ISPITNA PITANJA I ODGOVORI

IZ
MATEMATIKE I
SA PRIMJERIMA
1. Objasni pojam vektora.
2. Navedi definiciju i svojstva zbrajanja vektora i mnoenja vektora sklarom.
3. Objasni pojam linearne zavisnosti i linearne nezavisnosti vektora.
4. Definiraj vektor u koordinatnom sustavu , objasni pojam radij vektora.
5. Definiraj pojam modula vektora, jedininog vektora, kosinusa smjera vektora.
6. Navedi definiciju i svojstva skalarnog produkta vektora.
7. Navedi definiciju i svojstva vektorskog produkta vektora.
8. Navedi definiciju, svojstva i geometrijsku interpretaciju mjeovitog produkta vektora.
9. Objasnite pojam kolinearnosti i koplanarnosti vektora.
10. Objasnite pojam determinante i objasnite izraunavanje determinante pomou
Laplacovog razvoja.
11. Objasnite opi oblik sustava od triju linearnih jednadbi s trima nepoznanicama i
objasnite Cramerovo pravilo.
12. Opiite skup kompleksnih brojeva.
13. Objasnite geometrijsku interpretaciju kompleksnog broja.
14. Objasnite trigonometrijski prikaz kompleksnog broja.
15. Objasnite postupak nalaenja n-tog korijena kompleksnog broja.
16. Objasnite operacije zbrajanja i oduzimanja kompleksnih brojeva.
17. Objasnite operacije mnoenja, dijeljenja i potenciranja kompleksnih brojeva.
18. Objasnite pojam funkcije.
19. Navedite naine zadavanja funkcije.
20. Objasnite pojam inverzne funkcije.
21. Objasnite pojam sloene funkcije.
22. Navedite i obrazloite svojstva funkcije (paritet, periodinost, monotonija, nultoka).
23. Navedite i obrazloite raunske operacije s funkcijama.
24. Definirajte polinom kao realnu funkciju jedne realne varijable.
25. Definirajte racijonalnu funkciju i navedite njezina svojstva.
26. Definirajte eksponencijalnu funkciju jedne realne varijable.
27. Definirajte logaritamsku funkciju i navedite njezina svojstva.
28. Definirajte funkciju sinusa i kosinusa i navedite njihova svojstva.
29. Definiraj funkcije tangens i kotagens i navedi njihova svojstva.
30. Definirajte ciklometrijske funkcije i navedite svojstva.
31. Objasnite pojam limesa funkcije.
32. Objasnite pojam neprekidnosti funkcije.
33. Objasnite pojam niza i pojam limesa niza.
34. Navedite najvanija pravila za raunjanje s limesima.
35. Definirajte aritmetiki i geometrijski niz.

ODGOVORI
1. Objasni pojam vektora.
VEKTOR ili USMJERENA DUINA (geometrijska ili fizikalna) je veliina odreena sa:
1. duljinom (modul ili apsolutna vrijednost)
2. smjerom (nosa, pravac nositelj)
3. orijentacija (smisao ili usmjerenje)
Vektor se oznauje malim slovom i oznauje se strelicom, dok velikim slovom oznaujemo
poetak i kraj vektora.

Duljina vektora a = AB i oznaujemo ovako:

a = AB

Poetna
toka

zavrna toka

2. Navedi definiciju i svojstva zbrajanja

vektora i mnoenja vektora sklarom.

Pod zbrajanjem dvaju vektora a i b

ili
kraj vektora

b
podrazumjevamo vektor kojem je poetak u poetku

vektora a , a kraj mu se podudara sa krajem vektora b

a
a+b
koji je paralelnim pomakom doveden u takav
poloaj

a+b+c
da mu poetak pokriva sa krajem vektora a .
Za zbrajanje vektora vrijedi :
1. Zakon komutacije a+b=b+a
2. Zakon asocijacije (a+b)+c=a+b+c
3. a+(-a)=0
4. a+0=a (nul vektor je neutralni element za zbrajanje).
Zbroj " n " nadovezanih vektora A1A2 , A2A3 , ........ AnAm+1 jednak je vektoru A1An+1
A1A2 + A2A3 + A3A4...... AnAn+1= A1An+1

Kod mnoenja vektora skalarom dolazi se poopenjem zbrajanja vektora.

2a=a+a

n a = a + a .......+a
n puta

Skalar s kojim mnoimo ne mora nuno biti cijeli broj.

a

a
a

-2 a
a

DEF.
Pod produktom . a = a . nekog skalara s vektorom a podrazumijevamo novi
vektor kojemu je duljina jednaka apsolutna puta apsolutno od a .
. a
Smjer ostaje isti kao i smjer vektora a , a orijentacija se mijenja ovisno od i to
0 (lamda vei od nule ) onda je orijentacija ista kao orijentacija vektora " a ".
0 , ako je manja od nule, orijentacija je suprotna od vektora " a ".

3. Objasni pojam linearne zavisnosti i linearne nezavisnosti vektora.

DEF.

Neka su a i b vektori , a alfa i beta realni brojevi. Vektor c = a + b
nazivamo linearna kombinacija vektora a i b s koeficijentima alfa i beta, a analogno se
definira i linearna kombinacija n vektora a1, a2 ,.......an -koeficijenta
1, 2,...... n kao suma 1 . a1 + 2 . a2 +.......+n an .
NAPOMENA:

Ako vektor c napiemo preko linearne kombinacije vektora a i b tada kaemo da smo vektor

c rastaviliu komponente po vektorima a i b.
DEF.2

Neka su vektori a1, a2...... an razliiti od vektora 0 ( 0 ). Ako postoje realni brojevi 1,
2......... n koji nisu svi jednaki 0 , tako da vrijedi da je nul vektor jednak
0 = 1. a1. a2+ ....... n an tada vektore a1, an, ...... n nazivamo linearno zavisnim vektorima.
Ako je linearna kombinacija 1. a1 + 2 . a2 +........+ n . an jednaka 0 (nuli) samo u sluaju kada
su svi jednaki 0 tada za vektore a1, a2..... an kaemo da su nezavisni.

TEOREM
1.) Ako su a i b nekolinearni vektori ravnine tada su oni linearno nezavisni.

2.) Svaki vektor a u ravnini moe se na jedinstven nain prikazati kao linearna kombinacija
dva nekolinearna vektora a1 i a2 tj . a = 1 . a1 + 2 . a2
a1 , a2 ..... linearno nezavisni
1, 2........ jednoznano odreen
NAPOMENA

U ravnini su svaka dva kolinearna vektora ujedno i linearno zavisna.

3.) Svaki vektor u prostoru moe se na jedinstven nain rastaviti u komponente po smjerovima u
tri nezavisna vektora (nekomplanarna).
5.

Definiraj pojam modula vektora, jedininog vektora, kosinusa smjera vektora.

A=(X1,Y1,Z1)

B=(X2,Y2,Z2)

A B a a x 2 a y 2 a z 2 ( x 2 x1 ) 2 ( y 2 y1 ) 2 ( z 2 z1 ) 2
a x

a a x i a y j a z k (a x , a y , a z ) a x , a y , a z a y a x a y a z
a
z
Z

A=(x,y,z)
X

a OA

a a x i a y j az k

Kosinus smjera radij vektora u odnosu na x,y,z osi

(a.cos)2+(a.cos)2+(a.cos)2=a2

a
a
x
cos x x
a
a a
ay a y y
cos

a
a
a
a
a
z
cos z z
a
a a

Skalarne komponente projekcijevektora a

a x a cos
a y a cos
a z a cos

Vektor a je glavna dijagonala prizme bridova a x , a y , a z i vrijedi ova jednadzba

ax 2 a y 2 a z 2 a
a2.cos2+a2.cos2+a2.cos2=a2a2
cos2+cos2+.cos2=1

FORMULE

A ( x , y, z ) a ( a x , a y , a z )
2

1) a a a x a y a z

radij vektor tocke A

x2 y 2 z 2

a
a
x
2) c os x x
a
a
a
a
a
y
cos y y
a
a
a
a
a
z
cos z z
a
a a
3) cos2+cos2+.cos2=1
6.

Navedi definiciju i svojstva skalarnog produkta vektora.

a b ( a in b ). y

Skalarni ili unutarnji produkt dvaju vektora a i b definira se kao skalar koji je jednak
produktu modula tih vektora i kosinusu kuta koje ti vektori zatvaraju , a oznaavamo ga s



a b (citamo
in
b ), (a , b )
a b acos

a b a b cos

a b a ba a ba

b a cos b ab b ab
SVOJSTVA SKALARNOG PRODUKTA

7.

Navedi definiciju i svojstva vektorskog produkta vektora.

Vektorski ili vanjski produkt dvaju vektora a i b definira se kao vektor koji:
a) ima modul jednak produktu modula tih vektora i sinusa kuta kojeg ti vektori
zatvaraju;
b) okomit je na vektore a i b tj. okomit je na ravninu odreenu s ta dva vektora;
c) orijentacija
mu se odreuje po pravilu desnog vijka; oznaavamo ga

(axb) , a izgo var amo a ex b

c ab


a) c a b c a b sin a b sin , (a , b )

b ) c a , c b

c) a , b , c ..............desni sustav

Svojstva vektorskog produkta

1) a b b a
antikomutativnost (min us)

2) a (b c ) a b a c zakon distibucije (distributivnost )

3) (a b ) a b a b ne mogu se oba mnoziti, to je asocijativnost obzirom na
mnozenje skalara
Posljedice:


1) Ako je aIIb ( 0) a b 0 nul vektor

2) a a 0
Vektorski produkt vektora
Vektorski produkt u komponentama

1) k 1


i j i j sin (i , j )
1 1 sin 90 1 1 1 1

2) k i & k j

3) (1, j , k ) ine desni sustav

Ako
i ( asuy vektori
bz a z a by )ax i j(aaxy jbz a zakz, bx ) k ( a x b y a y bx )

(a y bz a z b y)ibx i (azbybjx baz xk bz ) j (a x b y a y bx )k

a b (a x i a y j a z k ) (bx i b y j bz k ) a x bx (i i ) a x b y (i j )




a x b z (i k )
a y bx ( j i ) a y b y ( j j ) a y b z ( j k )



a z bx (k i ) a z b y (k j ) a z bz (k k )

(a y

i

a b ax
bx

b z a z b y )i ( a z b x a x b z ) j ( a x b y a y b x ) k

j k
a y az
ax a y

ax az
a y a z i ( 1)11
j (1)1 2
k (1)13

b y bz
bx bz
bx b y
b y bz

Saurrosuvo pravilo
i

a b ax a y az
bx b y bz

ax a y
bx b y

Vrijedi:
a) Kut meu vektorima


ab
sin
(a , b )
ab
b) Povrina paralelograma razapetog vektorima a i b

P a b a b sin
c) Povrina trokuta


a b
a b sin a b sin
P

2
2
2
Primjer:
1) Odredite povrinu trokuta koji ima vrhove:
A=(4,4,2)
B=(2,4,2)
C=(3,3,6)
A

a AB rBb rA (2 4)i (c4 4) j (2 2) k 2i

b AC rc rA (3 4)i (3 4) j (6 2) k i j 4k

A
a
B
1.nain

a b sin

P
(a , b )
2

2
2
a a x a y2 a z2 2 0 2 0 2 2

12 12 4 2

1 1 16 18

a b
2 1 0 1 0 4 18 0,2357022 7620
cos
18
2 18
ab
sin 7020 0,971825
2 18 0,971825
2
8. Navedi definiciju, svojstva i geometrijsku interpretaciju mjeovitog produkta
vektora.
P

Mjeovitim produktom triju vektora a, b i c nazivamo umnoak tipa

(a b ) c
Taj produkt je skalarna veliina, odnosno broj. Oznaavamo ga


a b c (a , b , c )
GEOMETRIJSKA INTERPRETACIJA

razapetog vektorima a, b i c s predznakom + ili ve prema tome ine li ti vektori (redom kako
dolaze u vektorskom skalarnom produktu desni ili lijevi sustav.

VB a b a b sin

baza paralelepipeda

v
cos v c cos
c

V P B v a b c cos

a b sin c cos


Mjeoviti produkt a b c vektora a , b , c jednak je volumenu paralelepipeda
Svojstva vektorsko-skalarnog produkta (v-s produkta)

1) Trojka (a , b, c) ne mijenja vrijednost ciklikom zamjenom vektora

a b c b c a c a b

2) Ako zamijenimo vektore u zagradi zbog antikomutativnosti vektorskog produkta, trojka

mijenja predznak.


(a b ) c ( b a ) c
3) Trojka (a,b,c) ne mijenja vrijednost ako pomaknemo zagrade uz promijenu znakova x i .

(a b ) c a ( b c )
Posljedice:

1) Vektori (a , b, c ) su komplanarni ( t. j.parale ln im pomakom se mogu dovesti do toga da lee

u istoj ravnini) ako i samo ako vrijedi da je a b c 0, odnosno ako su dva od tri zadana
vektora jednaka ili paralelna onda je njihov mjeoviti produkt jednak 0.

2) Volumen paralelepipeda zadanog vektorima (a , b, c )


V (a , b, c ) (a b ) c

a b c cos

a b sin c cos
a b c sin cos

(a , b)

a b , c

Volumen piramide razapete vektorima a , b, c
1
VPIR a , b, c
6

Teorem:


Ako su vektori a , b, c dani svojim komponentama

a a x i a y j a zk

b bx i by j bzk

c c x i c y j c z k, tada je (a b) c jednako det er min anti
ax ay az

(a b) c b x b y b z a x ( b y c z b z c y ) a y ( b x c z b z c x ) a z ( b x c y b y c z )
cx

cy

cz

Primjer:
Izraunaj

volumen paralelepipeda razapetog vektorima

a 3i 4 j

b 3 j k

c 2 j 5k.
Da li je lijevi ili desni sustav ?
3 4

( a , b, c ) 0 3
0 2

0
3 1
0 1
0 3
1 3
4
0
3 15 2 4 0 0
2 5
0 5
0 2
5

3 17 51

.......... lijevi sustav

9. Objasnite pojam kolinearnosti i koplanarnosti vektora.

DEF.
Neka su a i b vektori , a alfa i beta realni brojevi. Vektor c = a + b
nazivamo linearna kombinacija vektora a i b s koeficijentima alfa i beta, a analogno se
definira i linearna kombinacija n vektora a1, a2 ,.......an -koeficijenta
1, 2,...... n kao suma 1 . a1 + 2 . a2 +.......+n an .
NAPOMENA:

Ako vektor c napiemo preko linearne kombinacije vektora a i b tada kaemo da smo vektor

c rastaviliu komponente po vektorima a i b.
DEF.2

Neka su vektori a1, a2...... an razliiti od vektora 0 ( 0 ). Ako postoje realni brojevi 1, 2.........
n koji nisu svi jednaki 0 , tako da vrijedi da je nul vektor jednak
0 = 1. a1. a2+ ....... n an tada vektore a1, an, ...... n nazivamo linearno zavisnim vektorima.
Ako je linearna kombinacija 1. a1 + 2 . a2 +........+ n . an jednaka 0 (nuli) samo u sluaju kada
su svi jednaki 0 tada za vektore a1, a2..... an kaemo da su nezavisni.
TEOREM
1.) Ako su a i b nekolinearni vektori ravnine tada su oni linearno nezavisni.
2.) Svaki vektor a u ravnini moe se na jedinstven nain prikazati kao linearna kombinacija
dva nekolinearna vektora a1 i a2 tj . a = 1 . a1 + 2 . a2
a1 , a2 ..... linearno nezavisni

1, 2........ jednoznano odreen

NAPOMENA

U ravnini su svaka dva kolinearna vektora ujedno i linearno zavisna.

3.) Svaki vektor u prostoru moe se na jedinstven nain rastaviti u komponente po smjerovima u
tri nezavisna vektora (nekomplanarna).

10. Objasnite pojam determinante i objasnite izraunavanje

determinante pomou Laplacovog razvoja.
Determinante su brojani izrazi, koji su graeni prema odreenim pravilima , te
predstavljaju pojednostavljeni nain pisanja stanovitih matematikih izraza.
Jedana od primjena determinata je rijeavanje linearnih algebarskih jednadbi.
Rijeavajui sustav od dvije linearne algebarske jednabe s dvije nepoznanice dolazimo do
determinatnta drugog reda , koje imaju dva retka i tva stupca; sustav od tri linearne algebarske
jednadbe s tri nepoznanice vodi do determinanata treeg reda , koje imaju tri retka i tri stupca,
i t.d.
Determinante n-tog reda nazivamo broj "D" odreen sa n2 brojeva "aij"(ELEMENT)
rasporeen u tablicu od n redova i n stupaca na ovaj nain:
a11 a12 ....a1i....a1n

indeks retka

a21 a22 ....a2i....a2n

a i j

D=
indeks stupca
k

ak1 ak2 . ....aki....akn

an1 an2 ....ani.........ann

sporedna dijagonala
a1n, a2n-1,a3n-2

glavna dijagonala a11, a22, a33, ....ann

D= aij =ai1Ai2+......+ain Ain

aij - naziva se elementom determinante
Aij = (-1)i+j

a11....a1j....a1n

predznak
ai1.....aij....ain
i-ti redak
zove se
ADJUNKTA
ani....anj....ann
elementa aij
ona je u stvari minora elementa
aij=determinanta (n-1) reda koje
se dobije iz zadane determinante
precrtavanjem i-tog retka i j -tog MINORA j-ti stupac

stupca s predznakom "+" ili "-".

Laplaceov razvoj determinante

Neka

oznaava determinantu podmatrice koja se dobije kada iz kvadratne matrice

ispustimo -ti redak i

je broj

-ti stupac. Algebarski komplement ili kofaktor elementa

Ako pribrojnike u formulama

ili

grupiramo po elementima koji se nalaze u

-tom retku dobijemo Laplaceov razvoj determinante po elementima -tog retka,

Slino, ako pribrojnike grupiramo po elementima koji se nalaze u

dobijemo razvoj determinante po elementima

-tom stupcu, tada

-tog stupca.

LAPLACE-ov RAZVOJ PO I. RETKU

a11

a12

a13

a21

a22

a23

a31

a32

a33

=a11 A11 + a12 A12 +a13 A13

a22 a23
= a11 (-1)1+1

a21 a23
+ a12 (-1)1+2

a32 a33

a21 a22
+ a13 (-1)1+3

a31 a33

=
a31 a32

= a11 (a22 a33-a23 a32) - a12 (a21 a33-a23 a31)+a13 (a21 a32-a22a31)=

=a11 a22 a33-a11 a23 a32-a12 a21 a33 +......