati ime-
novan je poasnim predsjednikom Udru-
ge kao to su to bili i njegovi prethodnici
Aleksa Ladavac, Jurica Prskalo, Josip
Sapunar i Zlatko Korpar.
ISSN: 1848-0675
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES BILTEN 22, SRPANJ 2011.
Nakon to je u lipnju 2010. godine putena
u promet dionica izmeu Kanfanara i Pule
u punom profilu autoceste, godinu dana
kasnije otvoreno je jo 50 km autoceste od
Umaga do Kanfanara. Dionicu je 14. lipnja
2011. godine sveano otvorila predsjednica
Vlade RH Jadranka Kosor. U listopadu 2011.
za promet e se otvoriti jo 18 km autoceste
od vora Rogovii do vora Kanfanar.
Od potpisa Ugovora o koncesiji 1995. godi-
ne, Istarski ipsilon je najprije napredovao u
duljinu te je od Matulja, preko tunela Uka,
stigao do Umaga, a zatim i do Pule. Nakon
toga je uslijedilo njegovo proirenje kojim
dobiva drugi kolnik, odnosno puni autoce-
stovni profil.
Za potrebe izgradnje drugog kolnika, Bina-
Istra i Ministarstvo mora, prometa i infra-
strukture od jeseni 2007. godine zajedniki
su radili kako bi se za izgradnju drugog kol-
nika Istarskog Y osigurala financijska sred-
stva od privatnih financijskih institucija. Bi-
na-Istra je potpisala ugovor o sindiciranom
kreditu u vrijednosti 693,5 milijuna eura s
konzorcijem triju banaka: Socit Gnrale,
The Royal Bank of Scotland i Zagrebakom
bankom d.d. Tim je kreditom refinanciran
postojei obvezniki i kreditni dug iz 2003. g.
(sredstva za dovrenje izgradnje Faze 1) po
znatno povoljnijim kamatnim stopama te je
osiguran stand-by kredit u svrhu nastavka
izgradnje Istarskog Y (puni profil). injenica
da su svi ti ugovori zakljueni prije nastupa-
nja financijske i gospodarske krize omogui-
la je da se projekt odvija bez zapreka.
Unato nepovoljnim gospodarskim trendovi-
ma u posljednje tri godine, projekt Istarskog
Y je od iznimne vanosti za Istarsku upani-
ju jer zapoljava oko 1000 ljudi, ukljuujui
kooperante, te je od kapitalnog znaaja za
istarske graevinske tvrtke koje su u velikoj
mjeri sudjelovale u izgradnji.
BinaIstra d.d.
Sigurnost i udobnost
U odnosu na cestu s dva vozna
traka (poluautocestu), razina
sigurnosti prometa na auto-
cesti s poprenim profilom s
etiri vozna traka bit e znatno
vea, osobito u pogledu izbje-
gavanja rizika od izravnog su-
dara. S rastom prometa rast e i navedena
prednost, a valja napomenuti da je od da-
tuma potpisa koncesijskog ugovora promet
udvostruen.
Zahvaljujui dobrim tehnikim karakteri-
stikama kao to su krianja u dvije razine,
usponi i radijusi krivina po normama grae-
nja autocesta, zaustavni trak i ugibalita na
svaka 2 km, odmorita, SOS telefonija, me-
teoroloke stanice, osvijetljeni vorovi i za-
tvoreni sustav odvodnje, stupanj sigurnosti
na Istarskom ipsilonu dostigao je viu razi-
nu. Osim sigurnosti, odvojeni kolnici uvelike
poveavaju udobnost i brzinu putovanja.
Laki pristup na autocestu
U sklopu izgradnje punog profila Istar-
skog Y, Bina-Istra je izgradila i dvije ceste
koje nisu u koncesijskom podruju i na ko-
jima nee biti naplate cestarine, a omogu-
it e laki pristup autocesti i turistikim
odreditima.
Tako je u lipnju 2010. g, putena u promet
spojna cesta duljine 1,5 km od vora Umag
do raskrija dravnih cesta D200 i D21, u
smjeru graninih prijelaza Katel i Plova-
nija, vrijednosti od oko 3,7 milijuna eura, a
u srpnju 2011. godine otvorena je i spojna
cesta od vora Pula (Istarski Y) do Pome-
ra (Medulin), duljine 8 km, koja bi trebala
rasteretiti promet na ulasku u grad Pulu te
bre dovesti do okolnih turistikih mjesta.
Cijena izgradnje prometnice od Pule do Po-
mera iznosi 23 milijuna eura.
80 km autoceste od Umaga do Pule
Nakon izgradnje, obje se spojne ceste pre-
daju na upravljanje Hrvatskim cestama, od-
nosno upanijskoj upravi za ceste.

Odrivi razvoj
Ve se u prethodnim fazama izgradnje
Istarskog Y vodilo rauna o okoliu, tako
da je ugraen sustav odvodnje i proi-
avanja otpadnih voda, zidovi za zatitu
od buke, koritenje suneve energije za
napajanje SOS telefona i radara za mje-
renje brzine, energetski uinkovit sustav
ventilacije u tunelu itd. S izgradnjom pu-
nog profila autoceste, Istarski Y jo e vie
pridonositi odrivom razvoju:
EKOLOKA RASVJETA sva vorita imat
e ugraenu ekoloku rasvjetu koja osvjet-
ljava samo beton i asfalt, ne ugroavajui
prirodni bioritam ptica i nonih ivotinja;
OPTIMIZIRANO UKLAPANJE U PROSTOR
izgradnjom spojne ceste od vora Umag do
raskrija dravnih cesta D200/D21 (putena
u promet u lipnju 2010.), te prometnicom od
vora Pula do Pomera (Medulin), koja je pu-
tena u promet u srpnju 2011. godine, Istar-
ski Y je jo bolje prilagoen sekundarnoj
mrei cesta u Istri.
Autocestom prije zacrtanog roka
Prvotnim je planom bilo predvieno odjed-
nom pustiti u promet cjelinu 2. A faze u
veljai 2012. godine. Meutim, u dogovoru
s Koncedentom i predstavnicima lokalne
vlasti, takva je strategija promijenjena i di-
onice se putaju u promet jedna za drugom,
kako budu dovravane.
Tako je dionica Kanfanar - Pula putena u
promet 19 mjeseci prije predvienog datu-
ma, a dionica Kanfanar Umag 8 mjeseci
prije roka. Poetkom srpnja 2011. godine
uslijedilo je putanje u promet prometnice
od vora Pula do Pomera (Medulin) dok e
naposljetku, dionica od Kanfanara do Rogo-
via (Pazin) biti e u prometu od listopada
2011. godine.
I jo dalje
Osim skorog putanja u promet dionice od
Rogovia do Kanfanara u listopadu 2011.,
program izgradnje Istarskog Y predvia i
proirenje poluautoceste u autocestu izme-
u Matulja i Rogovia, ukljuujui i drugu ci-
Puni profl novo otvorene dionice Umag - Kanfanar
Sveani govor Davida Gabelice, generalnog direktora Bina-Istre d.d.
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES BILTEN 22, SRPANJ 2011.
Duljina: 78 km
SOS sustav povezan optikim kabe-
lom deset vorova:
Umag, Buje, Nova Vas, Vinjan, Baderna, Medaki, Kanfa-
nar, Vodnjan-sjever, Vodnjan-jug, Pula
Broj objekata
(podvonjaka ili nadvonjaka):
55
Tri vijadukta: Mirna, Vala i Limska Draga
Popreni profil:
2 x 2 prometna traka s kontinuiranim zaustavnim trakom
ili ugibalitem
Naplatni trakovi (ulazni ili izlazni): 56
Cijena investicije 227,8 mil. EUR
Karakteristike dionice Umag - Pula
jev tunela Uka te izgradnju drugog objekta
vijadukata Mirna i Limska Draga u sklopu 2.
B faze.
Studija o utjecaju na okoli na dionici au-
toceste od Rogovia do Matulja je dovre-
na i u postupku usvajanja. Kako Bina-Istra
raspolae sredstvima za izradu projektne
dokumentacije, projektiranje punog profila
autoceste na ovoj preostaloj dionici zapoet
e u ljeto 2011. godine po usvajanju studije,
kako bi se ishodile lokacijske i graevinske
dozvole.
Dionica Rava-Vrgorac, ukupne duine 9,8
km, dio je sloene graevine autoceste Za-
greb - Split - Dubrovnik. Zbog tekog tere-
na na dionici je projektirano 10 objekata, od
toga 5 vijadukata, 4 nadvonjaka i 1 tunel.
Najznaajniji objekti na dionici su vijadukt
Kotezi duine 1226.6 m i tunel Umac duine
440 m desna cijev i 386.747 m lijeva cijev.
Ostali objekti na dionici su: vijadukt Gradina,
vijadukt Crip, vijadukt are, vijadukt Paklina,
nadvonjak D512, nadvonjak Nikolii, nad-
vonjak vor Vrgorac i nadvonjak Vrgorac.
Na predmetnoj dionici izgraen je vor Vr- predmetnoj dionici izgraen je vor Vr- predmetnoj dionici izgraen je vor Vr- dionici izgraen je vor Vr- dionici izgraen je vor Vr- izgraen je vor Vr- izgraen je vor Vr- en je vor Vr- en je vor Vr- je vor Vr- je vor Vr- vor Vr-
gorac tipa truba, koji omoguuje priklju-
ak autoceste na upanijsku cestu 6208, a
preko nje na dravnu cestu D62 tj. na grad
Vrgorac. Takoer je na dionici izgraen i
cestarinski prolaz Vrgorac s 3 naplatne ku-
ice, 4 prolaza, prolazom za vangabaritna
vozila i objektom kontrole naplate.
Radove na izgradnji dionice izvodila je Poslo-
vna udruga koju ine: Hidroelektra-
niskogradnja d.d. (vodei partner),
Viadukt d.d. Zagreb, Konstruktor-in-
enjering d.d, Split, Cesta Varadin
d.d., Zagorje-Tehnobeton d.d., Stra-
bag d.o.o. Zagreb, Osijek-Koteks d.d.,
Osijek i Ingra d.d., Zagreb.
Ugovorena vrijednost radova gra-
enja dionice Rava- Vrgorac iznosi
717.537.580,00 kn (bez PDV-a).
Vijadukt Kotezi projektno je sloeni-
ji objekt od ostalih na dionici te je u
sklopu izgradnje dionice Rava-Vr-
gorac izdvojen kao samostalna cjelina. Ra-
dove na izgradnji vijadukta Kotezi izvodila je
Poslovna udruga koju ine: DYWIDAG Bau
GmbH, Munchen-vodei partner i Strabag
d.o.o. Zagreb, partner. Ugovorena vrijed-
nost radova izgradnje vijadukta Kotezi iznosi
218.965.768,68 kn (bez PDV-a).
Ukupna investicijska vrijednost radova na
dionici Rava-Vrgorac, ukljuujui i vijadukt
Kotezi, iznosi 936.503.348,68 kn (bez PDV-
a). Visina cestarine na dionici Rava-Vrgo-
rac iznosi 4 kune, a od Zagreba do Vrgorca
iznosi 191 kn za osobna vozila.
Putanjem u promet ove dionice, Autocesta
A1 Zagreb-Split-Dubrovnik bit e u prometu
u ukupnoj duini od 467 km.
Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor 30. lipnja ove godine sveano je pustila u promet
dionicu Rava - Vrgorac na autocesti Zagreb - Split - Dubrovnik
Hrvatske autoceste d.o.o.
Putanjem u promet dionice Umag - Kanfa-
nar u punom profilu autoceste, u lipnju 2011.
godine, uveden je zatvoreni sustav naplate
cestarine na cijelom Istarskom ipsilonu.
Za razliku od otvorenog sustava naplate
cestarine kroz koji je do sada naplaivana
cestarina na cestarinskim prolazima na tu-
nelu Uka, u Vodnjanu te na vijaduktu Mir-
na, na punom profilu autoceste se uvodi za-
tvoreni sustav naplate cestarine, kroz koji
korisnik plaa razmjerno udaljenosti koju je
preao autocestom.
Prednosti ovog novog sustava su sljedee:
izjednaeni postupak naplate svim ko- eni postupak naplate svim ko- eni postupak naplate svim ko- postupak naplate svim ko- postupak naplate svim ko- naplate svim ko- naplate svim ko- svim ko- svim ko- ko- ko-
risnicima, budui da svi korisnici plaaju
koritenje autoceste. Time e se izbjei
nezadovoljstvo onih korisnika koji moraju
plaati za druge.
jedinstveni sustav naplate cestarine na
sveukupnoj mrei autocesta u zemlji
(uvoenje elektronike naplate cestarine
Zatvoreni sustav naplate cestarine na Istarskom ipsilonu
kompatibilne s cestovnom mreom osta- s cestovnom mreom osta- s cestovnom mreom osta- cestovnom mreom osta- cestovnom mreom osta- mreom osta- mreom osta- om osta- om osta- osta- osta-
lih hrvatskih koncesionara autocesta).
znaajni popusti za korisnike koji esto
koriste autocestu.
Od lipnja 2010. godine, kada je putena u
promet dionica Kanfanar - Pula u punom
profilu autoceste, u sustav naplate Bina-
Istre uvedeno je koritenje ENC ureaja
za naplatu cestarine. Pored brojnih pred-
nosti koje donosi koritenje ENC ureaja,
kao to je uteda vremena, prolazak kroz
naplatne staze bez zastoja te mogunost
koritenja jednog ureaja za vie vozila
neovisno o kategoriji i registarskoj ozna-
ci vozila, korisnici mogu koristiti isti ENC
ureaj na cestovnoj mrei HAC-a, ARZ-a
kao i Bina-Istre. Koritenje istog ENC ure-
aja na autocestama razliitih koncesio-
nara mogue je uz prethodno kodiranje u
pojedini sustav naplate cestarine.
Iako je uveden zatvoreni sustav naplate
cestarine na cijelom Istarskom ipsilonu,
naplauju se samo dionice u punom profi-
lu autoceste te prolazak kroz tunel Uka.
Koritenje dionice od Vranja do Kanfanara
nee se naplaivati dok ne bude putena u
promet u punom profilu autoceste. Iako se
biljei svaki ulazak i izlazak vozila, cestari-
na na dionici Vranja - Kanfanar iznosi 0,00
kuna. Ukoliko korisnik koristi dionicu od
Matulja pa do bilo kojeg vora sa zakljunim
vorom Kanfanar, naplauje mu se cijena
cestarine za tunel Uka koja je ostala ne-
promijenjena.
U godinu dana, od kada je u primijeni ENC
ureaj na Istarskom ipsilonu, 13.000 kori-
snika prepoznalo je prednosti elektronske
naplate cestarine te pored domaih kori-
snika sve brojniji su i strani dravljani koji
koriste ENC ureaj za vonju po hrvatskim
autocestama.
Sveani govor predsjednice Vlade RH, Jadranke Kosor
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES BILTEN 22, SRPANJ 2011.
Autocesta Zagreb - Macelj d.o.o.
Autocesta A2 Zagreb - Macelj svojim najve-
im dijelom prolazi nizinskim podrujem te
na dionici Krapina Macelj prelazi u brdovito
podruje gdje je sagraeno ukupno 6 tune-
la od kojih su tuneli Sv. Tri Kralja (1740 m) i
Brezovica (590 m) dui od 500 m. Sukladno
propisima i zakonskoj regulativi RH, odno-
sno prema lanku 27. Pravilnika o minimal-
nim sigurnosnim zahtijevima za tunele (NN
119/09) te Odlukom o odreivanju parkirali-
nih mjesta i ogranienja za prijevoz opasnih
tvari javnim cestama (NN 15/10) koncesijsko
drutvo Autocesta Zagreb - Macelj d.o.o. na-
ruilo je izradu procjene rizika prilikom pri-
jevoza opasnih tvari kroz tunele duljine vee
od 500 m od strune pravne osobe.
Kategorizacija tunela duljih od 500 m
prema ADR-u
Europskim sporazumom o meunarodnom
cestovnom prijevozu opasnih tvari (ADR)
utvrene su kategorije tunela temeljem
kojih se ograniava prijevoz odreenih opa-
snih tvari kroz tunele (ukupno pet kategori-
ja tunela od A do E). Osim kategorija tune-
la utvreni su tunelski kodovi ogranienja
kojima se oznauju opasne tvari i slue
kao temelj za jedinstveno europsko propi-
sivanje ogranienja kod prijevoza opasnih
tvari kroz cestovne tunele. Da bi se mogla
izvriti kategorizacija tunela prema unapri-
jed utvrenim kategorijama tunela prema
Procjena rizika kod prijevoza opasnih tvari kroz tunele
ADR-u i na temelju toga omoguio prijevoz
tereta odreenog tunelskog koda, bilo je
potrebno provesti dubinsku analizu rizika
za svaki tunel dui od 500 m pomou mo-
dela Kvantitativne procjene rizika QRAM.
Model je izraen uz zajedniku suradnju or-
ganizacija OECD-a i PIARC-a. Na Autocesti
A2 Zagreb-Macelj ukupno su dva tunela na
kojima je provedena dubinska analiza rizika
prema QRAM-u: tunel Sv. Tri Kralja i tunel
Brezovica.
Dubinska analiza rizika
Na temelju izraene procjene rizika prema
modelu Kvantitativne procjene rizika QRAM
za svaki pojedini tunel dui od 500 m na au-
tocesti A2 Zagreb - Macelj u normalnom
reimu prometa, ljetnom reimu prometa
i vrnom prometnom optereenju utvre-
no je da su ogranienja u prijevozu opasnih
tvari potrebna samo za jedan tunel tunel
Sv. Tri Kralja. Kroz tunel Sv. Tri Kralja ogra-
nien je transport opasnih tvari i to samo u
ljetnom razdoblju od 01. 07. 31. 08. kada
tunel Sv. Tri Kralja pripada D kategoriji tu-
nela sukladno kategorizaciji prema ADR-u.
Kroz ostale tunele u razdoblju od 01. 07. -
31. 08. dozvoljen je promet svih opasnih tva-
ri bez ogranienja. U ostalom dijelu godine
od, 01. 09. 30. 06., prijevoz opasnih tvari
kroz sve tunele na autocesti A2 Zagreb -
Macelj moe se odvijati bez ogranienja.
Poduzimanje dodatnih sigurnosnih mjera
pri prijevozu opasnih tereta
Za tunel Sv. Tri Kralja potrebno je u razdo-
blju od 01. 07. 31. 08. ograniiti prijevoz
opasnih tvari, odnosno omoguiti prijevoz
opasnih tvari uz poduzimanje dodatnih si-
gurnosnih mjera. Poduzimanje dodatnih si-
gurnosnih mjera odnosi se na usmjeravanje
vozila s opasnim teretom kojima je promet
kroz ovaj tunel zabranjen u navedenom
razdoblju na posebna mjesta za prihvat
opasnih tereta te uz pregled i pratnju vatro-
gasnog vozila proputanje opasnog tereta
kroz navedeni tunel u vrijeme kad je promet
smanjen. Vozila koja prevoze opasne tvari, a
koja ne ele uz pratnju i pregled proi kroz
tunel Sv. Tri Kralja na voru Krapina ili vo-
ru urmanec izlaze s autoceste A2 na al-
ternativni pravac: vor Krapina - DC1 vor
urmanec i dalje Autocestom A2 do Mace-
lja ili vor urmanec DC1 vor Krapina i
dalje autocestom A2 Zagreb Macelj prema
Zagrebu.
Kontinuirana kontrola procjene rizika
Izradom navedene procjene rizika ne pre-
staju aktivnosti vezane uz analizu procjene
rizika prilikom prijevoza opasnih tvari kroz
tunele due od 500 m. Naime, u svrhu kon-
trole procjene rizika prijevoza opasnih tva-
ri potrebno je pratiti i analizirati promjene
parametara kao to su struktura prometa
(postotak teretnog prometa, postotak pro-
meta autobusa, udio vozila s opasnim tva-
rima u ukupnom teretnom prometu i sl.) i
prometno optereenje kako bi se po potrebi
na temelju zateenih parametara izvila
procjena rizika te kategorizacija tunela. Po-
trebno je istaknuti da je u travnju 2011. go-
dine koncesijsko drutvo Autocesta Zagreb
- Macelj d.o.o. procjenu rizika prilikom pri-
jevoza opasnih tvari kroz tunele duljine vee
od 500 m na autocesti A2 Zagreb - Macelj,
izraenu od strune pravne osobe, predalo
na potvrdu nadlenom ministarstvu, Mini-
starstvu mora, prometa i infrastrukture,
Upravi cestovnog prometa.
Hrvatske autoceste d.o.o. u razdoblju od 15. 06. do 15. 09. 2011. godine organiziraju ak-
cijsku prodaju ENC paketa. Nove cijene ENC paketa u ovom razdoblju iznosit e 300 kn
umjesto 420 kn, 500 kn umjesto 610 kn, 900 kn umjesto 1000 kn i 900 kn za II skupinu
vozila umjesto 1000 kn. Kupnjom navedenih ENC paketa korisnik dobiva ENC ureaj za
0,00 kn i popust od 10 % na cestarinu, koji je obraunat u iznosu vrijednosti cestarine
na ENC paketu. Tako npr., kupnjom paketa od 300 kn korisnik na ENC ureaju dobiva
vrijednost cestarine u iznosu od 333 kune. ENC paketi mogu se kupiti na svim naplatnim
postajama Hrvatskih autocesta od 00-24 sata, benzinskim postajama INA, OMV, TIFON,
LUKOIL i CROBENZ te na prodajnim mjestima HAK-a.
Hrvatske autoceste d.o.o. - akcijska prodaja ENC paketa
Pogled na vor urmanec na autocesti Zagreb - Macelj
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES BILTEN 22, SRPANJ 2011.
Na poziv predsjednice Uprave javnog po-
duzee za gospodarenje slovenskim au-
tocestama, Mateje Duhovnik, HUKA je 24.
svibnja ove godine posjetila DARS u sjedi-
tu u Ljubljani. Predsjednica Uprave doe-
kala nas je sa svojim suradnicima, Gorda-
nom Bokovi, lanicom Uprave, Cirilom
Kafolom, poslovnim direktorom, Alenkom
Koi, voditeljicom slube za projektira-
nje, razvoj i meunarodnu suradnju te Ma-
tejem Malgajem, direktorom odravanja
autocesta. U hrvatskoj delegaciji su bili
Aleksandar aklovi, predsjednik HUKA-
e i koordinatorica Brankica Baji te Ante
Pribani, predsjednik Tehnikog odbora-
HUKA-e za promet i sigurnost.
Obilazak centra za kontrolu prometa
Ljubljana
Nakon krae razmjene informacija o aktiv-
nostima uputili smo se u obilazak centra
za kontrolu i voenje prometa Ljubljana
u Dragomelju. Centar je otvoren koncem
2009. godine i jedan je od ukupno 5 COKP-
ova. Nadzire 130 km autoceste od Bregane
do Ljubljane te Ljubljansku zaobilaznicu. Na
HUKA nastavlja suradnju sa slovenskim DARS-om
toj trasi se nalazi 10 tunela. U centru
su nas doekali Boris Mili, koordi-
nator elektro odravanja i Ulrich Zo-
rin, samostalni struni suradnik za
ITS koji nam je prezentirao ustroj i
aktivnosti COKP-a te nas informirao
da se nadzor i voenje prometa vri
ITS detekcijom koja je uspostavljena
na 13 % ukupne mree. Na taj nain
je mogue detektirati predmete,
ulazak u krivi smjer te zaustavlja-
nje. Cilj je da se udio automatske de-
tekcije jo povea. Nakon toga smo
obili prostorije centra u kojem su osim
DARS-a smjeteni i Prometni informativni
centar te Dravna direkcija za ceste. COKP
Ljubljana bi trebao postati Dravni centar
za upravljanje prometom ime bi DARS do-
bio svoj jedinstveni centar za upravljanje
ukupnom mreom autocesta u Sloveniji.
Simulator za obuku i trening operatera
B. Mili nam je prezentirao simulator za
trening i obuku operatera na kojem je mo-
gue zadati odreene incidentne prometne
situacije koje potom operateri centra mo-
raju rjeavati. Simulator se pokazao vrlo
dobrim alatom za obuku i mogue ga je
prilagoditi za bilo koji tunel. U duhu dobre
suradnje DARS je predloio da aplikaciju
prilagodi za neki tunel u Hrvatskoj u svrhu
obuke i odravanja profesionalne spremno-
sti operatera u centrima za nadzor prometa
to smo rado prihvatili.
Nakon radnog dijela posjete obili smo sre-
dite Ljubljane u drutvu naih susretljivih
domaina kojima se i ovom prilikom zahva-
ljujemo na odlinoj organizaciji i dobrodo-
lici te se radujemo buduoj suradnji.
U srpnju 2011. godine HUKA je u suradnji sa
koncesionarima izdala dvojezini letak Info na-
plata u nakladi od 210.000 primjeraka. Letak
sadri osnovne informacije o nainima plaanja
cestarine, dijelovima mree na kojima je do-
stupna elektronika naplata cestarine (ENC) te
najvanije informacije o mogunostima kupnje
i koritenja proizvoda koncesijskih drutava za
to bre i jednostavnije plaanje cestarine i vee
zadovoljstvo pruenom uslugom.
Info letak o naplati cestarine
U svibnju 2011. godine HUKA je izdala
novo proireno izdanje publikacije Kljune
brojke. Publikacija sadri prikaz kljunih
podataka o poslovanju drutava koje gos-
podare autocestama u Hrvatskoj za 2010.
godinu koji se odnose na razvoj mree, na-
platu, prihode, investicije, promet, sigur-
nost i zaposlene. Publikacija je dostupna
za preuzimanje na internet stranici HUKA-
e www.huka.hr.
Na poziv Udruenja inenjera konzultanata
Bosne i Hercegovine (UKI BIH) te Savjeta za
regionalnu suradnju (RCC Regional Coo-
peration Council) HUKA je sudjelovala na
Drugoj meunarodnoj konferenciji o uprav-
ljanju cestovnom infrastrukturom s aspek-
ta sigurnosti. Konferencija je odrana 20.
travnja 2011. godine u Sarajevu.
Cilj skupa je bio da se sagleda u kojoj su
mjeri nacionalna zakonodavstva usposta-
vila okvire na temelju europske Direktive
2008/96/EC o sigurnosti cestovne infra-
strukture iji je rok za primjenu prosinac
2011. godine. Direktiva propisuje obavezu
procjene utjecaja na sigurnost (safety im-
pact assessments), inspekciju sigurnosti
prometa na cestama (safety inspections),
provjeru sigurnosti (safety audits), obuku
kontrolora sigurnosti (training for audi-
tors) i dr.
Na skupu su sudjelovali predstavnici Albani-
je, Belgije, Crne Gore, Hrvatske, Bive Jugo-
slavenske Republike Makedonije, Nizozem-
ske, Rumunjske, Slovenije, Srbije, vedske i
Bosne i Hercegovine te SEETO-a (south-east
european transport observatory).
Prezentirano je 20 radova te je zakljueno
da je veina drava lanica Vijea za regi-
onalnu suradnju (RCC) ve prihvatila Di-
rektivu 2008/96/EC kao dravni zakon sli-
jedom Regionalne studije SEETO-a, a one
koje jo nisu planiraju to uiniti u najsko-
rije vrijeme. Najvie je u provedbi uinila
Slovenija koja je u rujnu 2010.g. osnovala
Agenciju za sigurnost cestovnog prometa.
Agencija je samostalna i sredstva za im-
plementaciju Direktive dobiti e ve 2012.
godine.
HUKA-u je na konferenciji predstavljao Ma-
rijo Zelenika iz Podrunice za odravanje
Autoceste Rijeka - Zagreb d.d. On je odrao
prezentaciju pod nazivom Prometne nez-
gode na autocestama u Hrvatskoj koju su
priredili Miro krgati, predsjednik Uprave
ARZ-a, Ivana Balunovi, voditeljica Slube
plana, analize i kontrolinga u ARZ-u te Kri-
stina Kneevi, vii struni suradnik Slube
plana analize i kontrolinga u ARZ-u.
Sljedea Meunarodna konferencija o si-
gurnosti cestovne infrastrukture odrat e
se u Sarajevu u travnju 2012. godine kada e
se prezentirati razina poboljanja sigurno-
sti na cestama u razdoblju od travnja 2011.
do travnja 2012. godine.
Konferencija o sigurnosti prometa u Sarajevu
Kljune brojke
Srdaan susret predstavnika DARS-a i HUKA-e
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES BILTEN 22, SRPANJ 2011.
Godinji kongres najveeg profesionalnog
udruenja za autoceste ASECAP ove je
godine odran od 29. -31. svibnja u Bruxe-
llesu, politikom sjeditu Europske unije te
sjeditu Udruenja. Kongres je okupio 250
strunjaka iz svih podruja gospodarenja
autocestama. Donositelji odluka, nevladi-
na udruenja te profesionalne organizacije
sudjelovale su u raspravama o cestovnoj
mobilnosti u narednom desetljeu i izazo-
vima koje budui razvoj donosi. Odrivost je
bila kljuna rije, ali ne samo ekoloka ve i
ekonomska, financijska i drutvena.
Kongres je otvorio predsjednik ASECAP-a u
odlasku J. L. Feito, predstavnik panjolskog
udruenja autocesta ASETA koji je naglasio
da se kongres prvi puta odrava u Bruxellesu
u vremenima recesije praene padom pro-
meta i prihoda. Istaknuo je da e tijekom dva
dana najbolji strunjaci analizirati moguno-
sti primjene koncesijskog modela i javno pri-
vatnog partnerstva u sektoru autocesta.
Sinergija privatnog i javnog sektora
Prvi dan kongresa bio je posveen voenju
politikih diskusija o koncesijskom modelu
i javno-privatnom partnerstvu kao najuin-
kovitijim alatima za izgradnju, financiranje
i upravljanje sigurnom, pametnom i istom
autocestovnom infrastrukturom. U prvom
dijelu izlaganja sudjelovali su visoki pred-
stavnici iz brojnih relevantnih europskih
institucija: A. Krukowska, atae za promet
Stalnog predstavnitava Poljske pri EU i P.
de Mayer, atae za promet Stalnog pred-
stavnitava Belgije pri EU, G. Meissner,
lanica Odbora za promet EP-a, S. Schmidt,
predstavnik Europske komisije, odjela ce-
stovnog prometa Direktorata za mobilnost
i promet te P. Boeuf, direktor odjela za ce-
stovni promet Europske investicijske banke.
Sudionici su nastojali utvrditi i odgovoriti na
pitanje kako privatni i javni sektor mogu su-
raivati na dobrobit korisnika autocesta.
Redeniranje transeuropske cestovne
mree
A.Krukowska je iznijela prometne prioritete
ne kojima Poljska namjerava temeljiti svo-
je predsjedavanje EU poevi od lipnja ove
godine. Spomenula je i reviziju, gdje e biti
nuno redefinirati transeuropsku cestovnu
mreu tj. odrediti prioritete najvieg stup-
nja tzv. "TEN-T core network" na koji e
se onda fokusirati napori da se ona dovri.
Takoer e se tijekom poljskog predsjeda-
vanja EU-om naglasak staviti na prometnu
suradnju sa susjednim zemljama jugoisto-
ne Europe i zapadnog Balkana.
Cilj EU je da od neovisnih prometnih susta-
va svake zemlje stvori uinkovitiji cestovni
sustav, ukloni prometna grla i dr. Dodala je
da u pogledu financiranja prometne infra-
strukture nee biti promjena, ali da e pra-
vila dobivanja pomoi Zajednice za financi-
ranje biti jasno postavljena.
Bijela knjiga prometne politike 2011.-2020.
Nakon uvodnog dijela odrana je sjednica
posveena novoj Bijeloj knjizi prometne poli-
tike do 2020. godine koja nosi naziv "Nacrt je-
dinstvenog europskog prometnog prostora
na putu prema konkurentnom i gospodarski
odrivom prometnom sustavu". Nova Bijela
knjiga usvojena je 28. oujka 2011. godine.
Klaus Schirehackl iz austrijskog ASFINAG-
a moderirao je sjednicu, a u svom izlaganju
iznio je najvanije injenice iz tog dokumenta
u kojem je sadrano 40 konkretnih inicijativa
za naredno desetljee u cilju stvaranja kon-
kurentnog prometnog sustava.
Sukladno Bijeloj knjizi dovrenje TEN-T
mree iziskuje 550 milijardi EUR. Izvjesno je
da e lanice teko osigurati potrebna sred-
stva u svojim proraunima. Sigurno je da e
zbog gospodarske krize i starenja europske
populacije biti nuno kombinirati privatne i
javne izvore financira-
nja. Privatni partneri
trae dugorone, sta-
bilne i pouzdane uvje-
te koji se mogu izraziti
kroz mjerljive izrau-
ne. Bijela knjiga po-
drava uspostavljanje
i osiguravanje okvira
za razvoj projekata
javno-privatnog par-
tnerstva i podrava
sudjelovanje u stvara-
nju novih financijskih
instrumenata za pro-
metni sektor kroz inicijativu za izdavanje EU
projektnih obveznica.
Mogunosti i izvori nanciranja
U prvom bloku izlaganja zastupnica u EP-u
G. Meissner je istaknula da Bijela knjiga
prouava i nudi rjeenja za odrivi promet.
Dodala je da e EU samo za rjeavanje uskih
grla trebati 250 milijardi EUR. Financiranje
prometnih projekata vriti e se iz kohezij-
skog fonda, putem PPP-a, EU projektnim
obveznicama, eurovinjetom.
Nuno e biti dobro definirati core network
(kljunu mreu) i sagledati sve transportne
mogunosti. Glavni tajnik ASECAP-a Kalli-
stratos Dionelis je podcrtao da je stabilnost
kljuna rije za privatne investitore te da
prioritete ne moemo crtati ve ih dobro
prethodno analizirati jer trite nee podr-
ati lijepe ali nerealne ideje.
EU projektne obveznice
Predstavnik Europske investicijske banke
P. Boeuf, direktor odjela cestovnog prometa
izjavio je da e EIB nastaviti financirati pro-
jekte od interesa EU pa tako i prometne pro-
jekte. EIB djeluje 50 godina i posjeduje veliko
iskustvo te se razvija i prilagoava u skladu
s novim uvjetima. EIB je donijela smjernice
i uvjete financiranja projekata (dostupni su
na webu). Vodi se rauna da pri financiranju
projekti budu ekonomski, socijalno i ekoloki
opravdani te je pojaan kriterij selektivnosti.
Spomenuo je da se razmatra novi financijski
mehanizam tzv. EU projektne obveznice.
EU projektne obveznice mogle bi se opisati
kao mehanizam za podizanje kreditnog rej-
tinga obveznicama iji su izdavatelji same
kompanije. Institucionalni investitori trae
dugoronu imovinu u koju bi ulagali, ali oni
esto ne mogu procijeniti projekte i relativ-
no su neskloni riziku. EU projektne obvezni-
ce mogle bi spojiti potrebe ovih investitora s
infrastrukturnim potrebama EU-a.
Europska koncesijska iskustva
Poslijepodnevni dio prvog dana kongresa
bio je posveen koncesijama kada su izne-
seni uspjeni primjeri etiriju europskih
koncesijskih drutava za autoceste. Izla-
ganja su odrali predstavnici Francuske,
panjolske, Poljske i Irske. Moderator ove
sjednice, Jean Mesqui, predsjednik Stal-
nog tehnikog odbora za naplatu cestarine
COPER I iz francuskog udruenja autocesta
ASFA, istaknuo je da bi produljenje ugovora
o koncesiji doprinijelo razvoju, oporavku i
sigurnosti cestovne mree.
39. ASECAP-ovi dani studija i informacija odrani u Bruxellesu
Ovogodinji kongres autocesta odran je pod nazivom: Autoceste s naplatom cestarine u slubi
sigurnijeg, pametnijeg i ieg prometa
Klaus Schierhackl iz ASFINAG-a moderira sjednicu o koncesijama i PPP-u
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES BILTEN 22, SRPANJ 2011.
Svijetla budunost javno privatnog
partnerstva
Diskusija koja se razvila nakon iznesenih
prezentacija jo jednom je naglasila vanost
transparentnosti koncesijskih ugovora.
Istaknuto je da se na razini EU koncesijski
ugovori ne objavljuju. Po pitanju zakonskog
okvira za koncesije EU ne namjerava pro-
pisivati rok trajanja ugovora o koncesiji.
Ugraditi e se odredbe o pravnim lijekovima
za ponuditelje ugovora, pojednostaviti e se
postupak odabira te ugraditi pojam rizika.
Zakonodavni okvir dakle nee biti vrst i
krut ali koncesije za radove su dobar temelj
za utvrivanje pravnog okvira za koncesije
za usluge (eljeznica, vode, zrani promet i
dr.). U pripremi je prijedlog Zakona o javnoj
nabavi, a G. Boeuf iz EIB-a je na kraju dodao
da EU ima velika oekivanja od koncesija i
to potvruje injenicom da i EIB financira
osnivanje Europskog centra za PPP koji e
okupiti sva europska struna znanja iz po-
druja PPP-a.
Tehnika izlaganja
Drugi dan kongresa odrana su tehnika
izlaganja koja su pokazala svu sposobnost
autocesta s naplatom da odgovore na sa-
danju potrebu za mobilnou ali i sigur-
nou i odrivou zahvaljujui primjeni
strunih znanja posebice na podruju in-
teligentnih prometnih sustava i najnovijih
tehnologija naplate
cestarine.
Odrane su 4 para-
lelne sjednice i to na
sljedee teme:
Sgr r
ITS prioriteti pri-
mjeri primjene
Dr c
s naplatom razvoju
odrivog prometa
N c
tehnologije u naplati
cestarine
U poslijepodnevnom
dijelu prezentirani su izvjetaji o radu
udruenja ASECAP i njegovih stalnih
strunih odbora, a na kraju je dat pregled
stanja primjene europske usluge elek-
tronike naplate cestarine. Svi su se su-
dionici diskusije sloili da posao nije go-
tov te da moda treba osnovati europsku
platformu za primjenu EETS-a uz pomo
EK. Smatra se da je u primjenu EETS-a
potrebno ii korak po korak, najprije re-
gionalno te uiti iz uspjenih primjera
interoperabilnosti izmeu Francuske i
panjolske te Nordijskih zemalja. AS-
FINAG je prezentirao situaciju u Austriji
koja je postigla interoperabilnost sa vi-
carskom, a priprema se s Njemakom.
Interoperabilnost se zasad temelji na
1 ENC ureaju i 2 ugovora, a ne jednom
kako to nalae Direktiva o interoperabil-
nosti, ali upravo je to princip primjene
korak po korak.
U zavrnom dijelu kongresa J. L. Feito je
dvogodinji mandat predsjedavanja Udru-
enjem ASECAP predao austrijskom pred-
stavniku Klausu Schierhacklu, financijskom
direktoru austrijske tvrtke za autoceste AS-
FINAG te je najavio i svim sudionicima upu-
tio poziv na 40. Kongres ASECAP-a koji e
se odrati u talijanskom Torinu od 27. - 29.
svibnja 2012. godine.
Sve prezentacije s kongresa kao i nacionalni
izvjetaji dostupni su na www.asecap.com
Na sjednici Upravnog odbora ASECAP-a odr-
anoj u Bruxellesu 29. svibnja ove godine uoi
39. ASECAP-ovih Dana studija i informacija,
Klaus Schierhackl, financijski direktor AS-
FINAG-a, austrijskog poduzea zaduenog
za upravljanje autocestama, izabran je za
novog predsjednika Europskog udruenja
koncesionara za autoceste s naplatom ASE-
CAP. Schierhackl je preuzeo vodstvo na dvije
godine kao deseti predsjednik Udruenja te
tako zamijenio svog prethodnika, J. L. Feita iz
panjolskog udruenja ASETA. Schierhackl
ima bogato iskustvo u prometnom sektoru
koje je zapoeo jo 1991. godine na Promet-
nom institutu Ekonomskog fakulteta u Beu
te je odande vrlo brzo uspio pronai svoj put
do vodeih pozicija u ASFINAG-u.
ASFINAG je, kao jedan od osnivaa ASE-
CAP-a, od poetka iznimno aktivan i pre-
dan ciljevima i aktivnostima ASECAP-a,
to odraava i sadanje imenovanje Schi-
erhackla predsjednikom, ija je i individu-
alna ukljuenost i predanost ASECAP-u
zapoela jo 1998. godine kada je izabran
za zamjenika predstavnika ASFINAG-a u
Upravnom odboru ASECAP-a. Zajedno s
njegovim promaknuem u financijskog di-
Klaus Schierhackl, novi predsjednik ASECAP-a
rektora ASFINAG-a 2007. godine, imenovan
je i slubenim predstavnikom u Upravnom
odboru ASECAP-a te je 2009. godine iza-
bran i za njegovog potpredsjednika.
Klaus Schierhackl zahvalio se lanovima
Upravnog odbora na jednoglasnoj odluci o
imenovanju predsjednikom i izrazio svoju
predanost i volju za poduzimanje svih ak-
tivnosti u cilju dodatnog uvrivanja ulo-
ge ASECAP-a u meunarodnim forumima i
institucijama EU. Kao svoju glavu brigu na-
veo je vanost osiguranja zajednikog cilja
ASECAP-a, odnosno promociju naplate kao
najuinkovitijeg sredstva za financiranje iz-
gradnje, upravljanja i odravanja autocesta
i ostalih vanih cestovnih infrastruktura.
Schierhackl je predstavio i svoj Program
predsjedavanja ASECAP-om u kojem je izlo-
io prioritete vezane uz aktivnosti Udrue-
nja. Oni ukljuuju daljnje osnaivanje struk-
ture ASECAP-a, fokus na politike prioritete,
konsolidiranje uloge ASECAP- a u europske
procese donoenja odluka i intenziviranje
suradnje ASECAP-a i njegovih lanica. Pred-
loio je i konkretne akcije koje e biti poduze-
te u cilju postizanja eljenih rezultata.
Ovom prilikom upuujemo iskrene estit-
ke Schierhacklu na novoj funkciji te vjeru-
jemo da e svojim pozitivnim doprinosom i
zalaganjem pridonijeti boljoj koordinaciji i
suradnji svih lanica u svrhu ostvarivanja
zajednikih i individualnih ciljeva.
Upravni odbor ASECAP-a takoer je ovom
prilikom odluio imenovati samo jednog
potpredsjednika Udruenja, umjesto dosa-
danje prakse koja po Statutu udruenja do-
zvoljava maksimalno tri lana. Tu dunost od
sada e obavljati J. L. Feito, koji je imenovan i
poasnim predsjednikom Udruenja.
Tehniko izlaganje Sanjina Peuta iz Autoceste Rijeka - Zagreb d.d.
Klaus Schierhackl (desno) i njegov prethodnik
Jose Luis Feito
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES BILTEN 22, SRPANJ 2011.
Statistiki podaci
Koturaka cesta 43, 10000 Zagreb | tel: +385 1 6515 375 | fax: +385 1 6515 377
info@huka.hr | web: www.huka.hr |
iro-raun: 2360000-1101710267
ureivaki odbor: Aleksandar aklovi, glavni i odgovorni urednik;
Brankica Baji, tehnika urednica;
Diana Benkovi, pomonica tehnike urednice;
Darija Petrovi, Vlatka Weiser, Tea Balde
grako oblikovanje: Studio Domino dizajn, Hrvoje Vrai
fotograja na zaglavlju: Damir Fabijani
fotograje: arhiva HUKA
datum izdanja: srpanj 2011.
ISSN: 1848-0675
Tvrtka
do konca lipnja 2010. do konca lipnja 2011.
%
(11/10)
Laka vozila
(IA, I i II)
Teka vozila
(III i IV)
Ukupno
Laka vozila
(IA, I i II)
Teka vozila
(III i IV)
Ukupno
HAC 12.002.155 1.784.990 13.787.145 12.231.957 1.890.166 14.122.123 2,43
ARZ 6.419.572 778.545 7.198.117 6.704.981 778.278 7.483.259 3,96
BINA-ISTRA* 1.666.742 190.218 1.856.960 2.673.439 287.163 2.960.602 59,43
AZM 2.380.697 296.986 2.677.683 2.307.492 281.813 2.589.305 -3,30
UKUPNO 22.469.166 3.050.739 25.519.905 23.917.869 3.237.420 27.155.289 6,41
BROJ VOZILA U PODRUJIMA NAPLATE
PROMET
Tvrtka
do konca lipnja 2010. do konca lipnja 2011.
%
(11/10)
KN EUR KN** EUR
HAC 496.915.908,61 67.241.665,58 508.102.248,05 68.755.378,63 2,25
ARZ 182.226.308,00 24.658.499,05 191.235.177,06 25.877.561,17 4,94
BINA-ISTRA*** 50.286.248,00 6.804.634,37 65.793.401,07 8.903.031,27 30,84
AZM 69.897.460,90 9.458.384,42 67.401.820,41 9.120.679,35 -3,57
UKUPNO 799.325.925,51 108.163.183,42 832.532.646,59 112.656.650,42 4,15
1EUR = 7,39 KN
PRIHODI OD NAPLATE CESTARINE (BEZ PDV-a)
Broj prometnih
nezgoda:
do konca lipnja 2011. do konaca
lipnja 2010.
ukupno RH
Ukupno RH
%
(11/10)
HAC ARZ BINA-ISTRA AZM Ukupno RH
- s poginulima 3 1 2 1 7 17 -58,82
- s ozlijeenima 110 29 2 5 146 134 8,96
- s materijalnom tetom 619 183 49 40 891 1.064 -16,26
Ukupan broj nezgoda 732 213 53 46 1.044 1.215 -14,07
Ukupan broj poginulih
u nezgodama
5 1 2 1 9 20 -55,00
SIGURNOST PROMETA
* Od 14. 06. 2011. g. brojanje vozila i prihoda vri se u zatvorenom sustavu naplate.
** Podaci za 2011. godinu nisu konani te su podloni manjim izmjenama do okonanja financijskog obrauna za 6. mj.
*** U prvih 6 mjeseci porast prometa i prihoda u 2011. g. znatno je povean zbog otvaranja dionice Kanfanar - Pula u drugoj polovici lipnja 2010.