PROMETNI TOK

1.

PARAMETRI PROMETNOG TOKA

2.

ODNOSI MEU PARAMETRIMA

(VELIINAMA) PROMETNOG TOKA

3.

ISTRAIVANJE PARAMETARA
PJEAKOG TOKA - PRIMJER IZ PRAKSE

TOKOVI NA MREI
Prometni tok, vodeni tok, tok podataka, krvotok, naftovodi, plinovodi..

Car Traffic

Blood circulation

Irrigation Channels

Supply chains

data networks

Gas pipelines

PROMETNI TOK

Prometni tok je istodobno kretanje vie prometnih entiteta

(automobila, vlakova, pjeaka..) na prometnoj infrastrukturi (cesti,
eljeznikoj pruzi, pjeakim stazama..) prema odreenim
zakonitostima.

Teorija prometnog toka je znanstvena disciplina koja se bavi

prouavanjem uvjeta kretanja prometnih entiteta, u prometnim
tokovima, na prometnoj mrei.

PROMETNI TOK

Pjeaki tok

Tok motornih vozila

Vrste prometnih tokova

1) prema kontinuitetu
- neprekinuti prometni tok (uninterrupted) nema
fiksnih elemenata izvana koji bi prouzroili prekid
toka, prekid mogu prouzroiti unutarnja stanja u
toku (autoceste, ceste ogranienim pristupom)
- prekinuti prometni tok (interrupted) prekid
prouzroen izvana (npr. gradske ulice sa
semaforima, stop signalima)
2) prema sastavu
- homogeni - vozila istog tipa i veliine ili pjeaci istog spola i
starosti (praktino ne postoji)
- nehomogeni sastavljen od razliitih entiteta (realni tok)
3) prema stanju toka tijekom vremena
- stacionarni brzina, putanje i protoci ostaju isti tijekom vremena
- nestacionarni (stvarni tok, akceleracija, deakceleracija)

METODOLOKE ETAPE PROUAVANJA PROMETNOG TOKA

Interes za prouavanje postoji vie od 70 godina (Greenshield 1934)

Metode opaanja (nisu objanjavane zakonitosti)

Analitike metode (ralanjivanje pojmova i njihova veza po principu

kauzaliteta, sloeni sustavi se ne objanjavaju s dovoljno realizma)

Sustavske metode (pojave se promatraju kao sustav koji je u neposrednoj

interakciji s okolinom pri emu se cjelina ne moe ralaniti na elemente a da
se ne izgubi osnovna znaajka cjeline)

OSNOVNI PARAMETRI PROMETNOG TOKA

Makroskopski parametri (1 - 3)
Mikroskopski parametri (5 6)

(1) protok, q [voz/h], [pj/h]

(2) gustoa prometnog toka, k [voz/km], [pj/m2]

(3) brzina prometnog toka, v [km/h], [m/s]

(4) vrijeme putovanja vozila u toku, t [h]

(5) vremenski i prostorni interval slijeenja vozila u toku, ht [s/voz] i hp

[m/voz]

(6) Prostorne i vremenske praznine izmeu vozila (gap-ovi), g [m/voz] i

[s/voz]

NAIN MJERENJA PARAMETARA

Rt korespondira s mjerenjem u jednoj fiksnoj lokaciji dx tijekom odreenog

vremenskog perioda Tmp (npr. putem induktivne petlje)
Rs korespondira s mjerenjem u jednom vremenskom trenutku dt, na
odreenoj duljini ceste (npr. aero snimka)
Rt,s korespondira s mjerenjem prostora (npr. video kamera)

OSNOVNI PARAMETRI PROMETNOG TOKA

1. Makroskopski parametri
Protok (volumen, intenzitet, struja, rata toka, fluks)
Prosjena brzina (prostorna i vremenska)
Prosjena gustoa (koncentracija)

PROTOK, RATA TOKA

Pojam protok koristi se u prouavanju fenomena prometa, prijenosa topline,
dinamike fluida., elektromagnetizma, ... Osnovna jednadba temelji se na
jednadbi protoka fluida
U specijalnom sluaju, gdje je tok okomit na povrinu ( = 0), protok
iznosi:

PROTOK
PROTOK je koliina (broj) prometnih entiteta (vozila/pjeaka/) koji
protjeu kroz jedinicu povrine/prolaze kroz zadani presjek
prometnice u jedinici vremena (najee jednog sata).
Pod pojmom protok vozila podrazumijeva se broj vozila koja
prou kroz promatrani presjek prometnice u jedinici vremena u
jednom smjeru za jednosmjerne prometnice ili u oba smjera za
dvosmjerne prometnice
Protok kod pjeakog toka iskazuje se brojem pjeaka na putu
irine jedan metar u 1 sekundi, 1 minuti ili 1 satu pa se esto
naziva i tok po jedinici irine (flow rate per unit with).

PROTOK
Najee oznake za protok su , q, v

q = N/T [voz/h]
q

k v

voz
pj
ili
h
m min

fundamentalna jednadba

gdje je:
q protok
N - broj vozila
T vrijeme
k gustoa
v - brzina
Umjesto izraza protok u literaturi se esto koriste izrazi rata toka, volumen,
intenzitet, struja, flux (flow rate/throughput, volume, intensity, current, flux)

VOLUMEN, RATA TOKA

VOLUMEN je ukupan broj prometnih entiteta (vozila/pjeaka) koji prolaze kroz
zadani presijek ili odsjeak prometnice za vrijeme odreenog vremenskog
intervala
Volumen se iskazuje po godinama, po danu, po satu ili u manjoj jedinici
vremena od jednog sata.
RATA TOKA predstavlja broj prometnih entiteta (vozila/pjeaka/) koji prolaze
kroz zadani presjek ili odsjeak prometnice u vremenskom intervalu manjem
od jednog sata (najee 15 minuta), iskazan kao ekvivalent satne rate.

OBJANJENJE RAZLIKE IZMEU VOLUMENA I SATNE RATE TOKA

Obavljena su brojanja vozila u etiri uzastopna 15 minutna perioda. Utvreni

broj vozila (volumen) po vremenskim intervalima iznosi: 1000, 1200, 1100 i
1000. Ukupan volumen tijekom jednog sata iznosi 4300 vozila. Volumen
varira tijekom svakih 15 minuta. Maksimalan tok (volumen) tijekom 15
minuta iznosi 1200 vozila.

Najvea rata toka (Peak flow rates) izraunata na temelju maksimalnog

volumena iznosi 4800 voz/h (1200 voz/0.25 h ili 1200 voz 60/15).
Primjeujemo da 4800 vozila nee proi u jednom satu jer je izbrojeno da u
sat vremena proe 4300 vozila. Iako je broj vozila tijekom punog sata manji
od kapaciteta, za vrijeme 15 minutnog perioda kapacitet moe biti
prekoraen.
Pretpostavimo propusnu mo (kapacitet) ceste 4500 vozila. Stvarni broj
vozila tijekom jednog sata (protok) iznosi 4300 vozila to je manje od
kapaciteta prometnice. Iako je stvarni protok vozila manji od kapaciteta
prometnice, kapacitet e biti prekoraen tijekom 15 minutnog vremenskog
perioda u kojem vozila dolaze po stopi (u rati toka) od 4800 voz/h odnosno
kad volumen iznosi 1200 voz/15 min.

KAPACITET /PROPUSNA MO/

Definicija kapaciteta prema HCM-u:maksimalno satno optereenje,
izraeno u vozilima ili osobama, koje moe u odreenom vremenskom
razdoblju proi odreenim presjekom traka ili ceste u prevladavajuim uvjetima
odvijanja prometnog toka

Promet (teka vozila, autobusi, osobna vozila)

Prometnica (geometrijske karakteristike odreene vrste prometnice kao
to su broj i namjena trakova, irina trakova i udaljenost bonih smetnji,
horizontalni tok i uzduni nagibi)
Kontrola (nain voenja isprekidanih prometnih tokova; semafori, znak
sporedne ceste, stop znak)
to je odnos q/c?
Odnos toka i kapaciteta ukazuje koliki dio kapaciteta je iskoriten sadanjim ili
planiranim optereenjem koristi se kao mjera dostatnosti postojeeg ili
planiranog kapaciteta
Odnos q/c (stupanj zasienja) iznad 1,0 ukazuje da
kapacitet ceste nee zadovoljiti prometnu potranju

KAPACITET /PROPUSNA MO/ CESTE

Kapacitet se definira za razliite prevladavajue uvjete (razinu usluge) i

predstavlja fiksnu, brojanu vrijednost
Za definiranje kapaciteta sve metodologije koriste koncept idealnog
kapaciteta
Stvarni kapacitet (za odreenu razinu usluge) dobije se smanjenjem
vrijednosti idealnog kapaciteta
C = Ci*f1*f2*f3*....*fi
gdje je:
C kapacitet za odreenu razinu usluge odnosno
prevladavajue uvjete
Ci idealni kapacitet
fi - faktori prilagodbe kapaciteta za prevladavajue uvjete

KAPACITET /PROPUSNA MO/ CESTE

Za vietrane ceste s razdvojenim kolnicima vrijednost idealnog

kapaciteta jednog traka iznosi od 2200 (1900) do 2400 voz/h ovisno o vrsti
ceste (brza cesta ili autocesta) i brzini slobodnog toka

Za dvotrane dvosmjerne ceste idelani kapacitet dvotrane ceste je 3200

voz/sat u oba smjera

Za prilaze semaforiziranim raskrijima idelani kapacitet iznosi 1900

osobnih vozila u jednom traku po satu zelenog svjetla

Obino se za svaku razinu usluge definira i maksimalni protok q (voz/sat)

ili stupanj zasienosti q/C.

Ako je q/C vee od 1 razina usluge je F odnosno dolo je do potpunog

zastoja i stvaranja kolona.

KAPACITET /PROPUSNA MO/

Kapacitet pjeake prometnice
Ravne povrine: 4000 do 5000 pj/mh EU, USA
protoci 5000 do 6000 pj/mh Bliski istok (vei k)
Stubita:
silazak 4000 pj/mh, penjanje 3000 pj/mh (manjev)
Posljedice prekoraenja kapaciteta: guve, repovi, zastoji.
Q

nekvaliteta
(ekanje i dr.)

Qmax
CR

Qmax

Qmin

Qmin

Koliko broj automobil, vlakova, pjeaka.. moe proi kroz popreni presjek
prometnice u sat vremena? Koliko zrakoplova moe sletjeti u sat vremena?

VARIJACIJE VOLUMENA PROMETNOG TOKA

Volumen prometnog toka varira u vremenu i prostoru (godinji, mjeseni,

dnevni, satni, subsatni)

Vremenska neravnomjernosti prometnog toka ima izuzetan znaaj pri

definiranju projektnih elemenata i donoenju odluka o opravdanosti
izgradnje prometnica

Znaaj varijacije prometnog toka vaan je za mjere koje se poduzimaju u

reguliranju i upravljanju prometa na mrei.

VARIJACIJE VOLUMENA PROMETNOG TOKA

Za iskazivanje protoka ili volumena u praksi
se koriste:
PGDP (engl. AADT): (prosjeni godinji
dnevni promet, voz/dan)-ukupan godinji
protok podijeljen sa 365
PDP (engl. ADT):

(prosjeni dnevni
promet, voz/24h) - protok izmjeren
u periodu veem od jednog dana, a
manjem od godine dana, npr. 6
mjeseci, u odreenoj sezoni,
u mjesec dana, u tjednu podijeljen
s brojem dana

VARIJACIJE VOLUMENA PROMETNOG TOKA

Dnevni promet DP (DT)(voz/24h) - volumen tijekom jednog dana

Satni promet (HT) ) (voz/h) - volumen tijekom jednog sata
Volumen vrnog sata (PHT) voz/h- najvei broj vozila koji prolazi presjekom
ceste u uzastopnih 60 min
Faktor vrnog sata/Peak-hour factor (PHF)
PHF =
Hourly volume (60 min)
4 Peak rate of flow (within the hour)

vrijeme

Volumen (voz)

Satni volumen = 4300 v/h

PHF = V/4 V15 = 4300/4 1200 = 0.9

HV - satni vol. 4300

DIZAJN SATNI VOLUMEN (DHV)

Dizajn satni volumen/design hourlu volume/ - budui satni volumen

(u oba smjera) koriten za dizajn ceste
DHV = K x AADT
100

Koji sat uzeti kao mjerodavan za dizajn?

Prosjean satni volumen neodgovarajui
Maksimalni vrni sat neekonomian
Satni volumen koriten za dizajn ne bi se smio esto prekoraivati
Obino koristimo 30ti najvei satni volumen u godini (moe se
prekoraiti 29 puta u godini)

Tipian 30ti satni volumen je jednak:

15% AADT u ruralnim podrujima

8-12% u urbanim sredinama

Npr. AADT is 3500 voz/dan. Nai 30th najvei satni volumen u god (dizajn
satni volumen)
K = 8 to 12% urbano, DHV = K x AADT = 12 x 3500/100 = 420 voz/dan
100

KONCENTRACIJA
Pojam koncentracija u poetku se koristio kao sinonim za gustou (Gerlough and
Huber)
Koncentracija je iri termin koji obuhvaa prostornu koncentraciju (gustou) i
vremensku koncentraciju (occupancy ili zauzee)

Koncentracija

mjerena kao

gustoa

voz/km

pj/m2

zauzimanje
kapaciteta

ts T
i

GUSTOA
U cestovnom je prometu koncentracija ili gustoa odreena kao broj vozila po
kilometru duljine cestovnog traka, tj. vrijedi:
[voz/km]
gdje je:
k-gustoa (koncentracija)

LL
-Nbroj vozila,

L - jedinina duljina [km]

Maksimalna gustoa na cesti varira oko 100 vozila po kilometru voznog traka.
Za vietrane ceste gustoa je suma parcijalnih gustoa na svakom traku
(ne suma prosjeka parcijalnih gustoa za svaki trak)

L
Gustoa pjeakog toka definira se trenutnim brojem pjeaka u odnosu na povrinu
koju zauzimaju (povrinom po broju pjeaka, tlocrtnom povrinom pjeaka po povrini
puta)
N
N
pj
k= a b =
2
S

Max. gustoa iznosi 7-8 pj/m2 (iznimno 12pj/m2)

GUSTOA

gustoa
br. vozila/duljina

Autocesta s protokom od 1000 vozila/h i prosjenom brzinom od 50 km/h

ima gustou od
k

voz/km

OCCUPANCY (ZAUZEE)
Vremenska koncentracija ili zauzee (occupancy) puta jednim vozilom mjereno s
detektorom rauna se kao:
Zauzimanje prometnog traka ili openito "kanala" kojim prolaze prometni entiteti
(vozila, pjeaci, paketi, itd.) moe se odrediti prema izrazu
N
ti
i
kZ
T
ti - oznaava trajanje vremena prisutnosti
i-tog vozila iznad detektora

KAKO RADI INDUKTIVNA PETLJA

SCOOT

UPAMTI!

Prostorno vremenski dijagram:

protok i gustoa
pozicija

vrijeme

PROTOK q

N voz
pj
ili
T h
m min

GUSTOA k

N
L

voz
N
ili
km
P

pj
m2

BRZINA PROMETNOG TOKA

Srednja vremenska brzina (trenutna brzina u

odreenoj toki izmjerena radarom u trenutku (dt)
(aritmetika sredina)
Srednja prostorna brzina - utvruje se preko
srednjeg vremena potrebnog da vozilo pree
neku udaljenost (harmonijska sredina)
Veza izmeu srednje prostorne i vremenske
brzine [Wardrop]
gdje je

Primjer:

1
vt = N

vj
j 1

vS

= 1
N

tj
j 1

varijanca:

2 km (v= 6 km/h ili t = 1/3 h)

(v= 4 km/h ili t = 1/2 h)

vt = 5.0 km/h

vS =

L
1
N

= 4,8 km/h

tj
j 1

SREDNJA VREMENSKA I PROSTORNA BRZINA

v1
v1

v2

v2
v3

v3

Srednja vremenska brzina

vt

vi

Srednja prostorna brzina

vt
vi

vi

BRZINA PROMETNOG TOKA

Prosjena brzina vonje (average running speed) - duljina

preenog puta podjeljena s prosjenim vremenom vonje
svih vozila (bez vremena stajanja vozila)
Prosjena brzina putovanja (average travel speed) - duljina
preenog puta podjeljena s prosjenim vremenom vonje
svih vozila, ukljuujui i vremena stajanja vozila.
Brzina slobodnog toka (free-flow speed) brzina vonje u
uvjetima neometanog toka (mala gustoa odnosno volumen
prometa), kad vozai voze eljenom brzinom

Prosjena brzina putovanja

Gdje je:
s prosjena brzina putovanje (km/h)
L duljina odsjeka/segmenta ceste (km)
ti vrijeme vonje i-tog vozila kroz segment ceste (h)
n broj opserviranih vremena i
- prosjeno vrijeme vonje kroz odsjeak L (h)

Prosjena brzina putovanja identina srednjoj prostornoj brzini

RAUNANJE BRZINE PREKO INDUKTIVNE PETLJE

VRIJEME VONJE

potrebno vrijeme da se pree put izmeu dvije toke (najvaniji

parametar iz perspektive korisnika - kad e stii na cilj?)

Napredni sustavi informiranja korisnika:

Pre trip, on trip, end trip
Traffic Message Channel TMC
Variable message signs (VMS)
Dynamic route information panels DRIPs

Dinamiko vrijeme vonje je suma svih trenutnih brzina u svim tokama

uzdu rute:
L

Budui da to nije mogue (lokacija senzora) za izraun koristimo jednadbu:

PRE TRIP INFORMACIJE

OSNOVNI PARAMETRI (VELIINE) PROMETNOG TOKA

2. Mikroskopski parametri
Interval slijeenja vozila (headway)
a) Vremenski interval slijeenja vozila (time headway)
b) Prostorni interval slijeenja vozila (space headway, spacing)
Prostorni razmak /prznina, rupa/ izmeu vozila (gap)
a) time gap
b) space gap ili clearance
Duljina puta pokrivena kod v =120 km/h

Duljina puta prekrivena pri v =60 km/h

u istom vremenskom intervalu

MIKROSKOPSKI PARAMETRI
INTERVALI SLIJEENJA (Headway)
Vremenski interval slijeenja vozila (time headway) je vremenski razmak u
sekundama izmeu istih toaka dva uzastopna vozila (najisturenijih toaka dva
pjeaka ili vozila npr. prednji branik.
headway:

h =1/Q

s
v

Prostorni interval slijeenja vozila (space headway, spacing) je prostorni

razmak u metrima izmeu istih toaka dva uzastopna vozila (npr. najisturenijih
prednji branik) ili pjeaka.
spacing:

s = 1/k

h v m

INTERVALI SLIJEENJA I PRZNINE /RUPE/ IZMEU VOZILA

(grafika ilustracija)

MIKROSKOPSKI PARAMETRI
INTERVALI SLIJEENJA (Headway)

time headway
Mjeri se

pomou toperice, senzora, petlji

s
v

space headway
Mjeri se pomou aero snimki
s

VREMENSKI I PROSTORNI RAZMAK /PRZNINA, RUPA/ IZMEU VOZILA (GAP)

GAP je vremenski razmak/praznina (time gap) ili prostorni razmak / praznina

(space gap ili clearance) izmeu dva uzastopna vozila (pjeaka) koja prolaze kroz
jednu toku mjereno od zadnje najisturenije toke/ branika/prvog vozila (pjeaka) i
prednje najisturenije toke/branika/ uzastopnog vozila.

Prikaz mikroskopskih parametara (headway & gap) u

s-t dijagramu
put

vozila A i B
u trenutku t2
elo vozila A

occupancy

toka
promatranja

hs

Prostorni gap

prostorni gap

kraj vozila A

prostorni
headway

Duljina
vozila

vremenski
gapgap
vremenski

ht vremenski
headway
vrijeme
t1

t2

VEZA IZMEU MAKROSKOPSKIH I MIKROSKOPSKIH PARAMETARA

PROMETNOG TOKA

UPAMTI !

ODNOS PROSTORNOG RAZMAKA (SPACE HEADWAY, SPACING) I GUSTOE

pozicija
Prostorni headway

Vremenski headway

vrijeme
ODNOS PROTOKA I VREMENSKOG RAZMAKA (TIME HEADWAY)

ZAPAMTI!

N
T

koliina prometa
ili protok q k v je reciprona
vrijednost vremenskom headway (vremenskom
intervalu slijeenja) vozila ht,
srednja prostorna brzina prometnoga toka vs je
reciprona vrijednost vremena putovanja T ili tp;
N
gustoa prometnoga toka k L je reciprona
vrijednost prostornog razmaka (headway) izmeu
vozila hs.
Q

ZAPAMTITI!

q = k *vs, vs = 1/t, q = k/t

q = protok (flow)

k = gustoa (density)

vs = srednja prostorna
brzina (space mean
speed)
ht = srednji vremenski
headway (average time
headway)
hs = srednji prostorni
headway (average space
headway)
t = srednje vrijeme
putovanja (avg. travel
time for unit distance)

k = q * t, t = 1/vs, k = q/vs

vs = q/k, vs = q * hs

ht = 1/q (s/voz) = 1 / (vvoz/h) (3600)

hs = 1/k (m/voz) = 1 / (voz/m) (1000)

ht = hs/v
ht = hs*t

hs = ht *vs

t = k/q

Razina uslunosti (LOS)

Razina uslunosti predstavlja razinu operativnih uvjeta
odnosno niz karakteristika koje opisuju uvjete vonje
koji se pojavljuju na odreenom potezu ceste (brzina,
vrijeme putovanja, prekidi, sigurnost, udobnost vonje,
cijenu kotanja i dr.
RU A (najbolja)

RU F (najloija - zaguenje)

A Slobodan tok
B Prihvatljivi slobodan tok
C Stabilan tok

D Pribliava se nestabilnom toku

E Nestabilan tok
F Prisilan tok

Primjeri razine uslunosti

RU B
RU C or D
RU A

RU E or F

Razina
usluge

Gustoa (pc/mi/ln)

0 - 11.0

11.1 - 18.0

18.1 26.0

26.1 35.0

35.1 45.0

> 45.0

RAZINA USLUNOSTI (LOS) vs KVALITETA

USLUNOSTI (QOS)
Razina usluge (openito) predstavlja kvalitativnu mjeru odvijanja prometnih
tokova u prevladavajuim uvjetima prometa i prometnice, a obuhvaa
slijedee faktore:
brzinu

i vrijeme prolaza,
prekide prometa,
slobodu kretanja,
sigurnost vonje,
udobnost vonje,
cijenu kotanja.

Kvalitetu usluge moemo promatrati sa stajalita vozaa, putnika, davatelja

usluge (operatera), drutva itd.
U nekim od navedenih sluajeva (npr. ocjenjivanje usluge od strane graana)
esto upotrebljavamo izraz kvaliteta usluge (QoS)

II. DIO
ODNOSI MEU PARAMETRIMA (VELIINAMA)
PROMETNOG TOKA

ODNOSI KOJI VLADAJU MEU OSNOVNIM PARAMETRIMA

PROMETNOG TOKA
a) Tok motornih vozila

b) Pjeaki tok

ODNOS BRZINA-GUSTOA (REALAN PRIKAZ)

brzina (km/h)

vf

gustoa (voz/km)

PREGLED IZUAVANJA PROMETNOG TOKA

GREENSHIELDOV MODEL (1934)
q

pj
m min

pj
m s

fundamentalna jednadba

brzina

vf brzina slobodnog toka

vf /2 - kritina brzina (vc)
kj /2- kritina gustoa (kc)
kj - gustoa zaguenja

gustoa

formula za brzinu
formula za gustou:

protok:

protok voz/h

ODNOS PROTOK-GUSTOA (REALAN PRIKAZ)

gustoa voz/km

11

FUNDAMENTALNI DIJAGRAM (OBLIK TROKUTA)

Stabilan
tok

Nestabilan
tok

c
c

Fundamentalni dijagram ovisnosti osnovnih parametara

prometnog toka u idealiziranim uvjetima
ZAPAMTITI!

(dr. sc. Bonjak, dr. sc. Badanjak:

Osnove prometnog inenjerstva)
= q = protok
kopt= kc= kritina gustoa
vs.opt= vc= kritina brzina
kmax= kj = gustoa zaguenja
vs.max= vf = slobodna brzina

PRISJETI SE!
qmax - najvei protok = propusna mo ceste
vf - slobodna brzina - brzina pri uvjetima slobodnoga
toka
vc - kritina brzina - brzina pri kojoj je protok najvei
(q = qm)
kj - gustoa zaguenja - gustoa pri kojoj su sva vozila
stala (v = 0)
kc - kritina gustoa - gustoa pri kojoj je protok
najvei (q = qmax).

MJERENJE PARAMETARA

PROCESSING

AUTOMATSKO CENTRALNO VOENJE/UPRAVLJANJE

INTEGRIRANI SUSTAV UPRAVLJANJA

PRIMJERI AGREGIRANIH PODATAKA

TEORIJSKA PROPUSNA MO IZRAUN NA BAZI Z.P.

BRZINA I ZAUSTAVNI PUT

Put reagiranja

v
t
3,6

Put koenja

3,6 2 2 b

Brzina [km/h]

Put reagiranja [m]

Put koenja [m]

Zaustavni put [m]

20

5,60

2,60

8,20

30

8,30

5,80

14,10

50

13,80

16,10

30,00

70

19,40

31,50

50,90

100

27,80

64,30

92,10

120

33,30

92,60

125,90

Gdje je:
TEORIJSKA PROPUSNA MO

S zaustavni put [m]

v brzina vozila [km/h]

Brzina
[km/h]

Nakon 1 sata
promatranja prvo
vozilo je udaljeno od
mjesta mjerenja:

20

20000

13

1538

30

30000

19

1579

50

50000

35

1429

70

70000

56

1250

100

100000

97

1031

120

120000

131

916

t vrijeme reakcije = 1s
b usporenje: normalno
koenje 3,00 m/s2, prisilno
koenje 6,00 m/s2

Zaustavni put +
duljina vozila
[m]

Propusna mo
[vozila/h]

Odravanje razmaka izmeu vozila (praktini primjer)

PRAKTIAN PRIMJER
- primjena nauenog!

Pretpostavke:
Lv = 6,1 m/voz
gs=2,23 m/voz
hs = 8,33 m/voz

Gustoa

Protok (ako se pretpostavi

da je
u uvjetima
najveeg protoka)

Kritina gustoa kc 2 u toki C

Kritina brzina vc=qc/kc u toki C

kj

kc = 60 voz./km
vc = 2400/60 = 40 km/h

HVALA NA PANJI