Doba tehničkih otkrića i

novi izvori energije

Širenje i razvoj industrijske revolucije u Europi do 1840. g.
 Novi izvori
energije
• nafta
• razvoj naftne industrije u SAD
• uporaba nafte
- petrolej za rasvjetu
- benzinski motor

Prva naftna bušotina

• N. A. Otto – motor s unutarnjim
izgaranjem 1876. god.
• Friedrich Benz i Gottlieb Daimler –
prvi automobil 1885. god.

https://youtu.be/vsGrFYD5Nfs
Benzov automobil
Karl Benz, Rudolf
1885. g. Diesel,
1897. g.

’kočija
bez
konja’
Novi izvori energije
• električna energija
• Werner von Siemens – dinamo stroj
• Antonio Pacinotti – elektromotor
• Thomas Alva Edison – električna žarulja
Werner von Siemens
https://youtu.be/wD_9fCyawsU
„Rat struja”

https://youtu.be/l5e2s-he6Ig
izmjenična struja
https://youtu.be/wB6gHz8XHDI
istosmjerna struja
 Nikola Tesla 1856.-1943.,
čovjek koji je osvijetlio SAD
Razvoj tehnologije

• napredak u metalurgiji
• proizvodnja čelika
- čelik ima veću čvrstoću od željeza
- primjena: strojevi, brodovi, željeznica, rat
• Henry Bessemer
Nacrt Siemens-Martinove peći
- skraćen proces proizvodnje kojom je omogućeno povećanje
proizvodnje čelika
Komunikacijska tehnologija
• Samuel Morse – prvi telegraf, Morseov kod
• Guglielmo Marconi – bežični telegraf, radio
• Alexander Graham Bell – usavršio telefon
https://youtu.be/BiYRaxKPnFY
https://povijest.hr/nadanasnjidan/prvi-telefonski-poziv-u-zagre
bu-1881/
Samuel Morse šalje prvi
brzojav
Razvoj znanosti
• razvoj medicine, fizike i kemije
- L. Pasteur: bjesnoća, cjepiva, pasterizacija
• R. Koch: tuberkuloza, kolera
• W. Rontgen: X (rendgen) zrake Louis Pasteur
• poboljšanje životnih uvjeta

Robert Koch
Maria Curie-Skłodowska
Francuska kemičarka i fizičarka poljskog podrijetla.
Proučavajući, zajedno sa suprugom Pierrom,
radioaktivne materijale otkrila je nove elemente radij
i polonij. Bila je prva žena profesorica na pariškom
sveučilištu Sorboni, prva žena dobitnica Nobelove
nagrade i prva dobitnica dviju Nobelovih nagrada iz
dvaju različitih područja – kemije i fizike.
Alfred Nobel
Utemeljitelj zaklade koja dodjeljuje Nobelovu
nagradu. Prve nagrade dodijeljene su 1901.
godine za fiziku, kemiju, medicinu, književnost
i mir. Švedska banka utemeljila je 1969.
godine nagradu za zasluge u ekonomskim
znanostima te Nobelovoj zakladi za nagradu iz
tog područja osigurava godišnji iznos.
Film
Braća Lumière
Louis i Auguste Lumière bili su pioniri
kinematografije. Pod utjecajem Edisonova
kinetoskopa izumili su kinematograf
(cinématographe), kameru i projektor u istoj
napravi, čime je omogućeno prikazivanje
filmova u dvorani. Prva projekcija održana je
28. prosinca 1895. u pariškom Grand Caféu. U
programu koji je trajao 25 minuta prikazano je
nekoliko kratkih filmova u Louisovoj režiji.
https://youtu.be/-1MHqicBKGE
Zračni promet
• Wilbur i Orville Wright
• prvi motorni zrakoplov
1903. godine

https://youtu.be/dtZ8MxuePno
 Promet i komunikacije
• transkontinentalna željeznička
pruga u Sjedinjenim Američkim
Državama 1869. godine
• transsibirska pruga Moskva –
Vladivostok 1904. godine

https://youtu.be/amyY5G36fL8 Transsibirska pruga označena je

crvenom bojom
https://youtu.be/Nk-Qk1uK_wM
Gradnja Panamskog kanala
Panamski je kanal, uz Sueski, najvažniji kanal
na svijetu. Dug je oko 80 km, a u promet je
pušten 1914. godine. Američko-panamskim
ugovorom SAD je stekao nadzor nad
područjem Panamskoga kanala, koje je uz
obje strane kanala obuhvaćalo 1432 km².
Prema uzoru na Sueski kanal, dogovorena je
neutralnost kanala, ali je SAD zadržao pravo
upravljanja i obrane.
Razvoj gospodarstva
• razvoj prometa omogućuje
razvoj trgovine
• pokretna traka – učinkovitija i
masovnija proizvodnja
• demografski rast
Proizvodna traka tvornice automobila Ford.
Uvođenjem pokretnih traka proizvodilo se
brže i više.
 Demografski rast
• demografski rast ovisi o
gospodarskom, zdravstvenom i
kulturnom poretku
• na demografiju utječu migracijski
procesi
• životni vijek produžen na 55 – 57
godina
Urbanizacija
• Engleska – više gradskog nego
seoskog stanovništva sredinom 19.
stoljeća
• London 1850. godine tri milijuna
stanovnika
• Zagreb 1857. godine 16.657
stanovnika.
London 1850. godine. Opiši sliku.
Povijesni izvor:
“Ulazimo u drugu nepopločenu uličicu, blatnu i punu kaljuža u kojima stoji voda od
sapuna koja izaziva mučninu, voda od ispranog posuđa te otpada, čak i onoga
najsmrdljivijeg. (…) Zamislite muškarce, žene, bosonogu djecu kako gacaju po
zaraženom blatu te kanalizacije. Neki su bili naslonjeni na zid, u nedostatku stolica
na koje bi sjeli, a drugi šćućureni na podu. Djeca su ležala u blatu kao svinje. Ne, ako
je niste vidjeli ne možete zamisliti tako strašnu bijedu! Takvo poniženje! (…) Bijedno
stanovništvo pere vlastite dronjke te ih suši na štapovima poprečno postavljenim u
uličicama, tako da zrak i zrake sunca uopće ne dopiru do dolje. Iz blata pod nogama
isparavaju zarazne klice, a iz bijednih prnja vam na glavu kapa prljavština.”
Opis Londona sredinom 19. stoljeća

Kako je opisan grad London? Opiši izgled ulica. Kakva je ulična higijena?
Povijesni izvor:
”Trebao bih živjeti u Manchesteru, no osim po zapovjedi, zašto bi se
netko odlučio popeti na dimnjak? Postoje službe kojih se ne može
dragovoljno oslobodite, dimnjak je jedna od njih. Manchester je dimnjak
svijeta. Bogate varalice, siromašna rulja, pijani odrpanci i prostitutke čine
njegov moral. Čađa prekrivena kišom, njegov je izgled, a pogled puca
jedino na dimnjak. Kakvo mjesto?! Vrata pakla zaista postoje.”
Opis Manchestera – Charles Napier, zapovjednik sjeverne oblasti, 1839.

Kako je opisan grad Manchester? Opiši grad. Što simboliziraju dimnjaci?

Utjecaji industrijalizacije
• pokraj tvornica radnička naselja
• bez urbanog planiranja
• divlja gradnja jeftinih kuća za radnike
• sirotinjske četvrti
• loši sanitarni uvjeti
• bez pitke vode Opiši grad na ilustraciji. Što dominira
na prikazu?
 Posljedica industrijske
revolucije je i dječji rad
Posljedice industrijske
revolucije

• radnike mijenjaju strojevi

• veliki broj radnika – manja cijena
rada
• težak položaj radnika
• radni dan 14 – 18 sati
• četvrti stalež
https://youtu.be/Icymw_K_d3A
Radničko pitanje

• radnički pokreti, sindikati i političke

stranke
• prosvjedi i štrajkovi način
• borbe za prava radnika
• protiv buržoazije
Dana 1. svibnja 1886. u Chicagu je oko 40.000 radnika
stupilo u štrajk. U sukobima s policijom poginulo je i
ranjeno više radnika i policajaca. U spomen na poginule
diljem svijeta na taj se dan obilježava Praznik rada.
• Buržoazija – naziv za klasu jako bogatih kapitalista, odnosno
poslodavaca koji su se obogatili tijekom industrijske revolucije,
nerijetko izrabljivanjem svojih radnika.
Čartisti
Čartisti su britanski radnici koji su naziv
dobili prema zahtjevima (eng. People’s
Charter) poslanima parlamentu 1838. Taj
radnički pokret borio se za veća radnička
prava, ali i za sudjelovanje u vlasti. Tražili su
opće biračko pravo za muškarce, bolje
plaćen rad, ukidanje imovinskog cenzusa za
birače, dnevnice za zastupnike, godišnje
izbore za predstavnike parlamenta te
izjednačavanje izbornih okruga.
Čartisti se smatraju začetnicima
organiziranog radničkog pokreta.
Nove političke teorije – socijalizam (lat.
societas – zajednica )

• društveni poredak utemeljen na radu, jednakosti i suradnji među ljudima

• uvođenje društvenog (zajedničkog) vlasništva
• mirne reforme (u građanskim društvima)
• različiti koncepti socijalizma
Socijalisti-utopisti
• Utopija – „mjesto kojeg nema”
• Claude de Saint-Simon, Charles Fourier , Robert Owen
• Bolji uvjeti rada i plaća primjerena radu
• Nova organizacija proizvodnje
• Vlasništvo u tvornicama treba prepustiti radnicima
• Radničko zakonodavstvo i bolji odnos poslodavaca
Marksisti
• Karl Marx i Friedrich Engels
• borba između dvije društvene klase
• kritika kapitalističkog sustava
• ukidanje privatnog i uvođenje društvenog
vlasništva revolucionarnim putem
• stvaranje besklasnog društva i uvođenje
diktature proletarijata
• ekonomski uvjeti određuju svijest čovjeka

https://youtu.be/vq7hrgfFdl4
Povijesni izvor
“Povijest svakog dosadašnjeg društva jest povijest klasnih borbi.
Slobodan čovjek i rob, patricij i plebejac, barun i kmet, esnafski majstor i
kalfa, ukratko – ugnjetač i ugnjetavani stajali su jedan prema drugom u
stalnoj suprotnosti, vodili neprekidnu, čas skrivenu, čas otvorenu borbu –
borbu koja se uvijek završavala revolucionarnim preuređenjem cijelog
društva ili zajedničkom propašću klasa koje su se borile. (...)”
Karl Marx i Friedrich Engels, Komunistički manifest

Kako Komunistički manifest vidi povijest dosadašnjeg društva?

• Komunizam (pokret za ostvarenje ciljeva marksističkog socijalizma)
• Savez komunista – London 1847. god. (međunarodna organizacija
radnika)
• Prva internacionala – 1864. god. (cilj ujedinjenje svih radnika svijeta u
borbi za rješavanje njihovih egzistencijalnih problema)
• Socijaldemokratske stranke – krajem 19. st. u Europi
KATOLIČKA CRKVA I PROSVJETITELJSTVO

• 18.st. - Katolička crkva suočila se s kritikom prosvjetiteljskih mislilaca

• većina hijerarhije Katoličke crkve nije bila pristaša modernih ideja –
vjerni staleškom poimanju društva u kojem Crkva treba imati vodeću
ulogu
• Francuska revolucija
• odnos države prema Crkvi
Zagrebačka katedrala
potkraj 19.stoljeća
KATOLIČKA CRKVA I NACIONALNI POKRETI

• Katolička crkva djelatnost nacionalnih pokreta smatrala protucrkvenom

• Papinska država
• smetnja talijanskim nacionalnim pokretima – održala se zahvaljujući francuskoj
pomoći
• postupno ratovima gubila teritorij kada je Kraljevstvo Pijemonta (Sardinije)
preuzelo ulogu ujedinitelja
• papa Pio IX. prisiljen povući se u Rim – „vatikanski zarobljenik” – Syllabus Errorum
• 1870. Prvi vatikanski koncil – proglašena dogma o papinom primatu i nepogrešivosti
(protivio joj se Josip Juraj Strossmayer)
CRKVA I RADNIČKO PITANJE

• Papa Lav XIII. (1878. – 1903.) sklapao dogovore s pojedinim vladama

• Karitativna djelatnost
Papa Lav XIII.
• Ivan Bosco – skrb za siromašnu radničku djecu (katolički red salezijanaca)
• Rerum novarum (O novim stvarima) - problematika položaja radničke klase u
suvremenom kapitalističkom sustavu
• Socijalni nauk Crkve
• Utjecaj na osnivanje demokršćanstva i katoličkih sindikata