166 Prethodna injenica se simbolino pie

lim f ( x ) = A , ili lim f ( x ) = A , x a a

f ( x ) je A kad x tei a", ili f ( x ) A kad x a i ita " f ( x ) tei A kada x tei a". Definicija 3.1.1 je geometrijski interpetirana na slici 3.1.1. Vidi se da za broj > 0 postoji broj > 0 takav da grafik date krive lei u pra-vougaoniku ije su jednaine stranica: x = a , x = a + , y = A , y = A + .

i ita se "limes od

Sl. 3.1.1. Kada se smanjuje smanjuje se i , ali tako da kriva u a , a + oblasti lei u datom pravougaoniku. Nejednakost 0 < x a < iskljuuje taku x = a , tj. taka a nemora pripadati D ( f ) . Primjer 3.1.1. Ako je
f ( x ) = x + 3 tada je

lim ( x + 3) = 5 .
x 2

Dokazati. Prema definiciji granine vrijednosti funkcije treba dokazati da je x + 3 5 < , ako je 0 < x 2 < . Zaista, za proizvoljno > 0 postoji > 0 tako da je
x +3 5 = x 2 < uvijek kada je x 2 < i x 2 . U ovom primjeru je = .

167 x2 + 2 x 3 x 1

Primjer 3.1.2. Neka je Tada je lim

f ( x) =

i neka

x 1.

x2 + 2 x 3 = 4 . Oigledno, x 1 x 1
x2 + 2 x 3 x2 + 2 x 3 4 x + 4 4 = = x 1 x 1 = x2 2 x +1 = x 1 < , x 1

f ( x) A =

kad god je Taka

x 1 < . Ovdje je = .

je taka nagomilavanja skupa D( f ) = ,1 1,+ . Zapaamo da prethodna funkcija nije definisana u taki x = 1 , ali postoji granina vrijednost funkcije u toj taki.

x =1

3 x 1) = 5 . Primjer 3.1.3. lim( x 2

Iz
f ( x ) 5 = 3 x 1 5 = 3 x 2 slijedi da je
3 x 2 < , ili

x2 <

za sve vrijednosti x kada je

x 2 < . U ovom sluaju je

. 3

y = f ( x ) ija je oblast Definicija 3.1.2. Za funkciju D ( f ) = a , + definisanosti kae se da ima graninu x + vrijednost A kada , ako za svaki broj > 0 postoji M > 0 takav da

( x > M ) f ( x) A <
+

Prethodna injenica se simbolino zapisuje sa lim f ( x ) = A , ili lim f ( x ) = A .

x +

Geometrijska interpretacija definicije 3.1.2. je data na crteu 3.1.2.

168

Sl. 3.1.2. Za x > M grafik funkcije y = f ( x ) se nalazi u pojasu ogranienom pra- vim y = A i y = A + za proizvoljno malo > 0 . Primjer 3.1.4.

3x + 2 = 3. x + x 1 Iz definicije 3.1.2 imamo da je lim

f ( x) A =

3x + 2 3x + 2 3x + 3 5 3 = = <. x 1 x 1 x 1

Ova nejednakost e biti ispunjena za

x 1 >

5 , tj. za

x>

5 5 + 1 . Ako se uzme da je M = + 1 , tada e biti

3x +2 3 < , za x 1

x> M.

U ovom primjeru za proizvoljno = 10 3 bie M = 5 10 3 + 1 = 5001 . Primjer 3.1.5. Dokazati da je

lim 5 x +1 5 = . x + 2 x 1 2

Rjeenje. Kao i u prethodnom primjeru je

f ( x) A =

5x +1 5 10 x + 2 10 x + 5 7 = = , 2 x 1 2 2 (2 x 1) 2 2 x 1

i vrijedi

7 < , za 2 2 x 1

2 x 1>

ovom pri-mjeru je M =

1 + , pa imamo da je 7 2

2 , odnosno 7

x>

1 + . U 7 2

169

f ( x) A < za x > M .
Primjer 3.1.6. Dokazati da je lim Rjeenje. Nejednakost
sin x sin x 1 0 = < x x x

sin x = 0. x x

je zadovoljena za svako x > nejednakost

1 1 . To znai da za x = vrijedi M> 1 ,

sin x < , za svako x

odnosno da je
x

lim

sin x = 0. x

lim x n = 0, n N . Primjer 3.1.7. Dokazati da je x

Rjeenje. Nejednakost
x n 0 = x n <

je zadovoljena za svako x uz uslov je x > M , tada je

x n < ,

x > n = M . Dakle, ako

lim x n = 0 za n N . pa je x
kako se definie

U definiciji 3.1.2 vidjeli smo lim f ( x ) . Na slian nain se definie i +

x

lim f ( x ) , ili lim f ( x) .

3.1.2. Lijeva i desna granina vrijednost

Funkcija y =
x 1 je definisana u intervalu x
0 , +

, to znai da se x moe pribliavati broju 0 samo preko brojeva veih od nule. U tom sluaju se kae da x 0 sdesna ili opadajui, to se simboliki pie x 0 + , ili x 0 , a granina vrijednost

170

x 0

lim+

x 1 x

se naziva desna granina vrijednost. U optem sluaju definicija desne granine vrijednosti bi glasila: Definicija 3.1.3. Broj A je desna granina vrijednost funkcije y = f ( x ) u taki x = a ako za svaki broj > 0 postoji broj > 0 takav da je f ( x ) A < , kada je a < x < a + to se simbolino pie
x a +

lim f ( x ) = A ili lim f ( x ) = A . x a

Na slian nain se definie i lijeva granina vrijednost A funkcije f ( x ) u taki x = a i obiljeava se sa

x a

lim f ( x ) = A ili lim f ( x ) = A .

x a

Primjer 3.1.8. Data je funkcija

Dokazati da je

x 2 + 1 za x < 0 f ( x) = x + 2 za x 0.

sa

Rjeenje. U intervalu [ 0 , + funkcija je definisana f ( x ) = x + 2 , odakle slijedi

f ( x) A = x + 2 2 = x <

x 0

lim f ( x ) = 1 ,

x 0+

lim f ( x ) = 2 .

ako je 0 < x < 0 + , gdje je = , ime je dokazano da je

x 0+

lim f ( x ) = 2 .

Analogno je
x 2 +1 1 = x 2 <

za 0 < x < 0

gdje je = .
y = f ( x ) ima graninu Teorema 3.1.1. Ako funkcija vrijednost A u taki x = a , onda ona ima i lijevu i desnu

171 graninu vrijednost u toj taki , i one su meusobno jednake i jednake A. Dokaz. Iz pretpostavke teoreme slijede nejednakosti: f ( x) A < kada je 0 < x a < , ili kada je a < x < a + , x a . Na osnovu ega slijede nejednakosti f ( x ) A < kada je a < x < a + ili f ( x ) A < kada je a < x < a , to znai da je
xa +

lim f ( x ) = lim f ( x ) = A . x a

Teorema 3.1.2. Ako funkcija y = f ( x ) ima lijevu i desnu graninu vrijednost u taki x = a i ako su one jednake , i jednake A, tada funkcija y = f ( x ) ima graninu vrijednost u taki a i jednaka je A . Dokaz ove teoreme je jednostavan i ovdje ga neemo izvoditi. Dokaz moe posluiti kao primjer za vjebu.