GEOPROMETNI POLOŽAJ

HRVATSKE
 Zašto je promet važan za gospodarstvo bilo
koje zemlje?
 Koje vrste prometa razlikujemo?
 U kakvom su stanju hrvatske prometnice?
 Kako je na prometne smjerove Europe utjecao
Domovinski rat?
 Kakvu prometnu ulogu za Hrvatsku ima
Jadransko more?
 Hrvatska ima vrlo važan i razmjerno povoljan
prometni položaj u ovom dijelu Europe.
 Što je važno za razvoj prometne mreže?
 Na međunarodne smjerove se nadograđuju
prometnice od nacionalnog interesa.
Zato kažemo da je Hrvatska tranzitna zemlja!

 Geografski položaj RH određuje i

geoprometni položaj.
 HRVATSKI PROMETNI (GORSKI) PRAG =
najveće suženje između Alpi i Dinarida.
 Hrvatska je križišna i tranzitna zemlja.
 Do raspada SFRJ najvažniji prometni pravac
protezao se dolinom Save, ali u novije doba,
otkada je Hrvatska samostalna, na značenju
dobiva prometni smjer koji širi panonski
prostor povezuje sa sjevernim Jadranom.
 Razlikujemo nekoliko prometnih koridora u RH:

1. TRANSVERZALNI (poprečni) ZAPADNI SMJER

( Budimpešta – Rijeka)
2. LONGITUDINALNI (uzdužni) POSAVSKI SMJER
( München-Zagreb-Beograd-Istanbul )
3. PHYRINSKI SMJER ( Nürnberg-Beč-Zagreb-Rijeka-Split)
4. JADRANSKO – JONSKI SMJER ( Trst-Split-Tirana)
5. SLAVONSKO – NERETVANSKI SMJER ( Osijek-
Sarajevo-Ploče)
Vježba:
Na slijepoj karti Hrvatske označite glavne
prometne koridore!
 Obilježja prometne mreže

 Prve poznate ceste na teritoriju Hrvatske datiraju iz

rimskog perioda.
Dolaskom Slavena, stare rimske ceste gotovo potpuno
propadaju. Tek od 12. stoljeća počinju se spominjati
prvi srednjevijekovni putevi, kao npr. stari karavanski
put Dubrovnik - Gacko - Foča - Sjenica -Trgovište.
Prve makadamske ceste grade se u 18.st., a gradnju tih
cesta potakla je Marija Terezija. Već u to doba bilo je
važno povezati Karlovac s morem. Karlovac je bio
zadnja luka na Kupi gdje se dopremalo žito, drvo i sl.
 Od 18 – 19. st. Od Karlovca prema moru
izgrađene su tri važne ceste:

1. KAROLINA ( Karlovac – Bakar)

2. JOZEFINA ( Karlovac – Senj)
3. LUJZIJANA ( Karlovac – Rijeka)
 Prva autocesta
izgrađena je 1972. g.
( Zagreb – Karlovac)
 Početkom 21. stoljeća
izgradnja autocesta u
Hrvatskoj doživljava
procvat.
 Ukupno ima 27 000km
cesta u RH.
 Suvremeni cestovni promet je nesumnjivo
najrazvijeniji i najznačajniji vid kopnenog
prometa. Ovaj oblik prometa je u relativno
kratkom razdoblju poslije drugog svjetskog
rata izborio dominantnu poziciju u prometu
onih dijelova svijeta u kojima je industrijski
način proizvodnje najrazvijeniji. Danas se,
apsolutno, cestovnim prometom prevozi
najviše putnika u svijetu, a u prijevozu robe na
kopnu uspješno asistira željeznici.
 ŽELJEZNIČKI PROMET
 U Hrvatskoj je sagrađeno oko 2700 km
željezničkih pruga, ali tu vrstu prometa treba
modernizirati. Nužno je pojačavanje smjera od
mađarske granice do mora, zatim gradnja
dvokolosječnih pruga i elektrifikacija niza
smjerova, a neke nerentabilne pruge trebalo bi
ukinuti.
 Kada su se počele graditi željezničke pruge u
Hrvatskoj?
 1849. g. Je Beč povezan s Trstom, a ta je
pruga povezana s Budimpeštom preko
Nagykanizshe, Kotoribe na Pragersko. Tako je
prva pruga izgrađena u Međimurju.
 1862. g. – Zagreb
 1873. g. – Zagreb – Rijeka
 1885. g. – H. Zagorje
 Koje su prednosti pomorskog prometa?
 Kakvo je značenje zračnog prometa u Hrvatskoj?