Poglavlje 1

Analitika geometrija
c
* Mogue su greke je je u pitanju radna verzija materijala za
c
s
uenje!
c

1.1
1.1.1

Vektori
Pojam vektora. Sabiranje i oduzimanje vektora

Skalarnom veliinom ili skalarom nazivamo onu veliinu koja je potpuno

c
c
s
odredena jednim brojem (na primjer: masa, temperatura, vrijeme, povrina
geometrijske gure, zapremina tijela, itd.).
Vektorskom veliinom ili vektrorom naziva se svaka veliina koja je denc
c
isana: intenzitetom, pravcem i smjerom.
Geometrijski, vektori se predstavljaju orjentisanim duima u ravni ili
z
prostoru. Vektore najee obiljeavamo malim slovima latinice sa strelicom
c sc
z
iznad slova, na primjer:
a, b, c, d, e, . . .
Ako elimo naglasiti koja je poetna, a koja krajnja taka vektora tada
z
c
c
vektore obiljeavamo sa dva velika slova i strelicom iznad njih, na primz


jer: AB, P Q, CD, . . . , gdje prvo slovo oznaava poetak, a drugo slovo kraj
c
c
vektora.
1

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

a
P
Q
Duina vektora a naziva se intenzitet ili modul vektora a i obiljeava se
z
z
sa |a|. Vektor iji je intenzitet jednak nuli naziva se nula-vektor i oznaavamo
c
c
ga sa 0. Vektor iji je intenzitet jednak jedinici naziva se jedinini vektor ili
c
c
ort. Jedinini vektor vektora a oznaava se sa ort a ili a0 . Za dva vektora a
c
c
i b kaemo da su kolinearna ako pripadaju istim ili paralelnim pravim.
z
Posmatrajmo dva vektora a i b, zbir vektora a + b raunamo po pravilu
c
paralelograma, na nain prikazan na sljedeoj slici.
c
c

D
b

a+

b
B

Za sabiranje vektora vae sljedea svojstva:

z
c
1. a + b = b + a

(zakon komutacije)

2. (a + b) + c = a + (b + c)

(zakon asocijacije)

3. a + 0 = 0 + a = a

(zakon identiteta)

4. a + (a) = 0

(zakon inverzije)

Proizvod vektora a i skalara je vektor a istog pravca kao i vektor a,

intenzitet mu je |||a|, a smjer mu je isti kao i vektora a, ako je > 0,
odnosno suprotan smejru vektora a, ako je < 0.
Neka su i, j jedinini vektori x i y ose redom, kao na slici
c
2

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c
y
by
b

ay

j
bx

ax

Tada vektor a mozemo zapisati na sljedei nain a = ax i + ay j = (ax , ay ).

c
c
z
M3
M
k

M2

O
i

M1
M

Poto su M1 , M2 , M3 ortogonalne projekcije take M na koordinatne ose,

s
c
onda je kao to se i vidi sa predhodne slike
s

OM = OM1 + OM2 + OM3

jer je:
te je:

M1 M = OM2

i M M = OM3 ,

OM1 = xi, OM2 = y j,

3

OM3 = z k,

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

gdje su x, y i z tri realna broja koji potpuno odreduju poloaj take M, ili
z
c

pravougle koordinate vektora OM. Prema tome vektor OM moemo zapisati

z
pomou pravouglih koordinata u obliku:
c

OM = xi + y j + z k,
a njegov intenzitet raunamo po formuli
c

|OM| =

x2 + y 2 + z 2 .

Ako se vektor projektuje ortogonalno na koordinatne ose dobit emo:

c

x = |OM| cos , y = |OM| cos , z = |OM| cos ,

(1.1)

gdje su , i uglovi koje vektor |OM| zaklapa sa koordinatnim osama.

Kvadriranjem a zatim sabiranjem jednakosti (1.1) i imajui uvidu da je
c
2

2
2
2
|OM| = x + y + z , dobit emo da je:
c
cos2 + cos2 + cos2 = 1
Linearna kombinacija vektora ai (i = 1, 2, 3, . . . , n) je vektor oblika
n

1 a1 + 2 a2 + . . . + n an =

i ai .

(1.2)

i=1

Za vektore ai (i = 1, 2, 3, . . . , n) kaemo da su linearno nezavisni ako iz

z
i ai slijedi i = 0 za svako i = 1, 2, 3, . . . , n, ako je bar jedan od brojeva

i=1

i razliit od nule tada za vektore ai (i = 1, 2, 3, . . . , n) kaemo da su linearno

c
z
zavisni. Za dva vektora a = ax i + ay j + az k i b = bx i + by j + bz k kaemo da
z
su kolinearna ako vrijedi a = b, odakle se dobije da je
ax
ay
az
=
=
= .
bx
by
bz
Jedinini vektor vektora a racunamo po formuli
c
a0 =

a
.
|a|

Primjer 1.1.1 Ako stranice jednakostraninog trougla uzmemo za vektore,

c
da li su ti vektori jednaki?
4

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

Rjeenje: Nisu, jer iako vektori strana imaju iste intenzitete, oni nemaju isti
s
pravac i smjer, pa nisu ispunjeni uslovi jednakosti vektora.
Primjer 1.1.2 Ispitati linearnu nezavisnost vektora a = 2i + j + 4k, b =
7i + 5j k i c = 2i + j.
Rjeenje: Formirajmo linearnu kombinaciju vektora a, b i c,
s
a + b + c = 0.
Nakon zamjene vektora a, b i c dobijamo
(2i + j + 4k) + (7i + 5j k) + (2i + j) = 0.
Nakon sredivanja dobijamo
(2 + 7 + 2)i + ( + 5 + )j + (4 )k = 0.
Da bi posljednja jednakost bila zadovoljena mora biti
2 + 7 + 2 = 0
+ 5 + = 0
4 = 0
Dobijeni sistem je homogeni, izraunajmo njegovu determinantu
c
D=

2 7 2
1
5 1
4 1 0

= 16 = 0.

Kako je determinanta sistema razliita od nule to posljednji sistem ima samo

c
trivijalno rjeenje (, , ) = (0, 0, 0). Odnosno dati vektori su linearno nezas
visni.
Primjer 1.1.3 Razloiti vektor a u pravcu vektora b i c, ako je:
z
a = 3p 2q, b = 2p + q, c = 7p 4q,
Rjeenje: Razloen vektor a u pravcu vektora b i c glasi:
s
z
a = b + c,
gdje su i realni parametri koje treba odredit.
3p 2q = (2p + q) + (7p 4q)
= 2p + q + 7p 4q
= (2 + 7)p + ( 4)q.
5

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

Da bi posljednja relacija bila identiki jednaka moraju odgovarajui koecic

c
jenti biti jednaki, tj.
2 + 7 = 3
4 = 2.
Rjeavanjem dobijenog sistema jednaina dobijamo da je = 2 i = 1, pa
s
c
razloen vektor a u pravcu vektora b i c glasi:
z
a = 2b + c.
Primjer 1.1.4 Dati su vektori u = (1, 9, 5), v = (0, 4, 6) i w = (1, 3, 0).
Razloiti vektor a = (2, 3, 1) u pravcu vektora u, v i w.
z
Rjeenje: Razloen vektor a u pravcu vektora u, v i w glasi:
s
z
a = u + v + w,
gdje su , i realni parametri koje treba odredit.
(2, 3, 1) = (1, 9, 5) + (0, 4, 6) + (1, 3, 0)
= (, 9, 5) + (0, 4, 6) + (, 3, 0)
= ( + , 9 4 + 3, 5 + 6)
Da bi posljednja relacija bila identiki jednaka moraju odgovarajui koecic
c
jenti biti jednaki, tj
+ = 2
9 4 + 3 = 3
5 + 6 = 1

11
21
Rjeavanjem dobijenog sistema jednaina dobijamo da je = , =
s
c
8
16
27
i=
pa razloen vektor a u pravcu vektora u, v i w glasi:
z
8
11
21
27
a = u v + w.
8
16
8

1.1.2

Proizvod vektora

Denicija 1.1.1 Skalarnim ili unutranjim proizvodom vektora a i b, u ozs

naci a b, nazivamo skalar koji je jednak proizvodu intenziteta tih vektora i
kosinusa ugla koji oni zaklapaju:
a b = |a| |b| cos (a, b).
6

(1.3)

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

Iz formule (1.3) slijedi da je kosinus ugla izmedu vektora a i b dat formulom

cos (a, b) =

ab

|a| |b|

Teorem 1.1.1 Skalarni proizvod dva vektora a = (ax , ay , az ) i b = (bx , by , bz ),

jednak je zbiru proizvoda odgovarajuih koordinata tj.
c
a b = ax bx + ay by + az bz .
Teorem 1.1.2 Dva vektora a = (ax , ay , az ) i b = (bx , by , bz ) su ortogonalna
ako i samo ako je njihov skalarni proizvod jednak nuli:
a b = 0 ax bx + ay by + az bz = 0.
Denicija 1.1.2 Vektorski proizvod dva vektora a i b, koji obiljeavamo sa
z
a b, je vektor denisan na sljedei nain:
c
c
1. vektor c = a b okomit (normalan) je na ravan koju odreduju vektori
a i b,
2. smjer vektora c = a b je takav da uredena trojka (a, b, c) obrazuje
triedar desne orjentacije,
3. intenzitet |a b| vektora a b jednak je mjernom broju povrine pars
alelograma konstruisanog nad vektorima a i b :
|a b| = |a| |b| sin (a, b).

c
b

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

Uslov kolinearnosti dva vektor a i b je

a b = 0.
Vektorski proizvod vektora a = ax i + ay j + az k = (ax , ay , az ) i b = bx i + by j +
bz k = (bx , by , bz ), moemo izraunati na sljedei nain
z
c
c
c
i j k
ax ay az .
bx by bz

ab=
Osobine vektroskog proizvoda:
1. a b = (b a),
2. ( a) ( b) = (a b),

3. i i = j j = k k = 0, i j = k, j k = i, k i = j,
j i = k, k j = i, i k = j,

j
i
+

4. (a + b) c = a c + b c.
Denicija 1.1.3 Mjeoviti proizvod tri vektora a = ax i+ay j+az k = (ax , ay , az ),
s
b = bx i + by j + bz k = (bx , by , bz ), i c = cx i + cy j + cz k = (cx , cy , cz ) je broj
koji je jednak skalarnom proizvodu vektora a i b c. Raunamo ga na sljedei
c
c
nain:
c
ax ay az
a (b c) = bx by bz .
cx cy cz
Apsolutna vrijednost mjeovitog proizvoda tri nekomplanarna vektora jeds
naka je zapremini paralelopipeda konstruisanog nad tim vektorima, tj.
V = |a (b c)|.
8

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

a
c
b
Vektori a = ax i + ay j + az k = (ax , ay , az ), b = bx i + by j + bz k = (bx , by , bz ), i
c = cx i + cy j + cz k = (cx , cy , cz ) su komplanarni (pripadaju istoj ravni) ako i
samo ako je
a (b c) = 0.
Primjer 1.1.5 Odredti skalarni proizvod vektora a = 2i 3j + 3k i b =
3i + j 4k gdje su i, j i k medusobno okomiti ortovi.
Rjeenje:
s
a b = (2i 3j + 3k) (3i + j 4k)
= 2 (3) + (3) 1 + 3 (4)
= 21.
Primjer 1.1.6 Odrediti skalarni proizvod vektora a = 2m 3n i b = m +

2n, ako je |m| = 2, |n| = 3 i ugao izmedu vektora m i n, (m, n) = .

3
Rjeenje:
s
ab =
=
=
=

(2m 3n) (m + 2n)

2| m|2 + 4m n + 3n m 6| n|2
2 22 + 7m n 6 32 = 62 + 7m n

62 + 7|m| |n| cos (m, n) = 62 + 7 2 3 cos

3
1
= 62 + 42 = 41.
2

Primjer 1.1.7 Odrediti parametar m tako da intenziteti vektora a = (2m , m, m

1) gdje je = 0 i b = (m + 1, m 2, 0) budu jednaki, zatim nai sinus ugla
c
izmedu njih.
9

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

Rjeenje: Po uslovu zadatka mora biti

s
|a| = |b| |a|2 = |b|2 (2m )2 + m2 + (m 1)2 = (m + 1)2 + (m 2)2 .
Odnosno nakon sredivanja
42m = 4 2m = 1 m = 0.
Za ovu vrijednost parametra m dati vektori imaju oblik
a = (2, 0, 1)

b = (1, 2, 0).

Odrdimo prvo pomou skalarnog proizvoda kosinus ugla izmedu ova dva vekc
tora:
ab
a b = |a| |b| cos cos =
.
|a| |b|
Kako je

to je

a b = (2, 0, 1) (1, 2, 0) = 2 1 + 0 (2) + (1) 0 = 2,

|a| = 22 + 02 + (1)2 = 5,
|b| = 12 + (2)2 + 02 = 5,
2
cos = .
5

Odavde i iz
2

sin + cos = 1 sin =

cos2

2
5

21
.
5

Primjer 1.1.8 Odrediti realni parametar tako da vektori a = 2i 3j i

b = i + 4j budu medusobno okomiti.
Rjeenje: Uslov okomitosti vektora a i b je a b = 0.
s
Odavde je
ab = 0
(2i 3j) (i + 4j) = 0
2 12 = 0 = 6.
Primjer 1.1.9 Dati su vektori a = p + 17q i b = 3p q, gdje je |p | = 2,
2
|q | = 5, a ugao izmedu p i q je =
. Odrediti koecijent tako da vektori
3
a i b budu medusobno okomiti.
10

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

Rjeenje: Zbog uslova okomotosti vektora a i b je a b = 0. Skalarni proizvod

s
vektora a i b dat je sa
a b = (p + 17q) (3p q)
= 3p p + (51 )p q 17q q = 0.
Kako je
p p = |p| |p| cos(0) = |p|2 = 4,
2
3

p q = |p| |q| cos

to je

=25

1
2

= 5,

q q = |q| |q| cos(0) = |q|2 = 25,

a b = 12 + (51 ) (5) 17 25 = 17 680 = 0.

Odavde dobijamo da je = 40.

Primjer 1.1.10 U trouglu ABC ije su stranice BC = 5, CA = 6 i

c

AB = 7, nai skalarni proizvod vektora BA i BC.

c
Rjeenje:
s

C
5
6

Po deniciji skalarnog proizvoda je

BA BC = |BA| |BC| cos .

Primjenom kosinusne teoreme imamo
2

AB + BC CA
49 + 25 36
19
cos =
=
= ,
275
35
2 AB BC

pa je traeni skalarni proizvod

z

19
BA BC = 7 5
= 19.
35
11

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

Primjer 1.1.11 Nai brojnu vrijednost izraza: |a|2 + 3a b 2b c + 1, ako

c
je:
a = 4m n, b = m + 2n i c = 2m 3n,
gdje je:

|m|2 = 4, |n|2 = 1 i (m, n) =

Rjeenje: Poto je (m, n) =
s
s

.
2

to slijedi da je m n = 0, pa e biti:
c
2

|a|2 = = a a = (4m n) (m + 2n) = 16|m|2 8m n + |n|2 = 65

a b = (4m n) (m + 2n) = 4|m|2 + 7m n 2|n|2 = 14

b c = (m + 2n) (2m 3n) = 2|m|2 + m n 6|n|2 = 2.

Prema tome imamo da je:

|a|2 + 3a b 2b c + 1 = 65 + 3 14 2 2 + 1 = 104.
Primjer 1.1.12 U jednoj taki djeluju sile F1 i F2 pod uglom od 120 pri
c
emu su intenziteti sila |F1 | = 7 i |F2 | = 4. Izraunati intenzitet rezultujue
c
c
c
sile F .

Rjeenje:
s

F1

F1
F = F1 + F2 .
|F |2 = F F = (F1 + F2 ) (F1 + F2 )
= |F1 |2 + 2 F1 F2 + |F2 |2

= 72 + 2 |F1 | |F2 | cos 120 + 42

1
= 49 + 2 7 4
+ 16 = 37.
2

Odnosno, intenzitet rezultujue sile F je |F | = 37.

c
12

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

Primjer 1.1.13 Koji ugao obrazuju jedinini vektori p i q, ako se zna da su

c
vektori a = p + 2q i b = 5p 4q uzajamno okomiti?
Rjeenje: Iz uslova okomitosti vektora a i b je:
s
a b = (p + 2q) (5p 4q) = 0,
ili nakon sredivanja
5|p| 2 + 6p q 8|q| 2 = 0.

(1.4)

Kako su p i q jedinini vektori, to vrijedi:

c
|p| 2 = |q| 2 = 1 i pq = |p||q| cos = cos ( ugao izmedu vektora p i q).
Zbog toga jednaina (1.4) postaje
c
1
cos = ,
2
a odavde je traeni ugao
z
=

.
3

Primjer 1.1.14 Dati su vektori u = (6, 1, 1), v = (0, 3, 1) i w = (2, 3, 5).

Odrediti parametar t tako da vektori u + tv i w budu medusosbno okomiti.
Rjeenje: Da bi dva vektora bila medusobno okomita, njihov skalarni proizvod
s
mora biti jednak nuli. Zato je
(u + tv) w = 0.
Skalarni proizvod vektora je distributivan u odnosu na zbir, zato posljednja
jednaina postaje
c
u w + tv w = 0 t =

uw
.
vw

Kako je
u w = (6, 1, 1) (2, 3, 5) = 12 + 3 + 5 = 4,
v w = (0, 3, 1) (2, 3, 5) = 0 + 9 5 = 4,
to je
t=

4
= 1.
4
13

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

Primjer 1.1.15 Izraunati komponente m i n tako da vektori

c
a = (m, 5, 1)

b = (3, 1, n)

budu kolinearni.
Rjeenje: Uslov kolinearnosti vektora a i b moemo izraziti u obliku:
s
z
a = b,
gdje je proizvoljan realan broj. Iz
a = b (ax , ay , az ) = (bx , by , bz ),
odnosno
ax = bx ,

ay = by ,

az = bz .

Eliminacijom parametra dobijamo

ax
ay
az
=
= ,
bx
by
bz
to znai da su komponente kolinearnih vektora proporcionalne.
s
c
Za date vektore taj uslov glasi:
m
5
1
= = .
3
1
n
Odavdje slijedi
m
= 5 m = 15,
3

1
1
=5n= .
n
5

Primjer 1.1.16 Odrediti vektorski proizvod vektora a = i + j i b = 2i + j,

gdje su i i j medusobno okomiti ortovi.
Rjeenje:
s
Primjer 1.1.17 Odrediti visinu hb sputenu iz vrha B trougla ABC sa
s
vrhovima A(1, 2, 8), B(0, 0, 4) i C(6, 2, 0).
Rjeenje:
s
B

c
hb

b
14

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

Vektori AB i AC su

AB = (0 1)i + (0 (2))j + (4 8)k = i + 2j 4k,

AC = (6 1)i + (2 (2))j + (0 8)k = 5i + 4j 8k.

Povrinu trougla moemo raunati po formuli
s
z
c

|AC| hb
b hb
P =
=
.
2
2

(1.5)

Medutim, povrinu trougla moemo izraunati primjenom vektora na sljedei

s
z
c
c
nain
c
i j k

1
1
1
P = |AB AC| = | 1 2 4 | = |28j 14k| = 7|2j + k| = 7 5.
2
2
2
5 4 8
Sada je na osnovu formule (1.5)
2P
hb = =

|AC|

27 5
2
=
21.
3
52 + 42 + (8)2

Primjer 1.1.18 Dati su vektori a = (8, 4, 1) i b = (2, 2, 1). Nai:

c
(a) Vektorski proizvod c = a b.
(b) Povrinu paralelograma odredenog vektorima a i b.
s
(c) Visinu paralelograma koja odgovara stranici koju odreduje vektor a.
(d) Povrinu trougla odredenog vektorima a i b.
s
Rjeenje:
s
(a) Vektorski proizvod vektora a i b raunamo pomou determinante:
c
c
c=ab =

i j i
ax ay az
bx by bz

i j i
8 4 1
2 2 1

= i(4 + 2) j(8 2) + k(16 8) =

= 6i 6j 24k.
(b)
15

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

ha

Povrina paralelograma konstruisanog nad vektorima a i b jednaka je

s
intenzitetu vektorskog proizvoda a b, znai:
c

P = |a b| = 62 + (6)2 + (24)2 = 18 2.

(c) Iz (b) znamo da je P = |a b| = 18 2, a sa druge strane znamo da

povrinu paralelograma moemo raunati i po formuli
s
z
c
P = a ha = |a| ha . Dakle, imamo

18 2
|a b|
=
= 2 2.
P = |a b| = |a| ha ha =
|a|
8 2 + 42 + 12
(d) Povrina trougla jednaka je polovini povrine paralelograma konstrus
s
isanog nad istim vektorima:

1
1
P = |a b| = 18 2 = 9 2.
2
2
Primjer 1.1.19 Neka je a b = c d i a c = b d. Pokazati da su vektori
a d i b c kolinearni.
Rjeenje: Kolinearnost vektora a d i b c pokazat emo tako to emo
s
c
s c
dokazati da je njihov vektorski proizvod jednak nuli. Imamo:
(a d) (b c) = a b a c d b + d c.
Iskoristimo li uslove date u zadatku imamo:
(a d) (b c) = c d b d d b + d c.
Kako je
slijedi

c d = d c

d b = b d,

(a d) (b c) = d c + d b d b + d c = 0,
to dokazuje kolinearnost vektora a d i b c.
s
16

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

Primjer 1.1.20 Dokazati da je

(a b) (a + b) = 2(a b)
i objasniti geometrijsko znaenje tog identiteta.
c
Rjeenje:
s
(a b) (a + b) = a a + a b b a b b.
Kako je
aa=bb=0

a b = b a,

to je
(a b) (a + b) = 2(a b).
Intenzitet lijeve strane dokazanog identiteta je povrina paralelograma kons
struisanog nad dijagonalama datog paralelograma. Ova povrina je dva puta
s
vea od povrine datog paralelograma.
c
s

C
b
a+
a

b
A

Primjer 1.1.21 Neka je |a| = |b| = 5 i ugao izmedu vektora a i b jednak .

4
Nai povrinu paralelograma konstruisanog nad vektorima:
c
s
2b a

3a + 2b.

Rjeenje: Povrina paralelograma je intenzitet vektorskog prozvoda

s
s
(2b a) (3a + 2b) = 6 b a + 4 b b 3 a a 2 a b.
Kako je
b b = 0,

aa=0

b a = a b,

to je
(2b a) (3a + 2b) = 8 (b a).
17

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

Dakle
P = |(2b a) (3a + 2b)| = |8 (b a)| =

= 8|b| |a| sin(b, a) = 8 5 5 sin =

4

2
= 200
= 100 2.
2
Primjer 1.1.22 Dati su vektori a = (1, 1, 1), b = (1, 1, 0) i c = (1, 1, 0).
Odrediti vektor x iz uslova:
xb= c

x a = 3.

Rjeenje: Neka je
s
x = x1 i + x2 j + x3 k.
Tada je
xb=

i j k
x1 x2 x3
1 1 0

= x3 i + x3 j + (x1 x2 )k

i
x a = x1 + x2 + x3 .
Pa dati uslovi glase
x3 i + x3 j + (x1 x2 )k = i j,
x1 + x2 + x3 = 3.
Iz prvog uslova izjednaavajui odgovarajue komponente dobijamo
c
c
c
x3 = 1

x1 = x2 .

Ako ovo uvrstimo u drugi uslov dobijamo

2x1 1 = 3 x1 = 2, x2 = 2.
Prema tome traeni vektor x je
z
x = 2i + 2j k = (2, 2, 1).
Primjer 1.1.23 Izraunati zapreminu paralelopipeda kojeg obrazuju vektori
c
a = i 3j + k,

b = 2i + j 3 k
18

c = i + 2j + k.

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

Rjeenje: Zapremina paralelopipeda konstruisanog nad vektorima a, b i c

s
jednaka je mjeovitom proizvodu tih vektora.
s

c
a

V =

ax ay az
bx by bz
cx cy cz

1 3 1
2 1 3
1 2
1

= 25.

Primjer 1.1.24 Odrediti parametar t tako da zapremina paralelopipeda obrazovanog vektorima a = (8, 4, 1), b = (2, 3, 6) i c = (t, 2, 1) bude jednaka 150.
Rjeenje: Zapremina paralelopipeda obrazovanog vektorima a, b i c jednaka
s
je mjeovitom proizvodu ovih vektora.
s
V

= a (b c) =
ax ay az
=
bx by bz
cx cy cz
= 21t + 108.

8 4 1
2 3 6
t 2 1

Kako je po uslovu zadatka V = 150, to je

21t + 108 = 150 t = 2.
Primjer 1.1.25 Izraunati visinu paralelopipeda kojeg obrazuju vektori
c
a = 3i + 2j 5k,

b = i j + 4k

c = i 3j + k.

Rjeenje: Zapreminu paralelopipeda razapetog vektorima a, b i c moemo

s
z
izraunati pomou mjeovitog proizvoda
c
c
s
V = (a b) c.

(1.6)

S druge starne znamo da je V = B H, gdje je B povrina osnove pars

alelopipeda, a H njegova visina. Budui da je u naem sluaju osnova parc
s
c
alelopipeda paralelogram odreden vektorima a i b, to je B = |a b|. Tada
je
V = B H = |a b| H.
(1.7)
19

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

Iz jednaina (1.6) i (1.7) slijedi

c
H=

(a b) c
|a b|

(1.8)

Kako je
(a b) c =
i
ab=
odnosno
|a b| =

3 2 5
1 1 4
1 3 1

i j
k
3 2 5
1 1 4

= 49,

= 3i 17j 5k,

32 + (17)2 + (5)2 =

323.

Uvrtavanjem dobijenih rezultata u (1.8) dobijamo

s
49
.
H=
323
Primjer 1.1.26 Odrediti parametar tako da zapremina tetraedra konstru2
isanog nad vektorima a, b i c iznosi , gdje je
3
a = i + j 2k,

b = 2i + j k,

1
c=i k
3

Rjeenje: Zapreminu tetraedra konstruisanog nad vektorima a, b i c raunamo

s
c
po formuli
1
(1.9)
V = |(a b) c|
6
Kako je
1 1 2
4
(a b) c = 2 1 1 = .
3
0
3
Sada uvrtavanjem u (1.9) imamo
s

2
1 4
= ,
3
6 3
odnosno
|| = 3 a1 = 3 i a2 = 3.
20

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

Primjer 1.1.27 Pokazati da su vektori

a = i + 3j + 2k,

b = 2i 3j 4k,

c = 3i + 12j + 6k

komplanarni i napisati vektor c kao linearnu kombinaciju vektora a i b.

Rjeenje: Kako je
s
a (b c) =

1 3
2
2 3 4
3 12
6

= 0,

to slijedi da su vektori a, b i c komplanarni.

Od tri komplanarna vektora bilo koji moe biti predstavljen kao linearna
z
kombinacija druga dva vektora. Napiimo vektor c kao linearnu kombinaciju
s
vektora a i b, tj.
c = a + b.
Ista relacija mora da vrijedi i za odgovarajue komponente:
c
3 = + 2
12 = 3 3
6 = 2 4
Dati sistem od tri jednaine sa dvije nepoznate je saglasan zbog komplac
narnosti vektora, a njegovo jedinstveno rjeenje je
s
= 5 i = 1.
Odakle dobijamo da je c = 5a + b.
Primjer 1.1.28 Izraunati zapreminu tetraedra iji su vrhovi take A(0, 0, 0), B(3, 4, 1), C(2, 3, 5)
c
c
c
i D(6, 0, 3).

Rjeenje:
s

21

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

Zapreminu tetraedra moemo izraunati koristei formulu

z
c
c

V =

1
AD (AB AC) .
6

Formirajmo vektore koji ine ivice tetraedra:

c

AB = (3 0, 4 0, 1 0) = (3, 4, 1)

AC = (2 0, 3 0, 5 0) = (3, 2, 5)

AD = (6 0, 0 0, 3 0) = (6, 0, 3),
sada je traena zapremina
z

1.2
1.2.1

1
AD (AB AC)
6
3 4 1
1
3 2 5
=
6
6 0 3
1
150 = 25.
=
6
=

Prva i ravan u prostoru

Ravan u prostoru

Poloaj ravni u odnosu na prostorni koordinatni sistem najee se odreduje

z
c sc

na sljedei nain. Povuemo kroz koordinatni poetak O normalu n = OP ,

c
c
c
c
gdje je P podnoje normale na .
z
Sa n0 = {cos , cos , cos } oznaimo jedinini vektor normale n, a vektor
c
c
poloaja proizvoljne take M(x, y, z) koja pripada ravni sa r = {x, y, z}.
z
c
Projekcija vektora poloaja r proizvoljne atke M ravni na vektor n0 bie
z
c
c
p jer je OMP pravougli.
22

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

M(x, y, z)
n
r
n0

P
y

Prema tome za svaku taku ravni vrijedi

c
r n0 = p.

(1.10)

Dobijena jednaina ravni napisana u vektorskom obliku zove se normalni

c
oblik jednaine ravni jer u njoj dolazi od izraaja ort n0 normale n.
c
z
U skalarnom obliku ta jednaina ravni glasi:
c
x cos + y cos + z cos p = 0.

(1.11)

Opti oblik jednaine ravni glasi:

s
c
Ax + By + Cz + D = 0,

(1.12)

gdje je n = (A, B, C) vektor normale ravni.

Ako su ravni:
A1 x + B1 y + C1 z + D1 = 0 i

A2 x + B2 y + C2 z + D2 = 0

paralelne onda su im vektori normale n1 = (A1 , B1 , C1 ) i n2 = (A2 , B2 , C2 )

kolinearni, pa su im odgovarajue koordinate proporcionalne tj.
c
A1
B1
C1
=
=
= .
A2
B2
C2
23

(1.13)

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

Ako su pak, date ravni medusobno normalne (okomite), onda su njihovi

vektori normale n1 = (A1 , B1 , C1 ) i n2 = (A2 , B2 , C2) medusobno normalni,
pa im je skalarni proizvod jednak nuli, tj. vrijedi:
A1 A2 + B1 B2 + C1 C2 = 0.
Ako ravan Ax + By + Cz + D = 0 nije paralelna ni sa jednom koordinatnom
osom, onda ona od koordinatnih osa odsijeca odsjeke:
c

n
l O

m
y

D
D
D
, m= , n= ,
A
B
C
pa se jednania ravni moe zapisati u tzv. segmentnom obliku:
c
z
l=

x
y
z
+ + = 1.
l
m n
Jednaina ravni odredene sa tri nekolinearne take M1 (x1 , y1 , z1 ), M2 (x2 , y2 , z2 )
c
c
i M3 (x3 , y3 , z3 ) glasi
x x1 y y1 z z1
x2 x1 y2 y1 z2 z1
x3 x1 y3 y1 z3 z1

= 0,

gdje su x, y, z tekue koordinate.

c
Rastojanje take A(x1 , y1 , z1 ) od ravni Ax + By + Cz + D = 0 raunamo po
c
c
formuli
Ax0 + By0 + Cz0 + D

d=
.
A2 + B 2 + C 2
24

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

Primjer 1.2.1 Kolike odsjeke odsijeca ravan 3x + 5y 4z 3 = 0 od koorc

dinatnih osa?
Rjeenje: Odsjeci koje data prava odsijeca od koordinatnih osa su:
s
c
l=

D
D
D
, m= , n= .
A
B
C

Pa je

3
D
3
3
D
=
= 1, m = =
= ,
A
3
B
5
5
D
3
3
n= =
= .
C
4
4
Primjer 1.2.2 Nai presjeke ravni x+2y z 4 = 0 sa koordinatnim osama
c
i koordinatnim ravnima.
l=

Rjeenje: Svedimo datu jednainu na segmentni oblik:

s
c
x + 2y z 4 = 0 x + 2y z = 4/ : 4
x y
z
x 2y z
+
=1
+ +
= 1,
4
4
4
4 2 4

odavdve vidimo da su odsjeci na koordinatnim osam l = 4, m = 2 i n = 4.

c
Medutim, jednaine presjeka koodrinatnih ravni XOY, Y OZ i ZOX doc
bijamo na sljedei nain.
c
c
Presjek ravni x+2y z 4 = 0 i XOY (z = 0) dobijamo tako to rijeimo
s
s
sljedei sistem:
c
x + 2y z 4 = 0
z = 0.
Odakle dobijamo da je jednaina presjeka sa XOY ravni x + 2y 4 = 0.
c
Presjek ravni x+ 2y z 4 = 0 i Y OZ (x = 0) dobijamo tako to rijeimo
s
s
sljedei sistem:
c
x + 2y z 4 = 0
x = 0.
Odakle dobijamo da je jednaina presjeka sa Y OZ ravni 2y z 4 = 0.
c
Presjek ravni x+2y z 4 = 0 i ZOX (y = 0) dobijamo tako to rijeimo
s
s
sljedei sistem:
c
x + 2y z 4 = 0
y = 0.
Odakle dobijamo da je jednaina presjeka sa ZOX ravni x z 4 = 0.
c
25

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

Primjer 1.2.3 Sastaviti jednainu ravni koja prolazi:

c
a) kroz taku K(2, 5, 3) i paralelna je sa koordinatom ravni XOZ,
c
b) kroz taku L(3, 1, 2) i osu OZ,
c
c) kroz take M(4, 0, 2) i N(5, 1, 7), a paralelna je osi OX.
c
Rjeenje:
s
a) Jednaina ravni koja prolazi takom K(2, 5, 3) glasi:
c
c
A(x 2) + B(y + 5) + C(z 3) = 0.
Njen vektor normale je n = (A, B, C). Poto je traena ravan paralelna sa
s
z
ravni XOZ (y = 0), iji je vektor normale n1 = (0, 1, 0), to su njihovi vektori
c
normale kolinearni tj. vrijedi
(A, B, C) = (0, 1, 0) A = 0, B = , C = 0,
pri emu je proizvoljan realan broj. Sada je jednaina traene ravni
c
c
z
B(y + 5) = 0 y + 5 = 0.
b) Kako traena ravan prolazi takom L(3, 1, 2) to njene koordinate zadoz
c
voljavaju optu jednainu ravni:
s
c
Ax + By + Cz + D = 0 3A + B 2C + D = 0.

(1.14)

S obzirom da ona prolazi i kroz osu OZ, to svaka taka sa ose OZ pripada
c
traenoj ravni. Take koje pripadaju osi OZ su oblika (0, 0, z). Uzmimo take
z
c
c
P (0, 0, 1) i Q(0, 0, 2) koje pripadaju osi OZ, te take pripadaju i traenoj
c
z
ravni pa je
0 A + 0 B + C + D = 0 C + D = 0,
0 A + 0 B + 2C + D = 0 2C + D = 0.
Rjeenja posljednjeg sistema su C = 0 i D = 0. Uvrtavanjem ovih vrijedosti
s
s
u jednainu (1.14) dobijamo 3A + B = 0 B = 3A. Ako sada uvrstimo
c
dobijene vrijednosti u optu jednainu ravni dobijamo:
s
c
Ax + By + Cz + D = 0 Ax + 3Ay = 0/ : A x + 3y = 0,
traena jednaina ravni.
z
c
26

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

c) Kako traena ravan Ax + By + Cz + D = 0 sadri take M(4, 0, 2) i

z
z c
N(5, 1, 7), to koordinate datih taaka zadovoljavaju jednainu traene ravni,
c
c
z
odnosno dobijamo sljedei sistem:
c
4A 2C + D = 0
5A + B + 7C + D = 0.
Kako je traena ravan paralelna osi OX, to je njen vektor normale n =
z
(A, B, C) okomit sa jedininim vektorom i = (1, 0, 0) ose OX. Odnosno
c
ni = 0
(A, B, C) (1, 0, 0) = 0
A = 0.
Uvrtavanjem dobijene vrijednosti u posljednji sistem dobijamo:
s
2C + D = 0 D = 2C
B + 7C + D = 0
Iz druge jednaine dobijamo B + 7C + 2C = 0 B = 9C. Uvrtavanjem
c
s
dobijenih vrijednosti u potu jednainu dobijamo:
s
c
Ax + By + Cz + D = 0 9Cy + Cz + 2C = 0/ : C 9y + z + 2 = 0
je traena jednaina ravni.
z
c
Primjer 1.2.4 Sastaviti jednainu ravni koja prolazi kroz taku A(2, 1, 1)
c
c
i koja normalna je na vektor a = {1, 2, 3}.
Rjeenje: Jednaina ravni koja prolazi kroz taku A(2, 1, 1) glasi:
s
c
c
A(x 2) + B(y 1) + C(z + 1) = 0.
S obzirom da je traena ravan normalna na vektor a = {1, 2, 3}, to je njen
z
vektor normale n = {A, B, C} kolinearan sa vektorom a = {1, 2, 3}, pa su
im odgovarajue koordinate proporcionalne, tj.:
c

Odnosno

A
B
C
=
=
= .
1
2
3
A = , B = 2, C = 3.

Ako dobijene vrijednosti uvrstimo u jednainu A(x2)+B(y1)+C(z+1) =

c
0, dobijamo traenu jednainu ravni
z
c
(x 2) 2(y 1) + 3(z + 1) = 0/ :
x 2y + 3z + 3 = 0.
27

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

Primjer 1.2.5 Sastaviti jendainu ravni koja prolazi kroz taku A(3, 4, 5)
c
c
i paralelna je sa vektorima a = {3, 1, 1} i b = {1, 2, 1}.
Rjeenje: Jednaina ravni kroz datu taku A glasi:
s
c
c
A(x 3) + B(y 4) + C(z + 5) = 0.
S obzirom da je ova ravan paralelna sa vektorima a i b, to je njen vektor
normale n = {A, B, C} normalan na oba vektora, pa je n = a b.

n
a

Odnosno,
n= ab =

i j
k
3 1 1
1 2 1

= i 4j 7k = {1, 4, 7}.

Prema tome, traena jednaina ravni glasi:

z
c
1(x 3) 4(y 4) 7(z + 5) = 0/ (1)
(x 3) + 4(y 4) + 7(z + 5) = 0 x 3 + 4y 16 + 7z + 35 = 0,
odnosno x + 4y + 7z + 16 = 0.
Primjer 1.2.6 Sastaviti jednainu ravni koja prolazi kroz taku A(7, 5, 1)
c
c
i odsijeca na koordinatnim osama jednake odsjeke.
c
Rjeenje: Jednaina ravni kroz datu taku A glasi:
s
c
c
A(x 7) + B(y + 5) + C(z 1) = 0.
28

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

Kako traena prava odsijeca na koordinatnim osama jednake odsjeke to je

z
c
l=

D
D
D
=m= =n= ,
A
B
C

odakle je

D
D
D
= = A = B = C.
A
B
C

Dakle, jednaina traene ravni glasi A(x 7) + A(y + 5) + A(z 1) = 0.

c
z
Nakon dijeljenja sa A dobijamo x + y + z 3 = 0.
Primjer 1.2.7 Sastavite jednainu ravni koja je od koordinatnog poetka
c
c
udaljena za 6 jedinica i iji su odsjeci na koordinatnim osama vezani relacijom
c
c
l : m : n = 1 : 3 : 2.
Rjeenje: Iz date proporcije dobija se:
s
l:m = 1:3
l:n = 1:2
tj. m = 3l i n = 2l. Zamjenom dobijenih vrijednosti za m i n u segmentni
oblik jednaine ravni:
c
y
z
x
+ + =1
l
m n
x
y
z
+
+
= 1/ 6l 6x + 2y + 3z 6l = 0. Iz relacije za
dobijamo:
l
3l
2l
udaljenost ravni od koordinatnog poetka O(0, 0, 0) dobijamo:
c
d=

Ax0 + By0 + Cz0 + D

| 6l|

= 6,
A2 + B 2 + C 2
6 2 + 22 + 32

| 6l|
= 6 l = 7. Dobili smo dva rjeenja za l, odnosno postoje
s
49
dvije ravni koje zadovaljavaju traene uslove zadatka, to su ravni:
z
odnosno

6x + 2y + 3z + 42 = 0 i 6x + 2y + 3z 42 = 0.
Primjer 1.2.8 Izraunati visinu HS piramide iji su vrhovi u takama
c
c
c
S(0, 6, 4), A(3, 5, 3), B(2, 11, 5) i C(1, 1, 4).
29

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

Rjeenje:
s
S

Hs

Traena visina Hs je udaljenost take S od ravni odredene sa takama A, B

z
c
c
i C. Jednaina ravni koja je odredena sa takama A, B i C je:
c
c
x3
y5
z3
2 3 11 5 5 3
1 3 1 5 4 3

= 0.

Nakon izraunavanja determinante dobijamo

c
42x + 21y + 42z 105 = 0/ : (21) 2x y 2z + 5 = 0.
Traena visina HS je udaljenost take S(0, 6, 4) od ravni 2x y 2z + 5 = 0,
z
c
odnosno,
|0 6 8 + 5|
9
HS = d =
= = 3.
3
4+1+4
Primjer 1.2.9 Sastaviti jednainu ravni koja prolazi kroz koordinatni poetak
c
c
i normalna je na ravni 2x y + 5z + 3 = 0 i x + 3y z 7 = 0.
30

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

Rjeenje: Jednaina ravni koja prolazi kroz koordinatni poetak je

s
c
c
Ax + By + Cz = 0.

n1
n
n2

Kako je traena ravan normalna na ravni 2xy+5z+3 = 0 i x+3yz7 = 0,

z
to je njen vektor normale n = (A, B, C), normalan na ravan koju obrazuju
vektori normala datih ravni, n1 = (2, 1, 5) i n2 = (1, 3, 1). Pa je n =
n1 n2 , odnosno
n = n1 n2 =

i j
k
2 1 5
1 3 1

= 14i + 7j + 7k,

odnosno n = (A, B, C) = (14, 7, 7). Jednaina traene ravni glasi:

c
z
14x + 7y + 7z = 0/ : (7) 2x y z = 0.
Primjer 1.2.10 Odrediti parametre m i n tako da ravni:
2x + my + 3z 5 = 0
nx 6y 6z + 2 = 0
budu paralelne.
31

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

Rjeenje: Da bi ravni bile paralelne, potrebno je da su im koecijenti uz

s
nepoznate proporcionalni, tj.:
2
m
3
=
=
,
n
6
6
odakle se dobija da je m = 3 i n = 4.
Primjer 1.2.11 Kako glasi jednaina ravni koja prolazi takama M(3, 5, 1)
c
c
i N(4, 1, 2), a normalna je na ravan x 8y + 3z 1 = 0?
Rjeenje: Jednaina traene ravni glasi Ax + By + Cz + D = 0.
s
c
z

n
N

n1

Kako take M(3, 5, 1) i N(4, 1, 2) pripadaju traenoj ravni i kako je traena

c
z
z

ravan normalna na ravan x 8y + 3z 1 = 0 to je n = MN n1 , jer je vektor

n = (A, B, C) normalan na ravan koju ine vektori MN i n1 . Formirajmo

c
vektor

MN = (4 3, 1 (5), 2 1) = (1, 6, 1),

a vektor n1 = (1, 8, 3). Dakle, sada je:
n=

i j k
1 6 1
1 8 3

= 26i 2j 14k.
32

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

Odnosno n = (A, B, C) = (26, 2, 14) A = 26, B = 2 i

C = 14. Kako taka M(3, 5, 1) pripada traenoj ravni to njene koordinate
c
z
zadovoljavaju jednainu te ravni pa je
c
3A 5B + C + D = 0 3 26 5 (2) 14 + D = 0 D = 74.
Odakle dobijamo da je jednaina traene ravni
c
z
26x 2y 14z 74 = 0/ : 2 13x y 7z 37 = 0.
Primjer 1.2.12 Iz pramena ravni:
2x 3y + z 3 + (x + 3y + 2z + 1) = 0,
izdvojiti onu ravan koja sadri taku M(1, 2, 3).
z c
Rjeenje: Poto taka M(1, 2, 3) pripada traenoj ravni datog pramena, to
s
s
c
z
njene koordinate zadovoljavaju jednainu pramena tj.
c
2 + 6 + 3 3 + (1 6 + 6 + 1) = 0 = 4.
Traenu jednainu emo dobiti kada vrijednost = 4 uvrstimo u jednainu
z
c
c
c
datog pramena ravni, tj.:
2x 3y + z 3 4(x + 3y + 2z + 1) = 0,
odnosno
2x + 15y + 7z + 7 = 0.

1.2.2

Prava u prostoru

Neka prava p u prostoru moe biti odredena kao presjek bilo koje dvije ravni
z
1 i 2 , koje tom pravom prolaze. Odnosno
1 : A1 x + B1 y + C1 z + D1 = 0
2 : A2 x + B2 y + C2 z + D2 = 0
33

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

p
2

Pravu moemo zadati i u tzv. kanonskom obliku

z
x x0
y y0
z z0
=
=
,
l
m
n
gdje je M(x0 , y0, z0 ) proizvoljna taka koja pripada datoj pravoj, a p =
c
(l, m, n) je vetor pravca date prave. Iz kanonskog oblika jednaine prave
c
lahko moemo dobiti parametarski oblik jednaine prave, naime iz
z
c
x x0
y y0
z z0
=
=
=t
l
m
n
x = x0 + lt
y = y0 + mt
z = z0 + nt,

t R.

Jednaina prave kroz dvije take M1 (x1 , y1 , z1 ) i M2 (x2 , y2 , z2 ) glasi:

c
c
x x1
y y1
z z1
=
=
.
x2 x1
y2 y1
z2 z1
Primjer 1.2.13
34

Edis Meki
c

1.2.3

Elvis Barakovi
c

Zadaci za samostalan rad

Zadatak 1.2.1 Izraunati intenzitet vektora c = 3a + 2b, ako je

c

|a| = 3, |b| = 4 i (a, b) = .

3

Rjeenje: Iz c c = 217 i c c = |c| |c| slijedi |c| = 217.

s
Zadatak 1.2.2 Odrediti parametar tako da vektori
a = 2i 3 j

b = i + 4j

budu okomiti.
Rjeenje: = 6.
s
Zadatak 1.2.3 Dati su vrhovi A(1, 2, 3), B(3, 2, 1), i C(6, 4, 4) paralelograma ABCD. Odredite koordinate vrha D.
Rjeenje: D(4, 0, 6).
s
Zadatak 1.2.4 Odrediti unutranje uglove trougla iji su vrhovi A(5, 2, 4),
s
c
B(9, 8, 3) i C(16, 6, 11).

Rjeenje: Odrediti vektore AB, AC, BA, BC i CA, CB, a zatim pomou
s
c
skalarnog proizvoda izraunati traene uglove.
c
z

= , = , = .
4
2
4
Zadatak 1.2.5 Vektori a i b obrazuju ugao = 120 i pri tome je |a| =
3, |b| = 5. Odrditi |a + b| i |a b|.

Rjeenje: Iskoristiti injenicu da je |a|2 = a a. Dobija se |a + b| = 19 i

s
c
|a b| = 7.

.
4
Odredite povrinu paralelograma sa dijagonalama e = 2p q i f = 4p 5q.
s

3 2
Rjeenje: Vidi primjer 1.1.20
s
P =
.
2
Zadatak 1.2.6 Neka su p i q jedinini vektori koji zaklapaju ugao =
c

Zadatak 1.2.7 Nai ugao izmedu vektora a i b ako je poznato da je (a+ b)

c
okomito na (7a 5b) i da je (a 4b) okomito na (7a 2b).
Rjeenje: cos = 0.53.
s
35

Edis Meki
c

Elvis Barakovi
c

Zadatak 1.2.8 Odrediti visinu ha sputenu iz vrha A trougla ABC sa

s
vrhovima A(1, 0, 1), B(1, 1, 1) i C(0, 2, 1).

34
Rjeenje: ha =
s
.
2
Zadatak 1.2.9 Izraunati mjeoviti proizvod sljedeih vektora:
c
s
c
(a) a = (1, 2, 3), b = (3, 1, 2), c = (2, 3, 1)
(b) a = (2, 1, 1), b = (1, 4, 1), c = (1, 5, 2)
Rjeenje: (a) (a b) c = 18, (b) (a b) c = 6.
s
Zadatak 1.2.10 Izraunati zapreminu paralelopipeda konstruisanog nad vekc
torima
a = (1, 0, 3),
b = (1, 1, 0),
c = (2, 1, 1).
Rjeenje: V = 8.
s
Zadatak 1.2.11 Odrediti parametar t tako da vektori a = (t, 1, 1), b =
(1, 2 t, 1) i c = (1, 1, 3 2t) budu komplanarni.
3
Rjeenje: Iskoristiti uslov komplanarnosti a (b c) = 0 t1 = 1 i t2 = .
s
2
Zadatak 1.2.12 Vektori a = (1, 2t, 1), b = (2, t, t) i c = (3t, 2, t) su ivice
tetraedra.
a) Izraunati zapreminu tetraedra.
c
b) Odrediti realan parametar t tako da vektori a, b i c budu komplanarni.
1
Rjeenje: a) V = (t + 1)(3t2 t + 2),
s
3

b) t = 1.

Zadatak 1.2.13 Dokazati da je

a (b + a) = a b
za sve vrijednosti parametra .

36