SADRAJ

1. Vektori ........................................................................................................................ 2
1.1 Zbrajanje i oduzimanje vektora ............................................................................ 5
1.2 Mnoenje vektora skalarom ................................................................................ 11
1.3 Linearna nezavisnost vektora .............................................................................. 19
1.4 Vektori u pravokutnim koordinatama ................................................................. 26
1.5 Skalarni produkt vektora ..................................................................................... 31
1.6 Projekcije ............................................................................................................ 40
1.7 Vektorski produkt vektora .................................................................................. 42
1.8 Mjeoviti produkt ................................................................................................ 52

1. Vektori
U realnom svijetu postoje mnoge veliine ija se vrijednost izraava brojem (npr. duljina,
povrina, volumen, temperatura, tlak, masa, gustoa). Njih nazivamo skalarnim
veliinama. Meutim, neke se veliine ne mogu opisati samo brojem. Brzina je npr.
fizikalna veliina koja uz svoj iznos mora imati definiran i smjer. Jo neke takve
veliine su akceleracija, sila, ... Skalarne veliine nisu dovoljne da bi mogle opisati dvo
ili tro-dimenzionalan svijet za to nam je potreban vektorski aparat.
Pretpostavimo da nam je intuitivno jasan pojam trodimenzionalnog prostora. Toke tog
prostora oznaavati emo velikim slovima A, B,... . Duinu s krajevima A, B oznaavamo s
AB . Udaljenost dviju toaka A i B oznaavamo s | AB | ili s d ( A, B) . To je ujedno i duljina
duine AB .
Usmjerena duina AB je duina kojoj razlikujemo poetnu toku A ili hvatite i zavrnu
toku B. Dvije usmjerene duine AB i A1 B1 su ekvivalentne, ako postoji translacija koja
prevodi jednu u drugu, tj. ako je etverokut ABB1 A1 paralelogram.
B

A1

Slika 1. Usmjerene duine AB i A1 B1 su ekvivalentne budui da je etverokut ABB1 A1 paralelogram.

Definicija vektora. Skupove svih meusobno ekvivalentnih usmjerenih duina nazivamo

vektori i oznaavamo s a , b itd. Nekad emo vektore oznaavati i npr. AB , pri emu je
jasno da time nismo vektor izjednaili sa jednom usmjerenom duinom nego se

podrazumijeva da je usmjerena duina AB samo jedan predstavnik ili reprezent dotinog

vektora.

Svaki je vektor a odreen sa svojim - smjerom (nagibom)

- orijentacijom

- duljinom (oznaavamo ju | a | )
2

Primjer 1.

Vektori a , b i c imaju jednak smjer (jer su paralelni) i jednake orijentacije. Razlikuju se

jedino po svojim duljinama.
Primjer 2.

Gornja dva vektora imaju jednak smjer i duljinu, ali suprotnu orijentaciju.
Primjer 3. Zadana je trapez na slici:
D

Vektori AB i DC imaju jednak smjer i orijentaciju. Vektori BA i CD takoer imaju

jednak smjer i orijentaciju. Vektori AD i BC imaju jednaku duljinu a razlikuju se u
smjeru pa i u orijentaciji.

Jednakost vektora. Dva su vektora AB i A1 B1 jednaka ako imaju jednaki smjer,

orijentaciju i duljinu ili ako je etverokut ABB1 A1 paralelogram.
Kolinearnost. Ako dva vektora lee na paralelnim pravcima, odnosno ako imaju jednak
smjer kae se da su kolinearni. U suprotnom, vektori su nekolinearni.
Komplanarnost. Ako tri vektora lee u istoj ravnini kae se da su komplanarni. U
suprotnom, vektori su nekomplanarni.
Suprotni vektori. Dva su vektora suprotna ako imaju jednak smjer i duljina ali suprotnu

orijentaciju. Suprotni vektor vektora a se oznaava a . Vrijedi:

(a ) a

AB BA

Nul-vektor. Vektor kojem se podudaraju poetna i krajnja toka naziva se nul-vektor i

oznaava se 0 .
Zadatak 1. Zadan je paralelogram ABCD . Toka O sjecite je njegovih dijagonala.
Promatramo skup vektora kojima su poetna i zavrna toka vrh paralelograma ili toka
O.
C

a) Ispisati sve vektore koji imaju jednak smjer kao i vektor AO . Ispisati sve vektore
koji imaju jednaku orijentaciju kao i vektor AO .
b) Ispisati sve vektore koji imaju jednak smjer kao i vektor BD . Ispisati sve vektore
koji imaju jednaku orijentaciju kao i vektor BD .
Rjeenje.
a) Vektori koji imaju jednak smjer kao i vektor AO su: AC , OC , OA , CO , CA .
Vektori koji imaju jednaku orijentaciju kao i vektor AO su: OC , AC .
b) Vektori koji imaju jednak smjer kao i vektor BD su: BO , OD , DO , OB , DB .
Vektori koji imaju jednaku orijentaciju kao i vektor BD su: BO , OD .

1.1 Zbrajanje i oduzimanje vektora

Neka su zadani vektori a i b , kao na slici:

b
Vektore a i b zbrajamo tako da jedan od njih translatiramo na nain da mu se poetna
toka poklapa sa krajnjom tokom drugog vektora. Npr., vektor b dovedemo u poziciju:

Tada je vektor ija je poetna toka hvatite vektora a , a krajnja toka krajnja toka
vektora b , zbroj a b . Na slici:

ab

Za vektore AB i BC vrijedi AB BC AC .
Zbrajanje vektora je :
a) Komutativna operacija. Naime, vrijedi: a b b a .
b) Asocijativna operacija. Vrijedi: (a b) c a (b c)
c) Neutral za zbrajanje vektora je nul-vektor. Vrijedi: a 0 0 a a
d) Inverz vektora a za zbrajanje je njegov suprotni vektor. Vrijedi: a ( a ) 0

Oduzimanje vektora. Razliku vektora a b raunamo tako da vektoru a zbrojimo

suprotan vektor vektora b . Grafiki. Recimo da su nam zadani vektori a i b kao na slici
a potrebno je izraunati a b :

Suprotan vektor vektora b , odnosno vektor b prikazan je na iduoj slici:

Pa je zbroj vektora a i vektora b vektor:

a ( b )

Na gornjoj slici crvenom bojom istaknut vektor je ujedno i razlika a b .

Zadatak 2. Zadan je paralelogram ABCD . Neka je toka S sjecite njegovih dijagonala
(Napomena. Dijagonale paralelograma se raspolavljaju sijeku u svojim polovitima).
Izraunati:
a) AD CD
b) AS BS
c) AD CB
d) AS BS CS
e) AB CS BD

f) SA SB SC SD
g) BC DC
h) AC SC
i) AS CB DS
Rjeenje.
Skicirajmo paralelogram ABCD :
C

a) Vektor AD jednak je vektoru BC , pa vrijedi: AD CD BC CD . Vektori BC i CD su

ulanani (kraj prvog poetak je drugog) pa je njihov zbroj vektor kojem je poetna toka
poetak prvog a krajnja kraj drugog vektora, odnosno:
AD CD BC CD BD

b) AS BS AS SD AD
c) AD CB BC CB BB 0
d) AS BS CS AS SD CS AD CS BC CS BS
e) AB CS BD AB BD CS AD CS BC CS BS
f) SA SB SC SD CS SB SC SD CS SC SB SD CC SB SD 0 SB SD
SB SD DS SD DD 0

g) BC DC BC ( DC ) BC CD BD
h) AC SC AC ( SC ) AC CS AS
i) AS CB DS AS CB ( DS ) AS CB SD AS SD CB AD CB BC CB 0

Zadatak 3. Odrediti zbroj vektora AC DB CD BA .

Rjeenje.
Budui da su neki parovi gornjih vektora ulanani, zapiimo ih u malo drukijem
poretku:
AC DB CD BA AC CD DB BA AD DA DA DA 0 .

Zadatak 4. Proizvoljno nacrtati vektore a , b i c pa konstruirati sljedee vektore:

a) a b c
b) a b c
Rjeenje.
Neka su vektori a , b i c :

a) Vektor a b je tada vektor:

ab

Da bi jo izraunali a b c , prikaimo najprije vektor c :

ab

c
c

Dovedimo sada vektor c u poziciju da se poklapaju njegova krajnja toka i poetna

toka vektora a b :
8

ab

c
I sada je razlika, odnosno zbroj a b (c) vektor:

a b ( c )

ab

b) Izraunajmo najprije razliku a b , odnosno zbroj a ( b) :

a ( b )

I sada jo vektoru a ( b) dodajmo vektor c :

a ( b )

a bc

10

1.2 Mnoenje vektora skalarom

Rezultat mnoenja vektora a se skalarom je vektor a za kojeg vrijedi:

- duljina mu je jednaka | a || || a |
-

smjer mu je jednak smjeru vektora a

ako je 0 , orijentaciju mu je suprotna orijentaciji vektora a , odnosno
ako je 0 orijentacija mu je jednaka orijentaciji vektora a

Primjer. Neka je zadan vektor a :

Tada je vektor 2 a vektor istog smjera i orijentacije kao i vektor a , samo dvostruko dulji:

2a

1
2

Vektor a je vektor ija je duljina dvostruko manja od duljine vektora a , ima jednak
smjer kao i vektor a ali suprotnu orijentaciju. Odnosno:

11

1
a
2

Za operaciju mnoenja vektora skalarom vrijede svojstva:

1. (a b) a b
2. ( )a a a
3. ( a ) ( )a ( )a
4. 0a 0
5. 1a a
6. (1)a a
Definicija. Vektor a je jedinini vektor (ili ort) ako je njegova duljina jednaka jedan,
odnosno ako vrijedi | a | 1 .
Definicija. Za svaki vektor a definiramo njegov jedinini vektor (jedinini vektor
vektora a ) kojeg oznaavamo a 0 i to kao:
a0

a.

|a|

Duljina jedininog vektora a 0 je uvijek jedan, a smjer i orijentaciju su mu jednaki smjeru

i orijentaciji vektora a .
Primjer. Neka je zadan vektor a takav da | a | 2 . Tada je njegov jedinini vektor vektor:
a0

1
|a|

1
a,
2

ija je duljina dvostruko manja od duljine vektora a , odnosno | a 0 | 1 . Slino, neka je

zadan vektor b takav da | b | 0.5 . Tada je :
b0

1
|b|

1
b 2b ,
0,5

ija je duljina dvostruko vea od duljine vektora b , dakle | b0 | 1 .

12

Kriterij kolinearnosti. Ako su vektori a i b kolinearni, tada postoji neki skalar k takav
da vrijedi:
a kb .
Vrijedi i obrat tvrdnje. Ako za dva vektora a i b vrijedi
a kb

tada su oni kolinearni.

Zadatak 5. Zadan je trapez :

D

Dokazati da je vektor AC DB kolinearan s vektorom AB .

Rjeenje. Prema kriteriju kolinearnosti, da bi dokazali da su vektori AC DB i AB
kolinearni, zapravo trebamo dokazati da postoji neki skalar k za kojeg vrijedi:
?

AC DB k AB

Raspiimo najprije vektor AC :

AC AD DC

Znamo da su stranice AB i DC trapeza ABCD paralelne, prema tome vektori AB i DC su

kolinearni, pa sigurno postoji neki skalar, nazovimo ga p, za kojeg vrijedi:
DC p AB

Pa vrijedi:
AC AD DC AD p AB

Raspiimo sada vektor DB :

DB DA AB

Sada je vektor AC DB jednak:

AC DB AD p AB DA AB (1 p) AB AD DA
(1 p ) AB AA (1 p ) AB 0 (1 p ) AB

Dakle, dokazali smo da postoji nekakav skalar k 1 p , za koji vrijedi:

AC DB k AB .

13

Sada prema kriteriju kolinearnosti moemo zakljuiti da su vektori AC DB i AB

kolinearni.
Zadatak 6. Zadan je paralelopiped s vrhovima ABCDA1 B1C1 D1 . Neka su M i N sredine
strana A1 B1C1 D1 i BCC1 D1 , P polovite stranice DC , te neka je AB a , AD b i AA1 c .
Izraziti vektore AP, AM , AN , MN , CA1 preko vektora a, b i c . Pokazati da je vektor MN
paralelan s vektorom A1 B .
Rjeenje.
D1

C1
M

A1

B1

N
c

C
B

1
1
1
DC b AB b a
2
2
2
1
1
1
1
AM AA1 A1 M c A1C1 c AC c ( AB BC ) c (a b)
2
2
2
2
1
1
1
AN AB BN a BC1 a ( BC CC 1 ) a (b c)
2
2
2
1
1
1
1
1
1
1
1
MN MC1 C1 N A1C1 C1 B ( A1 B1 B1C1 ) (C1C CB ) (a b) (c b) a c
2
2
2
2
2
2
2
2
AP AD DP b

CA1 CB BA1 b BA AA1 b a c

Da bi dokazali da su vektori MN i A1 B paralelni, zapravo moramo dokazati da su

kolinearni. Slino kao i u prethodnom zadatku, trebali bi pokazati da postoji neki skalar k
za kojeg vrijedi:
MN k A1 B

1. nain. Vektor MN smo u prvom djelu zadatka ve prikazali preko vektora a, b i c :

MN

1
1
a c,
2
2

Pa prikaimo i vektor A1 B preko vektora a, b i c :

14

A1 B A1 A AB c a a c

Zakljuujemo da vrijedi:
MN

1
1
1
1
a c (a c) A1 B ,
2
2
2
2

Pa su vektori MN i A1 B kolinearni paralelni.

2. nain. Raspisujemo npr. vektor MN dok ne doemo do nekog izraza oblika k A1 B :
1
C1 A1 A1 A AN
2
1
1
C1 A1 A1 B BA AB BN C1 A1 A1 B BN
2
2
1
1
1
1
C1 A1 A1 B BC1 C1 A1 BC1 A1 B
2
2
2
2
1
1
1
(C1 A1 BC1 ) A1 B ( BC1 C1 A1 ) A1 B BA1 A1 B
2
2
2
1
1
A1 B A1 B A1 B
2
2
MN MA1 A1 N

Dakle, dobili smo:

MN

1
A1 B .
2

Zadatak 7. Srednjica trokuta je duina koja spaja polovita dviju stranica trokuta.
Dokazati da je srednjica paralelna treoj stranici i da je duplo kraa od tree stranice
trokuta.
Rjeenje.
Skicirajmo proizvoljan trokut ABC i jednu njegovu srednjicu:

15

P2

P1

B
A
Dakle, toka P1 je polovite stranice AC , a toka P2 je polovite stranice BC . Mi
trebamo dokazati da je srednjica P1 P2 paralelna sa stranicom AB i da je duplo kraa od te
stranice. U vektorskom smisli, mi zapravo moramo dokazati da vrijedi:
P1 P2

1
AB ?
2

Pokuajmo dokazati posljednju jednakost tako da krenemo raspisivati lijevu stranu i

pokuamo doi do desne:
P1 P2 P1 A AP2 P1 A AB BP2 P1 A BP2 AB

1
1
1
1
CA BC AB (CA BC ) AB ( BC CA ) AB
2
2
2
2
1
1
1
BA AB AB AB AB .
2
2
2

Dakle, dokazali smo da vrijedi tvrdnja o srednjici trokuta.

Zadatak 8. Dokazati da je duina MN koja spaja polovita M i N dijagonala trapeza
ABCD paralelna s osnovicama trapeza.
Rjeenje.
Skicirajmo neki trapez i duinu MN :

16

Trebali bi dokazati da postoji neki skalar k za kojeg vrijedi:

MN k AB

Krenimo raspisivati vektor MN :

1
1
CA AB BD
2
2
1
1
1
1
1
CA AB ( BA AD) CA AB BA AD
2
2
2
2
2
1
1
1
1
1
CA AD AB AB CD AB
2
2
2
2
2
MN MA AB BN

Budui da su vektori AB i CD kolinearni, postoji neki skalar nazovimo ga p takav da

vrijedi:
CD p AB

Nastavimo sada raspisivanje ali iskoristimo jednakost CD p AB :

1
1
1
1
1
1
CD AB p AB AB ( p ) AB
2
2
2
2
2
2

ime smo dokazali to je bilo potrebno.

Zadatak 9. Ako je P polovite duine AB , a O neka toka u ravnini, tada je
OP

1
(OA OB ) .
2

Rjeenje. Skicirajmo najprije opisanu situaciju:

17

1. nain. Za vektor OP vrijede dvije jednakosti:

OP OA AP
OP OB BP

Ako ih zbrojimo, dobivamo:

OP OP OA AP OB BP

2OP OA BP OB BP
2OP OA OB
1
OP (OA OB )
2

I dokazali smo to smo trebali.

1
2

2. nain. Raspisujmo desnu stranu jednakosti OP (OA OB ) dok ne doemo do lijeve

strane:
1
1
1
1
1
(OA OB ) OA OB (OP PA) (OP PB)
2
2
2
2
2
1
1
1
1
1
1
(OP BP) (OP PB) OP BP OP PB
2
2
2
2
2
2
1
1
1
OP BP PB OP BB OP .
2
2
2

18

1.3 Linearna nezavisnost vektora

Definicija. Linearna kombinacija vektora a1 , a 2 ,..., a n je svaki izraz oblika

1 a1 2 a 2 ... n a n ,

pri emu su 1 , 2 ,..., n skalari (realni brojevi) koji se nazivaju i koeficijenti linearne
kombinacije.
1. sluaj - Ravnina
Recimo da su nam u ravnini zadana dva nekolinearna vektora a i b kao na slici:

b
Nacrtajmo sada jo jedan proizvoljan vektor c :

b
Povucimo sada poetnom tokom vektora c pravac paralelan s vektorom a , a krajnjom
tokom vektora c pravac paralelan s vektorom b :

19

b1

a1

Tada dobivamo dva nova vektora a 1 i b1 za koja vrijedi:

c a1 b1

Vektori a 1 i a su kolinearni, pa prema kriteriju kolinearnosti slijedi da postoji neki skalar

takav da a1 a . Vektori b1 i b su takoer kolinearni, pa postoji neki skalar takav

da b1 b . Dakle, za vektor c vrijedi:

c a b .

Dakle, proizvoljni vektor c moemo prikazati kao linearnu kombinaciju vektora a i b .

Zapravo, vrijedi da se svaki vektor ravnine (po istom principu) moe prikazati kao
linearna kombinacija vektora a i b . Zato kaemo da je svaki skup koji sadri dva
nekolinearna vektora, u ovom sluaju skup a, b baza ravnine, i da je dimenzija ravnine 2.

Recimo da jo uvijek promatramo dva ista nekolinearna vektora a i b i jednadbu:

a b 0

Jedino rjeenje gornje jednadbe jest : 0 . Naime, kada bi postojalo neko drugo
rjeenje, tada bi slijedilo:
a b

I sada bi mogli podijeliti gornju jednadbu s recimo , jer je pretpostavka da je 0 pa

bi imali:
a

Iz ega bi slijedilo da su vektori a i b kolinearni, s ime smo u kontradikciji sa

poetnom pretpostavkom da su oni nekolinearni.
2. sluaj Prostor
Recimo da su nam u prostoru dana tri nekomplanarna vektora a , b i c (Znai da ne lee
u istoj ravnini iz ega slijedi da niti jedan par tih vektora nije kolinearan) kao na slici:

20

Nacrtajmo sada jo jedan proizvoljan vektor d :

c
d
a

Povucimo sada krajnjom tokom vektora d pravac paralelan s vektorom c , i istaknimo

dva vektora e i f koja dobijemo pomou toke u kojoj taj pravac sijee ravninu u kojoj
se nalaze vektori a i b :

21

d
f

e
b

Sada slijedi:
d e f

Budui da vektor e lei u istoj ravnini kao i vektori a i b (koji su nekolinearni), sigurno
vrijedi:
e a b

A budui da su vektori c i f kolinearni, vrijedi:

f c

Pa vrijedi:
d a b c

Zakljuujemo da svaki vektor prostora moemo prikazati kao linearnu kombinaciju tri
nekomplanarna vektora i ti vektori ine bazu prostora ija je dimenzija 3.
Recimo da jo uvijek promatramo ista tri nekomplanarna vektora a , b i c i jednadbu:
a b c 0 .
Jedino rjeenje gornje jednadbe jest : 0 . Naime, kada bi postojalo neko drugo
rjeenje, tada bi slijedilo:
a b c

I sada bi mogli podijeliti gornju jednadbu s recimo , jer je pretpostavka da je 0 pa

bi imali:
a

b c

Iz ega bi slijedilo da vektor a lei u istoj ravnini kao i vektori b i c , s ime smo u
kontradikciji sa poetnom pretpostavkom da su oninekomplanarni.
3. sluaj n-dimenzionalni prostor

22

Sada nas zanima to mora vrijediti za vektore a1 , a 2 ,..., a n da bi oni inili bazu nekog vie
dimenzionalnog prostora. U sluaju ravnine, dva su vektora morala biti nekolinearni a u
sluaju prostora tri su vektora morala biti nekomplanarni da bi inili bazu. Posljedice ta
dva svojstva bile su te da su jedina rjeenja jednadbi:
a b 0 (u ravnini)
i
a b c 0 (u prostoru)
bila 0 , odnosno 0 . Upravo su ta dva svojstva ono to emo
generalizirati i zahtijevati za vektore a1 , a 2 ,..., a n , pa dolazimo do definicije:
Definicija. Vektori a1 , a 2 ,..., a n su linearno nezavisni ako iz jednakosti
1 a1 2 a 2 ... n a n 0

nuno slijedi 1 2 ... n 0 (ili drukije reeno, ako je jedino rjeenje gornje
jednadbe 1 2 ... n 0 ). U suprotnom sluaju, kaemo da su vektori a1 , a 2 ,..., a n
linearno zavisni.
Ako su vektori a1 , a 2 ,..., a n linearno nezavisni, tada je skup a1 , a 2 ,..., a n baza ndimenzionalnog prostora i svaki vektor tog prostora moemo prikazati kao linearnu
kombinaciju vektora baze.

Specijalno. U ravnini su svaka dva nekolinearna vektora linearno nezavisni. U prostoru

su svaka tri nekomplanarna vektora linearno nezavisni.

Zadatak 10. Zadani su vektori a 3 p 2q , b 2 p q , c 7 p 4q , gdje su p i q

nekolinearni. Razloiti vektor a u smjeru vektora b i c (Vektor a prikazati kao linearnu
kombinaciju vektora b i c ).
Rjeenje.
Moramo nai dva skalara, nazovimo ih i za koje vrijedi:
a b c

Uvrstimo u gornju jednakost jednakosti koje suzadane zadatkom, pa dobivamo:

3 p 2q (2 p q ) (7 p 4q )
3 p 2q 2 p q 7 p 4 q
3 p 2q (2 7 ) p ( 4 )q

Prebacimo izraze sa desne na lijevu stranu:

3 p 2q (2 7 ) p ( 4 )q 0
(3 2 7 ) p (2 4 )q 0

23

Budui da je pretpostavka zadatka da su vektori p i q nekolinearni, slijeid da su oni

nezavisni pa je jedino rjeenje posljednje jednadbe ono kada su koeficijenti linearne
kombinaije jednaki nuli. Dolazimo do dviju jednadbu:
3 2 7 0
2 4 0

Rjeavamo gornji sustav Gaussovom metodom:

2 7 3
2 7 3
1 4
2 II I 0 1
2
1

I oitavamo rjeenja:
1
2

Dakle, traena linearna kombinacija je:

a 2b c

Zadatak 11. Ako su a i b nekolinearni vektori i m ( x 4 y )a (2 x y 1)b i

n ( y 2 x 2)a (2 x 3 y 1)b ,

odrediti x i y tako da vrijedi 3m 2n .

Rjeenje.
3m 2n

Uvrstimo u gornju jednadbu jednakosti zadane zadatkom:

3 ( x 4 y )a (2 x y 1)b 2 ( y 2 x 2)a (2 x 3 y 1)b

(3 x 12 y )a (6 x 3 y 3)b (2 y 4 x 4)a (4 x 6 y 2)b

Prebacimo sve na lijevu stranu:

(3 x 12 y )a (6 x 3 y 3)b (2 y 4 x 4)a (4 x 6 y 2)b 0
(3 x 12 y 2 y 4 x 4)a (6 x 3 y 3 4 x 6 y 2)b 0
(7 x 10 y 4) a ( 2 x 9 y 5)b 0

Ponovno, zato to su vektori a i b nekolinearni, odnosno nezavisni, slijedi da koeficijenti

gornje jednadbe moraju biti jednaki nuli:
7 x 10 y 4 0
2x 9 y 5 0

Gauss:
4
7 10 4
7 10
2 9 5 7 II 2 I 0 43 43

24

I traenja rjeenja su:

y 1

x2

Zadatak 12. Ako su a, b, c nekomplanarni, ispitati jesu li r1 2a 3b c , r2 3a 5b c ,

r3 4a 5b c

linearno nezavisni.

Rjeenje.
Vektori r1 2a 3b c , r2 3a 5b c i r3 4a 5b c biti e linearno nezavisni ako je
jedino rjeenje jednadbe:
1 r1 2 r2 3 r3 0

rjeenje
1 2 3 0 .

Zamijenimo u jednadbi 1 r1 2 r2 3 r3 0 vektore r1 , r2 i r3 sa podacima zadanim

zadatkom:

1 (2a 3b c) 2 (3a 5b c) 3 (4a 5b c) 0

21 a 31 b 1 c 3 2 a 5 2 b 2 c 4 3 a 5 3 b 3 c 0
(21 3 2 4 3 )a (31 5 2 5 3 )b (1 2 3 )c 0

Budui da znamo da su vektori a, b, c nekomplanarni, odnosno nezavisni, slijedi da

koeficijenti gornje jednadbe moraju biti jednaki nuli:
21 3 2 43 0
31 52 53 0
1 2 3 0

Rjeimo gornji sustav:

3
4 0
4 0
4 0
2
2 3
2 3
3 5 5 0 2 II 3I 0 1 2 0
0 1 2 0

1
0 1 2 0 III II
0 0 4 0
1
1 0 2 III I

Oitavanjem dobivamo:

1 2 3 0

Dakle, vektori r1 , r2 i r3 jesu linearno nezavisni.

25

1.4 Vektori u pravokutnim koordinatama

Recimo da u 3-dimenzionalnom prostoru istaknemo toku O (ishodite), i tri
nekomplanarna jedinina vektora i , j i k , takva da su svaka dva od njih meusobno
okomita, kao na slici:
z

O
i

y
x

Svaki vektor prostora promatrati emo kao vektor kojem je poetna toka ishodite.
Recimo da imamo takav jedan vektor a :
z

a
k

O
i

y
x

26

Iz prethodnog poglavlja znamo da tada taj vektor moemo prikazati kao linearnu
kombinaciju vektora i , j i k . Recimo da je to sljedea kombinacija:
a xa i ya j z a k

Tada se vektor a poistovjeuje sa koeficijentima gornje linearne kombinacije pa emo

pisati:
a (xa , ya , z a )

Pri emu emo brojeve x a , y a , z a nazivati koordinatama vektora a .

Po tom principu vrijedi:
i (1,0,0, )
j (0,1,0)
k (0,0,1)

Recimo sada da imamo dva vektora:

a (xa , ya , z a )
b ( xb , y b , z b )

Tada vrijedi:
a b ( x a xb , y a y b , z a z b )

a ( x a , y a , z a )

Svakoj toki prostora A , pridruujemo njezin radij vektor OA ili r A , pa toku

zapisujemo:
A( x A , y A , z A ) ,
gdje su x A , y A , z A koeficijenti linearne kombinacije njenog radij vektora.
Recimo da su nam zadane dvije toke:
A( x A , y A , z A )
B( x B , y B , z B )

Tada vrijedi:
AB ( x B x A , y B y A , z B z A )

Udaljenost toke A( x A , y A , z A ) od ishodita, odnosno duljina radijvektora toke A jednaka

je:
d ( A, O) | ra | x A 2 y A 2 z A 2 .

Duljina vektora AB , gdje su koordinate toaka A i B A( x A , y A , z A ) i B( x B , y B , z B ) jednaka

je:
AB ( x B x A ) 2 ( y B y A ) 2 ( z B z A ) 2

27

Zadatak 13. Tri vrha paralelograma ABCD su A(3,2, ) , B(3,3,1) , C(5, ,2) .
a) Odrediti vrh D.
b) Odrediti toku u kojoj se sijeku dijagonale paralelograma.
c) Odrediti tako da vrijedi | AD | 14 .
d) Za veu od dobivenih vrijednosti iz c dijela zadatka, razloiti vektor AC u smjeru
vektora AD i BD .
Rjeenje.
a) Oznaimo koordinate toke D sa: D( x, y, z) . Da bi etverokut ABCD bio paralelogram,
mora vrijeidti:
AB DC

Zato moramo izraunati vektore AB i DC i izjednaiti njihove koordinate:

AB (3 3,3 2,1 ) (6,5,1 )

DC (5 x, y,2 z )

Izjednaavanjem koordinata dobivamo jednadbe:

6 5 x
5 y
1 2 z

Iz kojih slijedi:
x 1
y 5
z 1

Pa zakljuujemo da je toka D toka:

D(1, 5,1 )

b) Oznaimo toku u kojoj se sijeku dijagonale sa P( x, y, z) . Znamo da se dijagonale

paralelograma raspolavljaju, pa za toku u kojoj se one sijeku mora vrijediti:
AP

1
AC
2

Izraunajmo sada gornja dva vektora i izjednaimo njihove kooridnate:

1
(8, 2,2 )
2
2 2
( x 3, y 2, z ) ( 4,
,
)
2
2

( x 3, y 2, z )

Izjednaavanjem dobivamo:
x 3 4
2
y2
2

28

2
2

Iz ega slijedi:
x 1

y 1
2

z 1
2

Dakle, toka P je toka:

P (1,

1,

1)

c) Moramo nai vrijednost takvu da vrijedi:

| AD | 14

Raunamo vektor AD , koristei a) dio zadatka:

AD (2, 3,1)

I postavljamo uvjet:
| AD | 2 2 ( 3) 2 11 5 2 6 9 2 6 14

2 6 14 14 / 2

2 6 14 14
2 6 0
( 6) 0
1 0
2 6

d) Vea od dobivenih vrijednosti -e je 1 0 , pa za tu vrijednost vrijedi:

AC (8,2,2)
AD ( 2,3,1)
BD (4,8,0)

Mi moramo prikazati vektor AC (8,2,2) kao linearnu kombinaciju vektora AD (2,3,1) i

BD (4,8,0) ,

odnosno moramo nai skalare i za koje e vrijediti:

AC AD BD

(8,2,2) (2,3,1) (4,8,0)

(8,2,2) (2 ,3 , ) (4 ,8 ,0)
(8,2,2) (2 4 ,3 8 , )

Izjednaavanjem koordinata dobivamo jednadbe:

8 2 4
2 3 8

29

Uvrtavanjem 2 u prvu jednadbu dobivamo:

8 2 4 4 2 8 4 1

Provjerimo jo zadovoljavaju li vrijednosti skalara 2 i 1 i drugu jednadbu:

2 3 8 2 6 8 OK
Dakle, traena linearna kombinacija je:
AC 2 AD BD

30

1.5 Skalarni produkt vektora

Skalarni produkt vektora a i b je skalar (realni broj) definiran kao:
a b | a | | b | cos (a, b) .
Vrijede sljedea svojstva:
1. a a | a | | a | cos 0 | a | 2 | a | a a
2. a b b a
3. a (b c) a b a c i (a b) c a c b c
4. (a b) ( a) b a ( b)
5. a b a b 0 (Ako su vektori a i b okomiti, njihov skalarni produkt je jednak nuli
jer je kosinus od

nula.)
2

6. Ako vektori a i b nisu jednaki nul-vektoru, tada a b 0 a b , odnosno tada iz

injenice da je skalarni produkt jednak nula slijedi da su oni okomiti.)
7. cos (a, b)

a b
| a ||b |

a b

| a ||b |

, odnosno (a, b) arccos

Skalarni produkt u pravokutnim koordinatama ( i, j, k ). Neka su zadana dva vektora

a ( xa , y a , z a )

i b ( xb , yb , zb ) . Tada vrijedi:
a b xa xb ya yb z a zb .

Napomena. Prilikom rjeavanj zadataka vezanih uz skalarni produkt, esto e biti

potrebno znati vrijednosti trigonometrijskih funkcija u nekim osnovnim kutevima,
odnosno vrijednosti:

30

45
4

Kut

Sinus

1
2

2
2

Kosinus

3
2

2
2

60

90
2

2
120
3

3
135
4

180

3
2
1

2
2

3
2
1
2

2
2

-1

Takoer, za trigonometrijske funkcije vrijedi:

cos( x) cos( x)
sin( x) sin( x)

31

Zadatak 14. Zadani su vektori u a 17b i v 3a b , gdje je | a | 2 , | b | 5 i (a, b)

2
3

Odrediti vrijednost parametra tako da vektori u i v budu okomiti.

Rjeenje. Da bi vektori u i v bili okomiti, treba vrijediti:
uv 0

(Objanjenje. Uvjet u v 0 e biti dobar zato to niti jedan od vektora u i v sigurno nije
nul-vektor. U to moemo biti sigurni jer su vektori a i b nekolinearni, pa i nezavisni a
koeficijneti linearnih kombinacija u a 17b i v 3a b su razliiti od nule)
Zamijenimo sada u jednakosti u v 0 vektor u sa a 17b i vektor v sa 3a b :
( a 17b) (3a b) 0

Svojstvo 3. skalarnog produkta :

( a 17b) 3a ( a 17b) b 0

Svojstvo 3.
a 3a 17b 3a a b 17b b 0

Svojstvo 4.
3 a a 17 3b a a b 17b b 0

Svojstvo 2.
3 a a 51a b a b 17b b 0
3 a a a b(51 ) 17b b 0

Svojstvo 1.
3 | a | a b(51 ) 17 | b |2 0
2

Definicija sklaranog produkta.

3 | a |2 | a | | b | cos

2
(51 ) 17 | b |2 0
3

1
3 4 2 5 ( )(51 ) 17 25 0
2
12 5(51 ) 425 0

12 255 5 425 0
17 680 0
17 680/ : 17
40

Zadatak 15. Odrediti toku T ( x, y, z) takvu da | rT | 6 , da rT s osi x zatvara kut od

osi y kut od

te da je aplikata z toke T negativna.

3

,o
4

Rjeenje.
Iz podatka | rT | 6 slijedi:
| rT | 6 x 2 y 2 z 2 6

Budui da rT s osi x zatvara kut od

, slijedi:
4

32

(rT , i)

Odnosno s osi y kut od

rT i | rT | | i | cos

6 1

2
3 2
2

slijedi:
3

1
(rT , j ) rT i | rT | | j | cos 6 1 3
3
3
2

Meutim, kako smo u pravokutnom koordinatnom sustavu, vrijedi da se skalarni produkti

mogu raunati i na drugi nain:
rT i ( x, y, z ) (1,0,0) x x 3 2
rT j ( x, y, z ) (0,1,0) y y 3

Preostalo je izraunati aplikatu (3. koordinatu) toke, a to emo uiniti tako da

iskoristimo poznatu duljinu:
x 2 y 2 z 2 6 (3 2 )2 32 z 2 6
18 9 z 2 6 / 2

27 z 2 36
z2 9
z1, 2 3

z 3

Dakle, traena toka je:

T (3 2 ,3,3)

Zadatak 16. Odrediti kut koji zatvara brid kocke sa glavnom dijagonalom kocke.
Rjeenje.
Jasno je da kut koji e brid kocke zatvari sa glavnom dijagonalom kocke ne ovisi o
duljini stranice kocke. Zato emo za potrebe zadatka uzeti najjednostavniju kocku,
odnosno kocku razapetu vektorima i, j , k . Na slici, to izgleda:
z

O
i

y
x

33

Jedan brid kocke tada je zapravo vektor b i , a glavna dijagonala je vektor d i j k .

Dakle, trebamo izraunati kut izmeu ta dva vektora. Prema 7. svojstvu skalarnog
produkta, slijedi:
cos (b, d )

bd

| b || d |

(i ) (i j k )
1

1 1 1
2

(1,0,0) (1,1,1)
3

1
3

Dakle:
1

3
3
cos (b, d )

(b, d ) arccos
(b, d ) 54
3
3
3

Zadatak 17. Odrediti vektor x i | x | iz uvjeta x a 1 , x b 2 , x c 3 , pri emu je

a ( 2,4,3) , b (3,1,5) i c (1,2,4) .
Rjeenje.
Oznaimo koordinate nepoznatog vektora:
x ( x, y , z ) .
Iz podataka zadanih zadatkom slijedi:
x a 1 ( x, y, z ) (2,4,3) 2 x 4 y 3z 1
x b 2 ( x, y, z ) (3,1,5) 3x y 5 z 2
x c 3 ( x, y, z ) (1,2,4) x 2 y 4 z 3

Rjeavamo gornji sustav Gaussovom metodom:

2 4 3 1
2 4 3 1
3 1 5 2 2 II 3I 0 10 1 1

1 2 4 3 2 III I
0 0 5 5

Iz 3. retka z 1
Iz 2. retka 10y 1 z y 0
Iz 1. retka 2x 1 4 y 3z x 1
Dakle, x (1,0,1)
| x | (1) 2 12 2

Zadatak 18. Odrediti vektor n komplanaran s vektorima p i q , pri emu je

| p | 2
| q | 4

( p , g )

n p 8

n q 16

34

Odrediti i n0 , | n q | , (n, p) .
Rjeenje.
Budui da je vektor n komplanaran s vektorima p i q , on se moe prikazati kao linearna
kombinacija vektora p i q :
n p q

Potrebno je izraunati skalare i .

Uvrstimo li gornju jednakost u n p 8 dobivamo:
n p ( p q) p p p q p | p |2 | q || p | cos
4 8

1
4 4
2

Dakle:

4 4 8

Uvrstimo li n p q u jednakost u n q 16 dobivamo:

n q ( p q) q p q q q | p | | q | cos

4 16

| q |2

Dakle:

4 16 16

Dobili smo sustav dvije jednadbe sa dvije nepoznanice:

4 4 8
4 16 16

Oduzmimo gornju od donje jednadbe:

12 8

2
3

Odnosno
4 16 16 4 16

32
4

3
3

Dakle, vrijedi:
n

4
2
p q
3
3

Izraunajmo n0 . Raunamo ga po formuli:

n0

1
|n|

n,

Dakle moramo izraunati duljinu | n | . Koristimo formulu iz 1. svojstva skalarnog

produkta:
| n | n n
4
2
4
2
( p q) ( p q)
3
3
3
3

35

16
8
8
4
p p pq q p qq
9
9
9
9

16
8
8
4
| p |2 p q p q | q |2
9
9
9
9
16
16
4
4
p q 16
9
9
9

64 16
64
| p | | q | cos
9
9
3 9

64 16 1 64
8
9
9
2 9

64 64 64
64
64
8

3
3
3 .
9
9
9
9
9
3

Sada slijedi:
1

4
2
3 4
2
1
1
n0
n
( p q)
( p q)
p
q
3
3
3
3
8 3
8 3
2 3
4 3
|n|
3

Izraunajmo | n q | . Budui da je n
nq

4
2
p q , slijedi:
3
3

4
2
4
5
p qq p q
3
3
3
3

Pa je:
4
5
4
5
| n q | (n q) (n q) ( p q) ( p q)
3
3
3
3

16
20
20
25
p p
pq
q p
qq
9
9
9
9

16
20
20
25
| p |2
pq
pq
| q |2
9
9
9
9

16
40
25
4
pq
16
9
9
9

16
40
25
4
| p | | q | cos
16
9
9
3 9

16
40
25
64 160 400
624
4
4
16

9
9
9
9
9
9
9

Izraunajmo (n, p) . Koritenjem 7. svojstva skalarnog produkta, dobivamo:

4
2
4
2
( p q) p
p p q p
3
3
cos (n, p)
3
3

8 3
8 3
| n || p |
2
2
3
3
n p

36

4
2

4
2
24
| p |2 | q | | p | cos
4 4
3
3 3
3 3 3 3 3
3
2
16 3
16 3
16 3 2 3 3
3
3
3

Dakle:
cos (n, p)

(n, p)
2
6

Zadatak 19. Odrediti duljine i kut meu dijagonalama paralelograma konstruiranog nad
vektorima a 2m n , b m 2n gdje su m i n jedinini vektori koji zatvaraju kut od

.
3

Rjeenje.
Paralelogram konstruiran nad vektorima a i b i njegove dijagonale skicirani su na slici:

d1

d2

Vrijedi:
d1 a b 2m n m 2n 3m n
d 2 a b 2m n m 2n m 3n

Sada su traene duljine jednake:

| d1 | d1 d1 (3m n) (3m n) 9m m 3m n 3n m n n
9 | m |2 3m n 3m n | n |2 9 6 | m | | n | cos

1
9 6 1 9 3 1 7
2

37

| d 2 | d 2 d 2 (m 3n) (m 3n) m m 3m n 3n m 9n n
| m |2 3m n 3m n 9 | n |2 1 6 | m | | n | cos

1 3 9 13

Da bi nali kut meu dijagonalama, koristimo 7. svojstva skalarnog produkta pa slijedi:

cos (d1 , d 2 )

d1 d 2

(3m n) (m 3n)
7 13

| d1 || d 2 |

3| m |2 9m n m n 3 | n |2
91

3m m 9m n n m 3n n
91

3 8m n 3
91

3 4 3
91

4
91

3 8 | m | | n | cos

91

Dakle:
(d1, d 2 ) arccos(

4
91

).

Zadatak 20. Zadani su vektori a m 3n , b 2m n i c 3m 5n , pri emu je | m | 1 ,

| n | 2

i (m, n)

a) Provjeriti jesu li vektori a i b okomiti.

b) Razloiti vektor c u smjeru vektora a i b .
Rjeenje.
a) Sigurni smo da niti jedan od vektora a i b nije nul-vektor (Zato to su jednaki
linearnim kombinacijama dva nekolinearna vektora, i koeficijenti tih linearnih
kombinacija su razliiti od nula). Prema tome, ako vrijedi da je skalarni produkt vektora
a i b nula, onda moemo zakljuiti da su oni meusobno okomiti. Izraunajmo prema
tome taj skalarni produkt:
a b (m 3n) ( 2m n) 2m m m n 6n m 3n n
2| m |2 n m 6n m 3 | n |2 2 1 5n m 3 4

2 5 | n | | m | cos

12 10 5 2

1
5 0
2

Dakle, zakljuujemo da vektori a i b nisu okomiti.

b) Trebamo vektor c prikazati kao linearnu kombinaciju vektora a i b , odnosno moramo
nai skalare i za koje vrijedi:
c a b

U gornju jednadbu uvrstimo a m 3n , b 2m n i c 3m 5n pa dobivamo:

3m 5n (m 3n) (2m n)
3m 5n ( 2 )m (3 )n

38

Prebacujemo sve na lijevu stranu:

(3 2 )m (5 3 )n 0

Budui da su vektori m, n nekolinearni (jer zatvaraju kut (m, n) ), oni su nezavisni

3

pa slijedi da koeficijenti gornje jednadbe moraju biti jednaki nuli:

3 2 0
5 3 0

Rjeavamo sad gornji sustav Gaussom:

1 2 3
1 2 3
1 2 3
3 1 5 II 3I 0
: 7 0
7

14
1 2

Dakle:
2
1

Pa je traeni rastav:
c a 2b .
Zadatak 21. Ako je skalarni produkt dva vektora jednak nuli, mogu li ta dva vektora
razapinjati dvodimenzionalni prostor? Obrazloiti.
Rjeenje.
Recimo da je skalarni produkt vektora a i b jednak nuli, odnosno da vrijedi:
a b 0

Dakle, vrijedi:
| a || b | cos ( a, b) 0

Sada postoje tri sluaja:

1. sluaj : | a | 0 . Ako ovo vrijedi, tada je vektor a nul-vektor. Da bi vektori a i b
razapinjali dvodimenzionali prostor, trebaju biti nekolinearni. Nul-vektor je kolinearan sa
svakim vektorom, pa je u ovom sluaju nemogue da vektori a i b razapinju
dvodimenzionalni prostor.
2. sluaj : | b | 0 . Slina pria kao u 1. sluaju.
3. sluaj : cos (a, b) 0 (a, b)

. Dakle, vektori a i b su okomiti, prema tome i

nekolinearni pa razapinju dvodimenzionalni prostor.

Dakle, mogue je da dva vektora kojima je skalarni produkt jednak nuli razapinju
dvodimenzionalni prostor.

39

1.6 Projekcije
Skalarna projeckija vektora b na vektor a oznaava se pa (b) ili ba a rauna se po
formuli:
pa (b) ba b a0 .

Grafiki, skalarna projekcija je duljina duine koju dobijemo projiicranjem vektora b na

vektor a , odnosno duljina istaknute duine na slici:

b
a

pa (b)

Vektorska projekcija vektora b na vektor a oznaava se p a (b) ili ba a rauna se po

formuli:
pa (b) ba (b a0 )a0 .
Grafiki, vektorska projekcija je vektor prikazan na slici:

40

b
a

p a (b)

Zadatak 22. Odrediti vektorsku projekciju vektora a 2 p 3q na vektor b p q , ako je

| p | 2 , | q | 3

i ( p , q )

Rjeenje. Prema fomruli, traenu vektorksu projekciju emo raunati:

ab (a b0 )b0 .
Najprije emo izraunati b0 prema formuli b0

| b | b b ( p q) ( p q)
| p |2 2 | p | | q | cos

b.

|b|

p p 2p q q q

| q |2 4 12

1
9 19 .
2

Dakle:
b0

( p q)

19

|b|

Sada raunamo:
a b0 (2 p 3q)

1
19

1
19

1
19

( p q)

1
19

(2 p 3q)( p q)

(2 p p 2 p q 3q p 3q q)

( 2 | p |2 p q 3 | q |2 )

1
19

1
19

(2 4 | p | | q | cos

(8 3 27)

22
19

3 9)

I jo:
ab (a b0 )b0

22 1
19 19

( p q)

22
( p q) .
19

41

1.7 Vektorski produkt vektora

Vektorski produkt vektora a i b je vektor a b koji je okomit na vektore a i b a duljina
mu je jednaka:
| a b || a | | b | sin (a, b)

Ta je duljina ujedno jednaka povrini paralelograma razapetog vektorima a i b , odnosno

povrini paralelograma prikazanog na slici:

Jo vrijede i svojstva:
1. a a 0
2. a b (b a)
3. a (b c) a b a c i (a b) c a c b c
4. (a b) ( a) b a ( b)
5. a b 0 a i b su kolinearni
Vektorski produkt u pravokutnim koordinatama ( i, j, k ). Neka su zadana dva vektora
a ( xa , ya , z a ) i b ( xb , yb , zb ) . Tada vrijedi:
i

a b xa

ya

za

xb

yb

zb

Jo vrijedi i :
i j k
jk i
k i j

Zadatak 23. Izraunati

42

a) i ( j k ) j (i k ) k (i j k )
b) (a b c) c (a b c) b (b c) a .
Rjeenje.
a)
i ( j k ) j (i k ) k (i j k )

Svojstvo 3.
i j ik j i jk k i k j k k
k ( j ) (k ) i j (i ) 0

2k 2i .

b)
(a b c) c (a b c) b (b c) a =

svojstvo 3.

ac bc cc ab bb cb b a c a

Produkti c c b b 0 pa slijedi
a c b c a b (b c) ( a b) (a c)

a c a c 2a c .

Zadatak 24. Zadani su vektori b i 2 j 3k i c 2i j 3k .

a) Odredite vektor a okomit na vektore b i c .
b) Odredite vektor d duljine 14 koji je kolinearan s vektorom b .
Rjeenje.
a) Vektorski produkt vektora b i 2 j 3k i c 2i j 3k biti e vektor koji je okomit na
oba, pa ga raunamo:
i

a b c 1 2 3 ... (3,9,5)
2

Dakle, vektor a 3i 9 j 5k
b) Oznaimo vektor d ( x d , y d , z d ) . On mora biti kolinearan s vektorom b , pa prema
kriteriju kolinearnosti mora vrijediti:
d kb

Odnosno
( x d , y d , z d ) k (1,2,3)
( x d , y d , z d ) (k ,2k ,3k )

Jo zahtijevamo da je duljina vektora d ( x d , y d , z d ) jednaka 14 , odnosno:

x d 2 y d 2 z d 2 k 2 4k 2 9k 2 14k 2 14 / 2
14k 2 14
k 2 1

43

k 1

Dakle, postoje dva vektora koja e zadovoljavati oba zahtjeva. To su:

d 1 (1,2,3)
d 2 (1,2,3)

Zadatak 25. Odrediti povrinu i duljinu visine iz vrha C trokuta ABC , ako je A(1,2,8) ,
B(0,0,4) i C (6,2,0) .
Rjeenje.
Skicirajmo zadane tri toke i trokut kojem su one vrhovi:
C

A
B
Mi znamo da je duljina vektorskog produkta vektora AB i AC jednaka povrini
paralelograma razapetog tim vektorima:
C

A
B
A povrina trokuta je duplo manja od povrine tog paralelograma. Dakle, vrijedi :
P

1
| AB AC |
2

Odredimo najprije vektore AB i AC :

AB (1,2,4)

44

AC (5,4,8)

Kako smo u pravokutnoj bazi, vektorski produkt raunamo pomou determinante:

i
j k
2 4
1 4
1 2
AB AC 1 2 4 i
j
k
i(16 16) j (8 20) k (4 10)
4 8
5 8
5 4
5 4 8
28 j 14k (0,28,14)

Duljina dobivenog vektorskog produkta je:

AB AC (28) 2 (14) 2 282 142 (2 14) 2 142

4 142 142 142 (4 1) 14 5

I traena povrina:
P

1
1
| AB AC | 14 5 7 5
2
2

Da bi izraunali duljinu visine sputene iz vrha C, oznaimo je s vC , odnosno duljinu

visine istaknute na slici:

A
B
trebali bi primjetiti da za povrinu trokuta takoer vrijedi:
P

1
2P
| AB || v C || v C |
2
| AB |

Izraunajmo duljinu vektora AB

AB (1,2,4) | AB | (1) 2 22 (4) 2 1 4 16 21

45

I uvrtavanjem dobivamo:
| v C |

2P

27 5
21

| AB |

Zadatak 26. Neka je | a || b | 5 i a b

25 2
. Odrediti povrinu paralelograma kojeg
2

razapinju vektori 2b a i 3a 2b .
Rjeenje.
Povrina paralelograma razapetog vektorima 2b a i 3a 2b jednaka je:
P (2b a) (3a 2b)

1. nain (kompliciraniji) :
P (2b a) (3a 2b) | 2b a | | 3a 2b | sin (2b a,3a 2b)

| 2b a | (2b a) (2b a) 4b b 4b a a a 4 | b |2 4b a | a |2
4 25 4

25 2
25 125 50 2
2

| 3a 2b | (3a 2b) (3a 2b) 9a a 12a b 4b b

9 | a |2 12a b 4 | b |2 9 25 12

25 2
4 25
2

325 150 2

cos (2b a,3a 2b)

(2b a ) (3a 2b)

| 2b a || 3a 2b |

6b a 4 | b |2 3 | a |2 2b a
( 125 50 2 )( 325 150 2 )

6b a 4b b 3a a 2a b
( 125 50 2 )( 325 150 2 )
4b a 4 25 3 25

( 125 50 2 )( 325 150 2 )

25 2
25
2

( 125 50 2 )( 325 150 2 )

Dakle:

25 2

4
25

2
(2b a,3a 2b) arccos

(
125

50
2
)(
325

150
2
)

46

I konano, traena povrina je:

P | 2b a | | 3a 2b | sin (2b a,3a 2b)

25 2

4
25

2
P 125 50 2 325 150 2 sin arccos

( 125 50 2 )( 325 150 2 )

Kada bi se ovo gore ubcilo u digitron, dobiva se:

P 141,421

2. nain :
P (2b a) (3a 2b) 6b a 4b b 3a a 2a b
6b a 4b b 3a a 2(b a) 6b a 4b b 3a a 2b a

8b a 4b b 3a a 8b a 8 b a 8 b a sin (a, b)
25 2
25 2
a b
2
a b
cos (a, b)
2
2
55
2
| a ||b|

(a, b) arccos

P 8 b a sin (a, b) 8 5 5 sin

2
4

200

2
100 2 141,421
2

Zadatak 27. Izraunati volumen prizme kojoj je baza trokut s vrhovima A(3,3,1) , B(1,3,1) ,
C (2,2,5) , a duljina visine je jednaka duljini teinice povuene iz vrha C.
Rjeenje.
Primjeri prizmi kojima je baza trokut :

47

Volumen prizme jednake je:

V Bv

gdje je B povrina baze prizme, a h visina prizme.

Izraunajmo najprije povrinu baze prizme. Vrijediti e:
B

1
AC AB
2

AC (1,1,4)
AB (2,0,0)

i
j k
AC AB 1 1 4 i(0 0) j (0 8) k (0 2) 8 j 2k (0,8,2)
2

AC AB (8) 2 (2) 2 64 4 68

1
68
AC AB
2
2

Izraunajmo jo duljinu teinice povuene iz vrha C. Teinica je duljina koja spaja vrh
trokuta i polovite nasuprotne stranice, u ovom sluaju vrh C i polovie stranice AB,
oznaimo ga P( x, y, z) . Za to polovite vrijedi:
1
AB
2
1
( x 3, y 3, z 1) (2,0,0)
2
x 3 1 x 2
y 3 0 y 3
AP

z 1 0 z 1
P(2,3,1)
CP ?
CP (0,1,4) | CP | 1 16 17

Dakle:
V Bv

68
17 4
2 17
17
17
17 17
2
2
2

Zadatak 28. Izraunati povrinu trokuta iji su vrhovi toke A(1,1,2) , B(0,0,1) , C (2,2,2) i
duljinu visine povuene iz vrha A. Ako je AD AB AC , odrediti koordinate toke D.
48

Rjeenje.
Povrina dotinog trokuta biti e:
P

1
AB AC
2

Vrijedi:
AB ( 1,1,3)
AC (1,1,0)

AB AC 1 1 3 Razvoj
1

po 3. retku =

1 3

1 3

(3 j k ) (3i k ) (3,3,0)
AB AC 9 9 18

18 3 2

2
2

Duljinu visine iz vrha a, oznaimo je | v A | izraunati emo primjenom jednakosti:

P

1
BC | v A |
2

Iz koje slijedi:
| v A |

2P
BC

BC (2,2,3) | BC | 4 4 9 17

Pa je:
| v A |

2P
BC

3 2
2 3 2
17
17

I jo trebamo odrediti koordinate toke Ako je D( x, y, z) ako vrijedi AD AB AC . Ve

smo izraunali da je vektor AB AC (3,3,0) , a vektor:
AD ( x 1, y 1, z 2)

Pa izjednaavanjem dobivamo:
(3,3,0) ( x 1, y 1, z 2)

Iz ega slijedi:
x4
y 2
z2

Odnosno
D(4,2,2) .

49

Zadatak 29. Zadane su toke A (0,2,1) , B (4,2,3) i C (,0,2) .

a) Odrediti vrijednost parametra tako da vrijedi | AC | 17 .
b) Za 5 izraunati povrinu trokuta ABC.
Rjeenje.
a) Izraunajmo najprije vektor AC :
AC ( ,2,3)

Sada zahtijevamo:
| AC | 2 4 9 17 / 2

2 13 17
2 4
1,2 2

b) Za 5 , koordinate toke C su C (5,0,2) . Povrina trokuta ABC jednaka je:

P

1
| AB AC |
2

AB (4,0,2)

AC (5,2,3)

i
AB AC 4
5

2 (4,2,8)

2 3

AB AC 16 4 64 84

1
84
| AB AC |

2
2

4 21 2 21

21 .
2
2

Zadatak 30. Je li izraz (a a ) (a a ) ispravno zadan? Utemeljite odgovor.

Rjeenje. Nije. Naime rezultat prve zagrade je skalar (realni broj),a rezultat druge
zagrade je vektor. Meu zagradama je operacija vektorskog produkta koja je definirana
za dva vektora, a ne za skalar i vektor.
Zadatak 31. Ako je vektorski produkt dva vektora jednak nul-vektoru, mogu li ta dva
vektora razapinjati dvodimenzionalni prostor? Obrazloiti.
Rjeenje.
Znamo da vrijedi:
| a b || a || b | sin (a, b)

Dakle, ako je rezultat vektorskog produkta nul-vektor, mora vrijediti:

| 0 || a || b | sin ( a, b)

Odnosno
| a || b | sin (a, b) 0

50

Gornja jednadba e vrijediti u 3. mogua sluaja:

1. sluaj - | a | 0 . To znai da je vektor a nul-vektor. Da bi vektori a i b razapinjali
dvodimenzionalni prostor oni moraju biti nekolinearni, a nul-vektor je kolinearan sa
svakim vektorom. Dakle, u ovom sluaju vektori a i b ne razapinju dvodimenzionalni
prostor.
2. sluaj- | b | 0 . Isto obrazloenje kao i u 1. sluaju.
3. sluaj - sin (a, b) 0 (a, b) 0 ili (a, b) . U oba sluaja, vektori a i b su
kolinearni, pa ne mogu razapinjati dvodimenzionalni prostor.
Dakle, ako je vektorski produkt dva vektora jednak nul-vektoru, ta dva vektora ne mogu
razapinjati dvodimenzionalni prostor.

51

1.8 Mjeoviti produkt

Mjeoviti produkt vektora a, b i c je skalar definiran kao:

a, b, c (a b) c

Vrijedi: Apsolutna vrijednost mjeovitog produkta vektora a, b i c jednaka je volumenu

paralelopipeda razapetog tim vektorima, odnosno na slici prikazanog geometrijskog
tijela:

c
b

Ako a, b, c 0 , slijedi da su vektori a, b i c komplanarni. Ako je svaki od vektora a, b i c

razliit od nul-vektora, tada iz a, b, c 0 slijedi da su vektori a, b i c nekomplanarni.

U pravokutnim koordinatama mjeoviti produkt vektora a ( xa , ya , z a ) , b ( xb , yb , zb ) i

c ( xc , yc , zc ) jednak je:
xa

ya

za

yb

zb

xc

yc

zc

a, b, c x

Zadatak 32. Pokazati da toke A(2,1,2) , B(1,2,1) i C (2,3,0) i D(5,0,6) pripadaju istoj
ravnini.
Rjeenje.

52

Toke A(2,1,2) , B(1,2,1) i C (2,3,0) i D(5,0,6) lee u istoj ravnini ako vektori AB , AC i
lee u istoj ravnini. Da li to vrijedi za vektore AB , AC i AD moemo provjeriti
raunajui njihov mjeovoto produkt (jer ako je a, b, c 0 slijedi da su a, b i c
komplanarni odnosno da lee u istoj ravnin). Dakle, provjeravamo vrijedi li:
AD

AB, AC, AD ( AB AC) AD 0

?

AB (1,3,3)
AC (0,4,2)
AD (3,1,4)

AB, AC, AD ( AB AC) AD

1 3

2 1

1 4

1 4

3 3
4 2

(16 2) 3(6 12) 18 18 0

Dakle, vektori AB , AC i AD lee u istoj ravnini, pa slijedi da i toke A(2,1,2) , B(1,2,1) i

C (2,3,0) i D(5,0,6) lee u istoj ravnini.

Zadatak 33. Zadani su vektori a (2 ,1,1 ) , b (1,3,0) , c (5,1,8) .

a) Odrediti tako da vektor a zatvara jednake kuteve s vektorima b i c .
b) Za dobiveni odrediti kut izmeu vektora c i ravnine odreene vektorima a i b .
c) Za isti , odrediti volumen i jednu od visina paralelopipeda razapetog vektorima
a, b i c.
Rjeenje.
a) Zahtjevamo:
cos (a, b) cos (a, c)

a b

ac

| a || b |
a b
|b|
(2 ,1,1 ) (1,3,0)

1 9
2 3

ac
|c|
(2 ,1,1 ) (5,1,8)

25 1 64
10 1 8 8

10
2 3
10

/| a |

| a || c |

90
2 7
9 10

53

2 3

2 7

/ 3 10
10
3 10
3(2 3) 2 7

6 9 2 7
8 2
1

4
1 3
1
b) Za dobiveni , vrijedi: a ( ,1, ) , b (1,3,0) , c (5,1,8) .
2 4
4
1
2

3
4

Kut koji zatvara vektor c (5,1,8) i ravnina odreena vektorima a ( ,1, ) i

b (1,3,0) odrediti

emo na sljedei nain: Promotrimo najprije skicu na kojoj su istaknuti

vektori a , b i c kao i vektor a b (koji je, sjetimo se, okomit i na vektor a i na vektor
b ):

ab
c

Kut koji mi trebamo izraunati je na gornjoj skici oznaen sa - to je kut izmeu

vektora c i ravnine razapete vektorima a i b , odnosno to je kut izmeu vektora c i
njegove prijekcije na ravninu razapetu vektorima a i b .
Mi ne znamo direktno izraunati kut , ali do tog kuta moemo doi na drugi nain. Na
skici je istaknut i kut - kut izmeu vektora c i vektora a b i vrijedi:
54

Dakle, kada bi izraunali kut , znali bi i emu je jednak kut . Kut znamo izraunati
i to primjenom skalarnog produkta:
cos

(a b) c
| a b || c |

Izraunajmo sve to nam je potrebno iz gornjeg izraza:

1
2
( a b) c 1

1
3

3
1

3
4
2
1 8
5

i
j
1
( a b)
1
2
1 3

j
1

po

2.

retku

3.

retku

3
3
15
35 3 38 19

4 (8 ) 3(4 )
4
4
4 4 4
2
8

Razvoj

1 8

3
4
0

k
3

4
0

k
i
3 3 1
2
4

Razvoj

po

k
3
3 1
9 3 5
3 ( j k ) 3( i k ) ( , , )
4
4
2
4 4 2
4

9
3
5
81 9 25
90 100
190
190
a b ( ) 2 ( ) 2 ( ) 2

4
4
2
16 16 4
16 16
16
4
c 25 1 64 90 3 10

Sada kad smo sve izraunali slijedi:

cos

( a b) c
| a b || c |

19
19
38
38
19 2
19
2
2

.
15
190
3 10 190 3 10 10 19 30 19 30 19
3 10
4
4

Sada slijedi:
arccos(

19
)
15

Pa je kut izmeu vektora c i ravnine razapete vektorima a i b jednak:

55

c) Za dobiveni

1
4

arccos(

19
)
15
1
2

3
4

iz a) djela zadataka vrijedi: a ( ,1, ) , b (1,3,0) , c (5,1,8) .

Trebamo izraunati volumen i jednu od visina paralelopipeda.

Traeni volumen jednak je:

V | a, b, c | (a b) c

to smo izraunali u b) djelu zadatka pa je:

V

19 19

2
2

Volumen paralelopipeda ujedno je i jednak umnoku povrine baze i visine na tu bazu pa

vrijedi:
V Bv v

V
B

Dakle, visinu paralelopipeda sputenu recimo na bazu koju razapinju vektori a i b dobiti
emo tako volumen podijelimo sa povrinom te baze, koju emo pak izraunati koristei
svojstvo vektorskog produkta:
B ab

to je takoer odraeno u b) dijelu zadatka pa slijedi:

B ab

190
4

Konano, traena visina je:

V
v
B

19
2 38
190
190
4

Zadatak 34. Odrediti vrijednost parametra t iz uvjeta da su vektori a (ln(t 2),2,6) ,

b (t ,2,5) , c (0,1,3)

komplanarni.

Rjeenje.
Zadani vektori e biti komplanarni ako je njihov mjeoviti produkt jednak nuli, pa to i
zahtijevamo.

a, b, c (a b) c

ln(t 2) 2 6
t

2 5 Razvoj

1 3

po 1. stupcu ln(t 2)(6 5) t (6 6) ln(t 2)

Dakle, postavljamo jednadbu:

ln(t 2) 0
ln(t 2) 0

56

t 2 e0
t 2 1
t 3

Zadatak 35. Izraunati volumen i visinu piramide (moglo je pisati i tetraedra, bila bi ista
stvar!) kojoj su vrhovi toke A(2,0,0) , B(0,3,0) , C (0,0,6) i D(2,3,8) .
Rjeenje.
Volumen piramide jednak je :
V

1
Bv ,
3

gdje je B povrina baze te piramide a v visina piramide. Skicirajmo sada otprilike zadane
etiri toke i piramidu kojoj su one vrhovi.

Izraz B v zapravo je jednak volumenu prizme kojoj je baza trokut ABC i jednake je
visine kao i piramida ABCD, koja je skicirana na slici:

57

A
B

Volumen prizme sa prethodne slike duplo je manji od volumena paralelopipeda razapetog

vektorima AB , AC i AD to se vidi iz slike:

A znamo da je volumen tog paralelopipeda jednak apsolutnoj vrijednosti od

( AB AC ) AD . Dakle, traeni volumen piramide jednak je:
V

1
1 1
B v ( | ( AB AC) AD |)
3
3 2

58

Raunamo mjeoviti produkt:

2 3 0
( AB AC ) AD 2 0 6 2(0 18) 2(24 0) 36 48 84
0

3 8

1
1 1
84
B v ( | ( AB AC) AD |)
14
3
3 2
6
1
3

Visinu piramide emo izraunati pomou jednakosti V B v iz koje slijedi:

v

3V
B

Gdje je V volumen koji smo izraunali, a B povrina baze piramide odnosno povrina
paralelograma razapetog vektorima AB i AC podijeljena sa dva.
B

1
AB AC
2

j k

AB AC 2 3 0 (18,12,6)
2 0 6
AB AC 18 2 144 36 504

1
504
AB AC
2
2

Pa je traena visina:
3V
3 14
84
84
84 84
84
v

14 .
B
6
504
504
84 6
84 6
2

Zadatak 36. (tei) Vektori a (1,2 ,1) , b (2, , ) , c (3 ,2, ) su stranice

paralelopipeda.
a) Izraunati volumen tog paralelopipeda.
b) Odrediti tako da vektori a, b, c budu komplanarni, i nakon toga rastaviti vektor
a preko vektora b i c .
Rjeenje.
a) Volumen paralelopipeda razapeog vektorima a, b, c jednak je:
V | ( a b) c |

( a b) c 2

2
Razvoj po 1. retku
2

2
3 3 2

59

 ( 2 2 ) 2 (2 3 2 ) (4 3 2 ) 2 2 4 2 6 3 4 3 2

6 3 2 4

Dakle, volumen paralelopipeda je:

V | (a b) c || 6 3 2 4 |

b) Trebamo odrediti tako da mjeoviti produkt vektora a, b, c bude jednak nuli.

Rjeavamo jednadbu:
6 3 2 4 0

Radi se o kubnoj jednadbi za ija rjeenja nemamo eksplicitne formule kao u sluaju
kvadratne jednadbe. Jedna metoda je pogaanje nul-toaka, odnosno jedne nultoke.
Uvrstimo u jednadbu 6 3 2 4 0 npr. brojeve +1, +2, +3, -1, -2, -3 i provjerimo
zadovoljava li neki od tih brojeva jednadbu:
Za +1 : 6 2 4 8 0
Za +2 : 48 4 4 0
Za +3 : 162 6 4 0
Za -1 : 6 2 4 0
Dakle, 1 je jedno rjeenje kubne jednadbe 6 3 2 4 0 , to znai da je polinom
6 3 2 4 djeljiv s polinomom 1 :
(6 3 2 4) : ( 1) 6 2 6 4

Dakle, jednadbu 6 3 2 4 0 moemo zapisati kao:

( 1)(6 2 6 4) 0

Preostala dva rjeenja kubne jednadbe nai emo rjeavanjem jednadbe:

6 2 6 4 0

1,2

6 36 96
R
12

Dakle, preostala dva rjeenja poetne kubne jednadbe nisu realni brojevi (jer je
diskriminanta negativna), pa emo se fokusirati samo na rjeenje 1 . Tada vrijedi:
a (1,2,1) , b ( 2,1,1) , c (3,2,1)
Jo trebamo iskazati vektor a preko vektora b i c , odnosno odrediti skalare za koje
vrijedi:
a b c

(1,2,1) (2,1,1) (3,2,1)

(1,2,1) (2 3 , 2 , )

Izjednaavanjem koordinata dobivamo jednadbe:

2 3 1
2 2
1

Rijeimo jo gornji sustav Gaussom:

60

 2 3 1
2 3 1
2 3 1
1 2 2 2 II I 0 1 3
0 1 3

1 2 III I
0
1 1
0 1 3 III II
0 0

Oitavamo rjeenja:
3
4

I vrijedi:
a 4b 3c

Zadatak 37.(tei) Izraunati volumen paralelopipeda kojeg razapinju vektori m a b c ,

n a b c , p a b c ako je volumen paralelopipeda razapetog vektorima a, b, c jednak
1
4

Rjeenje.
V (a b) c ((a b c) (a b c)) (a b c)
( a a a b a c b a b b b c c a c b c c) ( a b c)
( a b a c b a b c c a c b) ( a b c )
(a b a c (a b) b c (a c) (b c)) (a b c)
(2a c 2b c) (a b c) (2(a c b c)) (a b c)
| 2 | (a c b c) (a b c) 2 (a c b c) (a b c)
2 (a c b c) (a b c) 2 (a c) a (a c) b (a c) c (b c) a (b c) b (b c) c

Sada moemo ponititi veinu mjeovitih produkata. Npr. vrijedi (a c) a 0 zato to su

vektori a, c, a komplanarni, i tako slino za ostale mjeovite produkte pa dobivamo:
2 (a c) b (b c) a 2 (c a) b (b c) a

Sada koristimo svojstvo mjeovitog produkta (a b) c (b c) a (c a) b (spominjano je u

predavanjima i na prezentaciji na mudriju)
2 2( a b ) c 4

1
1
4

Zadatak 38. Nekomplanarni vektori a (1,2,3) , b (1,3,2) i c (2,0, ) odreuju

tetraedar (piramidu). Odrediti vrijednost parametra tako da duljina visine na bazu
odreenu vektorima a i b bude jednaka

3
3

. Za veu naenu vrijednost -e, izraunati

oploje tetraedra.

61

Rjeenje.
Slino kao i u Zadatku 35., volumen tetraedra zadanog u ovom zadatku jednak je:
V

1
( a b) c 1
2

2
3
0

1
(a b) c
6

3
2 Razvoj

po 3. retku 2(4 9) (3 2) 10 5

Pa je volumen:
1
1
(a b) c 10 5
6
6

Volumen tetraedra je takoer jednak i :

V

1
Bv
3

Gdje je B povrina baze odreene vektorima a i b , a v duljina visine sputene na tu bazu.

Vrijedi:
B

ab 1

3 ... (5,5,5)

1 3
B

1
ab
2
k

1
5
ab
3
2
2

Dakle, traena visina je jednaka:

3V
v

1
| 10 5 |
6
5
3
2

Mi moramo nai onu vrijednost -e za koju je gornji izraz jednak

3
3

, pa rjeavamo

jednadbu:
1
3 | 10 5 |
3 5
6

/
3 3
5
3 2
3
2
3
15
| 10 5 |
/ 2
2
2
3 | 10 5 | 15 / : 3
| 10 5 | 5

Rjeavamo jednadbu s apsolutnom vrijednou, pa moramo razlikovati dva sluaja:

a) 10 5 0 | 10 5 | 10 5
10 5 5 1

b) 10 5 0 | 10 5 | (10 5 )

62

10 5 5 3

Dakle, imamo dva rjeenja 1 1 i 2 3

Jo moramo za vee od dobivenih rjeenja, dakle za 2 3 , izraunati oploje tetraedra.
Dakle, raunamo oploje tetraedra razapetog vektorima a (1,2,3) , b (1,3,2) i
c (2,0,3) .

Skicirajmo tetraedar da vidimo emu e biti jednako traeno oploje:

Da bi izraunali oploje, moramo izraunati i zbrojiti povrine svih strana tetraedra kojih
je etiri. Jedna strana je razapeta vektorima a i b , pa je njezina povrina jednaka
Druga strana je razapeta vektorima a i c , pa je njezina povrina jednaka
strana je razapeta vektorima c i b , pa je njezina povrina jednaka

1
| cb |.
2

1
| ab |.
2

1
| ac |.
2

Trea

etvrta strana

je razapeta vektorima koji su na posljednjoj slici istaknuti crvenom i plavom bojom (ili
zelenom i plavom ili zelenom i crvenom, svejedno je). Crveni vektor , nazovimo ga d ,
jednak je:
d a c ,
A plavi vektor, nazovimo ga e jednak je:
e a b .

63

Dakle, etvrta strana je razapeta vektorima d a c i e a b , pa je njezina povrina

jednaka

1
| d e | .
2

Izraunajmo sada to oploje:

O

ab 1

1
1
1
1
| ab | | ac | | bc | | d e |
2
2
2
2

k
3 ... (5,5,5) | a b | 25 25 25 5 3

1 3

ac 1

2 3 ... (6,3,4) | a c | 36 9 16 61

2 0
i

bc 1

3 2 ... (9,7,6) | b c | 81 49 36 166

d a c (1,2,3) (2,0,3) (3,2,6)

e a b (1,2,3) (1,3,2) (0,5,5)

d e 3 2 6 ... (20,15,15) d e 400 225 225 850

0

5 5

I konano, traeno oploje jednako je:

O

1
1
1
1
5 3
61
166
850
2
2
2
2

Zadatak 39. Zadani su vektori a (1,0,2) , b (2,2,0) i c (3,1,1) . Odrediti duljinu

visine trostrane piramide sputene na osnovicu razapetu vektorima a i b .
Rjeenje.
Slino kao i u zadacima 35. i 38., koristimo injenicu da je volumen piramide jednak:
V

1
1
(a b) c | a b | v
6
6

Iz ega slijedi:
v

( a b) c
| ab |

Izraunajmo najprije (a b) c :
1
( a b) c 2

0 2 2(2 6) 14 | (a b) c | 14

3 1 1

64

Izraunajmo a b :
i

j k

ab 1

0 2 (4,4,2)

2 2 0
a b 16 16 4 36 6

Pa je:
v

( a b) c
| ab |

14 7

6 3

Zadatak 40. Trostrana piramida odreena je vrhovima A(1,1,0) , B(0,1,2) , C (0,3,3) i

D(1,0,1) .
a) Dokazati da se vrhovi ne nalaze u istoj ravnini.
b) Odrediti duljinu visine piramide iz vrha C.
Rjeenje.
a) Da bi dokazali da se vrhovi A(1,1,0) , B(0,1,2) , C (0,3,3) i D(1,0,1) ne nalaze u istoj
ravnini, trebamo dokazati da se vektori AB, AC , AD ne nalaze u istoj ravnini, odnosno da
su nekomplanarni. Tu e nam posluiti svojstvo mjeovitog produkta koje glasi:
Ako vrijedi (a b) c 0 , tada su vektori a, b, c nekomplanarni (uz pretpostavku da su sva
tri vektora razliita od nul-vektora)
Izraunajmo prema tome taj mjeoviti produkt:
AB (1,0,2)
AC (1,2,3)
AD (0,1,1)

( AB AC ) AD 1

3 1 2 1 0

0 1 1

Budui da je svaki od vektora AB (1,0,2) , AC (1,2,3) , AD (0,1,1) razliit od nulvektora i da je njihov mjeoviti produkt razliit od nule, zakljuujemo da su oni
nekomplanarni. Slijedi da toke A, B, C i D ne lee u istoj ravnini.
b) Slino kao i u zadacima 35. i 38. i 39.
Zadatak 41. Paralelopiped je razapet vektorima a (2,1,0) , b (1,1,2) i c (0,3,0) . Odrediti
volumen paralelopipeda i duljinu visine na stranicu razapetu vektorima a i c .
Rjeenje.
Volumen paralelopipeda jednak je:

65

2 1 0
V (a b) c 1 1 2 12 12 .
0 3 0

Duljinu visine emo izraunati iz jednakosti koja takoer vrijedi za volumen

paralelopipeda:
V povrina stranice razapete vektorima a i c X visina na tu stranicu
Ili
V | a c | v

Iz ega slijedi:
v

V
| ac |

Izraunajmo | a c | :
i

j k

a c 2 1 0 (0,0,6)
0 3 0
| a c | 36 6

Pa je:
v

V
| ac |

12
2.
6

66