DERIVACIJE

1
D E R I V A C I J E
Sadraj
1. Problem brzine i derivacija .............................................................................................2
2. Problem tangente i derivacija..........................................................................................7
2.1 Kada funkcija nema derivaciju u toki .................................................................12
3. Pravila deriviranja.........................................................................................................15
4. Deriviranje sloenih funkcija ........................................................................................20
5. Deriviranje implicitno zadanih funkcija ........................................................................28
5.1. Logaritamsko deriviranje .......................................................................................40
6. Deriviranje parametarski zadanih funkcija ....................................................................44
7. L'Hospitalovo pravilo ...................................................................................................53
2
1. Problem brzine i derivacija
Recimo da promatramo gibanje nekog objekta i da je graf koji prikazuje prijeeni put
u ovisnosti o vremenu prikazan na Slici 1.
1 2 3 4 5 6 7 8
t
sec
1
2
3
4
5
6
7
8
d
m
Slika 1. Graf ovisnost prijeenog puta o vremenu
Dakle, na Slici 1. nam os apscisa predstavlja vrijeme u sekundama a os ordinata predstavlja
prijeeni put u metrima. Sa Slike 1. je lako uoiti da je u prvih 8 sekundi tijelo prelo put od 8
metara, prema tome prosjena brzina u prvih osam sekundi bila je
s
m
s
m
1
8
8
= . Meutim, sa
slike je lako uoiti i da brzina tijela u svakom trenutku iz vremenskog intervala | | 8 , 0 nije bila
jednaka
s
m
1 . Naime, promotrimo Sliku 2.
1 2 3 4 5 6 7 8
t
sec
1
2
3
4
5
5.2
6
7
8
d
m
Slika 2.
3
Vidimo da je na vremenskom intervalu | | 5 , 4 (od 4. do 5. sekunde) tijelo prelo udaljenost od
0.2 metra. Dakle, prosjena brzina na intervalu | | 5 , 4 bila je
s
m
s
m
2 . 0
1
2 . 0
= , to je manje od
prosjene brzine na intervalu | | 8 , 0 . Takoer, promotrimo li Sliku 3.:
1 2 3 4 5 6 7 8
t
sec
1
2
3
4
5
5.2
6
7
8
d
m
Slika 3.
vidimo da je na vremenskom intervalu | | 6 , 5 tijelo prelo udaljenost od 1.8 metara. Dakle,
prosjena brzina na intervalu | | 6 , 5 bila je
s
m
s
m
8 . 1
1
8 . 1
= , to je vie od prosjene brzine na
intervalu | | 8 , 0 . Uoavamo da je na intervalu | | 6 , 5 nagib grafa funkcije bio znatno vei od
nagiba grafa funkcije na intervalu | | 5 , 4 pa je prirodan zakljuak da e brzina tijela biti usko
povezana sa nagibom grafa funkcije.
Recimo da nas sada zanima koliko je bila brzina tijela u trenutku 5 = t . Do te brzine
emo doi na sljedei nain: Najprije promotrimo srednju brzinu npr. na intervalu | | 6 , 5 - ve
smo vidjeli da je ona jednaka
s
m
8 . 1 . Sada promatrajmo neki jo krai vremenski interval sa
poetkom u 5. sekundi npr. interval | | 5 . 5 , 5 . Budui da je 0625 . 6 ) 5 . 5 ( = f (nije da se ba vidi sa
grafa ali uzimam okvirne vrijednosti) slijedi da je srednja brzina na intervalu | | 5 . 5 , 5 jednaka
s
m
s
m
s
m m
725 . 1
5 . 0
8625 . 0
5 . 0
2 . 5 0625 . 6
= =
.
Promatrajmo sada sve krae i krae intervale. Imamo:
Ako je 601 . 5 ) 25 . 5 ( = f onda je srednja brzina na intervalu | | 25 . 5 , 5 jednaka
s
m
s
m
s
m m
604 . 1
25 . 0
401 . 0
25 . 0
2 . 5 601 . 5
= =
.
4
s
m
s
m
s
m m
516 . 1
12 . 0
182 . 0
12 . 0
2 . 5 382 . 5
= =
.
s
m
s
m
s
m m
46 . 1
05 . 0
073 . 0
05 . 0
2 . 5 273 . 5
= =
.
s
m
s
m
s
m m
441 . 1
01 . 0
01441 . 0
01 . 0
2 . 5 21441 . 5
= =
.
s
m
s
m
s
m m
43 . 1
001 . 0
00143 . 0
001 . 0
2 . 5 20143 . 5
= =
.
s
m
s
m
s
m m
4 . 1
0001 . 0
00014 . 0
0001 . 0
2 . 5 20014 . 5
= =
.
Radi preglednosti, stavimo sve dobivene podatke u tablicu:
Interval Srednja brzina na intervalu
| | 6 , 5
s
m
8 . 1
| | 5 . 5 , 5
s
m
725 . 1
| | 25 . 5 , 5
s
m
604 . 1
| | 12 . 5 , 5
s
m
516 . 1
| | 05 . 5 , 5
s
m
46 . 1
| | 01 . 5 , 5
s
m
441 . 1
| | 001 . 5 , 5
s
m
43 . 1
| | 0001 . 5 , 5
s
m
4 . 1
Tablica 1.
Iz Tablice 1. vidimo da to vie i vie smanjujemo interval na kojem promatramo srednju
brzinu, za srednje brzine dobivamo vrijednosti koje se sve vie i vie pribliavaju vrijednosti
s
m
4 . 1 . Prirodno, namee se odgovor da je u trenutku 5 = t brzina gibanja bila (priblino)
s
m
4 . 1 .
5
Kako u matematici raspolaemo sa konceptom limesa (vrijednost izraza po x-u kada se
x pribliava neizmjerno blizu nekoj vrijednosti), u ovom trenutku moemo limes prihvatiti
kao zgodan alat za konkretan problem traenja brzine u trenutku 5 = t .
Zakljuujemo da ako nastavimo postupak smanjivanja vremenskih intervala na nain
da su ti intervali sve manji i manji, odnosno da su beskonano maleni, traena brzina u
trenutku 5 = t biti e jednaka srednjoj brzini na tom beskonano malenom (kratkom) intervalu.
Simbolima, ovo to smo rekli zapisujemo:
x
f x f
v
x
t
A
A +
=
A
=
) 5 ( ) 5 (
lim
0
5
itavo ovo razmatranje bilo je malo konkretizirana verzija postupka kojim dolazimo do
derivacije u toki. Sada na openitoj razini imamo sljedeu definiciju:
Definicija. Neka je zadana funkcija ) (x f . Ako postoji limes:
x
x f x x f
x A
A +
A
) ( ) (
lim
0 0
0
tada se on (najee) oznaava simbolom
x
x f x x f
x f
x A
A +
=
A
) ( ) (
lim ) ( '
0 0
0
0
i naziva se derivacija
funkcije ) (x f u toki
0
x . Druge oznake su ) (
0
x
dx
df
ili ) (
0
x f
.
Dakle, iz svega do sada isprianog znamo da e derivacija bilo koje funkcije u konkretnoj
toki biti broj.
Recimo sada da ponovno promatramo na poetni problem ali da sada vie ne elimo nai
brzinu samo u trenutku 5 = t , nego da nas zanimaju brzine i u mnogo drugih trenutaka izmeu
poetka gibanja i kraja gibanja u 8. sekundi. Bilo bi idealno kada bi raspolagali sa nekom
funkcijom u koju bi samo mogli uvrstiti neki broj (koji bi nam predstavljao neki konkretan
trenutak) i kao rezultat dobiti brzinu u zadanom trenutku. Tu funkciju moemo lako dobiti ako
u limesu
x
f x f
v
x
t
A
A +
=
A
=
) 5 ( ) 5 (
lim
0
5
ne specificiramo poetnu toku 5 = t nego dopustimo da ta
toka u kojoj mi traimo brzinu moe biti bilo koja toka, odnosno zamijenimo 5 sa x.
6
Definicija. Neka je zadana funkcija ) (x f . Ako za svaki x iz domene funkcije ) (x f postoji
limes:
x
x f x x f
x A
A +
A
) ( ) (
lim
0
tada je njime definirana nova funkcija koju (najee) oznaavamo simbolom
x
x f x x f
x f
x A
A +
=
A
) ( ) (
lim ) ( '
0
i nazivamo derivacija funkcije ) (x f . Druge oznake su ) (x
dx
df
ili
) (x f
.
Dakle, iz svega do sada isprianog znamo da e derivacija bilo koje funkcije u konkretnoj
toki biti broj ali e derivacija funkcije biti ponovno funkcija.
Primjer 1. Recimo da nam je zadana funkcija 1 5 ) ( + = x x f . Izraunajmo njezinu derivaciju.
Prema posljednjoj definiciji znamo da to radimo prema formuli:
x
x f x x f
x f
x A
A +
=
A
) ( ) (
lim ) ( '
0
samo to sada trebamo formulu izraunati za konkretnu funkciju 1 5 ) ( + = x x f pa imamo:
5 5 lim
5
lim
1 5 1 5 5
lim
) 1 5 ( 1 ) ( 5
lim
) ( ) (
lim ) ( '
0 0 0 0 0
= =
A
A
=
A
+ A +
=
A
+ + A +
=
A
A +
=
A A A A A x x x x x x
x
x
x x x
x
x x x
x
x f x x f
x f
Dakle, izraunali smo traenu derivaciju i dobili 5 )' 1 5 ( ) ( ' = + = x x f . to nam to zapravo
govori? To znai da je brzina funkcije 1 5 ) ( + = x x f u bilo kojoj toki x jednaka 5.
Primjer 2. Recimo da nam je zadana funkcija
2
) ( x x f = . Izraunajmo njezinu derivaciju.
x
x x x
x
x x x x x
x
x x x
x
x f x x f
x f
x x x x A
A + A
=
A
A + A +
=
A
A +
=
A
A +
=
A A A A
2
0
2 2 2
0
2 2
0 0
2
lim
2
lim
) (
lim
) ( ) (
lim ) ( '
x x x
x
x x x
x x
2 ) 2 ( lim
) 2 (
lim
0 0
= A + =
A
A + A
=
A A
Dakle, izraunali smo traenu derivaciju i dobili x x x f 2 )' ( ) ( '
2
= = . to nam to zapravo govori?
To znai da je brzina funkcije
2
) ( x x f = u npr. toki 1 = x jednaka 2 1 2 ) 1 ( ' = = f , u toki 5 = x
jednaka 10 ) 5 ( ' = f , u toki 10 = x jednaka 20 ) 10 ( ' = f itd.
7
2. Problem tangente i derivacija
Opi oblik jednadbe pravca je l kx y + = . Konstanta k se naziva i koeficijent smjera
pravca. Ve smo vidjeli da je nagib pravca usko povezan sa vrijednou koeficijenta smjera.
Slika 4. Pravci i njihovi koeficijenti smjera. Vidimo da ako je 0 > k , to je k vei i nagib pravca je vei, odnosno
pravac bre raste. Ako je 0 < k , tada to je k manji nagib pravca je vei odnosno pravac bre pada.
Promotrimo sada emu je jednak koeficijent smjera k. Na Slici 5. neka je zadan pravac
ija je jednadba l kx y + = koji prolazi tokama ) , (
1 1
y x i ) , (
2 2
y x .
x
1
, y
1
x
2
, y
2
Slika 5. Pravac koji prolazi tokama ) , (

1 1
y x i ) , (
2 2
y x .
Budui da toka ) , (
1 1
y x lei na pravcu l kx y + = , to znai da i zadovoljava njegovu
jednadbu odnosno da vrijedi:
l kx y + =
1 1
.
Istu stvar imamo u sluaju toke ) , (
2 2
y x , dakle vrijedi:
l kx y + =
2 2
.
Oduzmemo li sada jednakost l kx y + =
1 1
od jednakosti l kx y + =
2 2
dobivamo:
l kx l kx y y + =
1 2 1 2
) (
1 2 1 2
x x k y y =
8
1 2
1 2
x x
y y
k
= .
Dakle, dobili smo izraz za koeficijent smjera k. Vidimo da je on jednak omjeru prirasta
varijable y i prirasta varijable x. Takoer, promotrimo li Sliku 6.:
x
1
, y
1
x
2
, y
2
x
2
, y
1
Slika 6.
vidimo da je trokut s vrhovima u tokama ) , (
1 1
y x , ) , (
2 2
y x i ) , (
1 2
y x pravokutan trokut i da za
kut vrijedi:
1 2
1 2
x x
y y
tg
= ,
Dakle koeficijent smjera k je ujedno jednak tangensu kuta to ga pravac zatvara s pozitivnim
djelom x-osi.
Definicija. Nagib pravca jednak je koeficijentu smjera k, a moe se izraziti kao
tg
x x
y y
k =
=
1 2
1 2
,
pri emu je kut to ga pravac zatvara s pozitivnim dijelom x-osi.
Neka se na graf funkcije f moe povui tangenta u toki ) , (
0 0
y x . Nagib grafa funkcije f u
toki ) , (
0 0
y x definiramo kao nagib pripadne tangente.
Postavimo si sada sljedei problem. Recimo da elimo izraunati nagib grafa funkcije f
prikazanog na Slici 7. u toki (1 , 0.84).
9
1,0.84
1 2
1
Slika 7. Graf funkcije f. Cilj je izraunati nagib grafa u toci (1 , 0.84).
U posljednjoj definiciji je nagib grafa funkcije f u konkretnoj toki definiran kao nagib
tangente povuene na graf iste funkcije u toj toki. Meutim, mi za sada ne znamo kako doi
do nagiba tangente za koju oekujemo da e izgledati otprilike ovako:
1,0.84
1 2
1
Slika 8. Oekivani izgled tangente povuene na graf funkcije f u toci (1 , 0.84).
Pokuajmo do traenog nagiba tangente povuene u toki (1 , 0.84) doi na idui nain.
Promatrajmo najprije pravac koji osim tokom (1 , 0.84) prolazi jo jednom tokom grafa
funkcije f, npr. tokom (2, 0.909).
1,0.84
2,0.909
1 2
1
Slika 9. Pravac koji graf funkcije f sijee u dvije toke: (1 , 0.84) i (2, 0.909).
10
Znamo izraunati nagib tog pravca. Taj nagib je jednak:
069 . 0
1 2
84 . 0 909 . 0
1
=
= n .
Promatrajmo sada ponovno neki pravac koji osim tokom (1 , 0.84) prolazi jo jednom
tokom grafa funkcije f, ali neka sada ta druga toka bude blia toki (1 , 0.84) nego toka (2,
0.909). Na primjer, odaberimo da ta druga toka bude toka (1.5 , 0.997).
1,0.84
1.5,0.997
1 2
1
Slika 10. Pravac koji graf funkcije f sijee u dvije toke: (1 , 0.84) i (1.5 , 0.997).
Nagib ovog pravca jednak je:
314 . 0
1 5 . 1
84 . 0 997 . 0
2
=
= n
Nastavimo li ovaj postupak na jo nekoliko pravaca dobivali bi sljedee nagibe:
Odaberemo li pravac koji prolazi tokama (1 , 0.84) i (1.2, 0.932) dobivamo da je njegov
nagib 46 . 0
1 2 . 1
84 . 0 932 . 0
3
=
= n .
nagib 51 . 0
1 1 . 1
84 . 0 891 . 0
4
=
= n .
nagib 54 . 0
1 05 . 1
84 . 0 867 . 0
5
=
= n .
Dakle, vidimo da kako smo za drugu toku birali toke koje su sve blie i blie
startnoj toci (1 , 0.84), dobivali smo nagibe koji se pribliavaju broju 0.54, ali smo zapravo
dobivali i pravce koji su sve blii i blii tangenti u toci (1 , 0.84). Slino kao i kod
promatranja problema trenutane brzine, sada uvodimo u priu limes i zakljuujemo da ako
pustimo da razlika izmeu dvije toke bude neizmjerno malena, odnosno da tei u nulu, tada
e limes nagiba pravaca biti jednak nagibu traene tangente, odnosno nagibu grafa funkcije.
Simbolima, reeno zapisujemo:
11
x
f x f
x A
A +
A
) 1 ( ) 1 (
lim
0
.
Vidimo da smo ponovno doli do izraza za derivaciju funkcije u toci.
Dakle, ope reeno, derivacija funkcije f u toci ) , (
0 0
y x , jednaka je izrazu:
x
x f x x f
x f
x A
A +
=
A
) ( ) (
lim ) ( '
0 0
0
0
,
koji moemo interpretirati na dva naina. Prvi je da derivaciju funkcije f u toci ) , (
0 0
y x
shvaamo kao trenutanu brzinu rasta funkcije f u toki ) , (
0 0
y x . Druga interpretacija je
da derivaciju funkcije f u toci ) , (
0 0
y x shvaamo kao nagib tangente povuene na graf
funkcije f u toci ) , (
0 0
y x .
12
2.1 Kada funkcija nema derivaciju u toki
Definicija. Neka je zadana funkcija ) (x f . Ako postoji limes:
x
x f x x f
x A
A +
A
) ( ) (
lim
0 0
0
tada se on (najee) oznaava simbolom
x
x f x x f
x f
x A
A +
=
A
) ( ) (
lim ) ( '
0 0
0
0
i naziva se derivacija
funkcije ) (x f u toki
0
x . Druge oznake su ) (
0
x
dx
df
ili ) (
0
x f
.
U gornjoj definiciji koriten je izraz ako postoji limes. Znamo (iz gradiva za 1. kolokvij) da
e limes
x
x f x x f
x A
A +
A
) ( ) (
lim
0 0
0
postojati ako vrijedi:
x
x f x x f
x
x f x x f
x x A
A +
=
A
A +
+
A A
) ( ) (
lim
) ( ) (
lim
0 0
0
0 0
0
,
odnosno rijeima, ako su lijevi i desni limesi u toki 0 jednaki.
Za sve funkcije to naravno nee vrijediti. Promotrimo neke konkretne primjere funkcija za
koje to nee vrijediti, odnosno koje nee biti diferencijabilne u svakoj toci.
Primjer 1.
Slika 11.
Recimo da je na Slici 11. plavom bojom nacrtan graf funkcije f. Funkcija f nije
diferencijabilna (nema derivaciju) u toki P. Zato? Naime, znamo da derivaciju u toki
moemo shvatiti kao nagib tangente povuene na graf funkcije u toj istoj toci. Meutim, u
sluaju funkcije f sa Slike 11. imamo sljedeu situaciju. Promatramo li mi dio grafa funkcije
desno od toke P namee nam se da je tangenta u toci P rozi pravac na Slici 11. istaknut
slovom a. Promatramo li dio grafa funkcije lijevo od toke P namee nam se da je tangenta u
toci P rozi pravac na Slici 11. istaknut slovom b. Pravci a i b nisu jednaki upravo zbog
injenice to ne postoji limes
x
x f x x f
x A
A +
A
) ( ) (
lim
0 0
0
u toki P, odnosno to lijevi i desni limes
nisu jednaki. Dakle, funkcija f nije diferencijabilna u toki P.
a
b
13
Primjer 2.
Slika 12.
Problem sa funkcijom iji je graf prikazan na Slici 12. u toci P je sljedei. Iz grafa funkcije
je oito da ona desno od toke P pada, prema tome nagib tangente u toci P bi trebao biti
negativan. Meutim, promatramo li dio grafa lijevo od toke P, oito je da on raste pa bi po
tom pristupu nagib tangente u toci P trebao biti pozitivan. To je ponovno rezultat injenice
da desni i lijevi limes nisu jednaki, odnosno da ne vrijedi:
x
x f x x f
x
x f x x f
x x A
A +
=
A
A +
+
A A
) ( ) (
lim
) ( ) (
lim
0 0
0
0 0
0
.
Primjer 3.
Slika 13.
U primjeru sa Slike 13., u toci P vie nije (kao u Primjeru 2.) sporno to to nam se lijeva i
desna tangenta ne poklapaju. One se sada poklapaju, ali se radi o tome da je nagib te jedne
tangente jednak (vertiklani pravac ne zadovoljava vertikalni test- dakle, nije graf neke
linearne funkcije-ne postoji njegov vodei koeficijent).
14
Primjer 4.
Slika 14.
Funkcija iji je graf prikazan na Slici 14., ima prekid u toki P. Takoer, vidimo da se lijev ai
desna tangenta ne poklapaju dakle, funkcija nema derivaciju u toci P.
15
3. Pravila deriviranja
1. Derivacija zbroja. ' ' )' ( g f g f + = + ili ' ' )' ( g f g f =
2. Derivacija umnoka. ' ' )' ( g f g f g f + = .
3. Derivacija kvocijenta.
2
' '
)' (
g
g f g f
g
f
=
Derivacije vieg reda. Druga derivacija funkcije f derivacija je prve derivacije. Oznaavamo
ju s f''. Derivaciju treeg reda oznaavamo s f'''. Za vee brojeve n, derivaciju n-tog reda
oznaavamo s
) (n
f i vrijedi:
))' ( ( ) (
) 1 ( ) (
x f x f
n n
= .
Derivacija konstante. Ako je c konstanta, a f funkcija, onda vrijedi:
0 ) ' ( = c
' )' ( f c f c =
Tablica derivacija
Tablica 2. Tablica derivacija
16
Zadatak 1. Odrediti prvu i drugu derivaciju funkcije 5 2 ) (
6 12
+ = x x x f i derivaciju funkcije u
toki 1.
Rjeenje.
)' 5 2 ( ) ( '
6 12
+ = x x x f
(prema pravilu za derivaciju zbroja)
= + = + )' 5 ( )' 2 ( )' ( )' 5 2 (
6 12 6 12
x x x x
(prema tablici derivacija i pravilu o deriviranju konstanti imamo)
5 11 5 11 6 11 6 12
12 12 ) 6 2 ( 12 0 ) )' ( 2 ( 12 )' 5 ( )' 2 ( )' ( x x x x x x x x = = + = + =
Dakle
5 11
12 12 ) ( ' x x x f =
Druga derivacija je jednaka:
4 10 4 10 5 11 5 11 5 11
60 132 5 12 11 12 )' ( 12 )' ( 12 )' 12 ( )' 12 ( )' 12 12 ( ) ( ' ' x x x x x x x x x x x f = = = = = .
Derivacija funkcije 5 2 ) (
6 12
+ = x x x f u toki 1 jednaka je:
0 1 12 1 12 ) 1 ( '
5 11
= = f .
Zadatak 2. Derivirati funkciju x x f arctan ) ( = .
Rjeenje. Iz tablice derivacija slijedi:
2
1
1
)' (arctan ) ( '
x
x x f
+
= =
Zadatak 3. Derivirati funkciju 7 3 5 ) (
2 4
+ + + = x x x x f .
Rjeenje.
= + + + = + + + = )' 7 ( )' ( )' 3 ( )' 5 ( )' 7 3 5 ( ) ( '
2 4 2 4
x x x x x x x f
Prema pravilu za deriviranje konstanti i iz tablice slijedi:
1 6 20 1 2 3 4 5 0 1 )' ( 3 )' ( 5
3 3 2 4
+ + = + + = + + + = x x x x x x .
Zadatak 4. Derivirati funkciju
5 4
3 5
5
9 ) (
x
x x f = .
Rjeenje.
)' ( 5 )' ( 9 )' 5 ( )' 9 ( )' 5 9 ( )'
5
9 ( )'
5
9 ( ) ( '
5
4
3
5
5
4
3
5
5
4
3
5
5
4
3
5
5 4
3 5

= = = = = x x x x x x
x
x
x
x x f
5
9
3
2
5
5
5
4
3
3
3
5
1
5
4
1
3
5
4 15 4 15 )
5
4
( 5
3
5
9

+ = + = = x x x x x x
5 9
3 2
4
15
x
x + = .
Zadatak 5. Derivirati funkciju x x x f cot tan ) ( = .
Rjeenje.
17
)' (cot )' (tan )' cot (tan ) ( ' x x x x x f = =
Iz tablice derivacija slijedi:
x x x x
x x
x x x x
2 2 2 2
2 2
2 2 2 2
sin cos
1
sin cos
cos sin
sin
1
cos
1
)
sin
1
(
cos
1
+
= + = = .
x
tgx x x f 2 2 ) ( + = .
Rjeenje.
)' 2 ( )' 2 ( )' ( )' 2 2 ( ) ( '
x x
tgx x tgx x x f + = + =
)' 2 ( )' ( 2 )' ( )' 2 ( )' 2 ( )' (
2
1
x x
tgx x tgx x + = + =
Prema tablici
2 ln 2
cos
2
2
1
2 ln 2
cos
1
2
2
1
2 2
2
1
x x
x x x
x + = + =

Dakle:
2 ln 2
cos
2
2
1
) ( '
2
x
x x
x f + = .
Zadatak 7. Derivirati funkciju x x x f sin ) (
2
= .
Rjeenje.
)' sin ( ) ( '
2
x x x f =
Prema pravilu za derivaciju umnoka
x x x x x x x x x x x f cos sin 2 )' (sin sin )' ( )' sin ( ) ( '
2 2 2 2
+ = + = = .
Zadatak 8. Derivirati funkciju ) 1 )( 4 ( ) (
2 5
+ + + = x x x x x f .
Rjeenje.
| |' ) 1 )( 4 ( ) ( '
2 5
+ + + = x x x x x f
| | )' 1 ( ) 4 ( ) 1 ( )' 4 ( ' ) 1 )( 4 ( ) ( '
2 5 2 5 2 5
+ + + + + + + = + + + = x x x x x x x x x x x x x f
) 0 1 2 ( ) 4 ( ) 1 ( ) 1 5 4 ( ) )' 1 ( )' ( )' (( ) 4 ( ) 1 ( ) )' ( )' 4 ((
5 2 4 2 5 2 5
+ + + + + + + = + + + + + + + = x x x x x x x x x x x x x x
x x x x x x x x x x x x x x x + + + + + + + + + = + + + + + + =
2 5 6 2 4 5 6 5 2 4
2 4 8 1 20 20 20 ) 1 2 ( ) 4 ( ) 1 ( ) 1 20 (
1 2 3 20 24 28
2 4 5 6
+ + + + + = x x x x x .
Zadatak 9. Derivirati funkciju x x x f arccos ) ( = .
Rjeenje.
2 2
1
arccos )
1
1
( arccos 1 )' (arccos arccos ' )' arccos (
x
x
x
x
x x x x x x x x
+ = + = .
Zadatak 10. Derivirati funkciju x x x f ln ) (
3
= .
Rjeenje.
= = )' ln ( ) ( '
3
x x x f
= = )' arccos ( ) ( ' x x x f
18
x
x x x x x x x x x x f
1
ln 3 )' (ln ) ( ln )' ( )' ln ( ) ( '
3 2 3 3 3
+ = + = =
2 2
ln 3 x x x + = .
Zadatak 11. Derivirati funkciju x e x f
x
sin ) ( = .
Rjeenje.
x e x e x e x e x e x f
x x x x x
cos sin )' (sin sin )' ( )' sin ( ) ( ' + = + = = .
Zadatak 12. Derivirati funkciju ) 5 )( 2 ( ) (
2 2
+ + = x x x f .
Rjeenje.
x x x x x x x x x f 2 ) 2 ( ) 5 ( 2 )' 5 )( 2 ( ) 5 ( )' 2 ( ) ( '
2 2 2 2 2 2
+ + + = + + + + + =
x x x x x x 14 4 4 2 10 2
3 3 3
+ = + + + = .
x
x f
1
) ( = .
Rjeenje.
1. nain :
2
2 1
1
1 )' ( )'
1
( ) ( '
x
x x
x
x f = = = =

2. nain : Pravilo za deriviranje kvocijenta :
2 2 2
1 1 1 0 ' 1 ' 1
)'
1
( ) ( '
x x
x
x
x x
x
x f

=

=

= = .
x
x
x f
cos
ln 2
) ( = .
Rjeenje.
= = )'
cos
ln 2
( ) ( '
x
x
x f
Primjenjujemo pravilo za derivaciju kvocijenta
x
x x x
x
x
x x x x
x
x
2 2
cos
) sin ( ln 2 cos
2
cos
)' (cos ) ln 2 ( cos )' ln 2 (
)'
cos
ln 2
(

=

=
x
x x
x x
x x
x x x x
x
x
x x x x
x
x x x
x
2 2 2 2
cos
sin ln 2
cos
2
cos
sin ln 2 cos 2
1
cos
sin ln 2 cos 2
cos
sin ln 2 cos
2
+ =
+
=
+
=
+
= .
x
x
x f
2 1
1 3
) (
+
= .
Rjeenje.
)'
2 1
1 3
( ) ( '
x
x
x f
+
=
Primjenjujemo pravilo za derivaciju kvocijenta
2 2
) 2 1 (
) 2 ( ) 1 3 ( ) 2 1 ( 3
) 2 1 (
)' 2 1 ( ) 1 3 ( ) 2 1 ( )' 1 3 (
)'
2 1
1 3
(
x
x x
x
x x x x
x
x
+
=
+ +
=
+
=
2 2 2 2
) 2 1 (
5
) 2 1 (
2 6 6 3
) 2 1 (
) 2 6 ( 6 3
) 2 1 (
) 2 ( ) 1 3 ( ) 2 1 ( 3
x x
x x
x
x x
x
x x
+ +
=
+
= .
19
tgx
e x
x f
x
=
ln
) ( .
Rjeenje.
x tg
x
e x tgx e x e
x
x tg
tgx e x tgx e x
tgx
e x
x f
x x x
x x x
2
2
2
cos
1
) (ln ) ln
1
(
)' ( ) (ln )' (ln
)'
ln
( ) ( '
+
=

=
= .
1
1
) (
2
2
+
+ +
=
x x
x x
x f .
Rjeenje.
2 2
2 2 2 2
2
2
) 1 (
)' 1 ( ) 1 ( ) 1 ( )' 1 (
'
1
1
) ( '
+
+ + + + + +
=
|
|
.
|
\
|
+
+ +
=
x x
x x x x x x x x
x x
x x
x f
2 2
2 2 3 2 2 3
2 2
2 2
) 1 (
) 1 2 2 2 ( 1 2 2 2
) 1 (
) 1 2 ( ) 1 ( ) 1 ( ) 1 2 (
+
+ + + + +
=
+
+ + + +
=
x x
x x x x x x x x x x
x x
x x x x x x
2 2
2
2 2
2 2 3 2 2 3
) 1 (
2 2
) 1 (
1 2 2 2 1 2 2 2
+
+
=
+
+ + + + + +
=
x x
x
x x
x x x x x x x x x x
.
x
x
x f
ln
) (
2
= .
Rjeenje.
x
x x x
x
x
x x x
x
x x x x
x
x
x f
2 2
2
2
2 2 2
ln
ln 2
ln
1
ln 2
ln
)' (ln ln )' (
)'
ln
( ) ( '

=

=

= = .
x x
x x
x f
cos sin
cos sin
) (
+
= .
Rjeenje.
2
) cos (sin
)' cos (sin ) cos (sin ) cos (sin )' cos (sin
)'
cos sin
cos sin
( ) ( '
x x
x x x x x x x x
x x
x x
x f
+ +
=
+
=
=
+ +
=
+ +
=
2 2
) cos (sin
) cos (sin ) cos (sin ) cos (sin ) cos (sin
) cos (sin
) sin (cos ) cos (sin ) cos (sin ) sin (cos
x x
x x x x x x x x
x x
x x x x x x x x
=
+
=
+ + +
=
2 2
2 2 2 2
) cos (sin
) cos sin 2 1 ( ) cos sin 2 1 (
) cos (sin
) cos cos sin 2 (sin ) cos cos sin 2 (sin
x x
x x x x
x x
x x x x x x x x
2 2
) cos (sin
2
) cos (sin
cos sin 2 1 cos sin 2 1
x x x x
x x x x
==
+
=
.
20
4. Deriviranje sloenih funkcija
Prilikom deriviranja sloenih funkcija koristimo formulu:
| | ( ) | | ) ( ' ) ( ' ' ) ( x g x g f x g f = .
Zadatak 1. Derivirati funkciju ) 5 6 cos( ) ( = x x f .
Rjeenje. Funkcija ) 5 6 cos( ) ( = x x f je sloena funkcija. Ona je jednaka kompoziciji funkcija
x x g cos ) ( = i 5 6 ) ( = x x h i to )) ( ( ) ( x h g x f = . Prema formuli za deriviranje sloenih funkcija
slijedi.
) 5 6 sin( 6 6 ) 5 6 sin( ) ( ' )) ( ( ' ))' 5 6 (cos( ) ( ' = = = = x x x h x h g x x f .
Drugi nain na koji moemo razmiljati prilikom deriviranja sloenih funkcija je da trebamo
derivirati izvana na unutre to bi znailo da u sluaju funkcije ) 5 6 cos( ) ( = x x f najprije
deriviramo vanjsku funkciju cos sa argumentom 5 6 x , a nakon toga unutarnju funkciju 5 6 x
pa dobivamo:
) 5 6 sin( 6 6 ) 5 6 sin( )' 5 6 ( ) 5 6 sin( ) ( ' = = = x x x x x f .
Zadatak 2. Derivirati funkciju ) ln( ) ( arctgx x f = .
Rjeenje. Funkcija ) ln( ) ( arctgx x f = je sloena funkcija pa je deriviramo izvana na unutra.
Dakle, najprije deriviramo vanjsku funkciju ln s argumentom arctgx a nakon toga deriviramo
unutarnju funkciju arctgx :
2
1
1 1
))' (ln( ) ( '
x
arctgx
arctgx x f
+
= = .
3
) 10 ( ) ( x x f = .
Rjeenje. U sluaju funkcije
3
) 10 ( ) ( x x f = moda nije oito to je vanjska a to unutarnja
funkcija. U takvim sluajevima trebamo razmiljati na nain to funkcija f posljednje radi sa
x-om. Dakle, funkcija f djeluje na x tako to ga najprije pomnoi sa 10 i onda taj broj x 10
digne na 3. potenciju. Dakle, posljednje to funkcija f radi je die na 3. potenicju i prema tome
to e biti vanjska funkcija. Imamo:
| |
2 2 2 2 2 3
3000 100 30 ) 10 ( 30 10 ) 10 ( 3 )' 10 ( ) 10 ( 3 ' ) 10 ( ) ( ' x x x x x x x x f = = = = = = .
Zadatak 4. Derivirati funkciju x x f = 1 arcsin ) ( .
Rjeenje. Ponovno koristimo deriviranje izvana na unutra pa najprije deriviramo vanjsku
funkciju arcsin sa argumentom x 1 , nakon ega jo trebamo derivirati argument x 1 :
)' 1 (
) 1 ( 1
1
)' 1 (arcsin ) ( '
2
x
x
x x f

= =
Preostalo nam je derivirati funkciju x 1 koja je ponovno sloena funkcija. Najprije
deriviramo vanjsku funkciju korijen sa argumentom x 1 i onda jo trebamo derivirati
argument x 1 . Dakle:
21
)' 1 (
1 2
1
) 1 ( 1
1
)' 1 (
) 1 ( 1
1
)' 1 (arcsin ) ( '
2 2
x
x
x
x
x
x x f

=

= =
x x x x x x x
x

=
+

=

=

=
1 2
1
1 1 1 2
1
) 1 ( 1 1 2
1
) 1 (
1 2
1
) 1 ( 1
1
2
.
4
2 1
1 3
) ( |
.
|
\
|
+
=
x
x
x f .
Rjeenje. Najprije deriviramo vanjsku funkciju, odnosno 4. potenciju (ona je vanjska
funkcija jer je potenciranje na 4. zadnje to funkcija f radi):
'
2 1
1 3
2 1
1 3
4 '
2 1
1 3
) ( '
3 4
|
.
|
\
|
+
|
.
|
\
|
+
=
(
(
|
.
|
\
|
+
=
x
x
x
x
x
x
x f
2
3
2
3
) 2 1 (
) 2 ( ) 1 3 ( ) 2 1 ( 3
2 1
1 3
4
) 2 1 (
)' 2 1 ( ) 1 3 ( ) 2 1 ( )' 1 3 (
2 1
1 3
4
x
x x
x
x
x
x x x x
x
x
+
|
.
|
\
|
+
=
+ +
|
.
|
\
|
+
=
2
3
2
3
2
3
) 2 1 (
5
2 1
1 3
4
) 2 1 (
2 6 6 3
2 1
1 3
4
) 2 1 (
) 2 6 ( 6 3
2 1
1 3
4
x
x
x
x
x x
x
x
x
x x
x
x
|
.
|
\
|
+
=
+ +
|
.
|
\
|
+
=

|
.
|
\
|
+
=
4
3
) 2 1 (
) 1 3 (
20
x
x
+
= .
Zadatak 6. Derivirati funkciju ) 3 ( ) (
2 4
2
+
=
x
tg x f .
Rjeenje. Funkcija ) 3 ( ) (
2 4
2
+
=
x
tg x f je sloena funkcija pa deriviramo izvana na unutra.
Vanjska funkcija je tangens pa najprije deriviramo tangens sa argumentom
2 4
2
3
+ x
:
| | )' 3 (
) 3 ( cos
1
' ) 3 ( ) ( '
2 4
2 4 2
2 4
2
2
2
+
+
+
= =
x
x
x
tg x f
Preostalo je derivirati funkciju
2 4
2
3
+ x
. To je sloena funkcija i vanjska funkcija je
potenciranje broja 3 (Naime, funkcija
2 4
2
3
+ x
djeluje tako da najprije kvadrira x, onda ga
pomnoi sa 4 onda tome pridoda 2 i onda tim brojem potencira broj 3 ) pa imamo:
| | )' 2 4 ( 3 ln ) 3 (
) 3 ( cos
1
)' 3 (
) 3 ( cos
1
' ) 3 ( ) ( '
2 2 4
2 4 2
2 4
2 4 2
2 4
2
2
2
2
2
+ = = =
+
+
+
+
+
x tg x f
x
x
x
x
x
) 8 ( 3 ln ) 3 (
) 3 ( cos
1
2 4
2 4 2
2
2
x
x
x
=
+
+
.
Zadatak 7. Derivirati funkciju ) 5 ( ) (
3
x tg x f = .
Rjeenje. Radi se o sloenoj funkciji koja djeluje tako da najprije x pomnoi sa 5, zatim
izrauna tangens od 5x i onda taj broj digne na 3. potenciju. Dakle, vanjska funkcija je 3.
potencija pa najprije deriviramo nju:
))' 5 ( ( ) 5 ( 3 ))' 5 ( ( ) ( '
2 3
x tg x tg x tg x f = =
Sada trebamo derivirati funkciju ) 5 ( x tg , koja je sloena funkcija ali je oito da je tangens
vanjska pa imamo:
22
5
) 5 ( cos
1
) 5 ( 3 )' 5 (
) 5 ( cos
1
) 5 ( 3 ))' 5 ( ( ) 5 ( 3 ))' 5 ( ( ) ( '
2
2
2
2 2 3
= = = =
x
x tg x
x
x tg x tg x tg x tg x f
) 5 ( cos
) 5 ( sin
15
1
) 5 ( cos
) 5 ( cos
) 5 ( sin
15
) 5 ( cos
) 5 (
15
4
2
2
2
2
2
2
x
x
x
x
x
x
x tg
= = = .
Zadatak 8. Derivirati funkciju | |
3
) 5 ( ) ( x tg x f = .
Rjeenje. Radi se o sloenoj funkciji koja djeluje tako da najprije x pomnoi sa 5 onda taj
broj digne na 3. potenciju i onda izrauna tangens od tog broja. Dakle, vanjska funkcija je
funkcija tangens pa najprije deriviramo nju:
| | | | )' ) 5 ((
) ) 5 (( cos
1
' ) 5 ( ) ( '
3
3 2
3
x
x
x tg x f = = .
Jo trebamo derivirati funkciju
3
) 5 ( x , u kojoj je vanjska funkcija potenciranje na 3. pa
slijedi:
| | | | )' 5 ( ) ) 5 ( 3 (
) ) 5 (( cos
1
)' ) 5 ((
) ) 5 (( cos
1
' ) 5 ( ) ( '
2
3 2
3
3 2
3
x x
x
x
x
x tg x f = = =
) ) 5 (( cos
25
15 5 ) ) 5 ( 3 (
) ) 5 (( cos
1
3 2
2
2
3 2
x
x
x
x
= = .
2 2 2
)) ( sin 1 ( ) ( x x f + = .
Rjeenje. Radi se o sloenoj funkciji koja djeluje tako da najprije kvadrira x, onda izrauna
sinus, onda kvadrira, onda pribroji 1 i onda ponovno kvadrira. Dakle, vanjska funkcija je
potenciranje sa 2 pa imamo:
| | ))' ( sin 1 ( )) ( sin 1 ( 2 ' )) ( sin 1 ( ) ( '
2 2 2 2 2 2 2
x x x x f + + = + =
))' ( (sin )) ( sin 1 ( 2 ) ))' ( (sin ' 1 ( )) ( sin 1 ( 2
2 2 2 2 2 2 2 2
x x x x + = + + =
Sada trebamo derivirati funkciju ) ( sin
2 2
x . Vanjska funkcija je sada potenciranje s 2 pa
imamo:
x x x x 2 ) cos( ) sin( 2 )) ( sin 1 ( 2
2 2 2 2
+ = .
x
e x x f
2 3
) ( = .
Rjeenje.
) 2 3 ( 2 3 )' ( )' ( )' ( ) ( '
3 2 2 2 3 2 2 2 3 2 3 2 3
x x e e x e x e x e x e x x f
x x x x x x
+ = + = + = = .
Zadatak 11. Derivirati funkciju x x x f 5 cos ) 1 2 sin( ) ( = .
Rjeenje.
( ) ( ) )' 5 (cos ) 1 2 sin( 5 cos ' ) 1 2 sin( ' 5 cos ) 1 2 sin( ) ( ' x x x x x x x f + = =
5 ) 5 sin ( ) 1 2 sin( 5 cos 2 ) 1 2 cos( + = x x x x
x x x x 5 sin ) 1 2 sin( 5 5 cos ) 1 2 cos( 2 = .
23
x
x
e
e
x f
=
1
1
) (
2
.
Rjeenje.
2
2 2 2
) 1 (
)' 1 ( ) 1 ( ) 1 ( )' 1 (
'
1
1
) ( '
x
x x x x
x
x
e
e e e e
e
e
x f
+
+ +
=
(
(
=
2
2 2
2
2 2
) 1 (
) ( ) 1 ( ) 1 ( 2
) 1 (
)) 1 ( ( ) 1 ( ) 1 ( ) 2 (
x
x x x x
x
x x x x
e
e e e e
e
e e e e

+
+ +
=
+
+
=
2
2 2 2
2
2 2 2
) 1 (
2 2
) 1 (
) ( 2 2
x
x x x x x x
x
x x x x x x
e
e e e e
e
e e e e e e

+
+
=
+
+
=
2
2
2
2
) 1 (
3 2
) 1 (
2 2
x
x x x
x
x x x x
e
e e e
e
e e e e
+
+
=
+
+
= .
Zadatak 13. Derivirati funkciju x arctg e
x
x
x f
x
2 4
1
ln ) (
2 2
2
+ +
=
+
.
Rjeenje.
)' 2 ( )' 4 ( )'
1
(ln ' 2 4
1
ln ) ( '
2 2
2
2 2
2
x arctg e
x
x
x arctg e
x
x
x f
x x
+ +
=
(
+ +
=
+ +
2
) 2 ( 1
1
) )' 2 2 ( ( 4 )'
1
(
1
)' 2 (
) 2 ( 1
1
)' ( 4 )'
1
(
1
1
2
2 2
2
2
2
2 2
2
2
+
+ + +
=
+
+ +
=
+ +
x
x e
x
x
x
x
x
x
e
x
x
x
x
x x
2
) 2 ( 1
1
) 2 ( 4 )
) 1 (
)' 1 ( ) 1 ( '
(
1
2
2 2
2 2
2 2 2
+
+ +
=
+
x
e
x
x x x x
x
x
x
2
) 2 ( 1
1
) 2 ( 4 )
) 1 (
) 2 ( 1
(
1
2
2 2
2 2
2 2
+
+ +
=
+
x
e
x
x x x
x
x
x
2
) 2 ( 1
1
) 2 ( 4 )
) 1 (
2 1
(
1
2
2 2
2 2
2 2 2
+
+ +
=
+
x
e
x
x x
x
x
x
2
2 2
2 2
2 2
) 2 ( 1
2
8 )
) 1 (
1
(
1
x
e
x
x
x
x
x
+
+ +
=
+
2
2 2
2
2
4 1
2
8
) 1 (
1 1
x
e
x
x
x
x
+
+ +
+
=
+
.
Zadatak 14. Derivirati funkciju x x x f
3 2
cos sin ) ( = .
Rjeenje.
)' (cos ) (sin ) (cos )' (sin )' cos (sin ) ( '
3 2 3 2 3 2
x x x x x x x f + = =
) sin ( ) cos 3 ( ) (sin cos cos sin 2
2 2 3
x x x x x x + =
x x x x
2 3 4
cos sin 3 cos sin 2 = .
3
) 2 ( ) 1 (
ln ) (
3

=
x
x x
x f .
Rjeenje.
'
3
) 2 ( ) 1 (
3
) 2 ( ) 1 (
1
'
3
) 2 ( ) 1 (
ln ) ( '
3
3
3
(
(

=
(
(

=
x
x x
x
x x
x
x x
x f
24
| |
2
3 3
3
) 3 (
)' 3 ( ) 2 ( ) 1 ( ) 3 ( ' ) 2 ( ) 1 (
) 2 ( ) 1 (
3

=
x
x x x x x x
x x
x
| |
2
3 3 2
3
) 3 (
) 2 ( ) 1 ( ) 3 ( ) 1 ( ) 2 ( ) 1 ( 3
) 2 ( ) 1 (
3

=
x
x x x x x x
x x
x
2
3 3 2
3
) 3 (
) 2 ( ) 1 ( ) 3 ( ) 1 ( ) 3 )( 2 ( ) 1 ( 3
) 2 ( ) 1 (
3

=
x
x x x x x x x
x x
x
3
) 2 ( ) 1 ( ) 3 ( ) 1 ( ) 3 )( 2 ( ) 1 ( 3
) 2 ( ) 1 (
1
3 3 2
3

+

=
x
x x x x x x x
x x
) 3 )( 2 ( ) 1 (
) 2 ( ) 1 ( ) 3 ( ) 1 ( ) 3 )( 2 ( ) 1 ( 3
3
3 3 2

+
=
x x x
x x x x x x x
) 3 )( 2 ( ) 1 (
) 2 ( ) 1 (
) 3 )( 2 ( ) 1 (
) 3 ( ) 1 (
) 3 )( 2 ( ) 1 (
) 3 )( 2 ( ) 1 ( 3
3
3
3
3
3
2

+

+

=
x x x
x x
x x x
x x
x x x
x x x
3
1
2
1
1
3
3
1
2
1
1
3
=
x x x x x x
.
3
4
3
sin ln ) (
+
=
x
x f .
Rjeenje.
'
4
3
sin ln '
4
3
sin ln ) ( '
3
1
3
(
(
(
|
.
|
\
| +
=
|
|
.
|
\
|
+
=
x x
x f
'
4
3
sin ln
4
3
sin ln
3
1 3
2
|
.
|
\
| +
|
.
|
\
| +
=

x x
'
4
3
sin
4
3
sin
1
4
3
sin ln
3
1 3
2
|
.
|
\
| +
+
|
.
|
\
| +
=

x
x
x
'
4
3
4
3
cos
4
3
sin
1
4
3
sin ln
3
1 3
2
|
.
|
\
| +
+
|
.
|
\
| +
=

x x
x
x
'
4
3
4
1
4
3
cos
4
3
sin
1
4
3
sin ln
3
1 3
2
|
.
|
\
|
+
+
+
|
.
|
\
| +
=

x
x
x
x
4
1
4
3
cos
4
3
sin
1
4
3
sin ln
3
1 3
2
+
|
.
|
\
| +
=

x
x
x
4
1
4
3
4
3
sin ln
3
1 3
2
+
|
.
|
\
| +
=

x
ctg
x
.
Zadatak 17. Derivirati funkciju x x f 2 sin ) ( = .
Rjeenje.
x x x x f 2 cos 2 2 2 cos )' 2 (sin ) ( ' = = = .
25
3
) 5 3 ( ) ( + = x x f .
Rjeenje.
| |
2 2 3
) 5 3 ( 9 3 ) 5 3 ( 3 ' ) 5 3 ( ) ( ' + = + = + = x x x x f .
Zadatak 19. Derivirati funkciju x x f
4
cos 5 ) ( = .
Rjeenje.
| | x x x x x x x f sin cos 20 ) sin ( cos 4 5 )' (cos 5 ' cos 5 ) ( '
3 3 4 4
= = = = .
Zadatak 20. Derivirati funkciju x x f arccos 1 ) ( + = .
Rjeenje.
( ) )
1
1
(
arccos 1 2
1
' arccos 1 ) ( '
2
x
x
x x f

+
= + = .
Zadatak 21. Derivirati funkciju ) 4 ln( ) (
2
x x x f + + = .
Rjeenje.
) 2
4 2
1
1 (
4
1
)' 4 (
4
1
' ) 4 ln( ) ( '
2 2
2
2
2
x
x x x
x x
x x
x x x f
+
+
+ +
= + +
+ +
=
(
+ + =
2 2
2
2 2 2
4
1
)
4
4
(
4
1
)
4
1 (
4
1
x x
x x
x x x
x
x x +
=
+
+ +
+ +
=
+
+
+ +
= .
Zadatak 22. Derivirati funkciju | | ) 4 ln( ) ( x arch x f = .
Rjeenje.
| | ( )
1 ) 4 ( ln
1 1
1 ) 4 ( ln
1
4
4
1
1 ) 4 ( ln
1
' ) 4 ln( ) ( '
2 2 2
= =
x x
x
x
x
x
x arch x f .
Zadatak 22. Derivirati funkciju ) 5 arctan(sin 5 sin 2 ) ( x x x f = .
Rjeenje.
| | ))' 5 n (arctan(si ) 5 sin 2 ( )) 5 n (arctan(si )' 5 sin 2 ( ' ) 5 arctan(sin 5 sin 2 ) ( ' x x x x x x x f + = =
5 5 cos
5 sin 1
1
) 5 sin 2 ( )) 5 n (arctan(si ) 5 5 cos 2 (
2

+
+ = x
x
x x x
x
x
x x x 5 cos
5 sin 1
5
) 5 sin 2 ( )) 5 n (arctan(si 5 cos 10
2

+
+ = .
x
x
x f
3 cos
5 sin
ln ) ( = .
Rjeenje.
'
3 cos
5 sin
5 cos
5 sin
1
'
3 cos
5 sin
ln ) ( ' |
.
|
\
|
= |
.
|
\
|
=
x
x
x
x x
x
x f
x
x x x x
x
x
3 cos
) 3 sin 3 ( 5 sin 3 cos 5 cos 5
5 sin
5 cos
2

=
x
x x x x
x
3 cos
3 sin 5 sin 3 3 cos 5 cos 5
5 cot
2
+
=
26
|
.
|
\
|
+
=
x
x x
x
x x
x
3 cos
3 sin 5 sin 3
3 cos
3 cos 5 cos 5
5 cot
2 2
|
.
|
\
|
+ =
x
x x
x
x
x
3 cos
3 sin 5 sin 3
3 cos
5 cos 5
5 cot
2
.
2
2
1
1
arcsin ) (
x
x
x f
+
= .
Rjeenje.
'
1
1
1
1
1
1
'
1
1
arcsin ) ( '
2
2
2
2
2
2
2
|
|
.
|
\
|
+
|
|
.
|
\
|
+
=
|
|
.
|
\
|
+
=
x
x
x
x
x
x
x f
2 2
2 2
2
2
2
) 1 (
2 ) 1 ( ) 1 ( 2
1
1
1
1
x
x x x x
x
x
+
+
|
|
.
|
\
|
+
=
2 2
3 3
2 2
2 2
) 1 (
) 2 2 ( 2 2
) 1 (
) 1 (
1
1
x
x x x x
x
x
+

=
2 2
3 3
2 2
2 2 2 2
2 2
3 3
2 2
2 2 2 2
) 1 (
2 2 2 2
) 1 (
) 1 ( ) 1 (
1
) 1 (
) 2 2 ( 2 2
) 1 (
) 1 ( ) 1 (
1
x
x x x x
x
x x
x
x x x x
x
x x
+
+
+
+
=
+

+
+
=
2 2
2 2
4 2 4 2
2 2
2 2
4 2 4 2
) 1 (
4
) 1 (
2 1 2 1
1
) 1 (
4
) 1 (
) 2 1 ( 2 1
1
x
x
x
x x x x
x
x
x
x x x x
+
+
+ + +
=
+
+
+ + +
=
2 2
2
2 2
2 2
2 2
2
2 2
2 2
2
) 1 (
4
4
) 1 (
) 1 (
4
) 1 (
4
1
) 1 (
4
) 1 (
4
1
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
+
+
=
+
+
=
+
+
=
2 2
2
) 1 (
4
| | 2
| 1 |
x
x
x
x
+
+
=
Budui da je izraz
2
1 x + uvijek vei od nule, apsolutnu vrijednost moemo zanemariti:
) 1 ( | |
2
1
2
| |
1
) 1 (
4
| | 2
1
2 2 2 2
2
x x
x
x
x
x
x
x
x
x
+
=
+
=
+
+
= .
Zadatak 25. Odrediti ) 1 ( ' f ako je
2
arcsin ) 1 ln( ) (
x
x x f + + = .
Rjeenje.
2
1
)
2
( 1
1
1
1
'
2
arcsin ) 1 ln( ) ( '
2

+
+
= |
.
|
\
|
+ + =
x
x
x
x x f
4
1 2
1
1
1
2
x
x
+
+
=
27
3
1
2
1
2
3
2
1
2
1
4
3
2
1
2
1
4
1
1 2
1
2
1
4
1
1 2
1
1 1
1
) 1 ( '
2
+ = + = + =
+ =
+
+
= f .
28
5. Deriviranje implicitno zadanih funkcija
Veina funkcija s kojima smo se do sada susretali bile su zadane jednadbom oblika ) (x f y = ,
koja nam je jasno (eksplicitno) izraavala vezu meu varijablama x i y.
= ) (x f y Funkcija zadana u eksplicitnom obliku
Znamo derivirati eksplicitno zadane funkcije.
Novu situaciju imamo s jednadbama kao to su:
0 9
3 3
= + xy y x 0
2
= x y 0 25
2 2
= + y x
Gornjim jednadbama nama je isto zadana odreena veza meu varijablama x i y ali ona nije
toliko oita kao u eksplicitnom sluaju. Naime, za konkretan x mi smo u eksplicitnom
sluaju mogli lako izraunati njemu odgovarajui y tako da smo x ubacili u jednadbu
) (x f y = . U sluaju gornje tri jednadbe tu vezu nije toliko trivijalno izraunati. Gornje tri
jednadbe su specijalni sluajevi implicitno zadanih funkcija.
= 0 ) , ( y x F Funkcija zadana u implicitnom obliku
Ono to je bitno kod implicitno zadanih funkcija je da jedna implicitna jednadba, npr.
jednadba 0 9
3 3
= + xy y x ne mora nuno odreivati samo jednu funkcijsku vezu meu
varijablama x i y. Kada bi naprimjer skicirali sve toke u kartezijevom koordinatnom sustavu
ije koordinate zadovoljavaju jednadbu 0 9
3 3
= + xy y x dobili bi krivulju prikazanu na Slici
11.
Slika 15. Krivulja koja odgovara jednadbi 0 9
3 3
= + xy y x .
29
Vidimo da krivulja sa Slike 11. ne zadovoljava vertiklani test. Meutim, mi je moemo
podijeliti u tri (ili jo vie) dijelova od kojih svaki zadovoljava vertiklani test. Na Slici 11. ti
su dijelovi oznaeni utom, plavom i rozom bojom. Dakle, jedna implicitna jednadba moe
odreivati vie funkcija meu varijablama x i y.
Sada nas zanima kako derivirati implicitno zadane funkcije.
Primjer 1. Neka nam je zadana implicitnafunkcija: x y =
2
. elimo izraunati ' y i ) 1 ( ' y .
Traene vrijednosti moemo izraunati tako da jednadbu x y =
2
prevedemo u eksplicitni
oblik pa imamo:
x y =
2
/
2
x y =
x y =
2
x y = | |
x y =
1
i x y =
2
.
Dakle, vidimo da implicitna jednadba x y =
2
zapravo odreuje dvije funkcijske veze meu
varijablama x i y. To su funkcije x y =
1
i x y =
2
. Mi trebamo izraunati ' y , pa imamo:
x
y
2
1
'
1
= i
x
y
2
1
'
2
=
odnosno trebamo izraunati ) 1 ( ' y pa imamo:
2
1
) 1 ( '
1
= y i
2
1
) 1 ( '
2
= y
to nam zapravo govore dobiveni brojevi? Nacrtamo li grafove funkcija x y =
1
i x y =
2
i
tangente na te grafove u toki s prvom koordinatom 1 , to je prikazano na Slici 12.
1 1 2 3 4 5
2
1
1
2
Slika 16. Grafovi funkcija x y =
1
i x y =
2
i tangente povuene na te grafove u tokama s prvom
koordinatom 1.
30
znamo da je nagib (ili vodei koeficijent) plave tangente jednak
2
1
) 1 ( '
1
= y , odnosno da je
nagib crvene tangente jednak
2
1
) 1 ( '
2
= y .
Kako bi sve ovo napravili bez prebacivanja jednadbe x y =
2
u eksplicitni oblik? Koristili bi
takozvano implicitno deriviranje, koje funkcionira tako da deriviramo jednakost x y =
2
:
' /
2
x y =
)' ( )' (
2
x y =
Desna strana gornje jednakosti je oito jednaka 1. Meutim, emu je jednaka lijeva strana?
Znamo da vrijedi sljedee:
| | )' (cos cos 2 ' ) (cos
2
x x x =
| | )' (ln ln 2 ' ) (ln
2
x x x =
Odnosno openito vrijedi:
| | ))' ( ( ) ( 2 ' ) (
2
x f x f x f =
Slian princip koristimo i prilikom deriviranja lijeve strane jednakosti )' ( )' (
2
x y = . Naime,
nama je y neka funkcija po x-u, ne znamo tono koja je to funkcija pa e zato vrijediti:
)' ( )' (
2
x y =
1 ' 2 = y y
y
y
2
1
' = .
ime smo gotovi sa implicitnim deriviranjem jednadbe x y =
2
. Od nas se jo trailo da
izraunamo ) 1 ( ' y . U implicitnom sluaju, da bi izraunali derivaciju u nekoj toki, (najee)
emo morati znati i prvu i drugu koordinatu dotine toke. Prema tome, sada raunamo drugu
koordinatu toke (1,?) koja zadovoljava jednadbu x y =
2
pa imamo:
1
2
= y
1 = y
Dobili smo dvije toke : (1,1) i (1,-1). Uvrstimo li sada te dvije toke u izraz za derivaciju
y
y
2
1
' = dobivamo:
2
1
) 1 , 1 ( ' = y i
2
1
) 1 , 1 ( = y .
Primjer 2. Odrediti nagib krunice 25
2 2
= + y x u toki (3,-4).
Provjerimo najprije lei li uope toka (3,-4) na krunici ija je jednadba 25
2 2
= + y x .
Uvrstimo li brojeve 3 i -4 u jednadbu 25
2 2
= + y x , dobivamo:
25 ) 4 ( 3
2 2
= +
25 16 9 = +
31
25 25 =
Dobili smo neto to je istinito, prema tome toka (3,-4) lei na krunici 25
2 2
= + y x .
Mi znamo da je derivacija u toki jednaka nagibu grafa funkcije (odnosno nagibu tangente
povuene na graf funkcije), pa emo u sluaju ovog primjera morati izraunati prvu derivaciju
implicitno zadane funkcije 25
2 2
= + y x . Imamo:
' / 25
2 2
= + y x
0 ' 2 2 = + yy x
Jo trebamo izraziti ' y iz gornje jednakosti pa dobivamo:
x yy 2 ' 2 =
y x yy 2 : / 2 ' 2 =
y
x
y
2
2
' =
y
x
y = ' .
Odredili smo prvu derivaciju funkcije 25
2 2
= + y x . Jo trebamo izraunati vrijednost te
derivacije u toki (3,-4) :
4
3
4
3
) 4 , 3 ( ' =
= y .
Dobiveni rezultat nam govori da je nagib tangente prikazane na Slici 13. jednak
4
3
.
4 2 2 4
4
2
2
4
Slika 17. Krunica 25
2 2
= + y x i tangenta povuena na tu krunicu u toci (3,-4).
Implicitno deriviranje
1. Deriviramo po x-u obje strane jednadbe, s time da y deriviramo kao sloenu funkciju.
2. Izrazimo ' y iz izraza.
32
Zadatak 1. Odrediti ' y ako je y zadana implicitno izrazom 0 2
2 2 2 2
= + + y x y x xy .
Rjeenje. Koristimo implicitno deriviranje:
' / 0 2
2 2 2 2
= + + y x y x xy
| | 0 )' 2 ( 2 )' ( )' ( )' ( )' (
2 2 2 2 2
= + + + + y x y x y x y x y x
| | 0 ) ' 4 ( 2 ) ' ( ) 2 ( ) ' 2 (
2 2
= + + + + yy x y x y x yy x y
| | 0 ' 4 2 ' 2 ' 2
2 2
= + + + + yy x y x xy xyy y
0 ' 4 2 ' 2 ' 2
2 2
= + + + yy x y x xy xyy y
Jo trebamo izraziti ' y :
0 2 2 ) 4 2 ( '
2 2
= + + + x xy y y x xy y
x xy y y x xy y 2 2 ) 4 2 ( '
2 2
+ = +
y x xy
x xy y
y
4 2
2 2
'
2
2
+
+
= .
Zadatak 2. Odrediti prvu derivaciju funkcije 0 2 3
3
= + x y y .
Rjeenje. Deriviramo izraz:
' / 0 2 3
3
= + x y y
0 2 ' 3 ' 3
2
= + y y y
2 ) 3 3 ( '
2
= y y
3 3
2
'
2
=
y
y .
Zadatak 3. Odrediti prvu derivaciju funkcije x xy = ) cos( .
Rjeenje.
' / x xy = ) cos(
)' ( )' ( ) sin( x xy xy =
1 ) ' ' ( ) sin( = + xy y x xy
1 ) ' ( ) sin( = + xy y xy
1 ) sin( ' ) sin( = xy x y xy y
) sin( 1 ) sin( ' xy y xy x y + =
)) sin( ( : / ) sin( 1 ) sin( ' xy x xy y xy x y + =
) sin(
) sin( 1
'
xy x
xy y
y
+
=
) sin(
) sin( 1
'
xy x
xy y
y
+
= .
Zadatak 4. Odrediti prvu derivaciju funkcije ) ln(
2
1
arctan
2 2
y x
x
y
+ = .
Rjeenje.
' / ) ln(
2
1
arctan
2 2
y x
x
y
+ =
)' (
1
2
1
'
1
1
2 2
2 2 2
y x
y x
x
y
x
y
+
+
= |
.
|
\
|
|
.
|
\
|
+
33
) ' 2 2 (
1
2
1 ' '
1
1
2 2 2 2
yy x
y x x
x y x y
x
y
+
+
=

|
.
|
\
|
+
Sredimo gornji izraz:
) ' (
1 '
1
1
2 2 2
2
2
yy x
y x x
y x y
x
y
+
+
=

+
) ' (
1 ' 1
2 2 2
2
2 2
yy x
y x x
y x y
x
y x
+
+
=

+
) ' (
1 '
2 2 2 2 2
2
yy x
y x x
y x y
y x
x
+
+
=

+
) ' (
1
1
' 1
2 2 2 2
yy x
y x
y x y
y x
+
+
=

+
) ( / ) ' (
1
1
' 1
2 2
2 2 2 2
y x yy x
y x
y x y
y x
+ +
+
=

+
' ' yy x y x y + =
Izrazimo jo ' y :
y x yy x y + = ' '
y x y x y + = ) ( '
y x
y x
y
+
= ' .
Zadatak 5. Odrediti drugu derivaciju funkcije 1
2
= + x y e
y
.
Rjeenje.
' / 1
2
= + x y e
y
)' 1 ( )' ( )' (
2
= + x y e
y
1 ' 2 ' = + y y y e
y
1 ) 2 ( ' = + y e y
y
y e
y
y
2
1
'
+
=
Derivirajmo posljednju jednakost:
' /
y e
y
y
2
1
'
+
=
'
2
1
' '
|
|
.
|
\
|
+
=
y e
y
y
2
) 2 (
)' 2 ( 1 ) 2 ( ' 1
' '
y e
y e y e
y
y
y y
+
+ +
=
2
) 2 (
) ' 2 ' (
' '
y e
y y e
y
y
y
+
+
=
Jo trebamo ' y zamijeniti sa
y e
y
y
2
1
'
+
= pa dobivamo:
34
2
) 2 (
)
2
1
2
2
1
(
' '
y e
y e y e
e
y
y
y y
y
+
+
+
+

=
Sredimo:
2
) 2 (
)
2
2
2
' '
y e
y e y e
e
y
y
y y
y
+
+
=
1
) 2 (
2
2
' '
2
y e
y e
e
y
y
y
y
+
+

=
3
) 2 (
2
' '
y e
e
y
y
y
+

= .
Zadatak 6. Odrediti )
2
, 1 ( '

y ako je y zadan implicitno jednadbom 0 2 cos cos sin = + y y y x .
Rjeenje.
' / 0 2 cos cos sin = + y y y x
' 0 )' 2 (cos )' (cos )' (sin sin )' ( = + + y y y x y x
0 ) ' 2 2 sin ( ) ' sin ( ' cos sin = + + y y y y y y x y
0 ' 2 2 sin ' sin ' cos sin = + + y y y y y y x y
0 sin ) 2 sin 2 sin cos ( ' = + + y y y y x y
y y y y x y sin ) 2 sin 2 sin cos ( ' = +
y y y x
y
y
2 sin 2 sin cos
sin
'
+
=
1
1
1
0 2 1 0 1
1
)
2
2 sin( 2
2
sin
2
cos 1
2
sin
)
2
, 1 ( ' =
=
+

=
+
y .
Zadatak 7. Nai vrijednost prve derivacije funkcije
3
1 2 xy y + = u toki s ordinatom 1 = y .
Rjeenje. Naimo najprije apscisu (prvu koordinatu) toke u kojoj trebamo izraunati
vrijednost prve derivacije. Budui da znamo da ta toka zadovoljava jednadbu
3
1 2 xy y + = i
da joj je ordinata (druga koordinata) jednaka 1, rjeavamo jednadbu:
3
1 1 1 2 + = x
x + =1 2
1 = x .
Dakle, moramo izraunati prvu derivaciju u toki (1,1).
' /
3
1 2 xy y + =
)' ( ) ' ( ' 2
3 3
y x y x y + =
' 3 ' 2
2 3
y y x y y + =
3 2
' 3 ' 2 y y xy y =
3 2
) 3 2 ( ' y xy y =
35
2
3
3 2
'
xy
y
y
= .
Uvrstimo sada u izraz za prvu derivaciju toku (1,1) :
1
1
1
3 2
1
) 1 , 1 ( '
3
=
= y .
Zadatak 8. Neka je y zadana implicitno jednadbom x x y y 4 ln 2
2
= . Odrediti prvu i drugu
derivaciju u toki s apscisom 0.
Rjeenje.
Odredimo najprije prvu derivaciju:
' / x x y y 4 ln 2
2
=
4 2 )' (ln 2 ln )' 2 ( = + x y y y y
4 2 '
1
2 ln ' 2 = + x y
y
y y y
4 2 ' 2 ln ' 2 = + x y y y
Trebamo izraziti ' y :
4 2 ) 2 ln 2 ( ' = + x y y
2 ln 2
4 2
'
+
=
y
x
y
1 ln
2
'
+
=
y
x
y
Sada elimo izraunati prvu derivaciju u toki s apscisom (prva koordinata) 0. Da bi to mogli
uiniti, najprije moramo izraunati i drugu koordinatu te toke. Budui da toka zadovoljava
jednadbu x x y y 4 ln 2
2
= , drugu koordinatu emo dobiti tako da u jednadbu x x y y 4 ln 2
2
=
uvrstimo x=0. Dobivamo:
0 ln 2 = y y
Podijelimo sa 2:
0 ln = y y
Na lijevoj strani imamo umnoak dva faktora koji treba biti jednak nuli. To e vrijediti u dva
sluaja:
1. 0 = y 2. 0 ln = y
Meutim, prvi sluaj moemo odbaciti zato to nam je za 0 = y jednadba x x y y 4 ln 2
2
=
nedefinirana. Dakle, preostaje nam :
0 ln = y
1
0
= = e y .
Dakle, trebamo izraunati prvu derivaciju u toki (0,1):
2
1 1 ln
2
) 1 , 0 ( ' =
+
= y .
Jo trebamo izraunati drugu derivaciju. To moemo napraviti tako da deriviramo bilo koji od
izraza
1 ln
2
'
+
=
y
x
y , 4 2 ) 2 ln 2 ( ' = + x y y , 4 2 '
1
2 ln ' 2 = + x y
y
y y y s kojima smo raunali prilikom
nalaenja prve derivacije. Mi emo derivirati izraz
1 ln
2
'
+
=
y
x
y :
36
' /
1 ln
2
'
+
=
y
x
y
2
) 1 (ln
)' 1 )(ln 2 ( ) 1 (ln )' 2 (
' '
+
+ +
=
y
y x y x
y
2
) 1 (ln
) '
1
)( 2 ( 1 ln
' '
+
+
=
y
y
y
x y
y
Jo trebamo u posljednjoj jednakosti zamijeniti ' y sa
1 ln
2
'
+
=
y
x
y , pa dobivamo:
2
) 1 (ln
)
1 ln
2 1
)( 2 ( 1 ln
' '
+
+
+
=
y
y
x
y
x y
y
I jo raunamo drugu derivaciju u toki (0,1):
3 4 1
1
)
1
2
)( 2 ( 1
) 1 1 (ln
)
1 1 ln
2 0
1
1
)( 2 0 ( 1 1 ln
) 1 , 0 ( ' '
2
= =

=
+
+
+
= y .
Zadatak 9. Odrediti vrijednost prve derivacije funkcije x y x = + ) arctan( u toki s apscisom
0 = x .
Rjeenje. Izraunajmo najprije ordinatu (drugu koordinatu) toke u kojoj moramo izraunati
vrijednost prve derivacije. Budui da znamo da koordinate toke zadovoljavaju jednadbu
x y x = + ) arctan( i da je prva koordinata 0 = x , dobivamo jednadbu:
0 ) 0 arctan( = + y
0 arctan = y
Djelujemo sa funkcijom tangens na lijevu i desnu stranu gornje jednakosti:
) 0 tan( ) tan(arctan = y
0
1
0
0 cos
0 sin
) 0 tan( = = = = y .
Dakle, toka u kojoj moramo izraunati vrijednost prve derivacije je toka (0,0).
' / x y x = + ) arctan(
1 )' (
) ( 1
1
2
= +
+ +
y x
y x
1 ) ' 1 (
) ( 1
1
2
= +
+ +
y
y x
1
) ( 1
1
'
) ( 1
1
2 2
=
+ +
+
+ + y x
y
y x
2 2
) ( 1
1
1
) ( 1
1
'
y x y x
y
+ +
=
+ +
) ) ( 1 ( /
) ( 1
1
1
) ( 1
1
'
2
2 2
y x
y x y x
y + +
+ +
=
+ +
2
2
2
) ( 1
) ( 1
) ( 1 '
y x
y x
y x y
+ +
+ +
+ + = .
37
0
1
1
1 ) 0 , 0 ( ' = = y .
Zadatak 10. Odrediti prvu derivaciju funkcije
x
y
e y x
arctan
2 2
= + .
Rjeenje.
' '
arctan
2 2
|
|
.
|
\
|
=
|
.
|
\
|
+
x
y
e y x
)' (arctan )' (
2
1
arctan
2 2
2 2 x
y
e y x
y x
x
y
= +
+
)' (
1
1
) ' 2 2 (
2
1
2
2
arctan
2 2 x
y
x
y
e yy x
y x
x
y
+
= +
+
)
'
(
1
) ' 2 2 (
2
1
2
2
2 2
arctan
2 2
x
y x y
x
y x
e yy x
y x
x
y
+
= +
+
Sredimo:
)
'
( ) ' 2 2 (
2
1
2 2 2
2
arctan
2 2
x
y x y
y x
x
e yy x
y x
x
y
+
= +
+
)
1
'
(
1 '
2 2
arctan
2 2 2 2
y x y
y x
e
y x
yy
y x
x
x
y
+
=
+
+
+
) ' (
'
2 2
arctan
2 2 2 2
y x y
y x
e
y x
yy
y x
x
x
y

+
=
+
+
+
y
y x
e
x y
y x
e
y x
yy
y x
x
x
y
x
y
2 2
arctan
2 2
arctan
2 2 2 2
'
'
+

+
=
+
+
+
2 2
2 2
arctan
2 2
arctan
2 2
'
'
y x
x
y
y x
e
x y
y x
e
y x
yy
x
y
x
y
+
+
=
+
+
2 2
2 2
arctan
2 2
arctan
2 2
) ( '
y x
x
y
y x
e
y x
xe
y x
y
y
x
y
x
y
+
+
=
+
+
2 2
arctan
2 2
2 2
2 2
arctan
'
y x
xe
y x
y
y x
x
y
y x
e
y
x
y
x
y
+
+
+
= .
' /
x
y
e y x
arctan
2 2
= +
38
Zadatak 11. Odrediti ' y i ' ' y ako je y zadan implicitno jednadbom
2
1
ln = +

x
y
e x .
Rjeenje.
' /
2
1
ln = +

x
y
e x
)'
2
1
( )' ( )' (ln = +

x
y
e x
0 )' (
1
= +

x
y
e
x
x
y
0
' ) ( )' ( 1
2
=

+

x
x y x y
e
x
x
y
0
) ' ( 1
2
=
+
+

x
y x y
e
x
x
y
2
2
/ 0
) ' ( 1
x
x
y x y
e
x
x
y
=
+
+

( ) 0 ) ' ( = + +

y x y e x
x
y
0 ' = +

x
y
x
y
ye xe y x
) 1 ( / ' =

x
y
x
y
ye x xe y
x
y
x
y
ye x xe y

+ = '
x
y xe
x
y
e
x
y
e xe
ye
xe
x
xe
ye x
y
x
y
x
y
x
y
x
y
x
y
x
y
x
y
x
y
+
= + = + = + =
+
=

1
'
x
y xe
y
x
y
+
= ' .
Sada raunamo drugu derivaciju tako da deriviramo posljednju jednakost:
' /
x
y xe
y
x
y
+
= '
2
' ) ( )' (
' '
x
x y xe x y xe
y
x
y
x
y
+ +
=
2 2
) ( ) ' )' ( (
) ( ) ' )' ( (
' '
x
y xe x y
x
y
e x e
x
y xe x y e x e
y
x
y
x
y
x
y
x
y
x
y
x
y
+ + +
=
+ + +
=
2 2
2
) ( ' ) ' (
) ( ) '
'
(
x
y xe xy y x y e x e
x
y xe x y
x
y x y
e x e
x
y
x
y
x
y
x
y
x
y
x
y
+ + +
=
+ +
+
=
2
) ( ' ) ' (
' '
x
y xe xy y x y e x e
y
x
y
x
y
x
y
+ + +
=
39
Jo u posljednjoj jednakosti moramo zamijeniti ' y sa
x
y xe
y
x
y
+
= ' pa dobivamo:
2
) ( ) (
' '
x
y xe
x
y xe
x y x
x
y xe
e x e
y
x
y
x
y
x
y
x
y
x
y
+
+
+
+
+
=
2
) ( ) (
' '
x
y xe y xe y y xe e x e
y
x
y
x
y
x
y
x
y
x
y
+ + + + +
=
2
2
' '
x
y xe y xe xe x e
y
x
y
x
y
x
y
x
y
+ + +
=
x
e e
x
e e x
x
xe x e
y
x
y
x
y
x
y
x
y
x
y
x
y
2
2
2
2
2
) (
' '
+
=
+
=
+
=
x
e e
y
x
y
x
y
) 1 (
' '
+
= .
Zadatak 12. Odrediti ' ' y ako je y zadan implicitno jednadbom y x e
y x
=
+
.
Rjeenje.
' / y x e
y x
=
+
)' ( )' ( )' ( y x y x y x e
y x
+ = +
+
' ) ' 1 ( y x y y e
y x
+ = +
+
' ' y x y y e e
y x y x
+ = +
+ +
y x y x
e y y x y e
+ +
= ' '
y x y x
e y x e y
+ +
= ) ( '
x e
e y
y
y x
y x
=
+
+
'
Budui da traimo ' ' y , deriviramo posljednju jednakost:
/'
x e
e y
y
y x
y x
=
+
+
'
2
) (
)' )( ( ) ( )' (
' '
x e
x e e y x e e y
y
y x
y x y x y x y x

=
+
+ + + +
2
) (
) 1 ) ' 1 ( )( ( ) ))( ' 1 ( ' (
' '
x e
y e e y x e y e y
y
y x
y x y x y x y x
+ +
=
+
+ + + +
U posljednjoj jednakosti jo zamijenjujemo ' y sa
x e
e y
y
y x
y x
=
+
+
' pa dobivamo:
2
) (
) 1 ) 1 ( )( ( ) ))( 1 ( (
' '
x e
x e
e y
e e y x e
x e
e y
e
x e
e y
y
y x
y x
y x
y x y x y x
y x
y x
y x
y x
y x
=
+
+
+
+ + +
+
+
+
+
+
.
40
5.1. Logaritamsko deriviranje
Logaritamsko deriviranje koristimo prilikom deriviranja funkcija oblika
) (
) (
x g
x f y = .
Koraci
1. Logaritmiramo obje strane jednakosti
) (
) (
x g
x f y = i funkciju ) (x g prebacimo iz eksponenta
ispred logaritma.
2. Deriviramo bje strane, pri emu y deriviramo kao sloenu funkciju.
3. Izrazimo ' y i y zamijenimo sa
) (
) (
x g
x f y = .
3
x
x y = .
Rjeenje.
1. korak: Logaritmiramo obje strane:
ln /
3
x
x y =
) ln( ln
3
x
x y =
Koristimo svojstvo b c b
a
c
a
log log = i funkciju
3
x prebacujemo iz eksponenta ispred logaritma:
x x y ln ln
3
=
2 korak: Deriviramo obje strane:
' / x x y ln ln
3
=
)' (ln ln )' ( '
1
3 3
x x x x y
y
+ =
x
x x x y
y
1
ln 3 '
1
3 2
+ =
2 2
ln 3 '
1
x x x y
y
+ =
3. korak: Izrazimo ' y :
y x x x y
y
+ = / ln 3 '
1
2 2
) ln 3 ( '
2 2
x x x y y + =
i y zamijenimo sa
3
x
x y = :
) ln 3 ( '
2 2
3
x x x x y
x
+ = .
x
x y ) (ln = .
Rjeenje.
Logaritmiramo:
ln / ) (ln
x
x y =
| |
x
x y ) (ln ln ln =
a
c
a
log log = i funkciju x prebacujemo iz eksponenta ispred logaritma:
| | ) (ln ln ln x x y =
Deriviramo:
| | ' / ) (ln ln ln x x y =
41
))' (ln(ln ) ln(ln ' '
1
x x x x y
y
+ =
x x
x x y
y
1
ln
1
) ln(ln '
1
+ =
Izrazimo ' y :
y
x x
x x y
y
+ = /
1
ln
1
) ln(ln '
1
(
+ =
x x
x x y y
1
ln
1
) ln(ln '
i y zamijenimo sa
x
x y ) (ln = :
(
+ =
x
x x y
x
ln
1
) ln(ln ) (ln ' .
ctgx x
x y
+
= ) (cos .
Rjeenje.
Logaritmiramo:
ln / ) (cos
ctgx x
x y
+
=
| |
ctgx x
x y
+
= ) (cos ln ln
a
c
a
log log = i funkciju ctgx x + prebacujemo iz eksponenta ispred
logaritma:
| | x ctgx x y cos ln ) ( ln + =
Deriviramo:
| | ' / x ctgx x y cos ln ) ( ln + =
)' cos (ln ) ( ) ln(cos )' ( '
1
x ctgx x x ctgx x y
y
+ + + =
) sin (
cos
1
) ( ) ln(cos )
sin
1
1 ( '
1
2
x
x
ctgx x x
x
y
y
+ + =
tgx ctgx x x
x
y
y
+ = ) ( ) ln(cos )
sin
1
1 ( '
1
2
Izrazimo ' y :
y tgx ctgx x x
x
y
y
+ = / ) ( ) ln(cos )
sin
1
1 ( '
1
2
(
+ = tgx ctgx x x
x
y y ) ( ) ln(cos )
sin
1
1 ( '
2
i y zamijenimo sa
ctgx x
x y
+
= ) (cos :
(
+ =
+
tgx ctgx x x
x
x y
ctgx x
) ( ) ln(cos )
sin
1
1 ( ) (cos '
2
.
x x
x x y ) 1 2 (
1 3
+ =
+
.
Rjeenje.
Logaritmiramo:
ln / ) 1 2 (
1 3 x x
x x y + =
+
| |
x x
x x y ) 1 2 ( ln ln
1 3
+ =
+
Koristimo sojstvo logaritama: c b c b
a a a
log log ) ( log + = :
x x
x x y ) 1 2 ln( ln ln
1 3
+ + =
+
a
c
a
log log = :
42
) 1 2 ln( ln ) 1 3 ( ln + + + = x x x x y
Deriviramo:
' / ) 1 2 ln( ln ) 1 3 ( ln + + + = x x x x y
))' 1 2 (ln( ) 1 2 ln( )' ( )' )(ln 1 3 ( ln )' 1 3 ( '
1
+ + + + + + + = x x x x x x x x y
y
2
1 2
1
) 1 2 ln(
1
) 1 3 ( ln 3 '
1
+
+ + + + + =
x
x x
x
x x y
y
1 2
2
) 1 2 ln(
1
3 ln 3 '
1
+
+ + + + + =
x
x
x
x
x y
y
Izrazimo ' y :
y
x
x
x
x
x y
y

+
+ + + + + = /
1 2
2
) 1 2 ln(
1
3 ln 3 '
1
(
+
+ + + + + =
1 2
2
) 1 2 ln(
1
3 ln 3 '
x
x
x
x
x y y
i y zamijenimo sa
x x
x x y ) 1 2 (
1 3
+ =
+
:
(
+
+ + + + + + =
+
1 2
2
) 1 2 ln(
1
3 ln 3 ) 1 2 ( '
1 3
x
x
x
x
x x x y
x x
.
x
x y = .
Rjeenje.
ln /
x
x y =
) ln( ln
x
x y =
x x y ln ln =
' / x x y ln ln =
1 ln '
1
+ = x y
y
) 1 (ln ' + = x y y
) 1 (ln ' + = x x y
x
x
x x f
2 tan
2
) 2 (sin ) ( = .
Rjeenje.
ln / ) 2 (sin
2 tan
2
x
x y =
| |
x
x y
2 tan
2
) 2 (sin ln ln =
x x y 2 sin ln 2 tan ln
2
=
' / x x y 2 sin ln 2 tan ln
2
=
)' 2 sin (ln 2 tan 2 sin ln )' 2 (tan '
1
2 2
x x x x y
y
+ =
2 ) 2 cos(
2 sin
1
2 tan 2 sin ln 2
2 cos
1
2 tan 2 '
1
2
2
+ = x
x
x x
x
x y
y
x ctg x x
x
x
x
y
y
2 2 tan 2 2 sin ln
2 cos
1
2 cos
2 sin
4 '
1
2
2
+ =
x ctg x x
x
x
y
y
2 2 tan 2 2 sin ln
2 cos
2 sin
4 '
1
2
3
+ =
(
+ = x ctg x x
x
x
y y 2 2 tan 2 2 sin ln
2 cos
2 sin
4 '
2
3
43
(
+ = x ctg x x
x
x
x y
x
2 2 tan 2 2 sin ln
2 cos
2 sin
4 ) 2 (sin '
2
3
2 tan
2
.
x
x
x
y |
.
|
\
|
+
=
1
.
Rjeenje.
x
x
x
y |
.
|
\
|
+
=
1
ln ln
|
.
|
\
|
+
=
1
ln ln
x
x
x y
' / |
.
|
\
|
+
=
1
ln ln
x
x
x y
2
) 1 (
1 1
1
ln '
1
+
+
+
+ |
.
|
\
|
+
=
x
x x
x
x
x
x
x
y
y
2
) 1 (
1
) 1 (
1
ln '
1
+
+ + |
.
|
\
|
+
=
x
x
x
x
y
y
1
1
1
ln '
1
+
+ |
.
|
\
|
+
=
x x
x
y
y
(
+
+ |
.
|
\
|
+
=
1
1
1
ln '
x x
x
y y
(
+
+ |
.
|
\
|
+
|
.
|
\
|
+
=
1
1
1
ln
1
'
x x
x
x
x
y
x
.
ln /
1
x
x
x
y |
.
|
\
|
+
=
44
6. Deriviranje parametarski zadanih funkcija
Funkcija osim u eksplicitnom ili implicitnom obliku, moe biti zadana i u parametarskom
obliku. Funkcija koja povezuje varijable x i y zadana je u parametarskom obliku ako su obje
varijable x i y prikazane kao funkcije nekog parametra (najee se taj parametar oznaava sa
t).
=
=
) (
) (
t y y
t x x
Parametarski zadana funkcija
Primjer. Nacrtati graf parametarski zadane funkcije | 2 , 0
sin
cos
e
=
=
t
t y
t x
; .
Grafove parametarski zadanih funkcija crtamo na nain da biramo vrijednosti parametra t
npr.
1
t , raunamo vrijednosti ) (
1 1
t x x = i ) (
1 1
t y y = i u kartezijevom koordinatnom sustavu
skiciramo toku ) , (
1 1
y x .
U konkretnom sluaju funkcije | 2 , 0
sin
cos
e
=
=
t
t y
t x
; , birati emo razliite vrijednosti
parametra t iz intervala | 2 , 0 i raunati toke.
Za 1 0 cos 0 = = = x t i = = 0 0 sin y Dobiva se toka ) 0 , 1 ( .
Za 0
2
cos
2
= = =

x t i = = 1
2
sin

y Dobiva se toka ) 1 , 0 ( .
Za
2
2
4
cos
4
= = =

x t i = =
2
2
4
sin

y Dobiva se toka )
2
2
,
2
2
( .
Za
2
3
6
cos
6
= = =

x t i = =
2
1
6
sin

y Dobiva se toka )
2
1
,
2
3
( .
Za 1 cos = = = x t i = = 0 sin y Dobiva se toka ) 0 , 1 ( .
Za 0
2
3
cos
2
3
= = =

x t i = = 1
2
3
sin

Skiciramo sve dobivene toke i dobivamo Sliku 12.
45
1.0 0.5 0.5 1.0
1.0
0.5
0.5
1.0
Slika 18.
Spojimo li dobivene toke, dobivamo krunicu sa sreditem u ishoditu radijusa 1.
Parametarsko deriviranje
Ako je funkcija ) (x y y = zadana parametarski sa
=
=
) (
) (
t y y
t x x
tada je
-
-
=
x
y
y'
gdje ' y oznaava derivaciju funkcije f po varijabli x, a
-
y i
-
x derivacije funkcija y i x po
varijabli t. Takoer, vrijedi:
-
-
=
x
y
y
'
' ' .
Zadatak 1. Odrediti ' y i ' ' y parametarski zadane funkcije
=
=
t y
t x
2 sin
ln
.
Rjeenje. Znamo da je
-
-
=
x
y
y' , prema tome, trebamo izraunati
-
y i
-
x , odnosno derivacije
funkcija t x ln = i t y 2 sin = po varijabli t. Slijedi:
t
x
1
=
-
t t y 2 cos 2 2 2 cos = =
-
Slijedi:
46
t t
t
t
y 2 cos 2
1
2 cos 2
' = = .
Drugu derivaciju nalazimo po formuli
-
-
=
x
y
y
'
' ' , pa najprije moramo izraunati derivaciju
funkcije t t y 2 cos 2 ' = po varijabli t :
)' 2 (cos 2 2 cos )' 2 ( ' t t t t y + =
-
2 ) 2 sin ( 2 2 cos 2 ' t t t y + =
-
t t t y 2 sin 4 2 cos 2 ' =
-
Konano:
| | t t t t
t
t t t
y 2 sin 4 2 cos 2
1
2 sin 4 2 cos 2
' ' =
= .
Zadatak 2. Odrediti vrijednost prve derivacije funkcije
=
=
1
2
3
t y
t x
u toki T(2,0).
Rjeenje.
2 =
-
x
2
3t y =
-
2
3
'
2
t
y =
Jo trebamo izraunati vrijednost derivacije u toki T(2,0). Meutim, vidimo da smo mi
gornjim postupkom nali izraz za derivaciju funkcije koji ovisi o varijabli t, odnosno izraz
2
3
'
2
t
y = . Dakle, moramo nai vrijednost parametra t za koju dobivamo toku T(2,0). Dakle,
rjeavamo sustav:
t 2 2 =
1 0
3
= t
Iz prve jednadbe slijedi da je 1 = t , i moemo provjeriti da 1 = t zadovoljava i drugu
jednadbu. Dakle, konano:
2
3
) 1 ( ' = y
je traena vrijednost prve derivacije u toki T(2,0) koja se dostie za vrijednost parametra
1 = t .
Zadatak 3. Odrediti prvu i drugu derivaciju funkcije
+ =
+ =
) 2 cos(
) 2 ( sin
2
2 2
t y
t x
.
Rjeenje.
) 2 ( ) 2 cos( ) 2 sin( 2
2 2
t t t x + + =
-
) 2 cos( ) 2 sin( 4
2 2
+ + =
-
t t t x
t t y 2 ) 2 sin(
2
+ =
-
) 2 sin( 2
2
+ =
-
t t y
47
) 2 cos( ) 2 sin( 4
) 2 sin( 2
'
2 2
2
+ +
+
=
t t t
t t
y
Sredimo:
) 2 cos( 2
1
'
2
+
=
t
y
Sada odreujemo drugu derivaciju, pa najprije trebamo
) 2 cos( 2
1
'
2
+
=
t
y derivirati po t-u.
2 2
2 2
)) 2 cos( 2 (
))' 2 cos( 2 ( ) 1 ( ) 2 cos( 2 )' 1 (
'
+
+ +
=
-
t
t t
y
) 2 ( cos 4
2 ) 2 sin( 2
'
2 2
2
+
+
=
-
t
t t
y
) 2 ( cos 4
) 2 sin( 4
'
2 2
2
+
+
=
-
t
t t
y
) 2 ( cos
) 2 sin(
'
2 2
2
+
+
=
-
t
t t
y
I konano:
) 2 cos( ) 2 sin( 4
) 2 ( cos
) 2 sin(
' '
2 2
2 2
2
+ +
+
+
=
t t t
t
t t
y
Sredimo jo gornji izraz:
) 2 ( cos 4
1
) 2 ( cos ) 2 sin( 4
) 2 sin(
1
) 2 cos( ) 2 sin( 4
) 2 ( cos
) 2 sin(
' '
2 3 2 3 2
2
2 2
2 2
2
+
=
+ +
+
=
+ +
+
+
=
t t t t
t t
t t t
t
t t
y .
Zadatak 4. Nacrtati graf funkcije
=
=
t y
t x
sin 5
cos 3
i odrediti vrijednost prve derivacije u toki
)
2
2 5
,
2
2 3
( T .
Rjeenje.
Parametarski zadane funkcije crtamo tako da biramo razliite vrijednosti parametra t,
raunamo odgovarajue vrijednosti varijabli x i y i dobivene toke skiciramo u Kartezijevom
koordinatnom sustavu.
Za 3 0 cos 3 0 = = = x t i = = 0 0 sin 5 y Dobiva se toka ) 0 , 3 ( .
Za 12 . 2
2
2 3
4
cos 3
4
~ = = =

x t i ~ = = 53 . 3
2
2 5
4
sin 5

y Dobiva se toka )
2
2 5
,
2
2 3
( .
Za 0
2
cos 3
2
= = =

x t i = = 5
2
sin 5

Nastavljamo birati toke...
Nekoliko dobivenih toaka skicirano je na slici 13.
48
3 2 1 1 2 3
4
2
2
4
Slika 19.
Spojimo li skicirane toke, dobivamo elipsu sa poluosima duljine 6 i 10, odnosno elipsu ija
je jednadba u implicitnom obliku 1
5 3
2
2
2
2
= +
y x
.
Mi jo trebamo izraunati vrijednost prve derivacije funkcije
=
=
t y
t x
sin 5
cos 3
u toki )
2
2 5
,
2
2 3
( T .
Izraunajmo najprije za koju vrijednost parametra tdobivamo upravo toku )
2
2 5
,
2
2 3
( T :
2
2 3
cos 3 = t
2
2 5
sin 5 = t
_________
Podijelimo li prvu jednadbu sa 3 dobivamo:
2
2
cos = t
Kutovi iz osnovnog perioda iji je kosinus jednak
2
2
jesu kutevi
4
i
4
.
Pitanje je koji od ta dva kuta zadovoljava i drugu jednadbu
2
2 5
sin 5 = t . To je kut
4
. Dakle,
kada naemo prvu derivaciju funkcije
=
=
t y
t x
sin 5
cos 3
, u nju emo uvrstiti vrijednost
4
= t .
t x sin 3 =
-
t y cos 5 =
-
49
t
t
t
t
y
sin 3
cos 5
sin 3
cos 5
' =
= .
Uvrtavamo jo
4
= t i dobivamo:
3
5
2
2
3
2
2
5
4
sin 3
4
cos 5
)
4
( ' = =
y .
Zadatak 5. Ispitati zadovoljava li funkcija
+ =
+ =
t
t
e t y
e x
2
2
2
1
diferencijalnu jednadbu
0 4 2 ) 1 ( ' '
4 4 2
= + +
t t
te e y x y .
Rjeenje. Budui da se u jednadbi 0 4 2 ) 1 ( ' '
4 4 2
= + +
t t
te e y x y pojavljuju izrazi x, y i ' ' y ,
moramo izraunati emu je jednake druga derivacija funkcije
+ =
+ =
t
t
e t y
e x
2
2
2
1
. Onda emo to
ubaciti u jednadbu 0 4 2 ) 1 ( ' '
4 4 2
= + +
t t
te e y x y i provjeriti je li ona istinita. Dakle, radi
se o kompliciranijoj verziji npr. zadatka ispitati zadovoljava li broj 1 = x jednadbu 6 5 = + x .
t
e x
2
2 =
-
t
e y
2
2 2

-
=
t
t
t
t
e
e
e
e
y
2
2
2
2
1
2
2 2
'

=
= .
Jo raunamo drugu derivaciju:
2 2
2 2 2 2
) (
)' ( ) 1 ( )' 1 (
'
t
t t t t
e
e e e e
y

=

-
t
t
t
t t t t t
t
t t t t
e
e e e
e
e e e
e
e e e e
y
4
0 2 0
4
2 2 2 2 2
2 2
2 2 2 2
2 2 2 2 2 2
) (
) 2 ( ) 1 ( ) 2 (
'
+
=
+
=

=
+ +
-
t
t
t
t
e
e
e
e
y
4
2
4
2
2 4 2 2 2
'

=
+
=
-
t
t
t
t
t
t
t
t
t
e
e
e
e
e
e
e
e
e
y
6
2
6
2
6
2
2
4
2
2
2
) 2 ( 2
2
2 4
2
2 4
' '

=
= .
Dakle, sada bi u jednadbi 0 4 2 ) 1 ( ' '
4 4 2
= + +
t t
te e y x y trebali sve x-eve zamijeniti sa
t
e x
2
1+ = , sve y-one zamijeniti sa
t
e t y
2
2

+ = , sve ' y zamijeniti sa
t
t
e
e
y
2
2
1
'

= i sve ' ' y

zamijeniti sa
t
t
e
e
y
6
2
2
' '

= . Dobivamo:
0 4 ) 2 ( 2 ) 1 1 (
2
4 4 2 2 2
6
2
= + + + +
t t t t
t
t
te e e t e
e
e
Trebali bi malo srediti gornju jednakost i to do nekog izraza koji je oito istinit:
0 4 ) 2 ( 2 ) (
2
4 4 2 4 2 2
6
2
= + + +
t t t t t
t
t
te e e te e
e
e
50
0 4 ) 2 ( 2
2
4 4 2 4 4
6
2
= + + +
t t t t t
t
t
te e te e
e
e
0 4 2 4
2
4 6 4 4
6
2
= + +
t t t t
t
t
te e te e
e
e
0 2
2
6 4
6
2
= +
t t
t
t
e e
e
e
0 2
2
6 4
6
2
6
= +
t t
t
t
t
e e
e
e
e
0 2 2
6 4 6 2 6
= +
t t t t t
e e e e
0 2 2
6 4 4 6
= +
t t t t
e e e e
0 0 =
Dakle, doputenim transformacijama jednadbu
0 4 ) 2 ( 2 ) 1 1 (
2
4 4 2 2 2
6
2
= + + + +
t t t t
t
t
te e e t e
e
e
smo sveli do oblika 0 0 = , dakle one su
ekvivalentne a budui da jednadba 0 0 = oito vrijedi (istinita je), isto moemo zakljuiti i
o jednadbi 0 4 ) 2 ( 2 ) 1 1 (
2
4 4 2 2 2
6
2
= + + + +
t t t t
t
t
te e e t e
e
e
. Dakle, funkcija
+ =
+ =
t
t
e t y
e x
2
2
2
1
zadovoljava diferencijalnu jednadbu 0 4 2 ) 1 ( ' '
4 4 2
= + +
t t
te e y x y .
Zadatak 6. Odrediti prvu derivaciju parametarski zadane funkcije
=
+ =
t t t y
t t t x
cos sin
sin cos
.
Rjeenje.
t t t t t t t t t x cos cos sin sin )' sin ( sin = + + = + =
-
t t t t t t t t t t y sin sin cos cos )) sin ( (cos cos = + = + =
-
tgt
t
t
t t
t t
y = = =
cos
sin
cos
sin
' .
Zadatak 7. Odrediti prvu derivaciju parametarski zadane funkcije
=
=
4
2
4
arctan 2
) 4 (
2
2
3 2
t
t
y
t x
.
Rjeenje.
4 3 ) 2 ( ) 4 (
2
3
' ) 4 (
2
2
1
2
2
3
2
= =
(
(
=
-
t t t t t x
4 4
1
4
4
1
1
2
4 2
1
2
4 4
1
2
4
1
2
2 2
2
2 2
2
2

+
=
(
(

+
=
-
t
t
t
t
t
t
t
t
t
t
y
4 4
4
4 4
4
1
4 4
4
4 4
1
2 2
2
2 2
2
2 2
2
+
=
-
t
t
t
t
t
t
t
t
t
t
t
t
t
t
t
y
51
t
t
t t
t
t t
t
t
t
t t t
t
t
t
y
4
4
) 4 (
4
4
4 4
4
4 4
1 4
2
2
2
2
2
2 2 2 2

=
=
-
.
2
2 2
2
2
2
3
1
4 3
4
4 3
4
'
t
t t
t
t t
t
t
y =

= .
Zadatak 8. Odrediti drugu derivaciju parametarski zadane funkcije
=
+ =
t t y
t x
arctan
) 1 ln(
2
.
Rjeenje.
2 2
1
2
2
1
1
t
t
t
t
x
+
=
+
=
-
2
1
1
1
t
y
+
=
-
2 2
) 1 ( 2
) 1 (
1
2
1
1
2
1
1 1
1
2
1
1
1
'
2
2
2 2
2
2
2
2
2
2
2
2
t
t
t
t t
t t
t
t
t
t
t
t
t
t
t
t
t
y = =
+
+
=
+
+
=
+
+
+
=
+
+
= .
2
1
' =
-
y
t
t
t
t
y
4
1
1
2
2
1
' '
2
2
+
=
+
= .
Zadatak 9. Odrediti vrijednost prve derivacije funkcije
=
=
1
2
1
arcsin
t
e y
t
x
u toki s apscisom
2
= x .
Rjeenje. Kako traimo vrijednost ' y u konkretnoj toki, moramo odrediti vrijednost
parametra t za koji se postie
2
= x . Imamo:
2
1
arcsin

=
t
Djelujemo sa funkcijom sinus na lijevu i desnu stranu gornje jednadbe:
2
sin )
1
sin(arcsin

=
t
1
1
=
t
1 = t
Odredimo derivaciju ' y :
52
1
| | 1
1
1
1
1 1
1
1 1
1
1
1 1
)
1
( 1
1
2 2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
= |
.
|
\
|

= |
.
|
\
|

= |
.
|
\
|

= |
.
|
\
|

= |
.
|
\
|

=
-
t t
t
t
t
t
t
t
t
t
t
t
t
t
t
t
x
.
1
2
1 2
1
2
1
2
1
2 2
=

-
t
t
e t
t
e y
t t
| |
1 | |
1
1
| |
1
'
1 3
2
1 2 3
2 2
2
1
2 2
2
t
e t
t t
e t t
t t
t
t
t
e
y
t t
t

=

=
=
Uvrstimo sada 1 = t :
1
| 1 |
1
) 1 ( '
0 0
1 1 3
2
= = =
=

e e
e
y .
53
7. L'Hospitalovo pravilo
L'Hosiptalovo pravilo tvrdi:
) ( '
) ( '
lim
0
0
) (
) (
lim
x g
x f
x g
x f
c x c x
=
(

= ili .
1. Neodreeni oblici
0
0
i

Zadatak 1. Izraunati limes

6 7
2 2
lim
3
2 3
1
+
+
x x
x x x
x
.
Rjeenje. Uvrstimo li 1 x u gornji limes dobivamo:
0
0
6 7 1
2 1 2 1
6 7
2 2
lim
3
2 3
1
=
+
+
=
+
+
x x
x x x
x
to je neodreeni izraz na kojem moemo primjenjivati L'Hospitalovo pravilo pa imamo:
7 3
1 4 3
lim
)' 6 7 (
)' 2 2 (
lim
0
0
6 7
2 2
lim
2
2
1
3
2 3
1
3
2 3
1

=
+
+
=
(
=
+
+

x
x x
x x
x x x
x x
x x x
x x x
Uvrstimo li sada 1 x u posljednji limes dobivamo:
2
1
4
2
7 3
1 4 3
7 3
1 4 3
lim
2
2
1
=
x
x x
x
Dakle,
2
1
6 7
2 2
lim
3
2 3
1
=
+
+
x x
x x x
x
.
x x
x x
x ln 1
lim
2
1 +

.
Rjeenje.
= =
+
=
+

=
+

=
+

= =
(
=
+

0
1
1 1
1
1
1
1
1 2
1
1
1 2
lim
)' ln 1 (
)' (
lim . '
0
0
ln 1
lim
1
2
1
2
1
x
x
x x
x x
Hospital L
x x
x x
x x x
.
3
0
sin cos
lim
x
x x x
x
.
Rjeenje.
2
0
3
0
3
0
3
cos ) sin ( cos
lim
)' (
)' sin cos (
lim . '
0
0 sin cos
lim
x
x x x x
x
x x x
Hospital L
x
x x x
x x x
+
=
= =
(

)' 3 (
)' sin (
lim . '
0
0
3
sin
lim
3
cos sin cos
lim
2
0
2
0
2
0
x
x x
Hospital L
x
x x
x
x x x x
x x x
= =
(
=

=

6
) sin (cos cos
lim . '
0
0
6
cos sin
lim
6
cos ) ( sin 1
lim
0 0 0
x x x x
Hospital L
x
x x x
x
x x x
x x x

= =
(
=

=
+
=

54
3
1
6
2
6
sin cos 2
lim
6
sin cos cos
lim
0 0
=
=
+
=
+
=

x x x x x x x
x x
Ili smo mogli ovako rjeiti:
2
0
3
0
3
0
3
cos ) sin ( cos
lim
)' (
)' sin cos (
lim . '
0
0 sin cos
lim
x
x x x x
x
x x x
Hospital L
x
x x x
x x x
+
=
= =
(

3
1 sin
lim
3
1
lim
sin
3
1
lim
3
sin
lim
3
sin
lim
3
cos sin cos
lim
0 0 0 0
2
0
2
0
=
=

=
x
x
x
x
x
x
x
x x
x
x x x x
x x x x x x
.
x
x
e
x
2
lim

.
Rjeenje.
0
2 2
lim . '
2
lim . ' lim
2
=
= = =
(
= = =
(
=

x
x
x
x
x
x
e
Hospital L
e
x
Hospital L
e
x
.
1
4 sin
lim
0

x
x
e
x
.
Rjeenje.
4
4 4 cos 4
lim '
0
0
1
4 sin
lim
0
0 0
= = = =
(

e e
x
Hospital L
e
x
x
x
x
x
.
4 8 3 2
4 4
lim
2 3 4
2 3
2
+
+
x x x x
x x x
x
.
Rjeenje.
3
1
36
12
8 12 24 32
4 4 12
8 6 6 4
4 2 3
lim . '
0
0
4 8 3 2
4 4
lim
2 3
2
2
2 3 4
2 3
2
= =
+
+
=
+
+
= =
(
=
+
+

x x x
x x
Hospital L
x x x x
x x x
x x
.
)
1
1 ln(
arctan 2
lim
x
x
x
+

.
Rjeenje.
)
1
(
1
1
1
2
lim
)
1
(
1
1
1
1
2
lim . '
0
0
)
1
1 ln(
arctan 2
lim
2
2
2
2
x
x
x
x
x
x
x
Hospital L
x
x
x x x
+
+
+
+
= =
(
=
+

=
+
= =
(
=
+
+
=
+
+
=
+
+
+
=
x
x
Hospital L
x
x x
x
x x
x x
x
x
x
x
x
x x x x x 2
2 4
lim . '
) 1 (
) 1 ( 2
lim
) 1 ( 1
) 1 ( 2
lim
) 1 (
1
1
2
lim
)
1
(
1
1
2
lim
2 2
2
2
2
2
2
4
lim . ' = = =
(
=
x
Hospital L .
55
2. Neodreeni oblici 0
Limese ovoga tipa rjeavamo po sljeeem principu:
| | ... . '
0
0
) (
1
) (
lim
) ( : 1
) ( : ) ( ) (
lim
1
) ( ) (
lim 0 ) ( ) ( lim = =
(
= =
= =

Hospital L
x g
x f
x g
x g x g x f x g x f
x g x f
a x a x a x a x
| | ... . '
) (
1
) (
lim
) ( : 1
) ( : ) ( ) (
lim
1
) ( ) (
lim 0 ) ( ) ( lim = =
(
= =
= =

Hospital L
x f
x g
x f
x f x g x f x g x f
x g x f
a x a x a x a x
Zadatak 8. Izraunati limes x x
x
ln lim
2
0
.
Rjeenje.
| | = =
(

= = = = =

. '
1
ln
lim
: 1
: ln
lim
1
ln
lim 0 ln lim
2
0
2
2 2
0
2
0
2
0
Hospital L
x
x
x
x x x x x
x x
x x x x
0
2
lim
2
lim
2
1
lim
1
2
1
lim
2
0
3
0
3
0
3
0
=
=

x
x
x
x
x
x
x
x x x x
.
(
(

) 1 ( lim
1
x
x
e x .
Rjeenje.
| | = =
(
= =
(
(

. '
0
0
1
1
lim
: 1
: ) 1 (
lim
1
) 1 (
lim 0 ) 1 ( lim
1 1 1
1
Hospital L
x
e
x
x e x e x
e x
x
x
x
x
x
x
x
x
1 lim
1
)
1
(
lim
1
2
2
1
= =
=

x
x
x
x
e
x
x
e
.
Zadatak 10. Izraunati limes x ctg x
x

0
lim .
Rjeenje.
| | = =
(
= =
= =

. '
1
lim
: 1
:
lim
1
lim 0 lim
0 0 0 0
Hospital L
x
x ctg
x
x x ctg x x ctg x
x ctg x
x x x x

= =
(
= =

= =

. '
0
0
) ( sin
lim
1
) ( sin
1
lim
1
) ( sin
1
lim
)'
1
(
)' (
lim
2
2
0
2
2
0
2
2
0 0
Hospital L
x
x
x
x
x
x
x
x ctg
x x x x

56

1
2
2
) ) sin( ( ) sin( 2 ) cos( ) cos( 2
2
lim . '
0
0
) cos( ) sin( 2
2
lim
2 2
0 0
= =
+
= =
(
=

x x x x
Hospital L
x x
x
x x
.
Zadatak 11. Izraunati limes ) 1 ln( ) 1 ( lim
2
1

x x
x
.
Rjeenje.
| | =

=

= =

) 1 ( : 1
) 1 ( : ) 1 ln( ) 1 (
lim
1
) 1 ln( ) 1 (
lim 0 ) 1 ln( ) 1 ( lim
2
2 2
1
2
1
2
1
x
x x x x x
x x
x x x
0
2
) 1 )( 1 (
lim
) 1 ( 2
) 1 ( ) 1 (
lim
) 1 ( 2
) 1 (
lim
) 1 (
2
1
1
lim . '
1
1
) 1 ln(
lim
2
1
2 2
1
2 2
1
2 2
1
2
1
=
+
=

+
=

=
= =
(
=
x
x x
x x
x x
x x
x
x
x
x
Hospital L
x
x
x x x x x
.
3. Nedoreeni oblici .
Zadatak 12. Izraunati limes |
.
|
\
|

x x
x
x ln
1
1
lim
1
.
Rjeenje.
| | = =
(

= = |
.
|
\
|

. '
0
0
ln ) 1 (
) 1 ( ln
lim
ln
1
1
lim
1 1
Hospital L
x x
x x x
x x
x
x x
2
1
1 1
1
1 1
1
lim . '
0
0
1
1 ln
ln
lim
1
ln
1 1 ln
lim
2
1 1 1
=
+
=
+
= =
(
=
+
=
+
+
=

x
x
x
Hospital L
x
x
x
x
x
x
x
x x x
.
Zadatak 13. Izraunati limes |
.
|
\
|

+
x
ctgx
x
1
lim
0
.
Rjeenje.
| | = =
(
= |
.
|
\
|
= = |
.
|
\
|

+ + +

. '
0
0
sin
sin cos
lim
1
sin
cos
lim
1
lim
0 0 0
Hospital L
x x
x x x
x x
x
x
ctgx
x x x
0
2
0
sin cos cos
cos sin
lim . '
0
0
cos sin
sin
lim
cos sin
cos sin cos
lim
0 0 0
= =
+

= =
(
=
+
=
+

=
+ + +
x x x x
x x x
Hospital L
x x x
x x
x x x
x x x x
x x x
.
|
|
.
|
\
|
) 1 ln(
1
sin
1
lim
0 x x x
.
Rjeenje.
| | = =
(

= =
|
|
.
|
\
|

. '
0
0
) 1 ln( sin
sin ) 1 ln(
lim
) 1 ln(
1
sin
1
lim
0 0
Hosptal L
x x
x x
x x x x
=

=

=
0
1 ) 1 (
) 1 (
0 1
1
0 sin ) 0 1 ln( 0 cos
0 cos ) 1 (
0 1
1
) 1 (
1
1
sin ) 1 ln( cos
cos ) 1 (
1
1
lim
0
x
x x x
x
x
x
.
57
4. Neodreeni oblici
1 , , 0
0 0
Rjeavamo ih primjenom svojstva limesa:
)) ( lim ( log )) ( (log lim x f x f
c x
a a
c x
=
na nain da izraz:
) (
) ( lim
x g
c x
x f L
=
logaritmiramo
(
) (
) ( lim ln ln
x g
c x
x f L
primijenimo navedeno svojstvo
| |
) (
) ( ln lim ln
x g
c x
x f L
=
i svojstvo logaritama b c b
a
c
a
log log =
| | ) ( ln ) ( lim ln x f x g L
c x
=
2
0
lim
x
x
x
.
Rjeenje.
Uvrstimo li 0 x u gornji limes dobivamo:
0
0
0 lim
2
=
x
x
x
dakle, ovaj limes emo rjeavati postupkom opisanim ispred ovog zadatka.
Oznaimo limes koji moramo izraunati sa L:
2
0
lim
x
x
x L
=
Logaritmiramo gornju jednakost:
(
2
0
lim ln ln
x
x
x L
Koristimo svojstvo )) ( lim ( log )) ( (log lim x f x f
c x
a a
c x
= :
2
ln lim ln
0
x
x
x L
=
a
c
a
log log = :
| | = =
0 ln lim ln
2
0
x x L
x
Ovo je sada limes 2. obraenog tipa, pa ga rjeavamo slino kao i u 8. zadatku:
| | 0
2
lim
2
lim
2
1
lim '
1
ln
lim 0 ln lim ln
2
0
3
0
3
0
2
0
2
0
=
= =
(
= = = =

x
x
x
x
x
Hospital L
x
x
x x L
x x x x x
Izraunali smo :
0 ln = L
Dakle, slijedi:
1
0
= = e L
Odnosno
1 lim
2
0
=
x
x
x .
x
x
x
1
lim

.
58
Rjeenje.
Uvrstimo li x u gornji limes dobivamo:
0
1
lim =

x
x
x .
x
x
x L
1
lim

=
(
(
=

x
x
x L
1
lim ln ln
Koristimo svojstvo )) ( lim ( log )) ( (log lim x f x f
c x
a a
c x
= :
x
x
x L
1
ln lim ln

=
a
c
a
log log = :
0
1
1
lim . '
ln
lim ln
1
lim ln = = =
(
= = =

x
Hospital L
x
x
x
x
L
x x x
.
Izraunali smo :
0 ln = L
Dakle, slijedi:
1
0
= = e L
Odnosno
1 lim
1
=

x
x
x .
x
x
x
sin
0
lim
.
Rjeenje.
Uvrstimo li 0 x u gornji limes dobivamo:
0 sin
0
0 lim =
x
x
x .
x
x
x L
sin
0
lim
=
(
x
x
x L
sin
0
lim ln ln
x
x
x L
sin
0
ln lim ln
=
| |
x
x x x x x
x x L
x x x sin : 1
sin : ln sin
lim
1
ln sin
lim 0 ln sin lim ln
0 0 0
= = = =
x x
x x
x x
x
x
x
x
Hospital L
x
x
x x x x cos
sin sin
lim
cos
sin
lim
sin
cos
1
lim . '
sin
1
ln
lim
0
2
0
2
0 0
= = = =
(

= =

0
1
0
cos
sin
lim 1
cos
sin
lim
sin
lim
0 0 0
= = = =
x
x
x
x
x
x
x x x
.
Dakle:
59
1 0 ln = = L L
Odnosno
1 lim
sin
0
=
x
x
x .

DERIVACIJE

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

DERIVACIJE

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

Slika 5. Pravac koji prolazi tokama ) , (

= i sve ' ' y

Zadatak 1. Izraunati limes

You might also like