RIM – PRVA GLOBALNA SILA – A.

Vlast i moć

Sadržaj

A. Vlast i moć...................................................................................................................................................................2
1. Predrimsko doba i početci Rima..............................................................................................................................2
Apeninski poluotok..................................................................................................................................................2
Odnos triju sila........................................................................................................................................................3
Etruščanska civilizacija.............................................................................................................................................3
Razvoj pisma............................................................................................................................................................4
Počeci Rima.............................................................................................................................................................5
2. Vlast i moć u doba Republike..................................................................................................................................6
Senat.......................................................................................................................................................................6
Narodna skupština..................................................................................................................................................6
Pontifex maximus....................................................................................................................................................7
Konzuli..................................................................................................................................................................... 7
Magistrati................................................................................................................................................................7
Diktator...................................................................................................................................................................7
Magistrature............................................................................................................................................................8
Cursus honorum (slijed časti) – unaprijed određen slijed napredovanja u senatorskoj karijeri...............................8
Manipulacije na izborima........................................................................................................................................8
Patriciji i plebejci.....................................................................................................................................................9
Borba plebejaca za jednakopravnost.......................................................................................................................9
Prvo zakonodavstvo..............................................................................................................................................10
3. Pojedinci i grupe prisvajaju moć............................................................................................................................10
Senatori i vitezovi..................................................................................................................................................10
Publikani................................................................................................................................................................11
Optimati i populari................................................................................................................................................11
Rimski građani.......................................................................................................................................................12
Klijenti i patroni.....................................................................................................................................................12
Proletarii................................................................................................................................................................13
Sula uvodi diktaturu..............................................................................................................................................13
Prvi trijumvirat......................................................................................................................................................14
Drugi građanski rat................................................................................................................................................15
Drugi trijumvirat....................................................................................................................................................16

1
RIM – PRVA GLOBALNA SILA – A. Vlast i moć

A. Vlast i moć
1. Predrimsko doba i početci Rima
Apeninski poluotok
 zatvoren Alpama na sjeveru i okružen morem  zaštićen od vanjskih upada i otvoren za trgovinu
 nizine – blaga zemlja pod mediteranskom klimom  poljoprivreda
 Apenini  stočarstvo
 Etnički raznoliko stanovništvo:
RETI
o ETRUŠČANI
 središnja Italija
 neindoeuropsko podrijetlo
 razvijena civilizacija
o RETI
 alpski prostor Picena/Marche
 rimski naziv za konfederaciju1
brojnih plemena

Od početka bakrenog doba (eneolitik, otp. 3500. –

2200. g pr. Kr) na poluotok dolaze brojni
indoeuropski2 narodi:

o LATINI Apulija
Lacij i
 Prostor Lacija i juga Toskane
Toskana
(područje oko današnjeg Rima i
okolice)
o KELTI/GALI (rimski naziv)
 Dolina rijeke Po/Pad
 Najkasnije pridošlice – 5. st. pr. Kr.

Narodi, koji su nastanjivali apeninski poluotok,

svjedoče o kretanjima ljudi i robe s istočne
jadranske obale prema zapadnoj:

o JAPIGI
 Krajnji jug poluotoka – Apulija
(područje oko današnjeg grada Bari
i okolice)
 9. st. pr. Kr
 Izmiješali se s lokalnim stanovništvom
o LIBURNI
 Nositelji pomorske moći
 Naselili Picenu - današnju pokrajinu Marche (područje oko današnje Ancone i okolice)
 U 4. st. pr. Kr. istisnuti zbog provale Kelta i djelovanje sirakuške flote u Jadranu

1
Konfederacija – savez neovisnih država ili naroda
2
Indoeuropljani – narodi koju su migrirali u metalnom dobu oko 4500. g. pr. Kr radi povećanja broja stan. i pronalaska pašnjaka
za stoku iz područja Crnog mora, Zakavkazja i crnomorskih stepa prema zapadu (današnjoj Europi)
2
RIM – PRVA GLOBALNA SILA – A. Vlast i moć

 Tirensko more – susret triju moćnih i visoko razvijenih naroda: Etruščani, Grci i Kartažani (Feničani)

Etruščani

 dominirali poluotokom i utjecali na druge narode

 središnja Italija - Lacij, Toskana i Umbrija
 proširuju se na jug Italije do Velike Grčke te na sjever do rijeke Po
 jadranska luka Hadria/Hatria/Atria (danas Adria) – Jadransko more dobiva ime (danas se ta luka nalazi 26 km
od mora zbog nanosa rijeke koji su „proširili kopno“)

Grci

 radi nalazišta metala i plodne zemlje naselili jug Italije i Siciliju

 osnovali više od 40 kolonija
 Rimljani taj prostor nazivaju Velika Grčka (lat. Magna Graecia)
 neke kolonije su postale izrazito moćne i bogate
 Sirakuza na Siciliji3 – prometnut će se u jedan najmoćniji grčki grad na Sredozemlju

Kartažani

 Kartaga (osnovana 814. g. pr. Kr.) – najmoćnija Fenička kolonije na sjeveru današnjeg Tunisa
 do sredine 7. st. proširila prevlast na zapadnom Sredozemlju
 nastoji proširiti utjecaj na Korzici, Sardiniji i Siciliji

Odnos triju sila

 ne postoji miran suživot i razmjena zbog žestoke konkurencije na zajedničkom tržištu – Sredozemnom moru
 izbijanje sukoba
 6. st. pr. Kr – Kartažani i Etruščani se udružuju protiv Grka  potiskuju Grka i širenje kartaške zone, a
Etruščani zagospodare sjeverom Tirenskog mora
 480. g pr. Kr. (na isti dan kada se događa bitka kod Salamine)4 - Grci na Sirakuzi poražavaju Kartažane kod
Himere (sjever Sicilije)
 472. g. pr. Kr. – Grci poražavaju Etruščane u bitki kod Kume (Cumae, blizu Napulja, ujedno i prva grčka
kolonija u Italiji osnovana u 8. st. pr. Kr. )
o Posljedice za Etruščane: gubitak uporišta na jugu, slabljenje etruščanskog utjecaja nad gradovima
Lacija i Kampanije5  ulogu preuzimaju Rimljani i Samnićani6

Etruščanska civilizacija
 podrijetlo izgubljeno; smatralo se da dolaze u Italiju iz Male Azije prema antičkim autorima, ali to
opovrgavaju DNK analize koje govore ta su autohtoni 7 italski neindoeuropski narod
 društvo se dijelilo prema rodovskoj osnovi (rod, bratstvo, pleme, plemenski savez) na čelu s poglavicom
 teritorijalni grad država  razvoj  oligarhijska demokracija8

3
Sirakuza – poznata tiranija Dionizija Starijeg; bitka kod Sirakuze 413. g (Spartanci potisnuli Atenjane; Alkibijad; Gilip)

4
Nakon što su se Grci sklonili na otok Salaminu jer su Perzijanci ušli u Atenu, Temisoklo lukavstvom pobjeđuje Perzijance u
uskom tjesnacu i oslobađa Atenjane – grčko – perzijski ratovi kreću na stranu Grka
5
Kampanija – talijanska regija u kojoj se nalazi Napulj i Kuma
6
Samnićani – italsko pleme koje je naseljavalo središnji dio Apeninskog poluotoka
7
grč. autókhthonos - od zemlje same
8
oligarhija – vlast u rukama nekolicine ljudi; demokracija – vladavina naroda
3
RIM – PRVA GLOBALNA SILA – A. Vlast i moć

 pojedini gradovi okupljali su se u konfederacije ili lige  poznato je za tri lige, u svakoj od njih 12 gradova
država (nepoznati, vjerojatno vjerski, razlozi), svaka liga ima sjedište u jednom svetištu u kojemu su se
sastajali predstavnici gradova i raspravljali o političkim i vojnim pitanjima; čelnik lige – mandat 1 g.
 sve što znamo o današnjem Rimu dolazi od Etruščana – Rimljani preuzimaju mnogobrojna dostignuća:
o imena bogova
o načini proricanja (haruspik – prema utrobi životinja; augur – prema letu ptica i prirodnim pojavama)
o rituale (kremacija, inhumacija, sarkofazi – mnogo oslikanih i opremljenih grobnica i sarkofaga)
o znanje o poljoprivredi
o mjerni sustavi
o oblici hramova – arhitektura
o tehnike gradnje luka
o sustav otpadnih voda – kanalizacija
o pismo – kasnije se razvija latinica

Razvoj pisma
 1000. g. pr. Kr. – feničko glasovno pismo9 – 22 slova
 8. st. pr. Kr. – grčki alfabet – 28 slova – može se zapisati sve što se može izgovoriti; nisu potrebne škole za
pisare
 etruščansko pismo – iz alfabeta – 27 slova
 7. st. pr. Kr. – latinski alfabet (latini) – na području Lacija – 21 slovo

9
Glasovni sustav  jedno slovo = jedan glas
4
RIM – PRVA GLOBALNA SILA – A. Vlast i moć

Počeci Rima
 ustaljene legende – više inačica legenda o osnutku Rima
 najranija govori da je Rim osnovao trojanski junak
Eneja - nakon pada Troje pronašao je utočište u Italiji
 legenda o Romulu i Remu nastaje kasnije jer su
Rimljani uvidjeli da priču o Eneji ne mogu protegnuti
do sedmorice kraljeva10 pa osnutak pripisuju Enejinu
potomku Romulu (Rem se pojavljuje u priči tek u 3. st.
pr. Kr.)
 legenda o Romulu  osnutak Rima 753. g. pr. Kr
 arheološka istraživanja - područje Lacija bilo je slabo
naseljeno zbog vulkanskih aktivnosti
 najstarije naselje nastaje na brdu Palatinu oko 1000.
g. pr. Kr.
 s vremenom i na obližnjim brdima nastaju naselja –
sedam brežuljaka (Palatin, Kvirinal, Viminal, Eskvilin,
Celij, Kapitolij, Aventin)
 narodi s brežuljaka počinju hodočastiti u ista svetišta i
međusobno se zbližavati  obrambeni savez
 7. st. pt. Kr. – naselja na sedam brežuljaka udružuju se
u jedinstvenu cjelinu
 Servije Tulije naselje opasuje zidinama i pretvara ga u
pravi grad

RAZDOBLJE SEDAM KRALJEVA (753. – 509. g. pr. Kr.)

RAZDOBLJE KRALJ DOGAĐAJ
753. – 715. Romul osnutak Rima; prvi Rimski
g. pr. Kr. kralj
715. – 673. Numa osnivanje Senata
g. pr. Kr. Pompilije
673. – 642. Tul Hostilije izgradnja zgrade Senata
g. pr. Kr.
642. – 617. Anko Marcije 640. g. pr. Kr.  izgrađen
g. pr. Kr. Rimski forum i nastaje
abeceda latinica
617. – 578. Tirkiznije izgradnja Circusa Maximusa
g. pr. Kr. Stari / – hipodrom i najveća
Tarkvinije I. građevina u Starom Rimu
578. – 534. Servije Tulije zidine grada
g. pr. Kr.
10
Sedmorica rimskih kraljeva su prema legendi prvih sedam kraljeva koji su vladali gradom Rimom. To su bili redom: Romul,
Numa Pompilije, Tul Hostilije, Anko Marcije, Tirkiznije Stari, Servije Tulije i Tarkvinije Oholi – posljednji kralj 509. g. pr. Kr.
5
RIM – PRVA GLOBALNA SILA – A. Vlast i moć

534. – 509. g. pr. Kr. Tarkvinije Oholi posljednji rimski kralj

 Tit Livije – rimski povjesničar – opisuje povijest rima pod naslovom Od osnutka grada (Ab Urbe condita)

6
RIM – PRVA GLOBALNA SILA – A. Vlast i moć

2. Vlast i moć u doba Republike

Senat
 najdugotrajnija institucija rimske države – od kraljevstva do Bizanta u 14. st.
 Kraljevstvo
o savjetodavni organ i aristokratsko vijeće
o činili ga patres, tj. stotine predvodnika patricijskih obitelji
 Republika
o vijeće bivših magistrata
 tako se Senat neprestano podmlađuje i obnavlja gubitcima nastalim umiranjem starijih
članova
o savjetodavno tijelo koje konzulima preporučuje kako postupiti, tj. predlaže zakone i kandidate za
magistrature (lat. senatus consultum – odluka senata )
o konzuli nisu obvezni poslušati savjete Senata, ali je utjecaj Senata bio toliko moćan da se na njega
nitko nije usudio oglušiti
o od tristotinjak do devetstotinjak članova
o s vremenom grad se pretvorio u velik imperij te
se pojavljuje velika količina poslova koje Senat
preuzima na sebe
 regulira odnose sa stranim narodima i
državama – vanjski poslovi  stranci
doživljavaju Senat kao vrhovnu vlast
 Senat preuzima inicijativu za vrijeme
unutrašnjih kriza
 imenuje diktatore
 donosi krajnje mjere (lat. senatus consultum ultimum) – usmjerava konzule što je potrebno
učiniti za spas države
o Senatori međusobno nisu bili jednaki – oni na višim pozicijama (pretori i konzuli) čak jedini i govore
jer se sjednice završavaju do zalaska sunca, a ostali su podrugljivo nazvani pedarii (šetači)

Narodna skupština
 U današnjem demokratskom društvu:
o narod je nositelj suvereniteta države i zakonodavne vlasti
o danas se prakticira predstavnička demokracija – narod bira predstavnike koji ga zastupaju u Saboru
 U Starom Rimu:
o izravna demokracija – svi građani s pravom glasa okupljaju se u narodnoj skupštini i glasaju:
 za zakone
 za magistrate
o samo glasaju o predloženom (koje predlaže Senat) – ne mogu predlagati
o s vremenom se razvijaju tri oblika rimske narodne skupštine u koje se narod razvrstava
 svaka jedinica ima jedan glas koji daje onome za kojeg je većina u toj jedinici glasala
 KURIJATSKA SKUPŠTINA, CENTURIJATSKA SKUPŠTINA, TRIBUTSKA SKUPŠTINA
7
RIM – PRVA GLOBALNA SILA – A. Vlast i moć

 poslije raspada kraljevstva vlast kralja dijeli se na dva dijela: vjerska (kolegij od 12 pontifeksa) i politička (2
konzula)

Pontifex maximus
 vrhovni pontifeks
 biran doživotno
 dobiva rezidenciju – regia
 današnji naziv – papa

Konzuli
 vrhovne političke ovlasti
 zakone predlaže Senat i potvrđuje narodna skupština
 mandat na jednu godinu

Magistrati
 državne službe koje predlaže Senat, a bira narodna skupština
 sve magistrature vremenski su ograničene  suzbijanje uzurpacije11
 sve magistrature imaju paran broj članova  sprječavanje zloporabe vlasti

Diktator
 kako bi se u kriznim situacijama države suzbile nesuglasice među magistratima sudbina države stavljena je u
ruke pojedinca – diktatora
 imenuju ga konzuli po nalogu Senata na najviše šest mjeseci, a smije djelovati samo unutar zadaće koja mu je
bila povjerena  suzbijanje moguće obnove monarhije
 ima posebne ovlasti kao što je zapovijedanje svim magistratima i pravo veta 12

Pontifex maximus DIKTATOR

čelnik kolegija od 12 pontifeksa; vjerska

vlast u posebnim situacijama, unutarnjim
krizama, biraju diktatora po nalogu Senata

2 KONZULA
bira

predlaže zakone, kandidate za magistrature

SENAT NARODNA SKUPŠTINA

bivši
magi ata
strati e Sen
popu j e o dabir
njava
ju Se
MAGISTRATI potvr
đu
n at

11
nezakonito, obično nasilno, prisvajanje vlasti, ovlaštenja ili vlasništva na koja prisvojitelj nema prava
12
pravo veta - pravo člana nekog udruženja, pojedinca ili države da spriječi donošenje zaključka ili izvršenje odluke većine
8
RIM – PRVA GLOBALNA SILA – A. Vlast i moć

Magistrature
Di
kt vojna, gospodarska i vjerska vlast u krizama na šest mjeseci
at
or
popisuju stanovništvo i imovinu te svakoga mogu izostaviti zbog nemorala; mandat
Cenzor na 18 mjeseci

povremena magistratura u slučaju da država ostane bez konzula; mandat na

Interrex pet dana

Konzul vrhovni vojni zapovjednici; birana dvojica svake godine

Pretor sudačka dužnost na jednu godinu

Edil briga o gradu, tržnici i igrama

štite plebejce od zloporabe patricija; pravo veta na

Plebejski tribun odluke svih magistrata

nadzor riznice i državnih financija, istrage ubojstava

Kvestor i krivičniih djela; u ratu je jedan pridružen vojsci
kako bi nadzirao financije

unutarnji poslovi: održavanje cesta, kovanje

Kolegij 26-orice novca, pravda u gradu, zatvori...

Cursus honorum (slijed časti) – unaprijed određen slijed napredovanja u senatorskoj karijeri
 obnašanje pojedinih dužnosti nije se smjelo preskakati – kako bi netko mogao postati konzul trebao je prije
biti pretor, a nije mogao biti pretor ako nije bio edil…
 postojao je zakon koji je određivao dob za određenu magistraturu
 svaki Senator je nastojao dobiti svaku magistraturu u suo anno (u svojoj godini)
o na nižim stupnjevima bilo je lakše jer se na višim otvaraju tek dva mjesta za konzula, a konkurencija
je velika  politički obračuni, korupcije i nasilje

Manipulacije na izborima
 ambitus – potkupljivanje radi dobivanja glasova
o priređivanje banketa13 ili igara, dijeljenje vina ili ulja..
o doneseni su zakoni koji ograničavaju količinu novaca potrošenog na bankete
 nisu bile dopuštene predizborne koalicije 14
 falsifikacija glasačkih tablica, unaprijed popunjene glasačke kutije, lažno brojenje glasova, iskorištavanje višeg
staleža
 zastrašivanje glasača i kandidata nasiljem  ulični sukobi (u 1. st. pr. Kr. nastaju ulične bande koje se moglo
unajmiti za protjerivanje nekog kandidata s Foruma)

13
svečana gozba /s mnogobrojnim uzvanicima priređena radi nekih značajnih povoda
14
koalicija – udruživanje političkih stranaka radi ostvarivanja nekog programa
9
RIM – PRVA GLOBALNA SILA – A. Vlast i moć

Patriciji i plebejci
 podjela po tradiciji još od Romula – učinio je 100 čelnika patricijima i dao svakom plebejca kako bi imao
zaštitnika
 status patricija bio je nasljedan te je nastala klasa koja je do 3. st. pr. Kr. nosila političku moć Rima
o u počeku su samo patriciji birani za magistrate i činili su Senat, a s vremenom se i pojedine bogate
plebejske obitelji uključuju u politiku
 kasnije se razlike smanjuju, ali potomci patricija ističu svoj status
 prva dva stoljeća Republike obilježavaju pokreti postizanja ravnopravnosti plebejaca i patricija

Borba plebejaca za jednakopravnost

 mase plebejaca nezadovoljni su svojim ekonomskim položajem, gladnom zemljom i dugovima predvodnici
plebsa pokreću pokret, sukob staleža, s namjerom da plebs dobije udio u vlasti (vlast je do tada bila samo u
rukama patricija)
 način borbe: secessio – generalni štrajk plebsa
 Prva secesija – 494. g. pr. Kr.
o prisilio patricije na oprost dugova
o uvođenje plebejskih tribuna i plebejskih edila
o plebejska skupština
 uslijedila kodifikacija prava15 - 451./450. g. pr. Kr. – Zakonik dvanaest ploča
 Druga secesija – 449. g. pr. Kr.
o omogućeno sklapanje braka između patricija i plebejaca zakonom iz 445. g. pr. Kr.
 367. g. pr. Kr. – zakon prema kojemu jedan od biranih konzula svake godine mora biti plebejac
 Treća secesija – 366. g. pr. Kr.
o zakon prema kojemu je svaka osoba mogla posjedovati javnu zemlju do najviše 500 jugera (125 ha)
površine
 suzbijanje patricijske zloporabe u raspodjeli zemljišta
 djelomično je zadovoljena vječna glad za zemljom
 nestalo je pravne i političke razlike među patricijima i plebejcima
 nobili – patriciji i plebejci udružuju se u novu političku elitu koja nastoji zadržati iste ovlasti kakve su u
početku imali samo patriciji
 u sukobu staleža profitirali su samo najbogatiji među plebejcima dok je ostali plebs dobio samo male ustupke

367. g. pr. Kr.

zakon koji
494. g. pr. Kr. 449. g. pr. Kr. naređuje da je
Prva plebejska Druga plebejska jedan od konzula
secesija secesija plebejac

451./450. g. 445. g. pr. Kr. 366. g. pr. Kr.

pr. Kr. zakon koji zakon koji
Zakonik dvanaest omogućuje propisuje
ploča sklapanje braka posjedovanje
između patricija i javnog zemljišta
plebejaca

15
kodifikacija prava – usustavljivanje, normiranje i objedinjavanje svih prava i zakona u državi kako bi svi građani s njima mogli
biti upoznati i osloboditi se interpretacije moćnijih građana
10
RIM – PRVA GLOBALNA SILA – A. Vlast i moć

Prvo zakonodavstvo
 rimsko pravo – pravni poredak od 753. g. pr. Kr. (osnutak Rima) do 565. g. po. Kr (vladavine bizantskog cara
Justinijana)
 svako društvo ima vlastita pravila kojima se regulira što se smije, a što ne
o u početku je to usmeno ili običajno pravo koje se zatim kodificira i zapisuje
 deseteročlana komisija za kodifikaciju prava u Rimu 451. i 450. godine pr. Kr.
o pravo je zapisano na brončane ploče i postavljeno na Forumu
 mnogo je zakona integrirano unutar rimskog prava pod utjecajem zakona stranaca koji su bili logični
 povod za kodifikaciju prava bila je tragična sudbina rimske plebejke Virginije

3. Pojedinci i grupe prisvajaju moć

Rimski građani

Nobili (koji
čine i Plebejci Proletarii
patrone)

Senatori Vitezovi Klijenti

Populari Optimati Publikani

Senatori i vitezovi
 nakon sukoba staleža pojavila se nova elita nobila koju su činili patriciji i bogati plebejci
 ova elita se unutar sebe dijelila na dva staleža: senatori i vitezovi
 društvo se razvrstavalo ovisno o količini zakonski propisanog imovinskog cenza 16 koji su posjedovali, tj. o
vrijednosti imovine kojom su raspolagali  građani s najviše imovine upisivani su u knjigu vojnih obveznika
kao konjanici jer imaju dovoljne imovine da se vojno opreme i uzdržavaju ratnog konja
 Senatori:
o oni među konjanicima koji se natječu za magistrature i tako ulaze u sastav Senata
o rimskim glasačima bilo je važno ima li kandidat za neku magistraturu pretka koji je obnašao istu 
dominantne osobe u rimskoj politici dolaze iz obitelji čiji su članovi i sami obnašali magistratske
dužnosti (u posljednjih 150 godina Republike samo je 10 ljudi obnašalo dužnost konzula, a da pritom
nisu imali senatorskog pretka)
o polažu pravo isključivo na službu konzula  vrhunac karijere
o nisu se smjeli baviti bankarstvom ili posuđivanjem novca uz kamate jer bankarima i trgovcima nitko
nije vjerovao i bili su na zlu glasu te na izborima nitko nije glasao za njih  senatorska imovina
potječe isključivo od zemlje
o sve magistrature su bile časne i za njihovo obnašanje nije se dobivala nikakva plaća
 Vitezovi:
16
cenz – od lat. census – imovina, vlasništvo, registracija
11
RIM – PRVA GLOBALNA SILA – A. Vlast i moć

o oni među konjanicima koji se ne natječu za magistrature i nisu ulazili u sastav Senata
o nisu imali ograničenja pri stjecanju novca  razvijaju se moćni trgovački, bankarski i
zemljoposjednički sloj
o mogli su se kandidirati na izborima i, ako bi dobili magistraturu, ulazili bi u sastav Senata

Publikani
 dio viteškog staleža  bogati građani, ali se ne bave politikom
 imaju velik utjecaj na poslove u Rimu i na živote stanovnika jer prikupljaju poreze i bave se pitanjima opskrbe
(za vojske, javne gradnje…)  bave se poslovima povezanima s javnim vlasništvom i najstariji su primjer
državno-privatnog partnerstva
 rimska Republika nije imala državne aparate poput današnjih ministarstava i uprava koje bi prikupljale
poreze i bavili se pitanjima opskrbe  rimska država raspisuje javne natječaje za obavljanje tih poslova 
publikani okupljeni u publikanske kompanije prijavljuju se za te poslove, a posao dobivaju ako bi na
licitaciji17 ponudili najpovoljnije uvjete (predlažu koliku svotu poreza će prikupiti u sljedećih pet godina)
o svaki građanin ulaže novac u kompanije i dobiva udio profita
o publikani raspolažu velikom svotom novca
o kompanija koja dobi posao u sljedećih pet godina prikuplja poreze u nekoj provinciji s time da na
početku državi plaća 2/3 izlicitirane svote, a nakon pet godina ostatak, 1/3
o kompanije imaju svoje aparate (ljude) na terenu koji su prikupljali te poreze, a pritom im je država
omogućivala profit do 5 %
 država ih ne može kontrolirati i nadzirati  česte zloporabe  publikani i lokalni agenti
odgovorni su omraženost rimskog imena među podanicima

Optimati i populari
 naziv za dvije političke strane koji je dao Ciceron, ali na njih ne možemo gledati kao sukobljene strane u
punom smislu riječi
 Ciceron je pri jednom govoru pripadnike svoje senatorske oligarhije nazvao optimatima (lat. optimates -
najbolji), dok je druge pogrdno prozvao popularima (lat. populares - demagog18) – i optimati i populari bili su
pripadnici bogatih senatorskih obitelji koji su se natjecali za magistrature
 Optimati
o skupina moćnih konzervativaca
o zaštita tradicionalnih prava i protivljenje svakoj društvenoj promjeni koja bi ih mogla ugroziti
o povezani rodbinskim i prijateljskim vezama  stalan blok koji je držao većinu u Senatu
 Populari
o istaknuti pojedinci s brojnim sljedbenicima koji su udvaranjem masama pokušali istaknuti svoje
ambicije i ideje koje su se obično protivile senatskoj većini
o ne nastoje biti zaštitnicima mase, nego zakonima u korist siromašnijih sebi osigurati ostvarenje
političkih ciljeva
o nisu mogli dobiti većinu u Senatu te zato donose zakone u narodnoj skupštini
o ne zanimaju ih jednogodišnje magistrature ili moć predaka već se žele domoći vlasti

17
licitacija = dražba – javna prodaja s početnom cijenom nakon koje slijedi nadmetanje zainteresiranih do najviše i konačne
cijene
18
demagog = onaj koji lažnim obećanjima i sijanjem iluzija stječe povjerenje širokih slojeva i upravlja njihovim ponašanjem
12
RIM – PRVA GLOBALNA SILA – A. Vlast i moć

Rimski građani
 najpovlaštenija skupina koja uživa sva prava:
o pravo glasa u narodnoj skupštini
o pravo vlasništva nad imovinom i obitelji
o pravo sudske zaštite
o pravo trgovanja i oporučnog ostavljanja imovine
o mogućnost kandidiranja za političke službe…
 status rimskog građana stječe se:
o nasljeđivanjem od roditelja
o dodjelom kao nagrade za ratne zasluge
o oslobođenjem od ropstva (ali oslobođenik nema pravo glasa)
 status rimskog građana može se izgubiti:
o smrću
o osudom na smrt
o radom u rudnicima
o preseljenjem u zajednicu s kojom Rim nije imao diplomatske odnose
 U Augustovo vrijeme (Rimsko Carstvo) rimski građani čine tek 10 % stanovnika
 car Karakala ediktom iz 212. godine građansko pravo dao je svim slobodnim ljudima u Carstvu i time je Rim
prestao biti imperijalna sila već je postao carstvo jednog naroda

Klijenti i patroni19
 veza između aristokracije i nižih slojeva društva
 uspostavio još Romul koji sto svojih čelnika dao plebejca da ima zaštitnika

Patron Klijent
odnos povjerenja
i vjernosti
očinska služi patronu na
odgovornost i svaki način i pruža
zaštitnička uloga mu svestranu
prema klijentu potporu

1. tumačenje zakona
2. pomoć u sastavljanju ugovora
3. obrana na sudu
4. dizanje optužba kada je klijent oštećen
5. davanje odjeće klijentu
6. briga za klijenta i njegovu obitelj

 Klijentizam se širio rimskim osvajanjima (Klaudiji Marceli smatrali su se patronima cijele Sicilije, Bebijevci u
Iliriku…)
 klijentizam omogućava rimski imperij  senatorske obitelji održavaju veze sa svojim patronskim područjima
te je Senat imao informacije o svemu što se događa bilo gdje u imperiju

19
klijent = lat. cliens – koji traži zaštitu moćnijeg; patron = lat. patronus - zaštitnik

13
RIM – PRVA GLOBALNA SILA – A. Vlast i moć

Proletarii20
 najniža klasa rimskog društva
 nisu imali dovoljno imovine kako bi služili vojsci i kako bi se sami uzdržavali – državi su služili samo jer su
imali potomke
 smatrani gore nego robovi. robovi nemaju imovinu i slobodu, ali ih gospodar uzdržava, hrani i odijeva, dok je
proletere hranila i odijevala država jer su rimski građani
 magistrati koju bili zaduženi za brigo o žitnicama vodili bi popis o broju ljudi kojima besplatno dostavljaju žito
koje bi zatim proleter nosio mlinaru pa pekaru koji se obvezao da će im za određenu količinu brašna
isporučiti određenu količinu kruha
 povremenu su dobivali vino, ulje i ribu, a za vrijeme velikih vjerskih slavlja ili vojnih trijumfa država je
organizirala velike gozbe za sve građane

Sula uvodi diktaturu

Lucije Kornelije Sula (138. – 78. g. pr.

Kr.)
 iz patricijske obitelji Korneliji koja
nije imala utjecaja u politici,
stoga je Sula bez novaca postao
Senator
 sudjeluje u Jugurtinom ratu, ratu
italskih saveza protiv Rima, protiv
pontskog kralja Mitridata…
 postao upravitelj provincije Azije
 uspostavlja diktaturu
 dobrovoljno se odrekao vlasti, a
sljedeće godine je umro
 Sula je imenovan za zapovjednika rimske vojske protiv pontskog kralja 21 Mitridata VI. Eupatora, ali je ubrzo
smijenjen nakon čega dolazi do obračuna s Gaj Marijem i do Prvog rimskog građanskog rata

20
proletarii = od lat. proletarius, proles – djeca, potomstvo
21
Pontsko kraljevstvo – helenistička država na obali Crnog mora kojom je vladala obitelj perzijskog podrijetla; najveći opseg
država ima u doba kralja Mitridata VI. Velikog
14
RIM – PRVA GLOBALNA SILA – A. Vlast i moć

 88. g. pr. Kr. ulazi u Rim i uspostavlja diktaturu te ponovno kreće na Mitridata, ubrzo osvaja Atenu i pontsku
vojsku
o promijenio je ustav koji je štetio demokraciji  vlast prepustio Senatu, a plebejskim tribunima (koji
su najviše ugrožavali populare) ograničio je zakonodavnu vlast
o uveo proskripcije22 - popis od 4700 osoba koje su proglašene državnim neprijateljima, njihova
imovina je zaplijenjena, a svatko koji ih ubije dobiva njihov imutak; robovi su za izdaju gospodara
nagrađeni slobodom  Sula je oslobodio 10000 robova čime je povećao broj svojih pristaša
 83. g. pr. Kr. savladava otpor pristalica Gaja Marija u bitci kod Porta Kolina i ponovno ulazi u Rim te uspostavlja
diktaturu
 godinu dana prije smrti odrekao se vlasti i slobodno hodao Rimom
 „Čovjek nikada nije upoznao iskrenijeg prijatelja i nemilosrdnijeg neprijatelja“

Gaj Marije (157. – 86. g. pr. Kr.)

 plebejac
 vođa populara
 sedam puta bio konzul
 ratuje u sjevernoj Africi i protiv
Germana
 reformirao vojsku
 oženjen s Julijom Caesaria
(tetka Gaja Julija Cezara)
 umro u Rimu, dok je Sula
ratovao na istoku
Lucije Sergije Katalina (108. – 62. g.
pr. Kr.)
 iz patricijske obitelji
 sklon nasilju  istaknuo se u
Sulinim proskripcijama i
prouzrokovao je smrti u
obitelji
 upravitelj provincije Afrike 
opljačkao, a lokalne vlasti u
Rimu su ga osudile
 smetalo mu u planovima
za kandidaturu za konzula
 organizirao državni
udar
 plan udara Ciceronu je
otkrila prostitutka Fluvija,
a Ciceron ga je osudio
 Katalina bježi vojsci koja ga
Marko Tulije Ciceron (106. – 43. g.
pr. Kr.)
 rimski odvjetnik, filozof i
političar
 poznat po govorima
 iz patricijske obitelji školovan u
Rimu, Ateni i na Rodu
 u politiku ušao preko svoje
žene Terencije
 publikan
 uspio dobiti službu konzula i
suzbio je Katalininu zavjeru
 protivnik Cezara i suradnik
Pompeja
 Marka Antonija napao s 14
govora koje je nazvao filipike
(po uzoru na Demostena) 
ubijen po nalogu drugih

22
proskripcija – lat. proscriptio – oglas, zabrana
15
RIM – PRVA GLOBALNA SILA – A. Vlast i moć

poražava u bitki kod Pistorije u trijumvira

kojoj je poginuo

Prvi trijumvirat23
 nenačelan i nezakonit  tajan savez trojice visokih političara koji su neironično bili veliki politički protivnici
 zajedničko im je neprijateljstvu prema Katonu Mlađem koji svojom optimatskom većinom u Senatu bio
zapreka djelovanju i ostvarenju političkih ciljeva ovog trijumvirata  udruženje Gaja Julija Cezara, Gneja
Pompeja Velikog i Marka Licinija Krasa radi ostvarenja vlastitih kratkoročnih ciljeva

Gnej Pompej Veliki (106. – 46. g. pr.

Gaj Julije Cezar (100. – 44. g. pr. Kr)
 iz bogate patricijske obitelji
Julijevaca
 rodbinske veze s Gajem
Marijem
 predodređeno mu bilo
postati novim
predvodnikom populara
 Katon je nastojao
spriječiti njegovu
kandidaturu za konzula
Marko Licinije Kras (115. – 53. g. pr.
Kr.) Kr.)
 najbogatiji Rimljanin  najtrofejniji rimski
 htio izboriti olakšice za vojskovođa
publikanske kompanije koje  imao golemu vojnu
je Katon natjerao da plaćaju sljedbu
pravo na sakupljanje poreza  Katon ga smatra
 prijetio im je bankrot uzurpatorom i opasnim za
Republiku  blokirao je
Pompejevo uređenje
istočnih provincija i dodjelu
zemlje za 40000 njegovih
veterana

 Katon Mlađi (95. – 46. g. pr. Kr.) – utjecajan Senator na strani optimata; branio Republiko do svojeg
samoubojstva
 Cezar i Pompej, inače suprotnih političkih uvjerenja, udružuju se što potvrđuje i udaja Cezarove kćeri za
Pompeja
 pridružuje im se i Kras jer se bojao Pompeja, a smatrao je da će ga ovako bolje kontrolirati
 nakon kratkoročnih ciljeva dogovaraju udruženje na narednih pet godina u kojima dobivaju podršku od
mnogo svojih pristaša, međusobno dijele provincije (Cezar: Galiji i Ilirik, Pompej: Hispanija, Kras: Sirija) i
vojsku (svakome po 8 legija)
23
trijumvirat = od lat. tirumviratus, triumvir – jedan od trojice, organ državne vlasti sastavljen od triju članova radi zajedničkog
djelovanja
16
RIM – PRVA GLOBALNA SILA – A. Vlast i moć

Drugi građanski rat

 Kras umire u ratu na istoku  savez Cezara i Pompeja se polako raspada tijekom sljedećih pet godina, ali
smrću Cezarove kćeri Julije, Pompejeve supruge, pri porodu 54. g. pr. Kr. savez se raspada ??? neki izvori
govore da se savez raspao odmah Krasovom smrću 53. g., a drugi smrću Cezarove kćeri 54. g. – udžbenik
spominje i raspon od 5. g. između Krasove i Julijine smrti ??? Kako?
 Katon je uspio pridobiti Pompeja na svoju stranu u nezgodnom trenutku za Cezara:
 Cezaru je istjecao mandat za upravitelja provincija u Galiji i Iliriku kada je i
trebao raspustiti vojsku te se vratiti u Rim u kojemu bi ga dočekale optužbe i
osuda na progonstvo
 Cezar odlučuje prijeći rijeku Rubikon 24 49. g. pr. Kr. s legijom vojnika, a time
je prekršio i zakon Senata te je udario na nespremne Rimljane
 Pompej, koji je u Rimu imenovan za zapovjednika obrane Italije, nije imao
pripremljenu vojsku, stoga je Cezar pobijedio u bitki kod grada Farsale 25
 Senat se povlači iz Italije, a Cezar likvidira ostatke pompejevskih snaga
 Cezar postaje jedini gospodar rimskog svijeta
 s obzirom na to da ideja o monarhiji nije bila popularna u masi, a Cezarova je
moć počivala na masama, zadržao se na tituli diktatora te je iskazivao milost i
opraštao poraženim protivnicima
 milost ga je koštala života
 dio pobunjenika predvođeni Markom Junijem Brutom 26 i Kasijem Longinom
skovali su zavjeru i izboli Cezara na ulazu u zgradu Senata 27

Drugi trijumvirat
 Cezarove ubojice shvatile su da nemaju potporu masa, koje je još dodatno razgnjevio Marko Antonije
čitanjem Cezarove oporuke, stoga su odlučili napustiti Rim tražeći Senat da im dodjeli provincije
 u Rimu su ostali Marko Antonije (Cezarov dozapovjednik), Marko Emilije Lepid (Cezarov nasljednik u službi
vrhovnog svećenika) i Gaj Julije Cezar Oktavijan (Cezarov oporučeni posinak i nasljednik) koji su dogovorili
novi, drugi trijumvirat koji je bio legalan jer ga je Senat odobrio
 Senat je ovim trijumvirima dodijelio status imerium maius – trijumviri su postali nadređeni svim magistratima
 pokrenuli su proskripcije kako bi smanjili političke protivnike i popunili ratnu blagajnu
o najpoznatija njihova žrtva bio je Marko Tulije Ciceron koji je protiv Marka Antonija držao poznate
govore filipike
 konačna bitka trijumvira i protivnika (ubojica Cezara - optimata) dogodila se 42. g. pr. Kr. kod Filipa 28 u kojoj
su trijumviri pobijedili
 Antonije, Lepid i Oktavijan dijele državu međusobno:
o Marko Antonije: istočni dio
o Marko Emilije Lepid: Afrika
o Gaj Julije Cezar Oktavijan: zapadni dio
 Lepid se ubrzo povlači iz politike  sukob Marka Antonija i Oktavijana za Afriku
o Marko Antonije se zbližava s Kleopatrom te je njezinoj djeci počeo dijeliti istočna područja
o Oktavijan objavljuje rat Egiptu
o u bitki kod Akcija29 31. g. pr. Kr. Oktavijan poražava Antonija i Kleopatru
o Antonije i Kleopatra izvršavaju samoubojstvo
24
rijeka Rubikon – između grada Ravene i države San Marino u središnjoj Italiji
25
grad Farsala – grad u središnjoj Grčkoj
26
latinska izreka – Etiam tu, mi filli Bruti!
27
zgrada Senata - Curia Hostilia – izgradio ju je još u Kraljevstvu Tul Hostilije
28
grad Filip - grad na sjeveru Grčke na obali Egejskog mora
29
grad Akcij – grad na zapadnoj obali Grčke kod Ambracijskog zaljeva
17
 RIM – PRVA GLOBALNA SILA – A. Vlast i moć

62. g.
88. g. smrt 49. g.
prva Kataline - Cezar 42. g. 27. g.
Sulina Katalinina prelazi bitka kod Rimsko
diktatura zavjera Rubikon Filipa Carstvo

83. g. 54./53. 44. g. 31. g.

druga g. smrt bitka kod
Sulina raspad Cezara Akcija
diktatura prvog
trijumvir
ata

o Oktavijan pod rimsku vlast podlijega posljednju helenističku kraljevinu

 Oktavijan uređuje državu po svojoj volji  stvorio je Carstvo
 početkom Carstva uzima se 27. g. pr. Kr. kada je Senat Oktavijanu dodijelio titulu Augustus – Uzvišeni

18