POVIJEST 5 8 Radna Verzija PDF

HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD
POVIJEST
5. – 8.
POVIJEST 5. razred
Tema: 1. Što je povijest
• povijest
1. Ključni pojmovi:
• povijesni izvori
• muzej
• arhiv
• crta (lenta) vremena
• povijesna razdoblja
• povijesne karte
2. Potrebno predznanje: • računanje vremena
• desetljeće, stoljeće, tisućljeće
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza primjera povijesnih izvora; odlazak u muzej i/ili arhiv,
opisivanje i crtanje izloženih eksponata, prikupljanje
materijala za izradu učeničke mape, prezentacija učeničkih
radova
4. Dodana ilustracija: • crta (lenta) vremena
5. Primjeri suodnosa s drugim matematika – cijeli brojevi (lenta vremena)
predmetima: geografija – razlika između zemljopisne i povijesne karte
likovna kultura – crtanje izloženih eksponata
6. Sadržaji koje treba ispustiti ili 0
ispraviti:
7. Novo stručno nazivlje: 0
8. Brojčani podatci koje učenik treba • 4. tisućljeće pr. Krista (tisućljeće početka uporabe pisma)
upamtiti:
9. Obrazovna postignuća: • odrediti pojam povijest, razlikovati povijest kao znanost i kao
nastavni predmet
• navesti vrste povijesnih izvora, uočiti raznolikost i važnost
povijesnih izvora u izučavanju povijesti
• imenovati znanosti i ustanove koje izučavaju i čuvaju
povijesne izvore
• snalaziti se u vremenu – na crti vremena
• odrediti vremenska razdoblja
• snalaziti se u prostoru – usporediti povijesne i geografske
karte
• nabrojati povijesna razdoblja
• na slikovnom materijalu obrazložiti promjene u životu
čovjeka
10. Pridodani sadržaji: • 0
11. Izborni sadržaji: • rimska, grčka, židovska, islamska era
12. Prijedlozi za rad s učenicima s • Znati što povijest proučava
posebnim potrebama: • prepoznati povijesne izvore ili vrela (2-3) uz slikovnu
podršku
• na prilagođenoj crti vremena omogućiti učenicima
snalaženje u vremenu
• nabrojati, opisati i nacrtati nekoliko povijesnih izvora
koje su učenici vidjeli u muzeju
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • razvijanje intelektualne radoznalosti, spoznaja važnosti
sadržaji: proučavanja povijesti i kritičkoga stava prema povijesnim
sadržajima
Radna nelektorirana verzija 1

POVIJEST 5. razred
Tema: 2. Život ljudi u prapovijesti
• kameno doba
• metalno doba
• nalazišta prapovijesnih kultura
• Krapinski čovjek
2. Potrebno predznanje: • povijesna razdoblja, crta (lenta) vremena
3. Prijedlozi za metodičku • odlazak na prapovijesni lokalitet u zavičaju, fotografiranje

obradbu: lokaliteta, prikupljanje materijala za izradu plakata i
prezentacije
• uporaba dokumentarnog filma, razgovor i diskusija
• razgovarati s učenima o korištenje povijesne literature i
interneta
• pomoću stripa dočarati život ljudi u prapovijesti
4. Dodana ilustracija: • povijesna karta prapovijesnih nalazišta

• primjeri umjetničkih djela (spiljsko slikarstvo, predmeti...)
5. Primjeri suodnosa s drugim geografija – snalaženje u prostoru
predmetima: priroda – uočiti prirodne značajke kraja u kojem se nalazi
prapovijesno nalazište (npr. u sklopu vanučioničke ili terenske
nastave)
ispraviti:
7. Novo stručno nazivlje: • prvi ljudi
8. Brojčani podatci koje učenik • pojava prvih ljudi

treba upamtiti: • krapinski čovjek
• početak bakrenog doba.
9. Obrazovna postignuća: • definirati pojam prapovijesti
• opisati izgled prvih ljudi
• imenovati prve kulture
• pokazati prapovijesna nalazišta na tlu današnje Hrvatske na
povijesnoj karti
• navesti prapovijesna razdoblja, označiti ih na crti vremena
• opisati prirodne uvjete potrebne za razvoj čovjeka
• povezati način obradbe kamena ili kovine s načinom života
ljudi gospodarstvom, društvenim ustrojem, kulturom,
vjerovanjem, običajima
10. Pridodani sadržaji: 0
11. Izborni sadržaji: • povijesni lokalitet u zavičaju
12. Prijedlozi za rad s učenicima s Upoznati (uz slikovnu podršku) život ljudi u pojedinom razdoblju
posebnim potrebama: prapovijesti
• uočavati sličnosti i različitosti iz života ljudi u prošlosti u
odnosu na suvremeno doba
• upoznati važnost hrvatskih prapovijesnih nalazišta (Krapina)
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi • vrednovanje raznolikosti povijesnog razvoja i stvaralaštva
i sadržaji: čovjeka
• uvažavanje razlika u životu i radu čovjeka u prošlosti od
života i rada čovjeka u sadašnjosti
• razumjeti temeljne vrijednosti ljudi u prapovijesnom društvu i
usporediti ih s današnjim vrijednostima

POVIJEST 5. razred
Tema: 3. Civilizacije prvih pisama
• civilizacija, pismo, zakonik, faraon, piramide, biblioteka
2. Potrebno predznanje: • promjene u mlađem kamenom dobu
3. Prijedlozi za metodičku • odlazak u Arheološki muzej

obradbu: • izrada maketa i crtanje najznačajnijih građevina prvih
civilizacija
• pomoću izabranih slikovnih materijala usporediti pisma starih
civilizacija, pokušati imitirati stare pisare (pomoću sheme
hijeroglifima ispisati svoje ime)
4. Dodana ilustracija: • povijesne karte Egipta i Mezopotamije
5. Primjeri suodnosa s drugim • matematika (mjerenja i izračunavanje površine zemljišta,
predmetima: razni zapisi broja – indijski)
• vjeronauk (jednoboštvo, mnogoboštvo)
• hrvatski jezik – počeci pismenosti
6. Sadržaji koje treba ispustiti ili • ispustiti nabrajanja božanstava Starog Istoka
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik • tisućljeće nastanka prvih država u Mezopotamiji

treba upamtiti: • stoljeće vrhunca kultura u Egiptu (izgradnje piramida),
Sumeru, Babilonu
9. Obrazovna postignuća: • imenovati i pokazati na karti položaj velikih civilizacija prvih

pisama, a na crti vremena odrediti osnovnu kronologiju
• uočiti različita pisama, načina pisanja i korištenja pisama
• nabrojati i usporediti najvažnije građevine različitih civilizacija
• nabrojati različita vjerovanja
• imenovati istaknute osobe i navesti njihovu ulogu i njihovo
značenje
• opisati svakodnevni život ljudi različitih društvenih slojeva.
10. Pridodani sadržaji: • usporediti kulturu nekoliko civilizacija

11. Izborni sadržaji: • detaljno analizirati jednu civilizaciju
12. Prijedlozi za rad s učenicima s • upoznati (uz slikovnu podršku) glavne značajke iz života ljudi
posebnim potrebama: (gdje su živjeli, kako su živjeli, čime su se bavili, po čemu su
i do danas poznati)
• postupno dopunjavati uz podršku učitelja i/ili vršnjaka (glavni
događaji) prilagođenu lentu vremena (kartice sa sažetim
tekstom; tek najznačajnije godine, 1-3)
• prikupljanje slikovnog materijala i izrada učeničke mape
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi • razvijanjem interesa za različite kulture i civilizacije jačati
i sadržaji: osjećaj tolerancije i vrijednosti života u multietničkom i
multikulturalnom društvu
• uvažavanje razlika i sličnosti u materijalnoj i duhovnoj kulturi
različitih naroda
• vrednovanje značenja pisma i zajedničkog rada

POVIJEST 5. razred
Tema: 4. Uspon stare Grčke
• Egejske civilizacije, Heleni. mitologija ili mitovi, polis,
kolonizacija
2. Potrebno predznanje: • civilizacije prvih pisama, snalaženje na povijesnim kartama
3. Prijedlozi za metodičku • analiza povijesnih izvora, izrada lente vremena, rad na

obradbu: povijesnim kartama
• uporaba isječaka dokumentarnih i igranih filmova (Troja)
• dramatizacija mitova
• demonstracija i analiza fotografija povijesnih i kulturnih
lokaliteta, razgovor
• izrada plakata ili slagalice s grčkim bogovima
4. Dodana ilustracija: • povijesne karte egejskih civilizacija, kolonizacije i stare Grčke
• primjeri umjetnosti egejskih civilizacija
5. Primjeri suodnosa s drugim hrvatski jezik – Ilijada i Odiseja
predmetima: likovna kultura – crtanjem oživjeti mitološka bića
geografija – snalaženje na karti (kolonizacija)
ispraviti:
7. Novo stručno nazivlje: • polis
8. Brojčani podatci koje učenik • 2. tisućljeće prije Krista (tisućljeće seobe Helena), 12. st. pr.
treba upamtiti: Krista (rat za Troju)
• 5. st. pr. Krista (stoljeće početka grčke kolonizacije, stoljeće
Grčko-perzijskih ratova)
9. Obrazovna postignuća: • pokazati na karti područje egejskih civilizacija
• imenovati helenske narode i opisati osnovne elemente njihove
kulture
• analizirati povijesne izvore – mitove, građevine, umjetnička
djela
• na crti vremena odrediti kronologiju
• uočiti i obrazložiti uzroke i posljedice kolonizacije i ratnih
sukoba
10. Pridodani sadržaji: • grčka vojska i ratovi, grčka kolonizacija na hrvatskom
području
11. Izborni sadržaji: • analizirati ratne sukobe
12. Prijedlozi za rad s učenicima s • upoznati glavne značajke iz života (mitovi, uvjeti i način
posebnim potrebama: života, junaci vremena), crtežom izraziti doživljaj grčkih
mitova
• kroz kratke priče približiti značajne događaje, uvijek uz
slikovnu podršku, pojednostavnjeno
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi • poticati razvoj gledišta o ravnopravnosti i jednakovrijednosti

i sadržaji: ljudi na primjeru nejednakog položaja muškaraca, žena,
slobodnih i neslobodnih ljudi u antičkom društvu
• poticati kritičko promišljanje o pomacima u društvenom,
gospodarskom, političkom i kulturnom razvoju

POVIJEST 5. razred
Tema: 5. Atenska demokracija
• demos
• demokracija
• zakonodavci
• proročišta
• olimpijske igre
2. Potrebno predznanje: • suvremeni pojam demokracije i olimpijskih igara
3. Prijedlozi za metodičku • analiza povijesnih izvora, izrada crteža ili modela amfiteatra
obradbu: • dramatizacija (rekonstruirati društveni život u Sparti i Ateni,
život žena, vojnika i sl.; crtice iz starogrčkog kazališta)
• crtanje stripa na zadanu temu
• motivirati učenike da sami osmisle igre za utvrđivanje gradiva
4. Dodana ilustracija: 0
5. Primjeri suodnosa s drugim TZK – Olimpijske igre, najstariji sportovi
predmetima: Hrvatski jezik – drama: tragedija, komedija
Likovna kultura – skiciranje, izrada odjeće starih Grka
6. Sadržaji koje treba ispustiti ili NIŠTA
ispraviti:
7. Novo stručno nazivlje: NIŠTA
8. Brojčani podatci koje učenik • sredina 5. stoljeća prije Krista (stoljeće Periklovog doba)
treba upamtiti: • 776. g. pr. Krista (prve Olimpijske igre)
9. Obrazovna postignuća: • obrazložiti pojam demokracije i usporediti demokraciju nekad
i danas
• nabrojati istaknute osobe (znanstvenike, umjetnike,
zakonodavce, političare) i navesti njihova postignuća
• usporediti društvene odnose, gospodarstvo i svakodnevni
život u Ateni i u Sparti
• navesti kulturna dostignuća Helena
• prepoznati utjecaj helenskih dostignuća u suvremenoj kulturi
10. Pridodani sadržaji: • analiza umjetničkih djela, atenske akropole
11. Izborni sadržaji: • analiza dijelova zakonika
12. Prijedlozi za rad s učenicima s • upoznati istaknute osobe tog vremena, naglasiti njihovu
posebnim potrebama: važnost (slikovna podrška)
• upoznati s pojmovima značajnim za povijesno razdoblje (npr.
demokracija, kazalište, olimpijske igre)
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi • vrednovati uloge povijesnih osoba (zakonodavci,
i sadržaji: znanstvenici, umjetnici) i naglasiti važnosti prihvaćanja
individualnosti; Atensku demokraciju vrednovati iz
perspektive vremena u kojemu je nastala
• istaknuti važnost života čovjeka u harmoniji (skladu) s
prirodom i upozoriti na važnost očuvanja okoliša

POVIJEST 5. razred
Tema: 6. Helenizam
• barbari
• filipike
• helenizam
• helenistička kultura
2. Potrebno predznanje: • helenska kultura
3. Prijedlozi za metodičku • analiza povijesnih izvora, rad na povijesnoj karti, izrada lente
obradbu: vremena
• uporaba isječaka igranog filma (Aleksandar)
4. Dodana ilustracija: • povijesne karte Aleksandrovih pohoda i helenističkih
kraljevstava
• primjeri helenističke umjetnosti
5. Primjeri suodnosa s drugim geografija – snalaženje na karti
predmetima: Hrvatski jezik – medijska kultura (analiza umjetničkog filma)
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik • prva polovica 4. st. pr. Krista (stoljeće bitke kod Heroneje)
treba upamtiti: • 4. st. pr. Krista (stoljeće Aleksandrovih osvajanja)
• 4. – 1. st. pr. Kr. (stoljeća početka i završetka helenističkog
razdoblja)
9. Obrazovna postignuća: • uočiti i obrazložiti uzroke i posljedice velikih osvajanja, pratiti

ih na povijesnoj karti i na crti vremena
• vrjednovati ulogu Aleksandra Velikog u velikim povijesnim
zbivanjima; usporediti helensku i helenističku kulturu
• nabrojati istaknute znanstvenike i njihova djela
10. Pridodani sadržaji: • izbor i analiza djela grčkih umjetnika
11. Izborni sadržaji: • izbor i analiza djela grčkih znanstvenika
12. Prijedlozi za rad s učenicima s • priča o Aleksandru Velikom ili jednoj poznatoj ličnosti toga
posebnim potrebama: doba
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi • na primjeru helenističke kulture naglasiti sklad dodira i
i sadržaji: stapanja različitih kultura
• razvijati osjećaj za lijepo (umjetnost) te kritički stav prema
ratovima

POVIJEST 5. razred
Tema: 7. Početci Rima
• legenda
• patriciji, plebejci
• pučki tribuni
• obitelj
• Kapitolijsko trojstvo
2. Potrebno predznanje: • temeljna znanja o grčkoj povijesti, Ilijada
3. Prijedlozi za metodičku • analiza povijesnih izvora, rad na povijesnoj karti, odlazak u

obradbu: muzej
• pomoću prigodnih suvenira (npr. rimska vučica),razglednica i
fotografija opisati legendu o nastanku Rima
• pomoću stripa oživjeti legendu o nastanku Rima
4. Dodana ilustracija: • povijesna karta naroda Apeninskog poluotoka
5. Primjeri suodnosa s drugim Vjeronauk (mnogoboštvo)
predmetima:
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik • 8. st. pr. Kr. (stoljeće uspona Etruščana)
treba upamtiti: • 753. g. pr. Krista (godina legendarnog nastanka Rima)
• 509. g. pr. Kr. (godina postanka Rimske Republike)
9. Obrazovna postignuća: • uočiti razliku između legende i povijesnih činjenica

• imenovati narode koji žive na Apeninskom poluotoku
• prepoznati osnovne elemente etruščanske kulture
• obrazložiti razlike u rimskome društvu – uzroke i posljedice
društvenih sukoba
• opisati jednostavnost rimskog svakodnevnog života
• opisati rimsko vjerovanje – mitovi, hramovi, bogovi
10. Pridodani sadržaji: • imenovati rimske bogove, kraljeve
11. Izborni sadržaji: • detaljno obraditi etruščansku kulturu
12. Prijedlozi za rad s učenicima s Upoznati:
posebnim potrebama: • svakodnevni život Rimljana (uvjeti i način život)
• glavna vjerovanja bez uspoređivanja s grčkim
• različite položaje društvenih staleža (slikovna podrška,
slika pojma)
• pričati legende (Romul i Rem)
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi • razvijati kritički odnos prema ratu i isticati pacifizam i
i sadržaji: vrijednost ljudskog života
• razvijati svijest o ulozi legendi u oblikovanju identiteta naroda
• razvijati osjećaj socijalne pravde na primjeru sukoba patricija
i plebejaca

POVIJEST 5. razred
Tema: 8. Republika i Carstvo
• senat, konzul, diktator, legija, Rimsko Carstvo.
2. Potrebno predznanje: • nastanak Rima
3. Prijedlozi za metodičku • analiza povijesnih izvora, posjet muzeju, izrada lente vremena
obradbu: • uporaba dokumentarnog i igranog filma (Rim-moć i slava,
Spartak…)
• dramatizacija – život u doba Republike (smrt Cezara) i
Carstva
• pisanje povijesnog eseja - motivirati učenike da se užive u
različite likove iz navedenog razdoblja (robovi, vojnici,
svećenici, carevi, Cezar, Kleopatra…)
(slagalice, križaljke, pitanja za kviz, igre asocijacija…)
4. Dodana ilustracija: • povijesna karta rimskih osvajanja
5. Primjeri suodnosa s drugim • matematika – razni zapisi broja – rimski brojevi
predmetima: • hrvatski jezik – pisanje eseja, medijska kultura
• vjeronauk – pojava kršćanstva
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik • 4. st. pr. Kr. (stoljeće rimskog osvajanja Italije)
treba upamtiti: • 3. – 2. st. pr. Kr. (stoljeće početka i završetka Punskih ratova)
• 1. st. pr. Krista (stoljeće građanskih ratova)
• 27. g. pr. Kr. (godina nastanka Rimskog Carstva)
•
9. Obrazovna postignuća: • nabrojati ustanove Rimske Republike
• na povijesnoj karti i na crti vremena pratiti razvoj i širenje
Rimske Republike (provincije)
• imenovati istaknute osobe u Rimskoj Republici
• nabrojati nekoliko rimskih careva i njihovo značenje
• usporediti Rim u doba Republike i u doba Carstva (izgled
grada, građevine, svakodnevni divot Rimljana)
10. Pridodani sadržaji: • imenovati nekoliko rimskih careva

11. Izborni sadržaji: • rimska vojska
posebnim potrebama: • razloge društvenih/građanskih sukoba (sažeti prikaz)
• upoznati glavne uzroke, tijek, posljedice građanskih
ratova (sažeti pregled)
• upoznati glavna obilježja iz života ljudi; samo značajne
ličnosti (doprinos u umjetnosti i sl.)
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi • vrednovati osvajačke ratove i širenje rimske kulture na
i sadržaji: osvojenim područjima
• poticati kritički stav prema načinu razrješavanja društvenih
sukoba koji su posljedica nejednakog položaja u društvu i
borbi za vlast

POVIJEST 5. razred
Tema: 9. Hrvatski prostor u antičko doba
• grčki i rimski gradovi
• romanizacija
• provincije
• kulturni spomenici (Arena i forum)
2. Potrebno predznanje: • temeljna znanja iz grčke i rimske povijesti
3. Prijedlozi za metodičku • analiza povijesnih izvora, obilazak povijesnog lokaliteta u

obradbu: zavičaju, crteži povijesnih nalazišta, izrada modela pulske Arene,
Dioklecijanove palače, akvedukta…
• crtanje stripa na zadanu temu
5. Primjeri suodnosa s drugim geografija – terenska nastava
predmetima: Likovna kultura – antika na hrvatskom prostoru
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik • 4. st. pr. Kr. (stoljeće početka grčkoga naseljavanja hrvatske
treba upamtiti: obale)
9. Obrazovna postignuća: • nabrojati narode na području Ilirika
• imenovati i pokazati na povijesnoj karti nalazišta grčke i
rimske kulture
• nabrojati rimske pokrajine i gradove na današnjem hrvatskom
području, pokazati njihov položaj na povijesnim kartama
• vrjednovati kulturnu baštinu Grka i Rimljana
• opisati posljedice romanizacije naroda na području Ilirika
10. Pridodani sadržaji: • imenovati spomenika iz grčkog ili rimskog razdoblja u

zavičaju
11. Izborni sadržaji: • opis grčkog ili rimskog nalazišta u zavičaju
12. Prijedlozi za rad s učenicima s Uz pomoć slikovnog materijala opisati:
posebnim potrebama: • grčke spomenike na hrvatskom prostoru – gradovi,
pismo.
• rimske spomenike na hrvatskom prostoru - gradovi,
ceste, terme, akvedukti, arena
• kulturno naslijeđe Rimljana – jezik, pismo, graditeljstvo,
brodogradnja, kršćanstvo
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi • poticati interes za zavičajnu povijest

i sadržaji: • razvijati svijest da je antička kultura utkana u temelje hrvatske
kulture
• razvijati svijestio nužnosti očuvanju spomenika i kulturne
baštine

POVIJEST 5. razred
Tema: 10. Pojava kršćanstva
• kršćanstvo
• apostoli
• progoni kršćana
• katakombe
• kršćanski simboli
2. Potrebno predznanje: • religija, vjerovanje, jednoboštvo
3. Prijedlozi za metodičku • analiza povijesnih izvora, pronaći najstarije sakralne

obradbu: građevine u zavičaju
• fotografiranje lokaliteta, prikupljanje materijala za izradu
učeničkih mapa, panoa, plakata, prezentacija
5. Primjeri suodnosa s drugim Vjeronauk – život i položaj prvih kršćana
predmetima: Likovna kultura – kršćanski likovi i simboli u umjetnosti
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik • 313. g. (Milanski edikt)

treba upamtiti: • konac 4. st. (zabrana poganskih kultova)
9. Obrazovna postignuća: • opisati pojavu i širenje kršćanstva
• prepoznati simbole kršćanstva i ustroj prvih kršćanskih
zajednica
• obrazložiti značaj širenja kršćanstva i promjene u odnosu
prema kršćanima
• imenovati prve istaknute kršćane s hrvatskog područja
11. Izborni sadržaji: 0
12. Prijedlozi za rad s učenicima s Uvažavati vjerske osjećaje pojedinca
posebnim potrebama: • upoznati kako i gdje je došlo do utemeljenja kršćanstva
• upoznati ključne osobe (vizualizirati uz video, slikovnu
podršku)
• upoznati uzroke progona, razloge prestanka progona
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi • poimanje kršćanstva kao temelja europske kulture.
i sadržaji: • na primjerima kršćanskih vrijednosti razvijati osjećaj
tolerancije i solidarnosti prema drugome, te poštivanje
njegove slobode i individualnosti

POVIJEST 5. razred
Tema: 11. Seoba naroda
• barbari
• seoba naroda
• pad Zapadnog Rimskog Carstva
2. Potrebno predznanje: • antika
3. Prijedlozi za metodičku • analiza povijesnih izvora, rad na povijesnim kartama

obradbu:
5. Primjeri suodnosa s drugim geografija – snalaženje na karti (smjerovi seobe naroda)
predmetima:
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik • 4. – 5. st. (stoljeća hunskih osvajanja u Europi),

treba upamtiti: • 476. g. (godina pada Zapadnoga Rimskog Carstva)
9. Obrazovna postignuća: na povijesnoj karti i na crti vremena pratiti dolazak novih naroda
na područje Rimskog Carstva
obrazložiti uzroke i posljedice seobe naroda i slabljenja Rimskog
Carstva
10. Pridodani sadržaji: • imenovati narode koji dolaze u Europu i njihove države
11. Izborni sadržaji: • seoba naroda na hrvatskom području
posebnim potrebama: • u mjestu stanovanja (prema lokaciji) povijesne izvore za
razdoblje seoba
• glavne društvene i kulturne značajke novih naroda
• razloge seoba, glavne posljedice
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi • vrednovati ulogu novih naroda u razvoju Europe, te njihov
i sadržaji: odnos prema romanskom stanovništvu i antičkoj kulturi
• razvijati potrebu očuvanja kulturnih vrijednosti (na primjeru
zavičaja)

POVIJEST 6. razred
Tema: 1. Europa i Sredozemlje nakon seobe naroda
• Bizant
• pokrštavanje
• Karolinzi
• krunidba
• Benediktinci
• Crkveni raskol
2. Potrebno predznanje: • Seoba naroda
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, rad na povijesnoj karti, izrada lente
vremena
• analiza igranih (Karlo Veliki) i dokumentarnih filmova (život
u samostanu , bizantska kultura)
4. Dodana ilustracija: • karta i lenta vremena
5. Primjeri suodnosa s drugim Vjeronauk - pokrštavanje, crkveni raskol, benediktinci, samostani,
predmetima: srednjovjekovna kultura
Hrvatski jezik – pisma: glagoljica, ćirilica
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik treba • 800. (krunidba Karla Velikog)

upamtiti: • 812. (Aachenski mir);
• 843. (Verdunski ugovor)
• 1054. (crkveni raskol)
9. Obrazovna postignuća: • označiti na povijesnoj karti područja nastanka novih država i na
crti vremena vremenske odrednice
• obrazložiti ulogu misionara, svećenika i redovnika te
Sredozemnih gradova u prenošenju antičkih tekovina novim
državama
• opisati djelovanje braće Konstantina i Metoda
• usporediti bizantsku i franačku kulturu i civilizacijska
dostignuća
• nabrojati države nastale u susjedstvu Hrvata
• obrazložiti uzroke i posljedice Crkvenog raskola
10. Pridodani sadržaji: • glagoljaška tradicija u Hrvatskoj
11. Izborni sadržaji: • detaljno o karolinškoj kulturi
12. Prijedlozi za rad s učenicima s Upoznati glavne značajke iz života naroda i njihovih vladara
posebnim potrebama: • glavne događaje sažeti, opis bilježiti u prilagođenu lentu
vremena, osobito za zbivanja na hrvatskom prostoru
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • Razvijati poštovanje prema kulturnom nasljeđu i isticati
sadržaji: njegovu važnost za život suvremenog društva.

POVIJEST 6. razred
Tema: 2. Feudalno društvo
• feudalizam
• senior
• vazal
• plemić
• kmet
• feudalna davanja
2. Potrebno predznanje: • Seoba naroda, nove države
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, rad na povijesnoj karti, izrada
crteža ili modela feudalnog posjeda
• dramatizacija– uživjeti se u uloge kralja, plemića, kmeta…
• pomoću stripa pokušati oživjeti razdoblje
• analiza dokumentarnih i igranih filmova
5. Primjeri suodnosa s drugim Hrvatski jezik – medijska kultura
predmetima: Likovna kultura – izrada crteža ili modela feudalnog posjeda
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik treba • postupnost razvoja feudalnog društva od 12. do 14. st.
upamtiti: •
9. Obrazovna postignuća: • obrazložiti kako nastaje novo društvo čiji je temelj zemlja
(feud)
• prepoznati i imenovati društvene slojeve srednjovjekovnog
društva
• opisati položaj kmetova u feudalnom društvu
• obrazložiti odnos između seniora i vazala
• opisati položaj Crkve i položaj gradova
• obrazložiti ulogu Crkve u civilizacijskom razvoju Europe
(znanost i umjetnost)
• na primjerima iz zavičaja usporediti život ljudi u gradu i na
feudalnom posjedu
• analizirati i vrjednovati povijesne izvore: vazalske prisege,
feudalne utvrde, umjetničke filmove s povijesnom tematikom
10. Pridodani sadržaji: • Crkva i crkveni redovi, utjecaj na život ljudi
11. Izborni sadržaji: • opis feudalnog grada u zavičaju
12. Prijedlozi za rad s učenicima s • upoznati glavne značajke svakodnevnog života (uvjeti, način
posebnim potrebama: života plemstva – kmetova – seljaka; položaj crkve)
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • neprihvatljivost bilo kojeg oblika neravnopravnosti u društvu
sadržaji:

POVIJEST 6. razred
Tema: 3. Uspon Hrvatske u ranom srednjem vijeku
• županije i župan, ban, knez, kralj, predromanika, glagoljaštvo,
1. Ključni pojmovi: personalna unija
2. Potrebno predznanje: • rani srednji vijek
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora: analiza kamenih ulomaka, natpisa
hrvatskih vladara, pisanih spomenika, dokumenata , rad na
povijesnoj karti, obilazak povijesnog lokaliteta , muzeja,
• modeliranje kamenih ulomaka, Višeslavove krstionice, Baščanske
ploče…
• rad na tekstu Baščanske ploče, učenje glagoljice
• pomoću stripa oživjeti legende iz hrvatske povijesti
• dramatizacija
• motivirati učenike da sami izrađuju igre za utvrđivanje gradiva
• pisanje eseja (uživjeti se u uloge hrvatskih knezova i kraljeva)
• analiza dokumentarnog filma
5. Primjeri suodnosa s drugim Hrvatski jezik – M.Mayer: Dolazak Hrvata; počeci pismenosti u Hrvata,
predmetima: glagoljica, pisanje eseja
Likovna kultura – umjetničko oblikovanje glagoljskih slova, od različitih
materijala izraditi modele crkava, predmeta…
Vjeronauk – pokrštavanje Hrvata, crkveni inventar
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik treba • 879. (za kneza Branimira Hrvatska priznata kao neovisna kneževina)
upamtiti: • prva polovica 10. st. (kralj Tomislav i crkveni sabori u Splitu)
• 1075. (krunidba kralja Zvonimira)
• 1102. (početak dinastičke i državne zajednice s Ugarskom)
• 9. - 11. stoljeće: (predromanička sakralna arhitektura u Hrvatskoj)
9. Obrazovna postignuća: • opisati doseljenje Hrvata i nastanak prvih kneževina, pokazati
područja na povijesnoj karti, a vremenske odrednice na crti vremena
• obrazložiti položaj hrvatskih kneževina između Franaka, Bizanta i
Venecije
• opisati razvoj Hrvatske u doba narodnih vladara
• analizirati povijesne izvore: pisma papa, nadgrobne natpise,
Baščansku ploču
• obrazložiti nastanak hrvatsko-ugarske države
• nabrojati i opisati predromaničke spomenike u Hrvata i izdvojiti
primjere iz zavičaja
10. Pridodani sadržaji: • imenovati nekoliko hrvatskih vladara
11. Izborni sadržaji: • imenovati nekoliko hrvatsko-ugarskih vladara
• uputiti učenike na čitanje i pisanje povijesne lektire (za nadarene)
12. Prijedlozi za rad s učenicima s • čuti legendu o dolasku Hrvata i upoznati najistaknutije vladare
(slikovna podrška, sažeti tekst)
posebnim potrebama:
• glavne značajke iz društvenog i kulturnog života
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • razumijevanje prošlosti vlastitog naroda i njegove kulturne baštine
sadržaji: kao vrijednosti koja omogućava razumijevanje sadašnjice
• uočiti važnost državne samostalnosti kao važnog preduvjeta u
formiranju kulturnog i političkog identiteta jednog naroda

POVIJEST 6. razred
Tema: 4. Europa i islamski svijet: dodiri i suprotnosti
• islam
• križarski ratovi
• arapska kultura
• Kuran
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • Analiza povijesnih izvora, izrada crteža i modela, izrada lente
vremena, dramatizacija (Muhamed), uporaba isječaka
dokumentarnih i igranih filmova (Kraljevstvo nebesko), rad na
povijesnoj karti
4. Dodana ilustracija: • Slike s primjerima iz arapske kulture
5. Primjeri suodnosa s drugim Vjeronauk (islam)
predmetima: Geografija: Geografski položaj, smještaj Azije; Tradicija i
suvremenost Azije)
Matematika – arapski zapis broja
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik treba • 622. (Hidžra – početak islamske ere)
upamtiti: • sredinom 8. st.(zaustavljeno arapsko osvajanje u Europi)
• 1096. (Prvi križarski rat)
• stoljeća križarskih ratova (uz pomoć lente)
• 1204. (osvajanje Carigrada)
9. Obrazovna postignuća: • pokazati na povijesnoj karti područje nastanjivanja arapskih
plemena, širenja arapske države i arapskog utjecaja
• prepoznati osnove islama i značajke arapske kulture,
nabrojati znanstvena dostignuća arapskih znanstvenika i
prepoznati njihovu ostavštinu u suvremenosti
• pokazati na povijesnoj karti i crti vremena križarske pohode
• obrazložiti uzroke i posljedice križarskih ratova za Europu i
hrvatske zemlje
10. Pridodani sadržaji: • detaljno o arapskoj kulturi
11. Izborni sadržaji: • križari u hrvatskim zemljama
12. Prijedlozi za rad s učenicima s upoznati uzroke, tijek i posljedice križarskih ratova (sažeto, glavni
posebnim potrebama: događaji, tek 1-3 godine uz bilježenje i pridruživanje kartica s
opisom na prilagođenoj lenti vremena)
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • interes i razumijevanje različitih kultura i civilizacija

sadržaji: • doticaji različitih kultura međusobno su obogaćenje
• razvijati vjersku toleranciju te kritički stav prema vjerskim i
osvajačkim ratovima.

POVIJEST 6. razred
Tema: 5. Uzlet srednjovjekovne Europe (11. -14. st.)
• komuna
• plemići i pučani
• bratovštine
• romanika i gotika
• sveučilište
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, obilazak povijesnih lokaliteta,

pronaći u zavičaju građevine iz romanike i gotike
• prikupljanje slikovnog materijala, korištenje povijesne
literature te literature vezane uz povijest umjetnosti srednjeg
vijeka
4. Dodana ilustracija: • povijesna karta s istaknutim sveučilištima u Europi
5. Primjeri suodnosa s drugim Likovna kultura – stilovi u graditeljstvu
predmetima:
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik treba • oko 1200. (sveučilište u Parizu);

upamtiti: • 1348. (epidemija kuge ili «crna smrt»)
9. Obrazovna postignuća: • obrazložiti razvoj poljodjelstva i obrtničke proizvodnje

• opisati kako razvoj gospodarstva utječe na društveni razvoj
• opisati obnovu i nastanak novih gradova te razliku između
građana
• istaknuti značenje sveučilišta
• opisati život plemstva, vitezova i građana
• nabrojati povijesne izvore: trubadursko pjesništvo, književna
djela, glazbu
• razlikovati na primjerima značajke romanike i gotike
• opisati uzroke stradanja stanovništva (prirodne nepogode,
bolesti, epidemije, ratove)
10. Pridodani sadržaji: • opisati srednjovjekovni grad
11. Izborni sadržaji: • opisati spomenike podignute protiv kuge
posebnim potrebama: • glavne značajke društvenog razvoja u tom razdoblju
• glavne predstavnike tog vremena (slikovna podrška,
crtice iz života)
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • interes prema umjetnosti i kulturi ovoga vremena je uvjet za
sadržaji: očuvanje i zaštitu kulturnih i umjetničkih dobara
• različiti oblici pomoći slabijima i marginaliziranima znak su
istinskog napretka društva

POVIJEST 6. razred
Tema: 6. Hrvatska u doba Arpadovića i Anžuvinaca
• hrvatsko-ugarski kralj, slobodni kraljevski gradovi, velikaški
rodovi, kulturni i pravni spomenici
2. Potrebno predznanje: • razvijeni i kasni srednji vijek, personalna unija
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora (s naglaskom na dokumente(Zlatna

bula) i legende vezane uz zavičajnu povijest), obilazak
povijesnih lokaliteta, muzeja, izrada lente vremena, rad na
povijesnoj karti
• dramatizacija – velikaški rodovi, rekonstrukcija života u
slobodnim kraljevskim gradovima…
5. Primjeri suodnosa s drugim Hrvatski jezik – kulturni i pravni spomenici
predmetima:
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik treba • 12. - 13. st. (Arpadovići)

upamtiti: • 1202. (križari osvojili Zadar)
• sredina 13. st. (upadi Mongola)
• 14. st. (Anžuvinci na ugarsko-hrvatskom prijestolju);
• 1358. (mir u Zadru, Dubrovnik priznaje vrhovnu vlast
ugarsko-hrvatskog kralja)
• 1409. (prodaja Dalmacije)
• 12.-15. st. (razvoj romanike i gotike u Hrvatskoj)
9. Obrazovna postignuća: • navesti nekoliko vladara iz dinastije Arpadovića
• opisati posljedice tatarske provale u hrvatske zemlje
(pustošenja i nastanak slobodnih kraljevskih gradova)
• opisati uspon hrvatskih velikaških obitelji
• na povijesnoj karti pokazati područja velikaških posjeda
• obrazložiti ulogu hrvatskih plemića u ustoličenju Anžuvinaca
• opisati razvoj i obilježja Mletačke Republike
• obrazložiti značaj Zadarskog mira za hrvatske zemlje
• prepričati borbu za vlast nakon smrti Ludovika I.
Anžuvinskog
• obrazložiti uzroke i posljedice razdvajanja hrvatskih zemalja
• opisati razvoj srednjovjekovnog Dubrovnika te prilike u
srednjovjekovnoj Dalmaciji i Istri
• opisati postanak i razvoj srednjovjekovne bosanske kulture i
crkve
• prepoznati i opisati građevine iz razdoblja romanike i gotike
• na primjerima iz zavičaja analizirati povijesne izvore
10. Pridodani sadržaji: • srednjovjekovni Dubrovnik
11. Izborni sadržaji: • srednjovjekovna Bosna
12. Prijedlozi za rad s učenicima s • glavne značajke vladavine Arpadovića i Anžuvinaca u
posebnim potrebama: Hrvatskoj
• znati za 1242. godinu i za Zlatnu bulu (plakat, fotografije,
replika); posjet muzeju (roditelji ili škola)
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i interes i ljubav prema zavičajnoj povijesti – razumijevanje
sadržaji: raznolikosti i bogatstva identiteta čitavog naroda, te europske
kulture unutar koje se razvija hrvatska kultura toga doba

POVIJEST 6. razred
Tema: 7. Humanizam i renesansa
• humanizam
• renesansa
• humanisti u Hrvatskoj
2. Potrebno predznanje: • razvoj građanstva
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, čitanje i analiza odlomaka

književnih djela renesansnih pisaca
• dramatizacija – oživjeti likove iz djela renesansnih
književnika
• analiza umjetničkih djela (Mona Lisa, Posljednja večera,
Mojsije, David…)
• pokušaj imitacije renesansnih umjetnika (pisaca, kipara,
slikara)
5. Primjeri suodnosa s drugim • Likovna kultura – renesansa
predmetima:
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik treba • sredina 15. st. (pojava tiska)
upamtiti: • kraj 15. st. (prve tiskane knjige u Hrvatskoj)
• druga polovica 14.
• 15., 16. st. (humanizam i renesansa)
9. Obrazovna postignuća: • uočiti povezanosti renesanse s antikom i srednjovjekovnom
kulturom
• obrazložiti na koji način humanizam stavlja čovjeka u središte
zanimanja
• pokazati na povijesnoj karti središta renesanse i humanizma u
Europi i Hrvatskoj
• prepoznati utjecaj humanizma i renesanse na razvoj hrvatske
umjetnosti i znanosti
• navesti istaknute hrvatske humaniste te njihova djela
• opisati gradove i građevine nastale u razdoblju renesanse u
Europi i Hrvatskoj
• obrazložiti uzroke promjena u svakodnevnome životu
10. Pridodani sadržaji: • analiza odlomaka književnih djela
11. Izborni sadržaji: • opisati rad hrvatskih humanista
posebnim potrebama: • glavne značajke u umjetnosti (bez povezivanja)
• osobe značajne za renesansno razdoblje na tlu Hrvatske,
građevine i sl. (slikovna podrška)
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • kulturna baština, utkana u europsku civilizaciju, potiče
sadržaji: znatiželju za istraživanjem proteklih epoha, te razvija svijest o
vrijednosti očuvanja kulturnih dobara.
• interes za umjetnost razvija smisao za lijepo

POVIJEST 6. razred
Tema: 8. Velika geografska otkrića
• geografska otkrića
• karavela
• konkvistadori.
2. Potrebno predznanje: • razvoj građanstva i znanosti
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, rad na povijesnoj karti

• analiza igranih filmova s povijesnom tematikom
• pisanje brodskog dnevnika, putopisa…
• izrada lente vremena
• pisanje eseja
5. Primjeri suodnosa s drugim • geografija: Podjela Amerike
predmetima: • engleski jezik – Upoznavanje kulture, civilizacije i znamenitih
osoba engleskog govornog područja
• Hrvatski jezik – pisanje eseja, medijska kultura
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik treba • 1492. (Kolumbo otkrio Ameriku)

upamtiti: • 1498. (Portugalci doplovili u Indiju, oko Afrike)
• 1519. -1522. (Magellanov put oko svijeta)
9. Obrazovna postignuća: • opisati gospodarstvo i društvo u Europi uoči geografskih
otkrića
• navesti tehnička dostignuća koja su omogućila geografska
otkrića
• pokazati na povijesnoj karti smjerove putovanja portugalskih i
španjolskih pomoraca
• naznačiti vremenske odrednice na crti vremena
• obrazložiti posljedice geografskih otkrića za američke
Indijance i za Europljane
10. Pridodani sadržaji: • posljedice geografskih otkrića
11. Izborni sadržaji: • analiza Kolumbovih memoara
12. Prijedlozi za rad s učenicima s • upoznati najznačajnija otkrića, značajne osobe razdoblja
posebnim potrebama: otkrića i njihov doprinos civilizaciji.
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • istraživanjem nepoznatog stječu se nove spoznaje

sadržaji: • poticanje dječje znatiželje za novim i drugačijim je zametak
svakog istraživanja
• na primjeru odnosa Europljana prema američkim
starosjediocima naglasiti važnost zaštite ljudskog dostojanstva
i poštivanja ljudskih prava

POVIJEST 6. razred
Tema: 9. Osmansko Carstvo prema Hrvatskoj i Europi
• osvajanja habsburških zemalja, raja, Vojna krajina, Uskoci,
preseljavanja, Vlasi
2. Potrebno predznanje: • prilike u Hrvatsko-ugarskoj zajednici

• obilazak i istraživanje lokaliteta u zavičaju
• pomoću stripa prikazati događaje iz razdoblja osmanlijskih
osvajanja (legende, život uskoka i krajišnika, najznačajnije
bitke…)
• izrada lente vremena, domino sa godinama i događajima
5. Primjeri suodnosa s drugim Geografija – snalaženje u prostoru
predmetima: Hrvatski jezik – legende, povijesni romani
Glazbena kultura – opera Nikola Šubić Zrinski
Likovna kultura – historicizam (O. Iveković)
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik treba • 1453. (pad Carigrada), 1463. (pad Bosne), 1493. (Krbavska bitka)
upamtiti: • 1526. (Mohačka bitka), 1527. (Sabor u Cetinu), 1566. (obrana i pad Sigeta)
• 1571. (Bitka kod Lepanta) , 1593. (Bitka kod Siska)
• 1683. (opsada Beča), 1699. (mir u Srijemskim Karlovcima)
9. Obrazovna postignuća: • opisati nastanak Osmanskog carstva
• obrazložiti nastanak, širenje Habsburške Monarhije i odnos
Habsburga prema Hrvatskoj
• obrazložiti uzroke brzog prodora Osmanlija u Europu
• opisati prve prodore Osmanlija u Hrvatsku i najvažnije bitke
• pokazati na povijesnoj karti pravce osvajanja
• opisati proces islamizacije kršćanskih naroda, osmanski
feudalni poredak
• obrazložiti odluke sabora u Cetinu i njihove posljedice
• navesti razloge stvaranja obrambenog pojasa (Vojne krajine)
prema Osmanskom Carstvu
• pokazati na povijesnoj karti područja bitaka, a vrijeme na crti
vremena
• nabrojati istaknute vojne zapovjednike u ratovima s
Osmanlijama
• opisati položaj Hrvata i njihov svakodnevni život na
područjima osvojenim od Osmanlija te ulogu franjevaca
• obrazložiti posljedice ratova s Osmanlijma za hrvatske zemlje
12. Prijedlozi za rad s učenicima s • opisati položaj Hrvata na područjima osvojenim od Turaka
posebnim potrebama: (razlozi prodora, utjecaji, posljedice - društvene i
gospodarske)
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • poticati kritički stav učenika prema osvajačkim ratovima, a
sadržaji: istodobno isticati opravdanost obrambenoga rata te nužnost
zajedništva pred opasnošću

POVIJEST 6. razred
Tema: 10. Reformacija i katolička obnova
• reformacija, katolička obnova, isusovci

2. Potrebno predznanje: • humanizam
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • Analiza povijesnih izvora (npr. Lutherove teze) i igranog
filma s povijesnom tematikom (Luther)
5. Primjeri suodnosa s drugim • Vjeronauk (protestantizam, katolička obnova, djelovanje
predmetima: isusovaca)
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik treba • 1517. (Luther objavljuje svoje teze protiv prodavanja
upamtiti: oprosta);
• sredina 16.st (vjerski mir u Augsburgu, Tridentinski sabor);
• prva polovica 17.st. (Tridesetogodišnji rat).
9. Obrazovna postignuća: • navesti uzroke reformacije: gospodarstvene, društvene,

političke
• opisati ideje o reformi Crkve
• pokazati pravce širenja reformacije na povijesnoj karti i
povezati s uzrocima njezina širenja
• opisati obnovu Katoličke crkve
• obrazložiti uzroke i posljedice vjerskih ratova
• navesti uzroke i posljedice
reformacije i katoličke obnove za hrvatske zemlje
posebnim potrebama: • uzroke i nastanak reformacije (sažeto)
• tridesetgodišnji rat (vjersku podjelu Europe)
• ključne društvene i kulturne promjene
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • naglašavati vrijednosti vjerske snošljivosti, ekumenizma i

sadržaji: religijskoga dijaloga te neprihvatljivost konfliktnoga načina
rješavanja vjerskih nesuglasica

POVIJEST 6. razred
Tema: 11. Europa u doba baroka
• apsolutistička monarhija
• parlamentarna monarhija
• barok
2. Potrebno predznanje: • monarhija
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, pronaći i opisati velikaške palače u
zavičaju, uz pomoć slika, glazbe i filma opisati život na dvoru
• dramatizacija (život u doba baroka, dvorski plesovi, moda…)
5. Primjeri suodnosa s drugim • glazbena kultura – J.S. Bach i drugi barokni skladatelji
predmetima: • likovna kultura - graditeljstvo
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik treba 0

upamtiti:
9. Obrazovna postignuća: • opisati promjene u gospodarstvu (manufakture, kapital)
• nabrojati istaknute umjetnike i znanstvenike te njihova djela
• opisati utjecaj barokne umjetnosti na način življenja: velikaške
palače, građanske kuće
10. Pridodani sadržaji: • opisati život u velikaškim palačama
11. Izborni sadržaji: • opisati rad manufaktura u zavičaju
12. Prijedlozi za rad s učenicima s • glavna obilježja vremena, život ljudi, (vizualna podrška)
posebnim potrebama: • predstavnike u umjetnosti (vizualna, glazbena podrška)
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • razvijati kritički stav učenika prema apsolutističkim oblicima
sadržaji: vladavine

POVIJEST 6. razred
Tema: 12. Hrvatska u ranome novome vijeku (16. -18. st.)
• Zrinsko-frankopanski otpor
• rat za oslobođenje
• visoko školstvo
• Pragmatička sankcija
2. Potrebno predznanje: • ratovi s Osmanlijama
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijenih izvora, pronaći i opisati barokne građevine u
zavičaju, posjet muzeju, crtanje ili modeliranje baroknih
građevina, izrada lente vremena
5. Primjeri suodnosa s drugim fizika – Ruđer Bošković
predmetima: Hrvatski jezik – E. Kumičić: Urota Zrinsko-Frankopanska
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik treba • 1510. (buna na Hvaru) ili 1573. (Seljačka buna)
upamtiti: • 1669. (privilegij Leopolda I. o zagrebačkom sveučilištu)
• 1671. (pogubljenje Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana)
• stoljeća uspona i pada Dubrovačke Republike
• 17.-18. st. (barok u Hrvatskoj)
9. Obrazovna postignuća: • obrazložiti uzroke i posljedice Zrinsko-frankopanskog otpora
• obrazložiti značenje rata za oslobođenje te navesti pozitivne i
negativne posljedice za Hrvatsku
• analizirati uzroke uspona i pada Dubrovačke Republike,
stanje u Dalmaciji i Istri
• nabrojati istaknute umjetnike i znanstvenike i njihova djela
• opisati barok u Hrvatskoj: interes za jezikoslovlje, narodnu
povijest i običaje, djelovanje isusovaca i pavlina, školstvo
10. Pridodani sadržaji: • opisati barokne građevine u zavičaju
11. Izborni sadržaji: • opisati dubrovačku kulturu
12. Prijedlozi za rad s učenicima s • upoznati ključne pojmove; sažeto (vizualna podrška; prikaz
posebnim potrebama: događaja uz prilagođenu lentu vremena)
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • Poticati kritički stav prema različitim oblicima
sadržaji: neravnopravnosti u društvu i međunarodnoj zajednici, te
razvijati osjećaj za poštivanje prava naroda i pojedinaca.
Razvoj školstva i naobrazbe pomaže razumijevanju vlastitog
identiteta, te vodi do afirmacije pojedinca i vlastite

POVIJEST 7. razred
Tema: 1. Svijet i Hrvatska u osvit modernoga doba
• enciklopedija
• prosvjetiteljstvo
• prosvijećeni apsolutizam
• urbar
• Deklaracija neovisnosti
• ustav
2. Potrebno predznanje: • apsolutizam, SAD

• analiza dokumentarnih i igranih filmova
• prikupljanje slikovnog materijala i podataka iz povijesne
literature za učeničku mapu, pano, plakat
5. Primjeri suodnosa s drugim Glazbena kultura – W.A.Mozart
predmetima: Likovna kultura - rokoko
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik treba • druga polovica 18. st.;

upamtiti: • 1776. (Deklaracija neovisnosti).
9. Obrazovna postignuća: • obrazložiti važnost prosvjetiteljskih ideja o promjeni društva i
političkog sustava
• imenovati vladare prosvijećenog apsolutizma i njihove reforme
(osobna sloboda kmetova, uređenje feudalnih odnosa,
unapređivanje školstva)
• obrazložiti položaj hrvatskih zemalja u sklopu Habsburške
Monarhije
• obrazložiti pojmove centralizacije i germanizacije
• obrazložiti na povijesnoj karti uzroke i posljedice Američkog
rata za neovisnost
• opisati obilježja moderne demokracije te utjecaj
prosvjetiteljstva na znanost, umjetnost i svakodnevni život
10. Pridodani sadržaji: • navesti primjere germanizacije
11. Izborni sadržaji: • analiza Deklaracije neovisnosti
12. Prijedlozi za rad s učenicima s • važnost prosvjetiteljskih ideja
posebnim potrebama: • glavne značajke prosvjetiteljstva u hrvatskim zemljama
• glavne reforme Marije Terezije i Josipa II.
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • isticanje prava svih naroda na slobodu kao i pravo pojedinca
sadržaji: na slobodu i jednakost, neovisno o rasi, nacionalnoj
pripadnosti ili spolu

POVIJEST 7. razred
Tema: 2. Oblikovanje modernog društva - znanost ,tehnologija, industrijska revolucija
• industrijska revolucija, urbanizacija, radništvo, radnička prava,
slobodno vrijeme
2. Potrebno predznanje: • manufakturna proizvodnja
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, izrada političkih plakata ili
karikatura, obilazak Tehničkog muzeja, rad na povijesnoj
karti
• pisanje eseja (život radnika, slobodno vrijeme, prvo putovanje
vlakom ili parobrodom…)
• primjer za grupni rad: Kakav bi bio život bez nafte i električne
energije?
• dramatizacija – život Nikole Tesle
• igra asocijacija, otvaranja polja, križaljke
5. Primjeri suodnosa s drugim • hrvatski jezik: Jules Verne: Put u središte Zemlje ili Put oko
predmetima: svijeta za 80 dana ili 20 000 milja pod morem
• tehnička kultura: Životno okružje i zadaće tehnike
• fizika – Nikola Tesla
• geografija – Gospodarstvo Europe
6. Sadržaji koje treba ispustit: 0
8. Brojčani podatci koje učenik treba • druga polovica 18. st. (parni stroj)
upamtiti: • početak 19. st. (lokomotiva, prva željeznička pruga)
• 1862. (pruga Zidani Most-Zagreb-Sisak)
• početak 20. st. (zrakoplov, bežična telegrafija)
9. Obrazovna postignuća: • opisati osnovna obilježja 1. i 2. industrijske revolucije i
usporediti ih s obilježjima proizvodnje u predindustrijsko
doba
• nabrojati najvažnije izume i izumitelje
• pokazati na povijesnoj karti područja najintenzivnijeg
industrijskog razvoja
• opisati posljedice prve i druge industrijske revolucije na
promjene u proizvodnji i svakodnevni život ljudi
• obrazložiti stanje u Hrvatskoj uzrokovano industrijskom
revolucijom i smjestiti ga u širi regionalni i europski okvir
10. Pridodani sadržaji: • opisati početke osvjetljavanja zavičajnog grada
11. Izborni sadržaji: • navesti istaknute hrvatske izumitelje
12. Prijedlozi za rad s učenicima s Upoznati i znati navesti (prema potrebi uz slikovnu poduku):
posebnim potrebama: • glavna otkrića
• temelje gospodarskog razvoja Hrvatske
• pojavu i položaj radništva
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • prepoznavanje dobrih i loših strana industrijalizacije. Istaknuti
sadržaji: problem onečišćenja okoliša
• naglasiti da je stalan napredak čovječanstva posljedica
ljudskog znanja, radoznalosti i želje za napredovanjem i
usavršavanjem postojećeg, pri čemu je nužno istaknuti
važnost upornosti na putu k uspjehu, ali i kritičkog odnosa
prema primjeni znanja

POVIJEST 7. razred
Tema: 3. Europa od Francuske revolucije do Bečkog kongresa (1789.-1815.)
• Francuska revolucija, Deklaracija o pravima čovjeka i
građanina, Građanski zakonik (Napoleonov kodeks), Ilirske
pokrajine, Kraglski Dalmatin, Sveta alijansa
2. Potrebno predznanje: • Europa u 18. st.
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • Analiza povijesnih izvora, rad na povijesnoj karti, eseji
• uporaba dokumentarnih i igranih filmova (Francuska
revolucija, Napoleon)
• pomoću stripa oživjeti razdoblje Luja XVI, Napoleona
• dramatizacija – Bečki kongres (valcer, «krojenje» Europe)
• - život Napoleona
5. Primjeri suodnosa s drugim • Geografija - snalaženje na karti Europe (Napoleonova
predmetima: osvajanja)
• Likovna kultura – crtanje stripa
• Hrvatski jezik – medijska kultura
6. Sadržaji koje treba ispustiti: 0
8. Brojčani podatci koje učenik treba • 1789. (početak revolucije)

upamtiti: • 1797. (nestanak Mletačke Republike)
• 1808. (ukidanje Dubrovačke Republike)
• 1815. (Napoleonov slom i Bečki kongres)
9. Obrazovna postignuća: • obrazložiti uzroke, tijek i posljedice Francuske revolucije te
političke promjene tijekom revolucije: ustavna monarhija i
republika
• obrazložiti važnost ideja Deklaracije o pravima čovjeka i
građanina za cjelokupno čovječanstvo
• opisati dolazak Napoleona na vlast, pratiti njegova osvajanja na
karti i lenti, navesti dobre i loše strane Napoleonove vladavine
• vrjednovati utjecaj Francuske revolucije i Napoleonovih
osvajanja na Hrvatsku: nestanak Mletačke Republike i ukidanje
Dubrovačke Republike, opisati pokret za sjedinjenje Dalmacije
s ostatkom Hrvatske
• na primjeru Ilirskih pokrajina opisati prilike u zemljama pod
Napoleonovom vlašću
• opisati politički sustav i poredak nakon Napoleonove vlasti:
sustav Svete alijanse u Europi i Metternichov sustav u
Habsburškoj Monarhiji
10. Pridodani sadržaji: • primjer iz zavičajne povijesti
11. Izborni sadržaji: • hrvatske zemlje u vrijeme Napoleonovih ratova
12. Prijedlozi za rad s učenicima s • upoznati glavne značajke Francuske revolucije, temeljne
posebnim potrebama: podatke o životu Napoleona, odluke Bečkog kongresa (sažeti
prikaz, bilježenje godina na prilagođenoj lenti vremena)
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • isticati važnosti ideja Deklaracije o pravima čovjeka i
sadržaji: građanina za cjelokupno čovječanstvo
• poticati učenike da razvijaju kritički stav prema nepoštivanju
ljudskih prava, teroru, diktaturi, progonu onih koji misle
drugačije

POVIJEST 7. razred
Tema: 4. Hrvatski narodni preporod i pojava modernih nacija u Europi
• preporodni pokreti
1. Ključni pojmovi: • Hrvatski narodni preporod (Ilirski pokret)
• nacija
2. Potrebno predznanje: 0
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora (rodoljubne pjesme, budnice, novine,
književna djela), eseji, posjet muzeju, kazalištu, podružnici Matice
hrvatske
• dramatizacija (npr. nastanak pjesme Još Hrvatska ni propala)
• prijedlog za grupni rad – oživjeti nastojanja hrvatskih preporoditelja,
atmosferu u ilirskim čitaonicama, sukob s mađaronima…)
5. Primjeri suodnosa s drugim Hrvatski jezik - Hrvatski narodni preporod (pravopis, novine, drama
predmetima: Juran i Sofija, rodoljubne pjesme
Glazbena kultura – V.Lisinski: opera Ljubav i zloba, budnice, hrvatska
himna
Likovna kultura – Vlaho Bukovac
Vjeronauk – uloga crkve u preporodno doba
6. Sadržaji koje treba ispustiti ili
ispraviti:
7. Novo stručno nazivlje:
8. Brojčani podatci koje učenik treba • 1832. (Disertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom)
upamtiti: • 1835. (Novine Horvatszke)
• 1847. (hrvatski jezik službeni)
• 1870. (narodnjaci dobili većinu u Dalmatinskom saboru, Naša sloga)
14. Obrazovna postignuća: • navesti preporodne pokrete u srednjoj Europi i Italiji te na jednom
primjeru opisati postanak modernih nacija u Europi
• opisati ustanke i pobune u Osmanskom Carstvu na primjeru Bosne i
Hercegovine
• obrazložiti nastanak i značaj velikosrpske politike
• opisati društvene, kulturne, političke i gospodarstvene prilike u
Hrvatskoj uoči preporoda
• obrazložiti politički program Hrvatskog narodnog preporoda te navesti
najvažnije događaje iz vremena preporoda
• usporediti preporod u pojedinim dijelovima Hrvatske te navesti
sličnosti i posebnosti
• vrjednovati važnost preporoda za razvoj moderne hrvatske kulture,
suvremenog hrvatskog jezika te oblikovanje hrvatske nacije
• navesti značajke preporoda u zavičaju
• navesti primjere oblikovanja nacionalnog identiteta kod Hrvata izvan
domovine i drugih naroda koji žive na tlu Hrvatske
• analizirati izvore iz navedenog razdoblja (novine, književna i
kazališna djela, pjesme i dr.)
15. Pridodani sadržaji: • usporediti preporodne pokrete u Europi i u hrvatskim zemljama
16. Izborni sadržaji: • opisati djelovanje Matice ilirske
17. Prijedlozi za rad s učenicima s • značajke društvenih i političkih prilika u razdoblju preporoda
posebnim potrebama: • znati važnost preporoda za razvoj moderne hrvatske kulture i
suvremenog hrvatskog jezika
• uočiti razlike u pojedinim dijelovima Hrvatske
18. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • razvijati ljubav učenika prema domovini, vlastitom narodu i jeziku
sadržaji:

POVIJEST 7. razred
Tema: 5. Revolucija 1848. u Europi i Hrvatskoj
• “proljeće naroda”
• Zahtijevanja naroda
• zastupnički Sabor
• Bansko vijeće
• apsolutizam
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora (Zahtijevanja naroda, Proglas o

ukinuću kmetstva), eseji, izradba plakata, rad na povijesnoj karti
4. Dodana ilustracija: •
5. Primjeri suodnosa s drugim • Geografija – snalaženje na karti
predmetima:
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik treba • 1848.

upamtiti:
9. Obrazovna postignuća: • obrazložiti uzroke, ciljeve, tijek i posljedice revolucije u
Habsburškoj Monarhiji
• razlikovanje dvojnosti ciljeva za revolucije 1848. u Hrvatskoj i
Srednjoj Europi: želja za promjenom društvenih odnosa
političkog sustava te pokušaj stvaranja nacionalnih država
• pokazati glavna žarišta revolucije 1848. na povijesnoj karti
• obrazložiti osnovne događaje u Hrvatskoj u proljeće 1848.
Zahtijevanja naroda i djelovanje bana Josipa Jelačića,
ukinućem kmetstva i staleškog poretka te uvođenjem
zastupničkog Sabora u Banskoj Hrvatskoj
• opisati hrvatsko-mađarski rat u kontekstu zbivanja u
Habsburškoj Monarhiji, pratiti kretanje Jelačićeve vojske na
povijesnoj karti
• opisati utjecaj revolucionarnih zbivanja na svakodnevni život
(hrvatska zastava i dr)
• navesti važnost demokratizacije i modernizacije društva
• analiza izvora (“Zahtijevanja naroda”, “Odluka o ukinuću
kmetstva” i dr.).
12. Prijedlozi za rad s učenicima s • uzrok, tijek i posljedice revolucije
posebnim potrebama: • druge značajne događaje - uvođenje zastupničkog Sabora
(video, vizualna podrška)
• važnost revolucije za početke moderne Hrvatske (ukidanje
kmetstva)
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • objasniti pravo naroda za otporom hegemonističkoj politici
sadržaji: drugog naroda
• shvaćanje važnosti demokratizacije i modernizacije društva na
primjeru uvođenja zastupničkog Sabora u Banskoj Hrvatskoj.

POVIJEST 7. razred
Tema: 6. Društvo, kultura i promjene u svakodnevnom životu u prvoj polovici 19. stoljeća
• klasicizam
• romantizam
• socijalizam
2. Potrebno predznanje: • Industrijska revolucija
3. Preporuke za metodičku • analiza povijesnih izvora, posjet muzeju, gradskoj jezgri, eseji
obradu:
4. Dodatna ilustracija: • 0
5. Primjeri suodnosa s drugim • Geografija – Gospodarstvo Europe, Stanovništvo Europe
predmetima: (industrijalizacija, urbanizacija)
• Likovna kultura – klasicizam, romantizam
• Glazbena kultura – romantizam
• Hrvatski jezik – C.Dickens: Oliver Twist
ispraviti:
7. Novi stručni nazivi: 0
8. Brojčani podatci koje učenik 0

treba upamtiti:
9. Osposobljenost koju učenik • obrazložiti posljedice razvoja znanosti i tehnologije te njihova
treba postići: utjecaja na svakodnevni život (uspon građanstva, pojava i
položaj radništva, rad djece u proizvodnji)
• opisati nastanak ideje socijalizma
• navesti osnovne značajke urbanizacije i života u gradovima te
pojave novih gospodarstvenih djelatnosti
• opisati umjetnost (likovna, književnost i glazba) u razdoblju
promjena
• usporediti društvene i kulturne te promjene u svakodnevnom
životu u prvoj polovici 19. stoljeća u Europi s promjenama u
hrvatskim zemljama
10. Pridodani sadržaji koji se mogu 0

obraditi:
11. Izborni sadržaji: • na primjeru iz zavičajne povijesti opisati promjene
uzrokovane industrijskom revolucijom
12. Prijedlozi za rad s učenicima s • upoznati osnovne značajke urbanizacije i života u gradovima,
posebnim potrebama: te pojavu novih gospodarskih djelatnosti
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi • razvijati osjećaj za socijalnu pravdu i prava žena i djece
i sadržaji: • poticanje interesa i sklonosti prema umjetnosti i znanosti, te
svijesti o potrebi čuvanja i njegovanja kulturnih i umjetničkih
vrijednosti, napose vlastite baštine.

POVIJEST 7. razred
Tema: 7. Europa na vrhuncu moći: nastanak prvih modernih država u Europi
• moderne države
• imperijalizam
• dualizam
• Istočno pitanje
• humanitarne organizacije
2. Potrebno predznanje: •
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, izrada političkih plakata, govora,
eseji (H. Dunant, F. Nightingale)
5. Primjeri suodnosa s drugim • Geografija – Italija, Njemačka, Francuska
predmetima:
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik treba • 1861. (ujedinjenje Italije; ukinuto kmetstvo u Rusiji)
upamtiti: • 1867. (Austro-ugarska nagodba)
• 1871. (ujedinjenje Njemačke)
• 1878. (Berlinski kongres)
9. Obrazovna postignuća: • opisati prilike u Francuskoj i Velikoj Britaniji, tijek ujedinjenja
Italije i Njemačke
• obrazložiti sukob političkih interesa i nastanak Istočne krize
• vrjednovati Berlinski kongres i njegove posljedice: navesti
glavna obilježja austrougarske vlasti u Bosne i Hercegovine te
opisati položaj hrvatskog naroda i crkvene prilike
• obrazložiti pojavu politike imperijalizma
• vrjednovati važnost razvoja demokratskih sloboda (izborno
pravo, građanska politička prava)
• obrazložiti pojavu humanitarnih organizacija te početke
mirovnih konferencija i sporazuma

11. Izborni sadržaji: • opisati prilike u Bosni i Hercegovini
12. Prijedlozi za rad s učenicima s • Znati važnost demokratizacije političkog života
posebnim potrebama: (pojednostavnjeno, sažeto) , na karti uz podršku učitelja ili
vršnjaka, pokazati novonastale države
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • isticati načela demokracije i pluralizma, te naglasiti važnost
sadržaji: razvoja demokratskih sloboda (izborno pravo i građanska
politička prava)
• razvijati negativan stav učenika prema podređivanju drugih
naroda i zemalja te pritom naglašavati pravo svih naroda na
samoodređenje
• naglasiti značenje pojave humanitarnih organizacija, te
razvijati sklonost učenika da se aktivno uključe u neku od njih

POVIJEST 7. razred
Tema: 8. Hrvatska u sklopu Habsburške Monarhije
(Austro-Ugarske) u drugoj polovici 19. i na početku 20. stoljeća
• političke stranke, hrvatska i južnoslavenska ideja, hrvatske
institucije, Hrvatsko-ugarska nagodba, moderno sveučilište
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora (Riječka krpica), eseji, izrada
plakata Hrvatski banovi, izrada lente vremena
• dramatizacija - Sabor 1861.
- Nagodba s Mađarima
5. Primjeri suodnosa s drugim • Vjeronauk – J.J. Strossmayer
predmetima:
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik treba • 1861. (zasjedanje Hrvatskog sabora i početak stranačkog
upamtiti: života)
• 1868. (Hrvatsko-ugarska nagodba)
• 1881. (sjedinjenje Vojne krajine s Banskom Hrvatskom)
1904. (osnivanje Hrvatske pučke seljačke stranke)
9. Obrazovna postignuća: • nabrojati ključne osobe i pojave razdoblja novog apsolutizma
i opisati njihovo djelovanje na Hrvatsku
• opisati rad Hrvatskog sabora 1861.
• usporediti temeljne programe političkih stranka u Hrvatskoj
(HPSS, “novi kurs”)
• usporediti Austro-Ugarsku i Hrvatsko-Ugarsku nagodbu:
obrazložiti političke i gospodarstvene posljedice dualističkog
uređenja na hrvatske zemlje
• usporediti osnovna obilježja banovanja Ivana Mažuranića i
Khuena Héderváryja
• opisati politički, gospodarski i kulturni razvoj hrvatskih
zemalja na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće (detaljnije na razini
zavičajne povijesti)
• vrjednovanje važnosti opismenjivanja i školovanja ljudi, te
osnutka nacionalnih, kulturnih i znanstvenih ustanova
• usporediti gospodarstvene prilike u hrvatskim zemljama
koncem stoljeća sa stanjem u ostatku Monarhije i nekim
većim europskim državama
11. Izborni sadržaji: • opisati mađarizaciju na primjeru iz zavičaja
12. Prijedlozi za rad s učenicima s • upoznati ključne pojave tog razdoblja i njihovo djelovanje na
posebnim potrebama: Hrvatsku (sažeto, pojednostavnjeno, uz vizualnu podršku;
sažeti prikaz na lenti)
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • razvijati kritičan stav prema apsolutizmu i prepoznati proces
sadržaji: demokratizacije društva i razvitka građanskih sloboda
• naglasiti neprihvatljivost pokušaja potiranja nacionalnih
identiteta i prepoznati važnost nacionalne integracije
hrvatskih zemalja. Isticati važnost opismenjivanja i
školovanja ljudi, te osnivanja nacionalnih kulturnih i
znanstvenih institucija

POVIJEST 7. razred
Tema: 9. Svijet u doba europske dominacije u 19. stoljeću
• kolonijalizam
• građanski rat
• ropstvo
• Hrvatska bratska zajednica
2. Potrebno predznanje: • Prosvjetiteljske ideje, nastanak SAD-a
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora (Pismo poglavice Seattlea, dnevnici
istraživača…), rad na povijesnoj karti,
• pisanje eseja (o istraživačima i iseljenicima)
• uporaba igranih filmova s povijesnom tematikom (građanski
rat u SAD-u)
5. Primjeri suodnosa s drugim • engleski jezik - Kultura i civilizacija - SAD
predmetima: • geografija 6.r. (Otkriće i podjela Amerike, hrvatski iseljenici u
Americi)
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik treba • prva polovica 19. st. (osamostaljenje većine država Srednje i
upamtiti: Južne Amerike);
• druga polovica 19. st. (borba za kolonije u Africi);
• 1861.-1865. (građanski rat u SAD)
9. Obrazovna postignuća: • na povijesnoj karti pratiti širenje kolonijalnih posjeda
europskih velesila i kretanja istraživača i doseljenika, opisati
neke od sukoba europskih država oko kolonija te usporediti
različite kulture i civilizacije
• vrjednovati odnos kolonijalnih sila prema domorodcima
• opisati društvene, gospodarstvene i političke prilike: na
prostoru SAD-a u 19. stoljeću uočiti i obrazložiti uzroke i
posljedice borbe stanovništva u kolonijama protiv europske
prevlasti
• opisati na primjeru stjecanje samostalnosti i neovisnosti
kolonijalnih država
• obrazložiti razloge iseljavanja hrvatskog stanovništva
10. Pridodani sadržaji: • opisati život domorodaca

11. Izborni sadržaji: • opisati rad hrvatskih istraživača
posebnim potrebama: • postanak novih velesila
• ulogu širenja njihovih kolonijalnih posjeda
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • razvijati kritički stav prema rasizmu, kolonijalizmu i
sadržaji: osvajačkom odnosu doseljenika prema starosjediocima

POVIJEST 7. razred
Tema: 10. Društvo, kultura i promjene u svakodnevnom životu
u drugoj polovici 19. i na početku 20. stoljeća
• Sueski kanal
• sufražetkinje
• historicizam
• impresionizam
• moderna
• secesija
2. Potrebno predznanje: • 2. industrijska revolucija
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, aktualizacija ženskog pitanja, posjet
jednoj ustanovi za zaštitu ženskih prava, analiza književnih djela
hrvatskih pisaca, eseji
5. Primjeri suodnosa s drugim • Likovna kultura – impresionizam, historicizam, moderna,
predmetima: secesija
• Glazbena kultura
• Tehnička kultura (Tehnika, tehnologija)
• TZK – moderne Olimpijske igre
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik treba 1896. (prve moderne Olimpijske igre)
upamtiti: •
9. Obrazovna postignuća: • opisati nastavak modernizacijskih procesa te najvažnije
društvene i kulturne promjene u svakodnevnom životu u
drugoj polovici 19. i na početku 20. stoljeća
• opisati život u gradovima: razvoj prometa i komunikacija,
Sueskog kanala
• opisati promjene u svakodnevnom životu te kvalitetniju
organizaciju slobodnog vremena
• navesti primjere razvoja graditeljstva, slikarstva, kiparstva,
glazbe, književnosti, kazališta i kinematografije, školstvo i
pismenost
• opisati razvoj športa: nove športske discipline, obnavljanje
olimpijskih igara
• opisati borbu za ženska prava te postupno mijenjanje položaja
žena
10. Pridodani sadržaji: • opisati posljedice urbanizacije
11. Izborni sadržaji: • opisati razvoj sporta u zavičaju
12. Prijedlozi za rad s učenicima s • najvažnije društvene i kulturne promjene u drugoj polovici 19.
posebnim potrebama: stoljeća
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • razvijati ekološku svijest

sadržaji: • naglašavanje trajne ljudske težnje za sretnijim, ljepšim,
bogatijim i zdravijim životom, te zadivljenosti nad
čovjekovom kreativnosti
• isticati važnost borbe za ravnopravnost spolova i važnost
obnavljanja ideje modernog olimpizma

POVIJEST 7. razred
Tema: 11. Svjetske krize i Prvi svjetski rat
• svjetski rat, pozicijsko ratovanje, mobilizacija (novačenje),

Londonski ugovor, Jugoslavenski odbor, kapitulacija
2. Potrebno predznanje: • kolonijalizam, nastanak prvih modernih država u Europi
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, posjet muzeju, analiza

dokumentarnog i umjetničkog filma ili književnog djela s
tematikom Prvog svjetskog rata
• uputiti učenike na izradu povijesnih karata s naglaskom na
najveće bitke 1. svjetskog rata
5. Primjeri suodnosa s drugim • Geografija – Europa
predmetima: • Hrvatski jezik – povijesni roman, medijska kultura
• Kemija – bojni otrovi
• Tehnička kultura - razvoj tehnike i tehnologije (nova oružja)
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik treba • 1912. (Prvi balkanski rat)

upamtiti: • 1914. (početak Prvoga svjetskog rata)
• 1915. (Londonski ugovor)
• 1918. (završetak Prvoga svjetskog rata)
9. Obrazovna postignuća: • navesti političke saveze i njihove članice, obrazložiti interese
svjetskih sila početkom 20. stoljeća
• navesti uzroke i posljedice Balkanskih ratova te navesti ostale
krize prije Prvog svjetskog rata
• navesti uzroke i povod Prvog svjetskog rata
• pokazati na povijesnoj karti bojišta i odlučujuće bitke; opisati
načine ratovanja i nova oružja
• obrazložiti uzroke i posljedice ulaska SAD-a u rat te izlaska
Rusije iz rata
• opisati utjecaj rata na svakodnevicu i opisati promjenu položaja
žena
• opisati politički položaj Hrvatske u Austrougarskoj monarhiji
te ulogu hrvatskih domobrana na bojištima
• vrjednovati važnost djelovanja hrvatskih političara u zemlji i u
inozemstvu te opisati odnos zapadnih sila i susjednih država
prema Hrvatskoj
• analizirati izvore (fotografije, dokumenti , dokumentarni
filmovi i dr.)
11. Izborni sadržaji: • na primjeru iz zavičaja opisati život za vrijeme rata
12. Prijedlozi za rad s učenicima s • upoznati, uz sažeti prikaz, uzroke/povod, tijek i posljedice rata
posebnim potrebama: za život ljudi
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • razvijati negativan stav učenika prema ratu kao načinu
sadržaji: rješavanja sukoba među državama, s razornim posljedicama
za pojedince i čovječanstvo u cjelini
• osuditi ekspanzionističke težnje velikih sila

POVIJEST 8. razred
Tema: 1. Versajski poredak
• Migracije
• španjolska gripa
• “14 točaka”
• “Velika četvorica”
• mirovni ugovori
• Versajski poredak
• Liga naroda
2. Potrebno predznanje: • Prvi svjetski rat
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • Analiza povijesnih izvora (usporedba 14 točaka i odredbi

mirovnih ugovora), eseji, rad s povijesnom kartom
5. Primjeri suodnosa s drugim • geografija – granice u Europi
predmetima:
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik treba • 1914.-1918. (Prvi svjetski rat);

upamtiti: • 1919. (Versailles, Liga naroda);
• 20-e godine.
9. Obrazovna postignuća: • procijeniti ishode Prvoga svjetskog rata: političke, socijalne i
demografske posljedice te njihov utjecaj na živote ljudi
• utvrditi promjene granica u Europi i na Bliskom istoku na
povijesnim kartama prije i nakon Prvog svjetskog rata
• analizirati izvore (mirovni ugovori s poraženim državama i
posebno Wilsonovih “14 točaka”) uočiti i odrediti posljedice
za poslijeratnu Europu i svijet (posebice odnose na
velesilama: Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija,
Japan, SAD) u 20-im godinama
• uočiti i obrazložiti uzročno-posljedičnu vezu između
versajskog poretka i novog svjetskog sukoba
• opisati nastanak te navesti ciljeve i slabosti Lige naroda
12. Prijedlozi za rad s učenicima s Znati posljedice Prvog svjetskog rata
posebnim potrebama: • uz podršku učitelja pokazati nove države
• znati da postoji Liga naroda (važnost)
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • promicanje prava na samoodređenje naroda i

sadržaji: jednakovrijednosti pojedinaca, neovisno o nacionalnoj i
vjerskoj pripadnosti, rasi i spolu

POVIJEST 8. razred
Tema: 2. Demokratski procesi između dva rata
• “Lude dvadesete”
• izolacionizam
• sufražetkinje
• burza
• inflacija
• Velika gospodarska kriza.
2. Potrebno predznanje: • demokracija
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, eseji, izrada političkih plakata,
karikatura, govora
• dramatizacija (velika gospodarska kriza)
• analiza dokumentarnih i igranih filmova (npr. C.Chaplin –
Moderna vremena)
5. Primjeri suodnosa s drugim • Hrvatski jezik – medijska kultura
predmetima:
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik treba • 20-e i 30-e godine

upamtiti: • 1929.-33. (velika gospodarska kriza)
9. Obrazovna postignuća: • navesti primjere europske demokracije (Veliku Britaniju,
Francusku, Vajmarsku Njemačku ili Čehoslovačku) i obraditi
jedan model
• procijeniti politiku SAD prema Europi
• uočiti i obrazložiti napredak i krize u gospodarstvu u
međuratnom razdoblju
• uočiti i obrazložiti uzroke i posljedice velike gospodarstvene
krize
• opisati društvene promjene između dva rata (opće pravo glasa
za muškarce, promjene u položaju žena i zahtjeve za pravom
glasa, poboljšanje položaja radnika, razvoj školstva, migracije,
urbanizaciju i novi izgled gradova, nove oblike masovne
zabave, utjecaj američke kulture, moda u 20-im i 30-im
godinama...)
11. Izborni sadržaji: • opisati gospodarsku krizu u hrvatskoj
12. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim potrebama: • najvažnije promjene u gospodarstvu i društvu
• glavne događaje i ličnosti
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • razumjeti demokratske ideje koje su temelj suvremenih
sadržaji: političkih sustava na primjeru obilježja parlamentarnih
demokracija
• promicanje tolerancije i poštivanje različitosti

POVIJEST 8. razred
Tema: 2. Totalitarni režimi između dva rata
• boljševizam
• komunizam
• fašizam
• militarizam
• rasizam
• nacizam
• antisemitizam
• totalitarizam
2. Potrebno predznanje: • Demokratska društva
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • rad na povijesnoj karti, aktualizacija

• Istražiti literaturu pronaći fotografije karikature isječke iz
novina koje svjedoče o tom vremenu te analizirati i prezentirati ih
• Dramatizacija – Mussolinijevi i Hitlerovi govori
• Analiza dokumentarnih filmova
4. Dodana ilustracija: • Karikature – Lenjin, Mussolini, Hitler
5. Primjeri suodnosa s drugim • Geografija – snalaženje u prostoru
predmetima:
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik treba • 1917. (Februarska i Oktobarska revolucija u Rusiji);
upamtiti: • 1922. (dolazak fašista na vlast u Italiji);
• 1933. (dolazak nacista na vlast u Njemačkoj);
9. Obrazovna postignuća: • uočiti i obrazložiti navedene ključne pojmove
• usporediti glavne značajke pojedinih totalitarnih režima
(naglasiti stradanje ljudi u svim trima totalitarnim režimima);
pokazati na karti države s totalitarnim režimima (Rusiji/SSSR,
Italiji, Njemačka i Japan)
• opisati uspon fašista, nacista i komunista do vlasti te na
temelju izvora obrazložiti kako totalitarni režimi utječu na
život građana (stradanja po političkoj, klasnoj, rasnoj,
nacionalnoj, etničkoj ili vjerskoj osnovi)
• usporediti i vrjednovati kulturu, umjetnost i sport u službi
totalitarnih režima sa životom u demokraciji
• opisati položaj Crkve u totalitarnim režimima
11. Izborni sadržaji: • detaljno obraditi djelovanje jedne osobe
12. Prijedlozi za rad s učenicima s Čuti koje su glavne značajke razvoja u liberalnim demokracijama
posebnim potrebama: (SAD, Velika Britanija)
• kratko opisati uzroke i posljedice velike gospodarske
krize
• upoznati glavne značajke pojedinih totalitarnih režima
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • poticati kritički stav prema totalitarnim sustavima
sadržaji:

POVIJEST 8. razred
Tema: 4. Hrvatska u prvoj Jugoslaviji
• višenacionalna država, Vidovdanski ustav, unitarizam,
Šestosiječanjska diktatura, komunistički pokret, ustaški
pokret, hrvatsko pitanje, Banovina Hrvatska
2. Potrebno predznanje: • Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, ujedinjenje, višenacionalne
države u Europi
3. Preporuke za metodičku obradu: • analiza povijesnih izvora, posjet muzeju, povijesnom
lokalitetu, rad na povijesnoj karti
• dramatizacija (Atentat u Narodnoj skupštini)
• korištenje interneta i povijesne literature, prikupljanje
podataka i slikovnog materijala – izrada učeničke mape i
plakata
4. Dodatna ilustracija: 0
5. Primjeri suodnosa s drugim 0
predmetima:
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik treba • 1918. (Država SHS i Kraljevstvo/Kraljevina SHS)
upamtiti: • 1921. (Vidovdanski ustav)
• 1928. (atentat na Stjepana Radića)
• 1929. (uvođenje diktature); 1939. (Banovina Hrvatska)
9. Osposobljenost koju učenik treba • obrazložiti tijek stvaranja Države SHS i Kraljevstva SHS u
postići: kontekstu međunarodnih zbivanja
• obrazložiti različite zamisli o ustroju nove države
• pokazati granice Države SHS i Kraljevstva SHS na povijesnoj
karti i obrazložiti međunarodni položaj nove države
• opisati stanje u Kraljevstvu SHS/Jugoslaviji: nacionalni i
vjerski sastav, nejednak gospodarski razvoj, život na selu i u
gradu, kulturni i znanstveni razvoj
• na primjerima iz zavičajne povijesti protumačiti jedan događaj
iz nacionalne povijesti
• opisati politički ustroj prema Vidovdanskom ustavu
• usporediti obilježja razdoblja parlamentarizma s razdobljem
diktature i strahovlade
• osuditi pojavu hegemonizma i dominantnih ideologija te
naglasiti važnost očuvanja nacionalnog identiteta
• obrazložiti nastanak komunističkog i ustaškog pokreta
• obrazložiti hrvatsko pitanje i uzroke nastanka Banovine
Hrvatske
obraditi:
11. Izborni sadržaji: • detaljno analizirati odabrane dokumente
12. Prijedlozi za rad s učenicima s Upoznati stvaranje Kraljevstva SHS (sažeto, uz pojednostavnjivanje)
posebnim potrebama: • uz podršku učitelja pokazati granice
• upoznati glavne značajke političkih, gospodarskih, kulturnih
prilika u Kraljevstvu SHS/Jugoslaviji i Hrvatskoj
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • osuditi pojave hegemonizma i dominantnih ideologija, te shvatiti
sadržaji: važnost očuvanja nacionalnog identiteta; izbjegavati stereotipe o
nekom narodu

POVIJEST 8. razred
Tema: 5. Znanost i kultura u prvoj polovici 20.stoljeća u svijetu i u Hrvatskoj
• atomska energija
• penicilin
• Nobelova nagrada
• apstraktna umjetnost
2. Potrebno predznanje: • politički procesi u prvoj polovici 20. st.
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, eseji, uporaba igranog filma
• prikupljanje podataka i slikovnog materijala – izrada plakata
prezentacija
5. Primjeri suodnosa s drugim • Kemija – istaknuti znanstvenici 20. st.
predmetima: • Fizika – istaknuti znanstvenici 20. st., radar
• Biologija – istaknuti znanstvenici 20. st.
• Likovna kultura – apstraktna umjetnost, naivno slikarstvo
• Hrvatski jezik – medijska kultura
• TZK – Olimpijske igre
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik treba 0

upamtiti:
9. Obrazovna postignuća: • opisati najvažnije društvene i kulturne promjene u međuratnom
razdoblju
• navesti najznačajnija znanstvena dostignuća: znanstvene
teorije, razvoj medicine, Nobelova nagrada i razvoj društvenih
znanosti
• imenovati odabrane umjetnike (ili nekoliko umjetničkih djela i
stilova), znanstvenike i izumitelje
• navesti višestruku ulogu filma: umjetnost i zabava, ali i
sredstvo promidžbe
• prepoznati najznačajnija dostignuća tehnološkog razvoja:
industrijalizacija, prijevoz, izgradnja prometnica, radio,
televizija, radar
• obraditi šport u međuraću te posebno utjecaj politike
(Olimpijske igre u Berlinu 1936. godine) i (ne)prisutnost žena
• imenovati hrvatske kulturne, znanstvene i vjerske ustanove i
njihov rad
11. Izborni sadržaji: • opisati rad hrvatskih Nobelovaca
12. Prijedlozi za rad s učenicima s • upoznati najvažnije društvene i kulturne promjene u
posebnim potrebama: međuratnom razdoblju
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • razvijati osjećaj za poštivanje duhovnih vrijednosti različitih
sadržaji: naroda, jer su sve u funkciji sveukupnog boljitka čovječanstva
• promicati osjećaj za lijepo

POVIJEST 8. razred
Tema: 6. Drugi svjetski rat
• politika popuštanja, Trojni pakt
• Blitzkrieg, Holokaust, genocid, koncentracijski ili sabirni
logori, antifašistička koalicija, totalni rat
• žrtve i masovna pogubljenja na području Hrvatske
2. Potrebno predznanje: • prilike u svijetu pred rat, promjene granica u Europi nakon
2.svjetskog rata
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, eseji, analiza igranih,
dokumentarnih filmova i književnih djela s ratnom
tematikom, izrada lente vremena, izraditi povijesnu kartu s
naglaskom na najznačajnije bitke 2. svjetskog rata
• istraživački rad – intervju s preživjelim žrtvama holokausta,
Bleiburga , sudionicima Drugog svjetskog rata i njihovim
obiteljima
• obilazak i fotografiranje značajnih lokaliteta vezanih uz Drugi
svjetski rat (logori, šuma Brezovica, spomen-obilježja…)
5. Primjeri suodnosa s drugim • Likovna kultura – P.Picasso: Guernica
predmetima: • Hrvatski jezik – Dnevnik Anne Frank, I. G. Kovačić: Jama,
M. Krleža, V. Nazor…, medijska kultura (C.Chaplin-Veliki
diktator)
• Glazbena kultura – Penderecki – Žrtvama Hirošime
• geografija – Veličina, granice i oblik teritorija Hrvatske
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik treba • druga polovica 30-ih godina (zaoštravanje međunarodnih
upamtiti: odnosa)
• 1939.-19 45. (rat u svijetu)
• 1941.-1945. (rat na području Hrvatske)
• 1943. (kapitulacija Italije); 1944. (iskrcavanje u Normandiji)
• 1945. (atomska bomba, kraj rata)
9. Obrazovna postignuća: • opisati zbivanja u drugoj polovici 30-ih godina
• uočiti i obrazložiti uzroke/povod i opisati tijek Drugoga
svjetskog rata, a posebno na tlu Jugoslavije
• procijeniti savezničke konferencije i političke dogovore te
utjecaj totalnog rata na civilno stanovništvo: posebice stradanja
ljudi iz ideoloških, političkih, vjerskih, rasnih i nacionalnih
razloga i svakodnevicu u ratu (ratna razaranja, okupatorska
nasilja, nestašice hrane) na primjerima iz zavičajne povijesti
• obrazložiti i navesti primjere Holokausta
• vrjednovati kolaboraciju i pokrete otpora u Europi
• opisati kako je i u kojim uvjetima nastala Nezavisna Država
Hrvatska, procijeniti ustaški režim i osuditi politiku terora nad
građanima (posebno Srbima, Židovima i Romima), rasne
zakone i koncentracijske logore – Jasenovac
• opisati nastanak Federalne Države Hrvatske u sklopu DFJ,
procijeniti ulogu ZAVNOH-a i njegove odluke
• opisati sudjelovanje Hrvata u NOP-u (partizanskom pokretu) i
obrazložiti značenje antifašističke borbe za Hrvatsku, kao i

priključenje Istre, Zadra i otoka Hrvatskoj
• obrazložiti i osuditi masovna pogubljenja civilnog stanovništva
na kraju i nakon Drugog svjetskog rata (Bleiburg i “Križni put”
Hrvata i zbjegove), te posebno stradanja njemačke i talijanske
manjine
• na primjeru opisati kulturna dostignuća tijekom rata
11. Izborni sadržaji: • na primjeru iz zavičaja opisati odabrana ratna zbivanja
posebnim potrebama: • uzroke/povod, tijek i posljedice Drugoga svjetskog rata
• događaje na tlu Jugoslavije
• znati 3-5 značajnih godina, uz sažeti prikaz događaja i
prikaz na prilagođenoj lenti vremena
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • osuditi osvajački rat, kršenja temeljnih ljudskih prava i
sadržaji: stradanja civilnog stanovništva
• odgajati učenike u antiratnom duhu, razvijajući u njima
samopoštovanje i poštovanje drugih, te osjećaj tolerancije i
multiperspektivnosti

POVIJEST 8. razred
Tema: 7. Svijet u vrijeme hladnog rata i slom komunističkih sustava
• ratni zločini, hladni rat, Marshallov plan i Trumanova

doktrina, blokovska politika, NATO, Varšavski pakt, Berlinski
zid, potrošačko društvo, detant (popuštanje napetosti)
3. Potrebno predznanje: • uzroci Drugog svjetskog rata, posljedice, međunarodne
organizacije, gospodarstvo i stanovništvo Europe
4. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, rad na povijesnoj karti, kronološkim
i sinkronističkim tabelama, eseji
• uporaba i analiza dokumentarnih i igranih filmova, glazbe tog
razdoblja
5. Dodana ilustracija: • karta hladnoratovske podjele, relevantni statistički podaci
6. Primjeri suodnosa s drugim • geografija – Međunarodne organizacije
predmetima: • Likovna kultura – kultura mladih (Berlinski zid – grafiti)
• Glazbena kultura – glazba 60-ih
7. Sadržaji koje treba ispustiti
8. Novo stručno nazivlje: • Perestrojka
• Glasnost
9. Brojčani podatci koje učenik treba • 1945. (osnivanje UN-a)
upamtiti: • 1962. (kubanska kriza i vrhunac hladnog rata)
• 1968. (studentski pokret)
• 1989. (kraj hladnog rata)
10. Obrazovna postignuća: • navesti ishode i uočiti posljedice Drugoga svjetskog rata
• opisati odnos između dvije supersile
• opisati na primjeru hladnoratovske sukobe i krize
• uočiti i obrazložiti uzroke, povod i postupno širenje hladnog
rata u drugoj polovici 40-ih godina
• pokazati na karti veća krizna žarišta u svijetu
• opisati nastanak i ulogu UN-a (usporediti s Ligom naroda)
• analizirati i vrjednovati Opću deklaraciju o pravima Čovjeka i
ostalih dokumenata te tako isticati važnost demokratskih
vrjednota kao temelj poštivanja ljudskih prava, klasne
(staleške), spolne, vjerske i nacionalne ravnopravnosti
• usporediti razlike između Istoka i Zapada: promjene u obitelji,
položaj žena i mladih
• vrjednovati promidžbu i masovne medije u hladnom ratu (tisak,
televizija)
• usporediti svakodnevni život s obje strane “željezne zavjese”
• opisati kako je došlo do sloma komunizma u istočnoj Europi.
12. Izborni sadržaji: • objasniti posljedice hladnog rata na zbivanja u Hrvatskoj
13. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim Znati posljedice Drugog svjetskog rata
potrebama: znati za osnivanje UN-a i ulogu te organizacije
14. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • isticati važnost demokratskih vrednota i osjećaj za poštivanje
sadržaji: ljudskih prava, te klasne, spolne, vjerske i nacionalne
ravnopravnosti, na primjeru Opće deklaracije o pravima
čovjeka.
• Osuditi utrku u naoružanju, blokovsku i ideološku
podijeljenost svijeta.

POVIJEST 8. razred
Tema: 8. Procesi dekolonizacije svijeta
• zemlje “Trećeg svijeta”
• dekolonizacija
• pokret nesvrstanih
• neokolonijalizam
• apartheid
2. Potrebno predznanje: • proces kolonizacije, gospodarstvo svijeta (razlike između
razvijenih i nerazvijenih)
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, eseji, rad na povijesnoj karti,
kronološkim i sinkronističkim tablicama
• prikupljanje slikovnoga materijala, izrada plakata i učeničkih
mapa, prezentacija
5. Primjeri suodnosa s drugim 0
predmetima:
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik treba • 1947. (neovisnost Indije)

upamtiti: • 1956. (Sueska kriza)
• 1961. (osnivanje pokreta nesvrstanih)
9. Obrazovna postignuća: • procijeniti značaj dekolonizacije i pokreta nesvrstanih u
kontekstu hladnog rata
• opisati kraj europskih imperija u Africi i Aziji (francuski i/ili
britanski primjer)
• na jednom primjeru (Indija, Indonezija, Indokina ili Alžir)
objasniti utjecaj Deklaracije UN-a na stjecanje nezavisnosti
kolonija
• opisati glavne probleme u razvoju bivših kolonije (npr. porast
stanovništva, nerazvijeno gospodarstvo, glad, ratovi,
zdravstvene i obrazovne prilike i slično)
• pomoću izvora opisati proces dekolonizacije iz perspektive
kolonijalnih metropola i bivših kolonija
10. Pridodani sadržaji: •
11. Izborni sadržaji: • detaljna analiza odabranog dokumenta
posebnim potrebama: • najznačajnije primjere kolonizacije
• glavne probleme u razvoju bivših kolonija
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • Osuditi rasizam, razvijati poštivanje ljudskih prava i različitih
sadržaji: kultura, te promicati toleranciju.

POVIJEST 8. razred
Tema: 9. Hrvatska u drugoj Jugoslaviji
• obnova, agrarna reforma, nacionalizacija, kolektivizacija,
samoupravljanje, jednopartijski sustav, „Hrvatsko proljeće“
2. Potrebno predznanje: • Nastanak FNRJ
3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • Analiza povijesnih izvora, intervju sudionika događaja , eseji
• Uporaba dokumentarnih i igranih filmova
• Uputiti učenike na istraživački rad – prikupiti novinske
isječke, fotografije, predmete (novac, bonovi za benzin,
gramofonske ploče…) i pripremiti izložbu, istražiti tko su bili idoli
mladih, glazba, moda, filmovi….
5. Primjeri suodnosa s drugim • Hrvatski jezik – Povijest hrvatskog jezičnog standarda
predmetima: (Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika)
• geografija – Veličina, granice i oblik teritorija Hrvatske
• Vjeronauk – Alojzije Stepinac
6. Sadržaji koje treba ispustiti ili
ispraviti:
8. Brojčani podatci koje učenik treba • 1948. (sukob Jugoslavije sa SSSR-om);

upamtiti: • 1971. (hrvatsko proljeće);
9. Obrazovna postignuća: • opisati obilježja komunističkog režima u Jugoslaviji
• opisati prilike u Jugoslaviji nakon rata: žrtve poraća,
totalitarizam, jednostranačje (jednopartijski sustav),
određivanje granica i međunarodni položaj prije i poslije
1948. godine
• obrazložiti posljedice sukoba sa Staljinom (Goli Otok)
• razlikovati proklamirano federativno ustrojstvo Jugoslavije
od stvarnog centralističkog ustroja
• opisati promjene u gospodarstvu i društvu u Hrvatskoj nakon
1945. te njihov utjecaj na svakodnevni život
• uočiti i obrazložiti uzroka političke i gospodarstvene krize
komunističkih režima u 60-ima i početkom 70-ih te razloga
neuspjeha gospodarstvenih reformi i demokratizacije društva
• obrazložiti odnos države prema religiji i vjerskim
zajednicama
• obrazložiti ulogu hrvatske gospodarske i političke emigracije
te ulogu UDB-e
• navesti primjere nacionalnog unitarizma
• obrazložiti uzroke i posljedice “Hrvatskoga proljeća”
• na primjerima iz zavičajne povijesti opisati osnovne značajke
razvoja turizma, graditeljstva, industrijalizacije i drugog
10. Pridodani sadržaji: • Opisati rad hrvatske emigracije
11. Izborni sadržaji: • analiza Ustava iz 1974. g.
posebnim potrebama: • položaj Hrvatske u Jugoslaviji (sažeto, pojednostavnjeno)
• razloge promjena i krize 60-tih, 70-tih(sažeto prikazano)
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i Uočiti važnost poštivanja ljudskih prava i sloboda, te
sadržaji: demokratskoga društva na primjerima progona stanovništva nakon
rata na političkoj osnovi.

POVIJEST 8. razred
Tema: 10. Postanak i razvoj samostalne hrvatske države
• Memorandum SANU i velikosrpska politika, višestranački
izbori, samostalnost i suverenitet, Domovinski rat,
međunarodno priznanje, mirna re/integracija
2. Potrebno predznanje: • društvene i političke prilike u SFRJ
3. Preporuke za metodičku obradu: • analiza povijesnih izvora, rad na povijesnoj karti, intervju
sudionika, eseji, uporaba i analiza dokumentarnog filma,
izrada lente vremena
4. Dodatna ilustracija: •
5. Primjeri suodnosa s drugim • geografija – Veličina, granice i oblik teritorija Hrvatske
predmetima: • Vjeronauk – papa Ivan Pavao II.
8. Brojčani podatci koje učenik treba • 1980. (Titova smrt);

upamtiti: • 1990. (prvi višestranački izbori; osamostaljenje i ustav RH);
• 1991. (početak Domovinskog rata u Hrvatskoj; proglašenje
neovisnosti RH),
• 1992. (međunarodno priznanje RH i ulazak u UN; početak
rata u BIH),
• 1995. (akcije Bljesak i Oluja i završetak Domovinskog rata;
sporazum u Daytonu);
• 1998. (integracija Podunavlja)
9. Osposobljenost koju učenik treba • opisati političku i gospodarstvenu krizu u 80-ima nakon smrti
postići: Josipa Broza Tita, uzroke slabljenja središnje vlasti i različite
zamisli o preustroju SFR Jugoslavije
• opisati promjene u unutarnjoj politici SR Srbije
• obrazložiti obnovu velikosrpske ideje, srpskog nacionalizma u
SR Hrvatskoj i “hrvatsku šutnju”
• opisati višestranačje i prve poslijeratne višestranačke izbore u
Hrvatskoj (uloga predsjednika dr. Franje Tuđmana) kao i
prilike u Hrvatskoj uoči i nakon izbora
• opisati agresiju JNA na Sloveniju, Hrvatsku te Bosnu i
Hercegovinu te nastanak srpskih paravojnih postrojbi i
okupaciju dijelova Hrvatske
• opisati stradanja iz Domovinskog rata: Vukovara, Dubrovnika i
drugih gradova, navesti istaknute hrvatske branitelje
• opisati nastanak tzv. Republike Srpske Krajine na hrvatskom
teritoriju, progone Hrvata i građana Hrvatske koji nisu
podržavali agresiju
• opisati međunarodno priznanje Republike Hrvatske
• navesti primjere teškoća hrvatske obrane i ulogu hrvatskog
iseljeništva
• opisati tijek rata u Bosni i Hercegovini i ulogu susjednih
zemalja
• uz pomoć povijesne karte opisati tijek oslobađanja okupiranih
područja u Hrvatskoj: akciju Maslenicu, akciju hrvatske vojske
u sektoru Jug, vojno-redarstvene akcije Bljesak i Oluja i
obrazložiti mirnu integraciju Podunavlja
• opisati posljedice rata na prostoru Hrvatske i rata u Bosni i
Hercegovini: ljudske žrtve i materijalna razaranja, ratni zločini,
etničko čišćenje (Ovčara i Srebrenica) i raseljavanje
stanovništva

• nabrojiti i obrazložiti primjere Domovinskog rata na području
zavičaja
• opisati prilike u suvremenom hrvatskom društvu: obnova
Hrvatske, gospodarstvo, nezaposlenost, nužnost demografske
obnove, povratak izbjeglica i prognanika itd.
obraditi:
12. Prijedlozi za rad s učenicima s Upoznati okolnosti u kojima je nastala samostalna Hrvatska (sve
posebnim potrebama: uz vizualnu ili video podršku, sažimanje i pojednostavnjivanje
događaja).
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i promicati osjećaj domoljublja i pripadnosti zavičaju i domovini.
sadržaji: Uočavanje negativnih pojava koje su pratile tranzicijske zemlje
nakon promjene društvenog sustava. Razvijati svijest o potrebi
čuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta.

POVIJEST 5 8 Radna Verzija PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

POVIJEST 5 8 Radna Verzija PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD

Radna nelektorirana verzija 1

3. Prijedlozi za metodičku • odlazak na prapovijesni lokalitet u zavičaju, fotografiranje

4. Dodana ilustracija: • povijesna karta prapovijesnih nalazišta

8. Brojčani podatci koje učenik • pojava prvih ljudi

Radna nelektorirana verzija 2

3. Prijedlozi za metodičku • odlazak u Arheološki muzej

8. Brojčani podatci koje učenik • tisućljeće nastanka prvih država u Mezopotamiji

9. Obrazovna postignuća: • imenovati i pokazati na karti položaj velikih civilizacija prvih

10. Pridodani sadržaji: • usporediti kulturu nekoliko civilizacija

Radna nelektorirana verzija 3

3. Prijedlozi za metodičku • analiza povijesnih izvora, izrada lente vremena, rad na

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi • poticati razvoj gledišta o ravnopravnosti i jednakovrijednosti

Radna nelektorirana verzija 4

Radna nelektorirana verzija 5

9. Obrazovna postignuća: • uočiti i obrazložiti uzroke i posljedice velikih osvajanja, pratiti

Radna nelektorirana verzija 6

2. Potrebno predznanje: • temeljna znanja o grčkoj povijesti, Ilijada

3. Prijedlozi za metodičku • analiza povijesnih izvora, rad na povijesnoj karti, odlazak u

9. Obrazovna postignuća: • uočiti razliku između legende i povijesnih činjenica

Radna nelektorirana verzija 7

10. Pridodani sadržaji: • imenovati nekoliko rimskih careva

Radna nelektorirana verzija 8

2. Potrebno predznanje: • temeljna znanja iz grčke i rimske povijesti

3. Prijedlozi za metodičku • analiza povijesnih izvora, obilazak povijesnog lokaliteta u

10. Pridodani sadržaji: • imenovati spomenika iz grčkog ili rimskog razdoblja u

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi • poticati interes za zavičajnu povijest

Radna nelektorirana verzija 9

2. Potrebno predznanje: • religija, vjerovanje, jednoboštvo

3. Prijedlozi za metodičku • analiza povijesnih izvora, pronaći najstarije sakralne

8. Brojčani podatci koje učenik • 313. g. (Milanski edikt)

Radna nelektorirana verzija 10

3. Prijedlozi za metodičku • analiza povijesnih izvora, rad na povijesnim kartama

8. Brojčani podatci koje učenik • 4. – 5. st. (stoljeća hunskih osvajanja u Europi),

Radna nelektorirana verzija 11

2. Potrebno predznanje: • Seoba naroda

8. Brojčani podatci koje učenik treba • 800. (krunidba Karla Velikog)

Radna nelektorirana verzija 12

Radna nelektorirana verzija 13

2. Potrebno predznanje: • rani srednji vijek

Radna nelektorirana verzija 14

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • interes i razumijevanje različitih kultura i civilizacija

Radna nelektorirana verzija 15

2. Potrebno predznanje: • rani srednji vijek

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, obilazak povijesnih lokaliteta,

8. Brojčani podatci koje učenik treba • oko 1200. (sveučilište u Parizu);

9. Obrazovna postignuća: • obrazložiti razvoj poljodjelstva i obrtničke proizvodnje

Radna nelektorirana verzija 16

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora (s naglaskom na dokumente(Zlatna

8. Brojčani podatci koje učenik treba • 12. - 13. st. (Arpadovići)

Radna nelektorirana verzija 17

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, čitanje i analiza odlomaka

Radna nelektorirana verzija 18

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, rad na povijesnoj karti

8. Brojčani podatci koje učenik treba • 1492. (Kolumbo otkrio Ameriku)

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • istraživanjem nepoznatog stječu se nove spoznaje

Radna nelektorirana verzija 19

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, rad na povijesnoj karti

Radna nelektorirana verzija 20

• reformacija, katolička obnova, isusovci

9. Obrazovna postignuća: • navesti uzroke reformacije: gospodarstvene, društvene,

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i • naglašavati vrijednosti vjerske snošljivosti, ekumenizma i

Radna nelektorirana verzija 21