1

Funkcije vie varijabli

1. Domena funkcija dviju varijabli......................................................................................... 2
2. Parcijalne derivacije..........................................................................................................14
3. Prirast i diferencijal funkcija vie varijabli ........................................................................21
4. Taylorov polinom.............................................................................................................25
5. Tangencijalna ravnina i normala na plohu.........................................................................29
6. Ekstremi funkcije vie varijabli.........................................................................................37
7. Dvostruki integrali ............................................................................................................46
2
1. Domena funkcija dviju varijabli

Neka je zadana funkcija dviju varijabli u eksplicitnom obliku
) , ( y x f z =
. Domena (prirodno
podruje definicije) te iste funkcije je skup svih toaka
) , ( y x
iz skupa
2
R
za koje je izraz
) , ( y x f
definiran.

Zadatak 1. Skicirati domenu funkcije y x y x f 2 ) , (
2
= i odrediti ) 1 , 2 ( f .
Rjeenje. Potrebno je odrediti sve toke ) , ( y x iz skupa
2
R za koje je izraz y x y x f 2 ) , (
2
=
definiran. Da bi navedeni izraz bio definiran, izraz ispod korijena treba biti vei ili jednak od
nule. Dakle, uvjet koji je potrebno postaviti za toke iz domene je:
0 2
2
y x
Domena je skup:
{ } 0 2 | ) , (
2
= y x y x D
f
.

Jo je potrebno skicirati sve toke koje zadovoljavaju nejednadbu 0 2
2
y x . Da bi to
napravili, najprije emo znak nejednakosti zamijeniti sa znakom jednakosti pa dobivamo:
0 2
2
= y x
y x 2
2
=
2
2
x
y =
Skiciramo parabolu odreenu gornjom kvadratnom funkcijom:
-3 -2 -1 1 2 3
-2
-1
1
2
3


Parabolom je ravnina podijeljena na dva dijela dio ispod i dio iznad parabole. Jedan od ta
dva dijela je i grafiko rjeenje nejednadbe 0 2
2
y x . Da bi odredili o kojem se o dva dijela
tono radi, potrebno je odabrati bilo koju toku ravnine koja ne lei na paraboli, npr. toku
(0,5) koja lei u dijelu iznad parabole. Provjerimo zadovoljava li ta toka nejednadbu
0 2
2
y x :
10 5 2 0
2
=
Budui da -10 nije vee ili jednako od nule, zakljuujemo da e se toke koje zadovoljavaju
nejednabu 0 2
2
y x nalaziti ispod nacrtane parabole pri emu su i toke na paraboli
ukljuene pa skica domene poetne funkcije izgleda
3
:


Jo je potrebno izraunati ) 1 , 2 ( f - u jednadbu y x y x f 2 ) , (
2
= umjesto x uvrtavamo
vrijednost 2, odnosno umjesto y vrijednost 1 pa imamo:
2 2 4 1 2 2 ) 1 , 2 (
2
= = = f


Zadatak 2. Skicirati domenu funkcije ) 4 ( log ) , (
2 2
2
+ = y x y x f i odrediti ) 3 , 1 ( f .
Rjeenje. Da bi izraz ) 4 ( log
2 2
2
+ y x bio definiran, 4
2 2
+ y x treba biti vee od nule. Dakle,
postavljamo uvjet:
0 4
2 2
> + y x
Domena je jednaka skupu:
{ } 0 4 | ) , (
2 2
> + = y x y x D
f
.

Jo je potrebno skicirati naenu domenu u koordinatnoj ravnini, odnosno sve toke koje
zadovoljavaju nejednadbu 0 4
2 2
> + y x .
0 4
2 2
> + y x
4
2 2
> + y x
4
2 2
> + y x
2
2 2
> + y x

Izraz
2 2
y x + geometrijski predstavlja udaljenost toke ) , ( y x T od ishodita. Dakle,
nejednadbom 2
2 2
> + y x su zapravo zadane sve toke ija je udaljenost od ishodita vea
od 2.


Budui da toke koje lee na krunici ne pripadaju domeni, sama krunica je iscrtkana.
4

6 log ) 4 9 1 ( log ) 4 3 1 ( log ) 3 , 1 (
2 2
2 2
2
= + = + = f

Zadatak 3. Skicirati domenu funkcije 3 ) , (
2 2
+ = y x y x f i odredite ) 3 , 1 ( f .
Rjeenje. Da bi izraz 3
2 2
+ y x bio definiran, izraz ispod drugog korijena treba biti vei ili
jednak od nule:
0 3
2 2
+ y x
Domena je skup:
{ } 0 3 | ) , (
2 2
+ = y x y x D
f
.

Jo je potrebno skicirati odreenu domenu u koordinatnoj ravnini, odnosno sve toke koje
zadovoljavaju nejednadbu 0 3
2 2
+ y x :
0 3
2 2
+ y x
3
2 2
+ y x
3
2 2
+ y x
Slino kao u Zadatku 2., radi se o svim tokama ravnine ija je udaljenost od ishodita vea ili
jednaka od 3 :


Toke koje lee na istaknutoj krunici pripadaju domeni, pa krunica nije iscrtkana kao u
prethodnom zadatku.

7 3 9 1 3 3 1 ) 3 , 1 (
2 2
= + = + = f .

Zadatak 4. Skicirati domenu funkcije ) 2 ( log ) , (
2
5
y x y x f = i odrediti ) 1 , 2 ( f .
Rjeenje. Da bi izraz ) 2 ( log
2
5
y x bio definiran, izraz y x 2
2
mora biti vei od nule. Dakle,
postavljamo uvjet:
0 2
2
> y x
Domena je skup:
{ } 0 2 | ) , (
2
> = y x y x D
f
.
Jo je potrebno skicirati sve toke koje zadovoljavaju nejednadbu 0 2
2
> y x :
0 2
2
> y x
y x 2
2
>
y
x
>
2
2

5
Trebamo grafiki predoiti sve toke koje zadovoljavaju nejednadbu y
x
>
2
2
, odnosno ija je
druga koordinata manja od kvadrata prve koordinate podijeljenog sa dva. Skicirajmo najprije
sve toke za koje vrijedi:
y
x
=
2
2

-3 -2 -1 1 2 3
1
2
3
4

Gornja parabola koordinatnu ravninu dijeli na dva dijela: onaj iznad i ispod nacrtane parabole.
Jedan od spomenuta dva djela ravnine predstavlja i rjeenje nejednadbe y
x
>
2
2
. Da bi
odredili o kojem se od ta dva djela ravnine radi, trebamo odabrati proizvoljnu toku za koju
smo sigurno da se nalazi u jednom od dva djela - recimo, odaberimo toku (0,-1) koja je
zasigurno u djelu ravnine ispod parabole. Provjerimo zadovoljava li toka (0,-1) nejednadbu
0 2
2
> y x :
0 2 ) 1 ( 2 0
2
=
Odabrana toka (0,-1), koja se nalazi ispod parabole, zadovoljava nejednadbu - zakljuujemo
da je podruje ispod parabole, ne ukljuujui i samu parabolu, grafiki prikaz domene
funkcije:



) 2 ( log ) 2 2 ( log ) 1 , 2 (
5
2
5
= = f
Zadatak 5. Odrediti i skicirati podruje definicije funkcije
2
) , ( x y y x f = .
Rjeenje. Uvjet je:
0
2
x y
Domena je skup::
{ } 0 | ) , (
2
= x y y x D
f
.
6
Pronaenu domenu jo treba skicirati u koordinatnoj ravnini. Znak nejednakosti
zamjenjujemo znakom jednakosti i dobivamo:
2
x y =
-2 -1 1 2
-1.0
-0.5
0.5
1.0
1.5
2.0

Parabolom je ravnina podijeljena na dva podruja ono iznad i podruje ispod parabole.
Biramo toku recimo (0,1) i provjeravamo zadovoljava li ona nejednabu 0
2
x y :
0 0 1
Budui da toka iz podruja iznad parabole zadovoljava nejednabu, zakljuujemo da je
dotino podruje ukljuujui i toke sa same parabole domena funkcije :


Zadatak 6. Odrediti domenu funkcije
2 2
2
) , (
y x
y x f

=
i grafiki je predoiti.
Rjeenje.
0
2 2
y x

2 2
y x

2 2
y x

y x

y x

Domena je skup { } y x y x D
f
= | ) , ( . Jo je potrebno grafiki predoiti domenu dakle, iz
koordinatne ravnine moramo izbaciti sve toke za ije koordinate vrijedi y x = ili y x = :
7
-4 -2 2 4
-4
-2
2
4


Zadatak 7. Odrediti domenu funkcije ) 3 arcsin( ) , (
2 2
y x y x f = i grafiki je predoiti.
Rjeenje.
1 3 1
2 2
y x
3 1 3 1
2 2
y x
) 1 ( / 2 4
2 2
y x
2 4
2 2
+ y x
2 2
2 2
+ y x
Domena je:
)
`

+ = 2 2 | ) , (
2 2
y x y x D
f
.
Grafiki, radi se o svim tokama ravnine ija je udaljenost od ishodita vea ili jednaka od
2 i manja ili jednaka od 2:

Zadatak 8. Odrediti domenu funkcije ) 3 )( 1 ( ) , ( y x y x f = i grafiki je predoiti.
Rjeenje. Postavljamo uvjet:
0 ) 3 )( 1 ( y x
8
Umnoak na lijevoj strani gornje nejednakosti biti e vei ili jednak od nule ako su oba
faktora vea ili jednaka ili ako su oba faktora manja ili jednaka od nule:

1. sluaj: 0 1 x i 0 3 y
1 x i 3 y

ili

2. sluaj: 0 1 x i 0 3 y
1 x i 3 y

Dakle, domena je skup:
( ) ( ) { } 3 1 3 1 | ) , ( = y x y x y x D
f
i ili i

Grafiki :


Zadatak 9. Odrediti domenu funkcije ( ) 3 log ) , (
2 2
2
1
+ = y x y x f i grafiki je predoiti.
Rjeenje.

1. uvjet: ( ) 0 3 log
2 2
2
1
+ y x
2. uvjet: 0 3
2 2
> + y x
Odredimo sve toke koje zadovoljavaju 1. uvjet , odnosno 2. uvjet domena e biti njihov
presjek (budui da toke u domeni moraju zadovoljavati oba uvjeta moraju biti i u prvom i u
drugom skupu).

1. uvjet:
( ) 0 3 log
2 2
2
1
+ y x
( ) 1 log 3 log
2
1
2 2
2
1
+ y x
Baza logaritma manja je od 1, pa se radi o padajuoj funkciji i nastavljamo:
1 3
2 2
+ y x
4
2 2
+ y x
9
2
2 2
+ y x
Dakle, rjeenje 1. uvjeta su sve toke ija je udaljenost od ishodita manja ili jednaka od 2.

2. uvjet:
0 3
2 2
> + y x
3
2 2
> + y x
3
2 2
> + y x
Rjeenje su sve toke ija je udaljenost od ishodita vea od 3 .

Presjek rjeenja 1. i 2. uvjeta jesu sve toke ija je udaljenost od ishodita vea od 3 i manja
ili jednaka od 2.

)
`

+ < = 2 3 | ) , (
2 2
y x y x D
f


Zadatak 10. Odrediti domenu funkcije
( )
2 2
2
1 ln
4
) , (
y x
y x
y x f

= i grafiki je predoiti.
Rjeenje.

1. uvjet : 0 4
2
y x
2. uvjet : 0 1
2 2
> y x
3. uvjet : ( ) 0 1 ln
2 2
y x

1. uvjet:
0 4
2
y x
2
4 y x
2
4
1
y x
Skicirajmo krivulju
2
4
1
y x = :
10
-1 1 2 3 4 5
-4
-2
2
4

Krivulja
2
4
1
y x = ravninu dijeli na dva dijela. Jedan od ta dva dijela je rjeenje nejednadbe
2
4
1
y x . Odaberimo proizvoljnu toku koja ne lei na krivulji
2
4
1
y x = - npr. toku (1,0) i
provjerimo zadovoljava li ona nejednadbu :
0 1
Toka (1,0) zadovoljava nejednadbu, pa slijedi da je rjeenje nejednadbe skup toaka koje
lee u djelu ravnine:

2. uvjet:
0 1
2 2
> y x
1
2 2
< + y x
1
2 2
< + y x

11
3. uvjet:
( ) 0 1 ln
2 2
y x
( ) 1 ln 1 ln
2 2
y x
1 1
2 2
y x
0
2 2
y x
0
2 2
+ y x
0
2 2
+ y x
3. uvjet zadovoljavaju sve toke osim one ija je udaljenost od ishodita jednaka nuli to je
samo ishodite.


Dakle, sada trebamo odrediti sve toke koje istovremeno zadovoljavaju i 1. i 2. i 3. uvjet
odnosno, odrediti presjek rjeenja sva tri uvjeta.

Grafiki raditi e se o sljedeem podruju:

u kojem je takoer ishodite izbaeno. Domena je skup:
)
`

< + < =
2 2 2
4 1 0 | ) , ( y x y x y x D
f
i .
Zadatak 11. Odrediti domenu funkcije ( ) 4 2 ln ) , ( + = y x y x f i grafiki je predoiti.
Rjeenje.
0 4 2 > + y x
Skicirajmo najprije sve toke koje zadovoljavaju jednakost:
0 4 2 = + y x
4 2 = x y
12
2
2
1
+ = x y
-3 -2 -1 1 2 3
1
2
3

Pravac dijeli ravninu na dva dijela da bi odredili koji dio je rjeenje nejednadbe
0 4 2 > + y x , biramo toku npr. (0,0) i provjeravamo zadovoljava li ona nejednadbu
0 4 2 > + y x :
0 4 0 > +
Dakle, rjeenje nejednadbe su sve toke iz podruja:


Domena je skup:
{ } 0 4 2 | ) , ( > + = y x y x D
f
.

Zadatak 12. Odrediti domenu funkcije y x y x f ln ) ln(sin ) , ( = i grafiki je predoiti.
Rjeenje.
1. uvjet: 0 sin > x
2. uvjet: 0 > y

0 sin > x
k k x 2 , 2 0 + +
Domena je skup:
{ } k k x y y x D
f
2 , 2 0 0 | ) , ( + + > = i .
13




14
2. Parcijalne derivacije


Zadatak 1. Odrediti derivacije
x
f i
y
f funkcije
y
x
y x f

+
=
1
1
) , ( .
Rjeenje. Da bi izraunali parcijalnu derivaciju po varijabli x, odnosno
x
f , funkciju
y
x
y x f

+
=
1
1
) , ( trebamo derivirati tako da se prema varijabli y ponaamo kao prema konstanti.
To emo uiniti primjenjujui formulu za derivaciju kvocijenta funkcija koja glasi
2
' '
)' (
g
g f g f
g
f
= , pa imamo:
2
) 1 (
) 1 ( ) 1 ( ) 1 ( ) 1 (
y
y x y x
f
x x
x

+ +
=
2
) 1 (
0 ) 1 ( ) 1 ( 1
y
x y
f
x

+
=
2
) 1 (
1
y
y
f
x

=
y
f
x

=
1
1


Slino nalazimo parcijalnu derivaciju po varijabli y, samo to se sada prema x-u odnosimo kao
prema konstanti:
2
) 1 (
) 1 ( ) 1 ( ) 1 ( ) 1 (
y
y x y x
f
y y
y

+ +
=

2
) 1 (
) 1 ( ) 1 ( ) 1 ( 0
y
x y
f
y

+
=
2
) 1 (
1
y
x
f
y

+
=
Zadatak 2. Neka je zadana funkcija
2
) , (
x
y
y x t = . Ispitajte zadovoljava li funkcija ) (t u =
jednadbu 0 2
2 3
= +
y x
u yx u x .
Rjeenje. Iz pravila za deriviranje kompozicije funkcija znamo sljedee: Ako imamo neku
funkciju dviju varijabli, recimo ) , ( y x t t = , i funkciju ) (t u = tada vrijede formule:
x x
t t u = ) ( '
y y
t t u = ) ( '
Slijedi:
3
3 2
2
2
) ( ' ) 2 ( ) ( ' ) ( ) ( ' ) ( ) ( '
x
y
t yx t yx t
x
y
t u
x x x

= = = =


2
2 2
2
1
) ( ' ) ( ) ( ' ) ( ) ( ' ) ( ) ( '
x
t x t yx t
x
y
t u
y y y
= = = =



Izraunate parcijalne derivacije
3
2
) ( '
x
y
t u
x

= i
2
1
) ( '
x
t u
y
= uvrtavamo u izraz
0 2
2 3
= +
y x
u yx u x i dobivamo:
15

0
1
) ( ' 2
2
) ( '
2
2
3
3
= +

x
t yx
x
y
t x
0 ) ( ' 2 ) ( ' 2 = + t y t y
0 0 =

Zakljuujemo da zadana funkcija
2
) , (
x
y
y x t = zadovoljava jednadbu 0 2
2 3
= +
y x
u yx u x jer smo
uvrtavanjem dobili jednakost.



Zadatak 3. Odrediti derivacije
x
f i
y
f funkcije ) 1 ln( ) , ( = y x y x f .
Rjeenje. Primjenjujui formulu za derivaciju umnoka funkcija koja glasi
' ' )' ( g f g f g f + = dobivamo:
x x x
y x y x f )) 1 (ln( ) 1 ln( + =
0 ) 1 ln( 1 + = x y f
x

) 1 ln( = y f
x



y y y
y x y x f )) 1 (ln( ) 1 ln( + =
1
1
) 1 ln( 0

+ =
y
x y f
y

1
=
y
x
f
y


Zadatak 4. Neka je zadana funkcija xy y x t = ) , ( . Ispitajte zadovoljava li funkcija ) (t u =
jednadbu 0 =
y x
u y u x .
Rjeenje. Iz pravila za deriviranje kompozicije funkcija znamo sljedee: Ako imamo neku
funkciju dviju varijabli ) , ( y x t t = i funkciju ) (t u = tada vrijede formule:
x x
t t u = ) ( '
y y
t t u = ) ( '
Slijedi:
y t xy t u
x x
= = ) ( ' ) ( ) ( '
x t xy t u
y y
= = ) ( ' ) ( ) ( '

Izraunate parcijalne derivacije y t u
x
= ) ( ' i x t u
y
= ) ( ' uvrtavamo u izraz 0 =
y x
u y u x i
dobivamo:

0 ) ( ' ) ( ' = x t y y t x
0 )) ( ' ) ( ' ( = t t xy
0 ) 0 ( = xy
0 0 =

Zakljuujemo da zadana funkcija xy y x t = ) , ( zadovoljava jednadbu 0 =
y x
u y u x jer smo
uvrtavanjem dobili jednakost.
16
Zadatak 5. Odrediti derivacije
x
f i
y
f funkcije ) ln( ) , (
2
y x y x f = .
Rjeenje.
2 2
2
2
1
1
1
) (
1
y x y x
y x
y x
f
x x

=

2 2
2
2
2
) 2 (
1
) (
1
y x
y
y
y x
y x
y x
f
y y

=


Zadatak 6. Odrediti derivacije
x
f i
y
f funkcije
y
xy
y x f

=
1
) , ( .
Rjeenje. Primjenjujemo formulu za derivaciju kvocijenta funkcija koja glasi
2
' '
)' (
g
g f g f
g
f
=
pa imamo:
2
) 1 (
) 1 ( ) ( ) 1 ( ) (
y
y xy y xy
f
x x
x

=
2
) 1 (
0 ) ( ) 1 (
y
xy y y
f
x

=
2
) 1 (
) 1 (
y
y y
f
x

=
y
y
f
x

=
1


2
) 1 (
) 1 ( ) ( ) 1 ( ) (
y
y xy y xy
f
y y
y

=
2
) 1 (
) 1 ( ) ( ) 1 (
y
xy y x
f
y

=
2
) 1 ( y
xy xy x
f
y

+
=
2
) 1 ( y
x
f
y

=



Zadatak 7. Zadana je funkcija ) sin( ) , (
2
xy y x y x f + = . Odrediti prve parcijalne derivacije
x
f i
y
f , te drugu parcijalnu derivaciju
yy
f .
Rjeenje.
x x x
xy y x f )) (sin( ) (
2
+ =

x x x x
xy xy y x y x f ) ( ) cos( ) ( ) (
2 2
+ + =

y xy x xy f
x
+ + = ) cos( 0 ) ( 2
2

y xy xy f
x
+ = ) cos( 2


y y y
xy y x f )) (sin( ) (
2
+ =

y y y y
xy xy y x y x f ) ( ) cos( ) ( ) (
2 2
+ + =
17
x xy x y f
y
+ + = ) cos( 1 ) ( 0
2

x xy x f
y
+ = ) cos(
2



y y y yy
x xy x xy x f + + = ) cos( ) cos( ) (
2

0 ) cos( ) ( ) sin( + = xy x xy xy f
y yy

x x xy f
yy
= ) sin(
) sin(
2
xy x f
yy
=



Zadatak 8. Zadana je funkcija y x y x f 3 tan ) , ( = , te t t x cos ) ( = i
2
) ( t t y = . Funkcija ) (t w
definirana je kao kompozicija funkcija )) ( ), ( ( ) ( t y t x f t w = .
a) Zapisati formulu za derivaciju sloene funkcije
dt
dw
.
b) Primjenom prethodne formule, izraunati derivaciju
dt
dw
.
Rjeenje. a) Formula za derivaciju funkcije w je:
dt
dy
y
f
dt
dx
x
f
dt
dw

=
b) Za primjenu formule trebamo izraunati parcijalne derivacije prvog reda funkcije
y x y x f 3 tan ) , ( = po varijablama x i y i obine derivacije funkcija t t x cos ) ( = i
2
) ( t t y = :
x x
x x
x
x x x x
y
x
x
f
x
f
x x
x x x
2 2
2 2
2
cos
1
cos
sin cos
0
cos
cos sin cos sin
) 3 ( )
cos
sin
( =
+
=

= = =

3 3 0 ) 3 ( ) (tan = = = =

y y y
y x f
y
f

t
dt
dx
t x sin ) ( ' = =
t
dt
dy
t y 2 ) ( ' = =

Uvrtavanjem u formulu dobivamo:
t t
x
dt
dw
2 3 ) sin (
cos
1
2
=

Jo trebamo na desnoj strani posljednje jednakosti sve x- eve zamijeniti sa t t x cos ) ( = i sve y-
one zamijeniti sa
2
) ( t t y = pa imamo:
t t
t
dt
dw
2 3 ) sin (
) (cos cos
1
2
=

Gornje rjeenje moemo provjeriti tako da standardnim postupkom odredimo derivaciju
funkcije w. Vrijedi da je )) ( ), ( ( ) ( t y t x f t w = . Budui da je t t x cos ) ( = i
2
) ( t t y = slijedi da je
) , (cos ) (
2
t t f t w = a budui da je y x y x f 3 tan ) , ( = slijedi
2
3 ) tan(cos ) ( t t t w =

18
t t
t
t w 6 ) sin (
) (cos cos
1
) ( '
2
=
Vidimo da smo i formulom i direktnom derivacijom dobili isto rjeenje.



Zadatak 9. Zadana je funkcija dviju varijabli ) , ( y x f te funkcije ) (t x i ) (t y . Neka je
)) ( ), ( ( ) ( t y t x f t F = . Koristei pravila za derivaciju sloene funkcije zapisati:
a) formulu za odreivanje
dt
dF
.
b) Primijeniti formulu u sluaju kada je
y x
y x f
2
2 ) , (

= , t t x sin ) ( = i
3
) ( t t y = .

Rjeenje. a) Formula za derivaciju funkcije F je:
dt
dy
y
f
dt
dx
x
f
dt
dF

=
b) Za primjenu formule trebamo izraunati parcijalne derivacije prvog reda funkcije
y x
y x f
2
2 ) , (

= po varijablama x i y i standardne derivacije funkcija t t x sin ) ( = i
3
) ( t t y = :
y x y x
x
y x
x
y x f
x
f
2 2 2
2 1 2 ) 2 ( 2

= = = =

1 2 2 2
2 ) 2 ( 2 ) 2 ( 2
+
= = = =

y x y x
y
y x
y
y x f
y
f

t
dt
dx
t x cos ) ( ' = =
2
3 ) ( ' t
dt
dy
t y = =

Uvrtavanjem u formulu dobivamo:
2 1 2 2
3 2 cos 2 t t
dt
dF
y x y x
=
+

Jo trebamo na desnoj strani posljednje dobivene jednakosti sve x- eve zamijeniti sa t t x sin ) ( =
i sve y-one zamijeniti sa
3
) ( t t y = pa imamo:
2 1 2 sin 2 sin
3 2 cos 2
3 3
t t
dt
dF
t t t t
=
+

Rezultat ponovno moemo provjeriti direktnim deriviranjem. Ako u )) ( ), ( ( ) ( t y t x f t F = uvrstimo
t t x sin ) ( = i
3
) ( t t y = dobivamo ) , (sin ) (
3
t t f t F = a budui da je
y x
y x f
2
2 ) , (

= imamo:

3
2 sin
2 ) (
t t
t F

=
Sada standardnom deriviramo gornju funkciju jedne varijable po toj istoj varijabli:
) 6 (cos 2 )' 2 (sin 2 ) ( '
2 2 sin 3 2 sin
3 3
t t t t t F
t t t t
= =





Zadatak 10. Zadana je funkcija jedne varijable ) (x f , te funkcija ) , ( v u x . Neka je
)) , ( ( ) , ( v u x f v u F = . Koristei pravila za derivaciju sloene funkcije zapisati :
a) formule za odreivanje parcijalnih derivacija
u
F i
v
F .
b) Primijeniti formule u sluaju kada je
2
) ( x x f = i v u v u x cos ) , ( = .
19
Rjeenje. a) Formule glase:
u
x
dx
df
F
u

=
v
x
dx
df
F
v

=
b)
x x f
dx
df
2 ) ( ' = =
v x
u
x
u
cos = =

v u x
v
x
v
sin = =

Uvrtavanjem u formule dobivamo
v x F
u
cos 2 =
) sin ( 2 v u x F
v
=

Jo trebamo u posljednje dvije jednakosti zamijeniti x sa v u v u x cos ) , ( = pa dobivamo
v u v v u F
u
2
cos 2 cos cos 2 = =
v v u v u v u F
v
sin cos 2 ) sin ( cos 2
2
= =


Kako bi provjerili rezultate, moemo iste parcijalne derivacije izraunati direktno. Vrijedi
)) , ( ( ) , ( v u x f v u F = a kako je v u v u x cos ) , ( = imamo ) cos ( ) , ( v u f v u F = , nadalje kako je
2
) ( x x f =
imamo:
v u v u F
2 2
cos ) , ( =

Sada trebamo standardno izraunati parcijalne derivacije funkcije v u v u F
2 2
cos ) , ( = :

v u F
u
2
cos 2 =
) sin ( cos 2
2
v v u F
v
=

Zadatak 11. Zadana je funkcija dviju varijabli ) , ( y x f , te funkcije ) (t x i ) (t y . Neka je
)) ( ), ( ( ) ( t y t x f t F = . Koristei pravila za derivaciju sloene funkcije zapisati:
a) formulu za odreivanje
dt
dF

b) primijeniti formulu u sluaju kada je ) 2 arcsin( ) , ( y x y x f + = , t t x cos ) ( = i
3
1 ) ( t t y = .
Rjeenje. a) Formula je:
dt
dy
y
f
dt
dx
x
f
dt
dF

=
b)
2
) 2 ( 1
1
y x
x
f
f
x
+
=

=
2
) 2 ( 1
1
2

+
=

=
y x
y
f
f
y

20
t
dt
dx
t x sin ) ( ' = =
2
3 ) ( ' t
dt
dy
t y = =
Uvrtavamo u formulu dobivamo:
) 3 (
) 2 ( 1
2
) sin (
) 2 ( 1
1
2
2 2
t
y x
t
y x
dt
dF

+
+
+
=
Jo trebamo na desnoj strani posljednje jednakosti sve x-eve zamijeniti sa t t x cos ) ( = i y-one sa
3
1 ) ( t t y = :
) 3 (
) 2 2 (cos 1
2
) sin (
) 2 2 (cos 1
1
2
2 3 2 3
t
t t
t
t t
dt
dF

+
+
+
=

Provjerimo rezultat direktnom derivacijom. Imamo )) ( ), ( ( ) ( t y t x f t F = . Uvrstimo li t t x cos ) ( = i
3
1 ) ( t t y = dobivamo ) 1 , (cos ) (
3
t t f t F = a budui da je ) 2 arcsin( ) , ( y x y x f + = dobivamo:
) 2 2 arcsin(cos ) (
3
t t t F + =

Sada gornju funkciju deriviramo standardno i dobivamo:
) 6 sin (
) 2 2 (cos 1
1
) ( '
2
2 3
t t
t t
t F
+
=

21
3. Prirast i diferencijal funkcija vie varijabli

Neka je zadana funkcija dviju varijabli ) , ( y x f . Totalni prirast u toki ) , (
0 0
y x T funkcije
) , ( y x f sa prirastima varijabli x i y jednak je:
) , ( ) , (
0 0 0 0
y x f y y x x f f + + =
Totalni diferencijal u toki ) , (
0 0
y x T funkcije ) , ( y x f sa prirastima varijabli dx i dy jednak
je
dy y x f dx y x f df
y x
) , ( ) , (
0 0 0 0
+ =
Za malene priraste varijabli vrijedi da je totalni prirast jednak totalnom diferencijalu.



Zadatak 1. Odrediti totalni diferencijal funkcije
y
x
y x f

+
=
1
1
) , ( prilikom pomaka od toke
) 2 , 1 ( T do toke ) 1 . 2 , 9 . 0 ( T .
Rjeenje. Formula za totalni diferencijal funckije ) , ( y x f u toki ) , (
0 0
y x T prilikom prirasta
varijabli dx i dy glasi:
dy y x f dx y x f df
y x
) , ( ) , (
0 0 0 0
+ =
Trebamo izraunati emu je jednak totalni diferencijal funkcije
y
x
y x f

+
=
1
1
) , ( u toki ) 2 , 1 ( T pri
emu je prirast varijable x jednak:
1 . 0 1 9 . 0 = = dx
odnosno varijable y:
1 . 0 2 1 . 2 = = dy

pa primjenom formule imamo:
1 . 0 ) 2 , 1 ( ) 1 . 0 ( ) 2 , 1 ( + =
y x
f f df
1
2 1
1
) 2 , 1 (
1
1
) 1 (
) 1 )( 1 ( ) 1 ( ) 1 (
2
=

+ +
=
x
x x
x
f
y
y
y x y x
f
2
2 1
1 1
) 2 , 1 (
1
1
) 1 (
) 1 )( 1 ( ) 1 ( ) 1 (
2
=

+
=

+
=

+ +
=
y
y y
y
f
y
x
y
y x y x
f

1 . 0 2 . 0 1 . 0 1 . 0 2 ) 1 . 0 ( 1 = = = df


Zadatak 2. Odrediti totalni diferencijal funkcije ) 1 ln( ) , ( = y x y x f prilikom pomaka od toke
) 2 , 1 ( T do toke ) 9 . 1 , 1 . 1 ( T .
Rjeenje. Isto kao i u prethodnom zadatku imamo:
1 . 0 1 1 . 1 = = dx
i
1 . 0 2 9 . 1 = = dy

pa primjenom formule slijedi da je traeni totalni diferencijal jednak:
) 1 . 0 ( ) 2 , 1 ( 1 . 0 ) 2 , 1 ( + =
y x
f f df

0 1 ln ) 1 2 ln( ) 2 , 1 ( ) 1 ln( = = = =
x x
f y f
22
1
1 2
1
) 2 , 1 (
1
=

=
y y
f
y
x
f

1 . 0 ) 1 . 0 ( 1 1 . 0 0 = + = df

Zadatak 3. Priblino izraunati
2 3
) 97 , 0 ( ) 02 , 1 ( .
Rjeenje.
Zadatak je predvieno rijeiti primjenom injenice da je za malene priraste nezavisnih
varijabli prirast funkcije (priblino) jednak diferencijalu funkcije.

Definiramo funkciju:
2 3
) , ( y x y x f = .
Raunati emo njezin prirast i diferencijal u toki ) 1 , 1 ( T s prirastima 02 , 0 = x i 03 , 0 = y , i na
kraju ih izjednaiti.
1 ) 97 , 0 , 02 , 1 ( 1 1 ) 97 , 0 , 02 , 1 ( ) 1 , 1 ( ) 03 , 0 1 , 02 , 0 1 (
2 3
= = + = f f f f f

Za diferencijal nam trebaju parcijalne derivacije:
3 ) 1 , 1 ( 3
2 2
= =
x x
f y x f
2 ) 1 , 1 ( 2
3
= =
y y
f y x f
0 ) 03 , 0 ( 2 02 , 0 3 ) 1 , 1 ( ) 1 , 1 ( = + = + = y f x f df
y x


Izjednaavanjem prirasta i diferencijala dobivamo:
0 1 ) 97 , 0 , 02 , 1 ( = f
1 ) 97 , 0 , 02 , 1 ( = f
1 ) 97 , 0 ( ) 02 , 1 (
2 3
=

Zadatak 4. Priblino izraunati
2 2
) 93 , 2 ( ) 05 , 4 ( + .
Rjeenje.
Definiramo:
2 2
) , ( y x y x f + = .
Raunati emo prirast i diferencijal gornje funkcije u toki ) 3 , 4 ( T sa prirastima nezavisnih
varijabli 05 , 0 = x i 07 , 0 = y .

5 ) 07 , 0 3 , 05 , 0 4 ( 25 ) 07 , 0 3 , 05 , 0 4 ( ) 3 , 4 ( ) 07 , 0 3 , 05 , 0 4 ( + = + = + = f f f f f

5
4
) 3 , 4 (
2 2
=
+
=
x x
f
y x
x
f
5
3
) 3 , 4 (
2 2
=
+
=
y y
f
y x
y
f
002 . 0
5
01 , 0
5
21 , 0 2 , 0
) 07 , 0 (
5
3
05 , 0
5
4
) 07 , 0 ( ) 3 , 4 ( 05 , 0 ) 3 , 4 ( =

= + = + =
y x
f f df
Izjednaavanjem prirasta i diferencijala funkcije, dobivamo:
002 , 0 5 ) 07 , 0 3 , 05 , 0 4 ( = + f
998 , 4 ) 07 , 0 3 , 05 , 0 4 ( = + f
998 , 4 ) 93 , 2 ( ) 05 , 4 (
2 2
= + .
23
Zadatak 5. Izraunati priblinu promjenu povrine pravokutnika ako se duljine stranica
promijene sa 2 na 2,1 i sa 3 na 2,98.
Rjeenje. Definirajmo najprije funkciju povrine pravokutnika:
xy y x f = ) , ( .
(Egzaktna) Promjena povrine jednaka je prirastu funkcije xy y x f = ) , ( u toki ) 3 , 2 ( T s
prirastima nezavisnih varijabli 1 , 0 = x i 02 , 0 = y . Priblina promjena povrine jednaka je
diferencijalu funkcije xy y x f = ) , ( u toki ) 3 , 2 ( T s prirastima nezavisnih varijabli 1 , 0 = x i
02 , 0 = y .

Raunamo:
3 ) 3 , 2 ( ) , ( = =
x x
f y y x f
2 ) 3 , 2 ( ) , ( = =
y y
f y y x f
26 , 0 04 , 0 3 , 0 ) 02 , 0 ( 2 1 , 0 3 = = + = df

Zadatak 6. Priblino izraunati
3 4 3
2
05 , 1 9 , 7
05 , 1
.
Rjeenje.
Definiramo funkciju:
3 4 3
2
) , (
x y
x
y x f = .
Raunamo prirast funkcije u toki ) 8 , 1 ( T s prirastima nezavisnih varijabli 05 , 0 = x i 1 , 0 = y .
2
1
) 9 . 7 , 05 . 1 ( ) 8 , 1 ( ) 9 . 7 , 05 . 1 ( = = f f f f

Da bi izraunali parcijalne derivacije funkcije
3 4 3
2
) , (
x y
x
y x f = , malo emo je transformirati u
oblik optimalniji za deriviranje:

3
1
4
7
4
1
3
1
2
3
1
4
3
3
1
2
3
1
4 3
3
1
2
3 4 3
2
) , (

= =
|
|

\
|
=
|

\
|
= = y x
x y
x
x y
x
x y
x
x y
x
y x f
Sada imamo:
8
7
2
4
7
8
4
7
8
4
7
) 8 , 1 (
4
7
) , (
1
1
3
1
3
1
3
1
4
3
= =
|
|

\
|
= = =

x x
f y x y x f
48
1
16
1
3
1
2
3
1
8
3
1
8
3
1
) 8 , 1 (
3
1
) , (
4
4
3
1
3
4
3
4
4
7
= = =
|
|

\
|
= = =

y y
f y x y x f
045 , 0
240
11
480
22
48
2 , 2
48
1 , 0 1 , 2
48
1 , 0
8
35 , 0
) 1 , 0 (
48
1
05 , 0
8
7
) 1 , 0 ( ) 8 , 1 ( 05 , 0 ) 8 , 1 ( = = = =
+
= + = = + =
y x
f f df

Izjednaavanjem diferencijala i prirasta dobivamo:
045 , 0
2
1
) 9 . 7 , 05 . 1 ( = f
545 , 0 ) 9 . 7 , 05 . 1 ( = f
24
545 , 0
05 , 1 9 , 7
05 , 1
3 4 3
2
=

Zadatak 7. Priblino izraunati
3 2
1 . 3 1 8 , 5 .
Rjeenje.
Definiramo funkciju:
3 2
1 ) , ( y x y x f = . Raunamo prirast iste funkcije u toki ) 3 , 6 ( T uz
priraste nezavisnih varijabli 2 , 0 = x i 1 , 0 = y :
8 ) 1 . 3 , 8 . 5 ( ) 2 ( 6 ) 1 . 3 , 8 . 5 ( 9 1 6 ) 1 . 3 , 8 . 5 ( ) 3 , 6 ( ) 1 . 3 , 8 . 5 (
3
= = = = f f f f f f

Raunamo diferencijal funkcije
3 2
1 ) , ( y x y x f = u toki ) 3 , 6 ( T uz priraste nezavisnih
varijabli 2 , 0 = x i 1 , 0 = y :
8 2
1
) 3 , 6 (
1 2
1
) , (
3 2
=

=
x x
f
y x
y x f
8 4
1
) 3 , 6 ( ) 2 ( ) 1 (
3
1
1 2
1
) , (
3
2
2
3 2
=
|
|

\
|


=

y y
f y y
y x
y x f
8 4
3 , 0
8 4
1 , 0
8 2
2 , 0
= +

= df

Izjednaavanjem diferencijala i prirasta dobivamo:
8 4
3 , 0
8 ) 1 . 3 , 8 . 5 (

= f
8
8 4
3 , 0
) 1 . 3 , 8 . 5 ( +

= f
8
8 4
3 , 0
1 . 3 1 8 , 5
3 2
+

=

Zadatak 8. Priblino izraunati ) 99 . 0 09 . 0 ln(
3 3
+ .
Rjeenje. Definiramo funkciju ) ln( ) , (
3 3
y x y x f + = . Raunati emo njezin prirast i diferencijal
u toki ) 1 , 0 ( T , uz priraste nezavisnih varijabli 9 . 0 = x i 01 . 0 = y .
) 01 . 0 1 , 9 . 0 0 ( 1 ln ) 01 . 0 1 , 9 . 0 0 ( ) 1 , 0 ( ) 01 . 0 1 , 9 . 0 0 ( + = + = + = f f f f f
Da bi izraunali diferencijal, najprije raunamo parcijalne derivacije:
0 0
1
1
) ( 3
1
2
3 3
= =
+
= T f x
y x
f
x x

3 3
1
1
) ( 3
1
2
3 3
= =
+
= T f y
y x
f
y y

03 . 0 ) 01 . 0 ( 3 9 . 0 0 = + = df
Izjednaavanjem izraunatog prirasta i diferencijala dobivamo:
03 . 0 ) 01 . 0 1 , 9 . 0 0 ( = + f ,
Pa slijedi
03 . 0 ) 99 . 0 09 . 0 ln(
3 3
= + .

25
4. Taylorov polinom

Formula za Taylorov polinom 1. stupnja funkcije ) , ( y x f u okolini toke ) , (
0 0
y x T :
) )( , ( ) )( , ( ) , ( ) , (
0 0 0 0 0 0 0 0 1
y y y x f x x y x f y x f y x P
y x
+ + = .

Formula za Taylorov polinom 2. stupnja funkcije ) , ( y x f u okolini toke ) , (
0 0
y x T :
2
)
0
)(
0
,
0
(
2
1
)
0
)(
0
)(
0
,
0
(
2
)
0
)(
0
,
0
(
2
1
) , (
1
) , (
2
y y y x
yy
f y y x x y x
xy
f x x y x
xx
f y x P y x P + + + = .

Formula za Taylorov polinom 3. stupnja funkcije ) , ( y x f u okolini toke ) , (
0 0
y x T :
3
0
2 3
)
0
)(
0
,
0
(
6
1
2
)
0
)( )(
0
,
0
(
2
1
)
0
( )
0
)(
0
,
0
(
2
1
)
0
)(
0
,
0
(
6
1
) , (
2
) , (
3
y y y x
yyy
f y y x x y x
xyy
f y y x x y x
xxy
f x x y x
xxx
f y x P y x P + + + + =

Formula za Taylorov polinom n. stupnja funkcije ) , ( y x f u okolini toke ) , (
0 0
y x T :

=
|
|

\
|
+ =
n
i
n
n
y x f
y
y y
x
x x
n
y x P
0
0 0 0 0
) , ( ) ( ) (
!
1
) , (

.


Zadatak 1. Napisati izraz za Taylorov polinom drugog stupnja funkcije ) , ( y x f u okolini
toke ) 1 , 0 ( T .
Rjeenje. Formula za Taylorov polinom 2. stupnja funkcije ) , ( y x f u okolini neke toke
) , (
0 0
y x T glasi:
2
0 0 0 0 0 0 0
2
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2
) )( , (
2
1
) )( )( , ( ) )( , (
2
1
) )( , ( ) )( , ( ) , ( ) , ( y y y x f y y x x y x f x x y x f y y y x f x x y x f y x f y x P
yy xy xx y x
+ + + + + =

pa nakon uvrtavanja konkretne toke zadane zadatkom ) 1 , 0 ( T u gornju formulu dobivamo:

2 2
2
) 1 )( 1 , 0 (
2
1
) 1 )( 0 )( 1 , 0 ( ) 0 )( 1 , 0 (
2
1
) 1 )( 1 , 0 ( ) 0 )( 1 , 0 ( ) 1 , 0 ( ) , ( + + + + + = y f y x f x f y f x f f y x P
yy xy xx y x

2 2
2
) 1 )( 1 , 0 (
2
1
) 1 ( ) 1 , 0 ( ) 1 , 0 (
2
1
) 1 )( 1 , 0 ( ) 1 , 0 ( ) 1 , 0 ( ) , ( + + + + + = y f y x f x f y f x f f y x P
yy xy xx y x



Zadatak 2. Odrediti Taylorov polinom 2. stupnja za funkciju
xy
y x f
6
) , ( = u toki ) 2 , 1 ( T .
Rjeenje.
2
2 1 1 1 1
1 6
) 1 (
6
) ( 0 ) (
6
) ( )
6
( )
6
( )
6
(
x
y
x
y
x x
y
x
y
x
y xy
f
x x x x x
= + = + = = =


2
2 1 1 1 1
1 6
) 1 (
6
) ( 0 ) (
6
) ( )
6
( )
6
( )
6
(
y
x
y
x
y y
x
y
x
y
x xy
f
y y y y y
= + = + = = =



3
3
2 2 2 2
1 12
) 2 ( )
6
( )
1
( 0 )
1
( )
6
( )
1
( )
6
( )
1 6
(
x
y
x
y
x x
y
x
y
x
y
f
x x x xx
= + = + = =


2 2 2 2 2 2 2
1 6
0 )
6
( )
1
( )
6
( )
1
( )
6
( )
1
( )
6
( )
1 6
(
x y
y
x y x
y
x
y
x
y
f
y y y xy
= + = + = =
26
3 3 2 2 2 2
1 12 2
)
6
( )
1
( 0 )
1
( )
6
( )
1
( )
6
( )
1 6
(
y
x
y
x
y y
x
y
x
y
x
f
y y y yy
=

+ = + = =


Raunamo vrijednost izraunatih parcijalnih derivacija u toki ) 2 , 1 ( T :
3
1
1
2
6
) 2 , 1 (
1 6
2 2
= = =
x x
f
x
y
f
2
3
2
1
1
6
) 2 , 1 (
1 6
2 2
= = =
y y
f
y
x
f
6
1
1
2
12
) 2 , 1 (
1 12
3 3
= = =
xx xx
f
x
y
f
2
3
1
1
2
6
) 2 , 1 (
1 6
2 2 2 2
= = =
xy xy
f
x y
f
2
3
2
1
1
12
) 2 , 1 (
1 12
3 3
= = =
yy yy
f
y
x
f


Uvrtavanjem izraunatih vrijednosti u formulu za Taylorov polinom 2. stupnja dobivamo:
2 2
2
) 2 (
4
3
) 2 )( 1 (
2
3
) 1 ( 3 ) 2 (
2
3
) 1 ( 3 3 ) , ( + + + = y y x x y x y x P


Zadatak 3. Linearizirati funkciju
y x
e y x y x f

+ + =
2
4 2 ) , ( u okolini toke ) 2 , 1 ( T .
Rjeenje. Linearizirati funkciju znai odrediti njezin Taylorov polinom prvoga stupnja.

4 2 2 ) 2 , 1 ( 2 2
2 2 2
= + = + =

e f e f
x
y x
x

3 ) 1 ( 4 ) 2 , 1 ( ) 1 ( 4
2 2 2
= + = + =

e f e f
y
y x
y

Sada primjenjujemo formulu za Taylorov polinom prvog stupnja funkcije ) , ( y x f u okolini
toke ) , (
0 0
y x T koja glasi ) )( , ( ) )( , ( ) , ( ) , (
0 0 0 0 0 0 0 0 1
y y y x f x x y x f y x f y x P
y x
+ + = i dobivamo:

) 2 ( 3 ) 1 ( 4 ) 2 , 1 ( ) , (
1
+ + = y x f y x P
1 3 4 6 3 4 4 11 ) 2 ( 3 ) 1 ( 4 8 2 ) , (
2 2
1
+ + = + + = + + + + =

y x y x y x e y x P



Zadatak 4. Linearizirati funkciju ) ln( 2 ) , (
2
y x x y x f + + = u okolini toke ) 3 , 2 ( T .
Rjeenje.
9 4
3 2
2
1 ) 3 , 2 ( 2
2
1
2 2
=

+ =
+
+ =
x x
f x
y x
f
3
3 2
2
1 ) 3 , 2 (
2
1
2 2
=

+ =
+
+ =
y y
f
y x
f
7 3 9 9 3 18 9 2 ) 3 ( 3 ) 2 ( 9 ) 3 4 ln( 2 2 ) 3 ( 3 ) 2 ( 9 ) 3 , 2 ( ) , (
1
+ = + + + = + + + + = + + + = y x y x y x y x f y x P
7 3 9 ) , (
1
+ = y x y x P
Zadatak 5. Razviti po Taylorovoj formuli u okolini toke ) 1 , 1 ( T do ukljuivo lana drugog
reda funkciju
x
y y x f = ) , ( .
27
Rjeenje. Potrebno je odrediti Taylorov polinom 2. stupnja. Raunamo parcijalne derivacije
prvog i drugog reda:
0 1 ln 1 ) 1 , 1 ( ln = = =
x
x
x
f y y f
1 ) 1 , 1 (
1
= =

y
x
y
f xy f

0 ) 1 , 1 ( ln
2
= =
xx
x
xx
f y y f
1 ) 1 , 1 (
1
ln
1
= + =

xy
x x
xy
f
y
y y xy f
0 ) 1 , 1 ( ) 1 (
2
= =

yy
x
yy
f y x x f

2 2
2
) 1 ( 0
2
1
) 1 )( 1 ( 1 ) 1 ( 0
2
1
) 1 ( 1 ) 1 ( 0 ) 1 , 1 ( ) , ( + + + + + = y y x x y x f y x P
) 1 )( 1 ( 1 1 ) , (
2
+ + = y x y y x P
) 1 )( 1 ( ) , (
2
+ = y x y y x P

Zadatak 6. Izraunati priblino
01 , 2
) 95 , 0 ( primjenom Taylorove formule do lanova drugog
reda.
Rjeenje.
Definiramo funkciju
y
x y x f = ) , ( i raunamo Taylorov polinom iste funkcije u okolini toke
) 2 , 1 ( T :
2 ) 2 , 1 (
1
= =

x
y
x
f yx f
0 ) 2 , 1 ( ln = =
y
y
y
f x x f

2 ) 2 , 1 ( ) 1 (
2
= =

xx
y
xx
f x y y f
1 ) 2 , 1 ( ln
1 1
= + =

xy
y y
xy
f x yx x f
0 ) 2 , 1 ( ln
2
= =
yy
y
yy
f x x f

) 2 )( 1 ( ) 1 ( ) 1 ( 2 ) 2 , 1 ( ) , (
2
2
+ + + = y x x x f y x P
) 2 )( 1 ( ) 1 ( ) 1 ( 2 1 ) , (
2
2
+ + + = y x x x y x P

U izraunati Taylorov polinom sada unosimo toku ) 01 . 2 , 95 . 0 (
1
T :
) 01 . 0 )( 05 . 0 ( ) 05 . 0 ( ) 05 . 0 ( 2 1 ) 01 . 2 , 95 . 0 (
2
2
+ + + = P
0005 . 0 0025 . 0 1 . 0 1 ) 01 . 2 , 95 . 0 (
2
+ = P
902 , 0 ) 01 . 2 , 95 . 0 (
2
= P
902 , 0 ) 95 , 0 (
01 , 2
=

Zadatak 7. Razviti po MacLaurinovoj formuli do ukljuivo lanova 3. reda funkciju
y e y x f
x
sin ) , ( = .
Rjeenje. Potrebno je odrediti Taylorov polinom 3. reda funkcije y e y x f
x
sin ) , ( = u okolini
toke ) 0 , 0 ( T .
0 0 sin ) 0 , 0 ( sin
0
= = = e f y e f
x
x
x

1 0 cos ) 0 , 0 ( cos
0
= = = e f y e f
y
x
y


0 ) 0 , 0 ( sin = =
xx
x
xx
f y e f
28
1 ) 0 , 0 ( cos = =
xy
x
xy
f y e f
0 ) 0 , 0 ( sin = =
yy
x
yy
f y e f

0 ) 0 , 0 ( sin = =
xxx
x
xxx
f y e f
1 ) 0 , 0 ( cos = =
xxy
x
xxy
f y e f
0 ) 0 , 0 ( sin = =
xyy
x
xyy
f y e f
1 ) 0 , 0 ( cos = =
yy
x
yyy
f y e f


3 2
) 0 (
6
1
) 0 ( ) 0 (
2
1
) 0 )( 0 ( ) 0 ( ) 0 , 0 ( ) , (
3
+ + + = y y x y x y f y x P
3 2
6
1
2
1
) , (
3
y y x xy y y x P + + =

Zadatak 8. Koristei linearnu aproksimaciju, priblino izraunati
3
9 , 3 1 , 6 + .
Rjeenje.
Definiramo funkciju:
3
) , ( y x y x f + = . Potrebno je odrediti Taylorov polinom 1. reda iste
funkcije i to u okolini toke ) 4 , 6 ( T .
12
1
) 8 (
3
1
) 4 , 6 ( ) (
3
1
3
2
3
2
= = + =

x x
f y x f
48
1
4
1
12
1
) 4 , 6 (
2
1
) (
3
1
3
2
= = + =

y y
f
y
y x f
) 4 (
48
1
) 6 (
12
1
) 4 , 6 ( ) , (
1
+ + = y x f y x P
) 4 (
48
1
) 6 (
12
1
2 ) , (
1
+ + = y x y x P

U dobiveni Taylorov polinom uvrtavamo toku ) 9 . 3 , 1 . 6 (
1
T :
00625 , 2
48
3 , 96
48
1 , 0 4 , 0 96
48
1 , 0
12
1 , 0
2 ) 1 , 0 (
48
1
) 1 , 0 (
12
1
2 ) 9 . 3 , 1 . 6 (
1
= =
+
= + = + + = P

29
5. Tangencijalna ravnina i normala na plohu


Tangencijalna ravnina

Jednadba tangencijalne ravnine poloene na eksplicitno zadanu plohu ) , ( y x f z = u toki
) , , (
0 0 0
z y x T je:
0 ) ( ) )( , ( ) )( , (
0 0 0 0 0 0 0
= + z z y y y x f x x y x f
y x
.

Jednadba tangencijalne ravnine poloene na implicitno zadanu plohu 0 ) , , ( = z y x F u toki
) , , (
0 0 0
z y x T je:
0 ) )( , , ( ) )( , , ( ) )( , , (
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
= + + z z z y x F y y z y x F x x z y x F
z y x
.

Normala

Jednadba pravca normale poloenog na eksplicitno zadanu plohu ) , ( y x f z = u toki
) , , (
0 0 0
z y x T je:
1 ) , ( ) , (
0
0 0
0
0 0
0

=
z z
y x f
y y
y x f
x x
y x
.

Jednadba pravca normale poloenog na implicitno zadanu plohu 0 ) , , ( = z y x F u toki
) , , (
0 0 0
z y x T je:
) , , ( ) , , ( ) , , (
0 0 0
0
0 0 0
0
0 0 0
0
z y x F
z z
z y x F
y y
z y x F
x x
z y x

.



Zadatak 1. Odredite tangencijalnu ravninu na plohu
y
x
z

+
=
1
1
u toki ) , 2 , 1 (
0
z T .
Rjeenje. Formula za jednadbu tangencijalne ravnine povuene na plohu zadanu
eksplicitnom jednadbom ) , ( y x f z = u toki ) , , (
0 0 0
z y x T glasi:
0 ) ( ) )( , ( ) )( , (
0 0 0 0 0 0 0
= + z z y y y x f x x y x f
y x
.

Toka ) , 2 , 1 (
0
z T pripada zadanoj plohi i prema tome njezine koordinate zadovoljava jednadbu
y
x
z

+
=
1
1
pa imamo:
2
2 1
1 1
1
1
0
0
0
=

+
=

+
=
y
x
z

Koordinate toke T su ) 2 , 2 , 1 ( T .

1
2 1
1
) 2 , 2 , 1 (
1
1
) 1 (
) 1 )( 1 ( ) 1 ( ) 1 (
2
=

+ +
=
x
x x
x
f
y
y
y x y x
f
30
2
2 1
1 1
) 2 , 2 , 1 (
1
1
) 1 (
) 1 )( 1 ( ) 1 ( ) 1 (
2
=

+
=

+
=

+ +
=
y
y y
y
f
y
x
y
y x y x
f

Uvrtavanjem u formulu dobivamo:

0 ) 2 ( ) 2 ( 2 ) 1 ( 1 = + + z y x
0 2 4 2 1 = + + z y x
= + 0 5 2 z y x jednadba traene tangencijalne ravnine


Zadatak 2. Odrediti jednadbu normale na plohu odreenu funkcijom ) ln( 2 ) , (
2
y x x y x f + + = u
toki ) , 3 , 2 (
0
z T .
Rjeenje. Ploha ) ln( 2
2
y x x z + + = je zadana u eksplicitnom obliku. Jednadba normale na
eksplicitno zadanu plohu ) , ( y x f z = u toki ) , , (
0 0 0
z y x T je:
1 ) , ( ) , (
0
0 0
0
0 0
0

=
z z
y x f
y y
y x f
x x
y x

Dakle, trebamo izraunati parcijalne derivacije prvoga reda po varijablama x i y funkcije
) ln( 2 ) , (
2
y x x y x f + + = i njihove vrijednosti u toki ) , 3 , 2 (
0
z T :
9
1
8
1 4
3 2
2
1 ) 3 , 2 ( 2
2
1
2 2
= + =

+ =
+
+ =
x x
f x
y x
f
2
1
2
3 2
2
) 3 , 2 ( 1
2
2 2
= =

=
+
=
y y
f
y x
f
Jo trebamo izraunati treu koordinatu toke ) , 3 , 2 (
0
z T . Iz injenice da dotina toka
pripada plohi ) ln( 2
2
y x x z + + = slijedi da njezine koordinate zadovoljavaju jednadbu plohe pa
imamo:
2 0 2 2 1 ln 2 2 ) 3 2 ln( 2 2
2
0
= + = + = + = z

Dakle, toka u kojoj postavljamo normalu na plohu ) ln( 2
2
y x x z + + = je toka ) 2 , 3 , 2 ( T . Sada
imamo sve podatke potrebne za formulu pa slijedi da je traena jednadba normale:
1
2
2
3
9
2

=
+
=
z y x



Zadatak 3. Zadana je ploha
2 2
4 y x z = .
a) U kojoj je toki
0
T potrebno poloiti tangencijalnu ravninu na plohu da bi ista bila
paralelna s ravninom 0 2 2 ...
1
= + + z y x .
b) U kojoj je toki
0
T potrebno poloiti tangencijalnu ravninu na plohu da bi ista bila
paralelna s xy ravninom.
Rjeenje.
a) Odredimo jednadbu tangencijalne ravnine poloene u openitoj toki ) , , (
0 0 0 0
z y x T na
plohu
2 2
4 y x z = . Ploha je zadana u eksplicitnom obliku pa raunamo parcijalne derivacije:
0 0
2 ) ( 2 x T z x z
x x
= =
0 0
2 ) ( 2 y T z y z
y y
= = .
Jednadba tangencijalne ravnine je:
31
0 ) ( ) ( 2 ) ( 2
0 0 0 0 0
= z z y y y x x x
0 2 2 2 2
0
2
0 0
2
0 0
= + + + z z y y y x x x
0 2 2 2 2
0
2
0
2
0 0 0
= + + + z y x z y y x x
Iz jednadbe ravnine oitavamo da je vektor normale na ravninu vektor:
) 1 , 2 , 2 (
0 0
= y x N
Da bi tangencijalna ravnina bila paralelna s ravninom 0 2 2 ...
1
= + + z y x , njihovi vektori
normala moraju biti kolinearni. Vektor normale ravnine 0 2 2 ...
1
= + + z y x je ) 1 , 2 , 2 (
1
= N .
Dakle, postavljamo uvjet da su vektori ) 1 , 2 , 2 (
0 0
= y x N i ) 1 , 2 , 2 (
1
= N kolinearni, odnosno za
neki realni broj vrijedi:
) 1 , 2 , 2 ( ) 1 , 2 , 2 (
0 0
= y x .
Izjednaavanjem koordinata vektora na lijevoj i desnoj strani posljednje jednakosti dobivamo
jednadbe:
2 2
0
= x
2 2
0
= y
= 1
Iz posljednje jednadbe imamo 1 = , pa uvrtavanjem u prvu i drugu dobivamo:
1
0
= x
1
0
= y .

Zakljuujemo da je traena toka
0
T toka ije su prve koordinate 1
0
= x i 1
0
= y . Treu
koordinatu moemo izraunati pomou injenice da toka
0
T lei na plohi
2 2
4 y x z = , pa
njezine koordinate moraju zadovoljavati jednadbu plohe:
2 1 1 4 4
2
0
2
0 0
= = = y x z .
Dakle,
0
T je toka ) 2 , 1 , 1 ( .

b) Iskoristimo a) dio zadatka, pa imamo da je jednadba tangencijalne ravnine poloene u
toki ) , , (
0 0 0 0
z y x T na plohu
2 2
4 y x z = :
0 2 2 2 2
0
2
0
2
0 0 0
= + + + z y x z y y x x ,
Odnosno njezin vektor normale je ) 1 , 2 , 2 (
0 0
= y x N . Da bi ista ravnina bila paralelna s xy
ravninom, njihovi vektori normala moraju biti kolinearni. Vektor normale xy je vektor
) 1 , 0 , 0 (
1
= N pa postavljamo uvjet:
) 1 , 0 , 0 ( ) 1 , 2 , 2 (
0 0
= y x .
Izjednaavanjem koordinata vektora na lijevoj i desnoj strani posljednje jednakosti dobivamo
jednadbe:
0 2
0
= x
0 2
0
= y
= 1
iz kojih slijedi da su prva i druga koordinata traene toke
0
T jednake
0
0
= x
0
0
= y .
Treu koordinati izraunavamo uvrtavanjem prvih dviju u jednadbu plohe:
4 0 4 4
2
0
2
0 0
= = = y x z ,
I traena toka je ) 4 , 0 , 0 ( .

32
Zadatak 4. Na plohu 21 3 2
2 2 2
= + + z y x poloiti tangencijalnu ravninu paralelnu s ravninom
0 6 4 = + + z y x .
Rjeenje. Odredimo jednadbu tangencijalne ravnine poloene u openitoj toki
) , , (
0 0 0 0
z y x T na plohu 21 3 2
2 2 2
= + + z y x . Ploha je zadana u implicitnom obliku, pa je najprije
dovedimo u oblik 0 ) , , ( = z y x F :
21 3 2 ) , , (
2 2 2
+ + = z y x z y x F .
Raunamo parcijalne derivacije:
0 0
2 ) ( 2 x T F x F
x x
= =
0 0
4 ) ( 4 y T F y F
y y
= =
0 0
6 ) ( 6 z T F z F
z z
= =
Sada slijedi da je jednadba tangencijalne ravnine
jednaka:
0 ) ( 6 ) ( 4 ) ( 2
0 0 0 0 0 0
= + + z z z y y y x x x

0 6 6 4 4 2 2
2
0 0
2
0 0
2
0 0
= + + z z z y y y x x x

0 6 4 2 6 4 2
2
0
2
0
2
0 0 0 0
= + + z y x z z y y x x

Iz jednadbe ravnine

oitavamo da joj je vektor normale jednak

) 6 , 4 , 2 (
0 0 0
z y x N =
. Da bi
ravnina bila paralelna s ravninom

0 6 4 = + + z y x
, iji je vektor normale
) 6 , 4 , 1 (
1
= N
, njihovi
vektori normala moraju biti kolinearni:
) 6 , 4 , 1 ( ) 6 , 4 , 2 (
0 0 0
= z y x

Izjednaavanjem koordinata vektora na lijevoj i desnoj strani posljednje jednakosti dobivamo:
=
0
2x

4 4
0
= y

6 6
0
= z

Iz niti jedne od prethodne tri jednadbe ne moemo odrediti vrijednost od

, pa radimo
sljedee. Izrazimo koordinate toke 0
T
:
2
0

= x

=
0
y

=
0
z

Dakle, traimo toku
0
T
ije koordinate zadovoljavaju posljednje tri jednadbe, i koja lei na
plohi
21 3 2
2 2 2
= + + z y x
:
21 3 2
4
2 2
2
= + +

21
4
21
2
=

4
2
=

2 =

Za odabir
2 =
, dobivamo toku
) 2 , 2 , 1 (
0
T
, odnosno za
2 =
toku
) 2 , 2 , 1 (
' 0
T
.
Jednadbe tangencijalnih ravnina su :
0 42 12 8 2 = + + z y x

0 42 12 8 2 = z y x
.




33
Zadatak 5. Na plohi 0 2
2 2 2
= + x z y x , odredite toke u kojima su tangencijalne ravnine
paralelne s koordinatnim ravninama.
Rjeenje. Odredimo najprije jednadbu tangencijalne ravnine u proizvoljnoj toki plohe
) , , (
0 0 0 0
z y x T
. Ploha je zadano implicitno, pa imamo:
x z y x z y x F 2 ) , , (
2 2 2
+ = ,
I raunamo parcijalne derivacije:
2 2 ) ( 2 2
0 0
= = x T F x F
x x

0 0
2 ) ( 2 y T F y F
y y
= =
0 0
2 ) ( 2 z T F z F
z z
= =
Jednadba tangencijalne ravnine je jednaka:
0 ) ( 2 ) ( 2 ) )( 2 2 (
0 0 0 0 0 0
= + z z z y y y x x x
0 2 2 2 2 ) 2 2 ( ) 2 2 (
2
0 0
2
0 0 0 0 0
= + + z z z y y y x x x x
0 2 2 ) 2 2 ( 2 2 ) 2 2 (
2
0
2
0 0 0 0 0 0
= + + z y x x z z y y x x
Oitavamo da je vektor normale ravnine vektor ) 2 , 2 , 2 2 (
0 0 0
z y x N = .

Da bi ravnina bila paralelna s ravninom xy (iji je vektor normale jednak ) 1 , 0 , 0 ( ), za njezin
vektor normale mora vrijediti :
) 1 , 0 , 0 ( ) 2 , 2 , 2 2 (
0 0 0
= z y x
Odnosno
0 2 2
0
= x
0 2
0
= y
=
0
2z
Iz prvih dviju jednadbi slijedi: 1
0
= x i 0
0
= y . Treu koordinatu raunamo uvrtavajui prve
dvije u jednadbu plohe 0 2
2 2 2
= + x z y x :
0 2 0 1
2
= + z
1
2
= z
Posljednja jednadba nema rjeenje u skupu realnih brojeva, to znai da ne postoji toka na
plohi u kojoj bi tangencijalna ravnina bila paralelna s xy ravninom.


Da bi ravnina bila paralelna s ravninom xz (iji je vektor normale jednak ) 0 , 1 , 0 ( ), za njezin
vektor normale mora vrijediti :
) 0 , 1 , 0 ( ) 2 , 2 , 2 2 (
0 0 0
= z y x
Odnosno
0 2 2
0
= x
=
0
2y
0 2
0
= z
Iz prve i tree jednadbe slijedi: 1
0
= x i 0
0
= z . Drugu koordinatu raunamo uvrtavajui
preostale dvije u jednadbu plohe 0 2
2 2 2
= + x z y x :
0 2 0 1
2
= + y
1
2
= y
1 = y .
Dakle, rjeenja su dvije toke: ) 0 , 1 , 1 ( i ) 0 , 1 , 1 ( .

34
Da bi ravnina bila paralelna s ravninom yz (iji je vektor normale jednak ) 0 , 0 , 1 ( ), za njezin
vektor normale mora vrijediti :
) 0 , 0 , 1 ( ) 2 , 2 , 2 2 (
0 0 0
= z y x
Odnosno
= 2 2
0
x
0 2
0
= y
0 2
0
= z
Iz posljednje dvije jednadbe slijedi: 0
0
= y i 0
0
= z . Prvu koordinatu raunamo uvrtavajui
preostale dvije u jednadbu plohe 0 2
2 2 2
= + x z y x :
0 2
0
2
0
= x x
0 ) 2 (
0 0
= x x
0
0
= x ili 2
0
= x .
Dakle, rjeenja su dvije toke: ) 0 , 0 , 0 ( i ) 0 , 0 , 2 ( .

Zadatak 6. Odrediti jednadbu tangencijalne ravnine na plohu 0 = xy z , okomitu na pravac
1 1
2
2
2

=
+
=
+ z y x
.
Rjeenje. Odredimo najprije jednadbu tangencijalne ravnine na plohu 0 = xy z u openitoj
toki ) , , (
0 0 0 0
z y x T . Ploha 0 = xy z je zadana implicitno, ali jednostavno moemo doi do
eksplicitnog oblika, koji bi bio xy z = . Raunamo parcijalne derivacije:
0 0
) ( y T z y z
x x
= =
0 0
) ( x T z x z
y y
= =
Jednadba tangencijalne ravnine je:
0 ) ( ) ( ) (
0 0 0 0 0
= + z z y y x x x y
0
0 0 0 0 0 0 0
= + + z z y x y x x y x y
0
0 0 0 0 0 0 0
= + + z y x x y z y x x y
Normala na tangencijalnu ravninu je vektor ) 1 , , (
0 0
= x y N . Da bi tangencijalna ravnina bila
okomita na pravac
1 1
2
2
2

=
+
=
+ z y x
, vektor normale ravnine i vektor smjera pravca moraju
biti kolinearni. Vektor smjera zadanog pravca je ) 1 , 1 , 2 ( = S , pa postavljamo uvjet:
) 1 , 1 , 2 ( ) 1 , , (
0 0
= x y
Izjednaavanjem koordinata dobivamo:
2
0
= y
=
0
x
= 1
Iz posljednje jednadbe slijedi 1 = , pa uvrtavanjem u prve dvije dobivamo: 2
0
= y i 1
0
= x .
Treu koordinatu toke ) , , (
0 0 0 0
z y x T odrediti emo uvrtavanjem prvih dviju koordinata u
jednadbu plohe:
2
0 0 0
= = y x z .
Dakle, toka u kojoj moramo poloiti tangencijalnu ravninu na plohu 0 = xy z da bi ona bila
okomita na pravac je toka ) 2 , 2 , 1 (
0
T . Jedna te tangencijalne ravnine je:
0 2 2 = + z y x .

Zadatak 7. Odrediti jednadbu normale plohe
2 2
9 y x z = u toki ) , 0 , 5 (
0
z T .
Rjeenje. Ploha je zadana eksplicitno pa koristimo formulu
35
1 ) , ( ) , (
0
0 0
0
0 0
0

=
z z
y x f
y y
y x f
x x
y x
.

Moramo izraunati treu koordinatu toke ) , 0 , 5 (
0
z T . Uvrtavanjem prvih dviju koordinata u
jednadbu plohe dobivamo:
2 0 5 9
0
= = z .
Raunamo parcijalne derivacije:
2
5
) (
9
) 2 (
9 2
1
2 2 2 2

=

= T z
y x
x
x
y x
z
x x

0 ) (
9
) 2 (
9 2
1
2 2 2 2
=

=

= T z
y x
y
y
y x
z
y y

Uvrtavanjem u formulu dobivamo da je jednadba normale:
1
2
0
2
5
5

= =

z y x
.

Zadatak 8. Za plohu 0 28 2
2 2 2
= + + z y x napisati jednadbe tangencijalnih ravnina paralelnih
s ravninom 0 12 4 4 2 = + + z y x .
Rjeenje. Odredimo jednadbu tangencijalne ravnine poloene na implicitno zadanu plohu
0 28 2 ) , , (
2 2 2
= + + = z y x z y x F , u toki ) , , (
0 0 0 0
z y x T . Raunamo parcijalne derivacije:
0 0
2 ) ( 2 x T F x F
x x
= =
0 0
2 ) ( 2 y T F y F
y y
= =
0 0
4 ) ( 4 z T F z F
z z
= =
Jednadba tangencijalne ravnine je:
0 ) ( 4 ) ( 2 ) ( 2
0 0 0 0 0 0
= + + z z z y y y x x x
0 4 4 2 2 2 2
0 0 0 0 0 0 0 0 0
= + + z z z z y y y y x x x x
0 4 2 2 4 2 2
0 0 0 0 0 0 0 0 0
= + + z z y y x x z z y y x x
Normala tangencijalne ravnine je vektor ) 4 , 2 , 2 (
0 0 0
z y x N = . Da bi ravnina bila paralelna s
ravninom 0 12 4 4 2 = + + z y x (iji je vektor normale ) 4 , 4 , 2 (
1
= N ), vektori normala im moraju
biti kolinearni, pa postavljamo uvjet:
) 4 , 4 , 2 ( ) 4 , 2 , 2 (
0 0 0
= z y x
Sada slijedi:
2 2
0
= x
4 2
0
= y
4 4
0
= z
Odnosno
=
0
x
2
0
= y
=
0
z
Dakle, traimo toku ) , , (
0 0 0 0
z y x T ije koordinate zadovoljavaju gornje tri jednadbe za neki
realni broj , i koja lei na plohi 0 28 2
2 2 2
= + + z y x :
0 28 2 4
2 2 2
= + +
28 7
2
=
4
2
=
2 = .
36
Za 2 = , dobivamo toku ) 2 , 4 , 2 ( T , odnosno za 2 = toku ) 2 , 4 , 2 ( ' T . Jednadbe
tangencijalnih ravnina u navedenim tokama su redom:
0 56 8 8 4 = + + z y x
0 56 8 8 4 = z y x .

Zadatak 9. Za plohu 0 32 5 3
2 2 2
= + z y x napisati jednadbe tangencijalnih ravnina okomitih
na pravac
20
6
8
2
12
1
=

=
z y x
.
Rjeenje. Odredimo jednadbu tangencijalne ravnine poloene na plohu
0 32 5 3 ) , , (
2 2 2
= + = z y x z y x F u toki ) , , (
0 0 0 0
z y x T . Raunamo parcijalne derivacije:
0 0
6 ) ( 6 x T F x F
x x
= =
0 0
2 ) ( 2 y T F y F
y y
= =
0 0
10 ) ( 10 z T F z F
z z
= =
Jednadba tangencijalne ravnine je:
0 ) ( 10 ) ( 2 ) ( 6
0 0 0 0 0 0
= + z z z y y y x x x
0 10 10 2 2 6 6
0 0 0 0 0 0 0 0 0
= + + z z z z y y y y x x x x
0 10 2 6 10 2 6
0 0 0 0 0 0 0 0 0
= + + z z y y x x z z y y x x
Normala na tangencijalnu ravninu je vektor ) 10 , 2 , 6 (
0 0 0
z y x N = . Da bi ravnina bila okomita na
zadani pravac (iji je vektor smjera ) 20 , 8 , 12 ( = S ), vektor normale ravnine i vektor smjera
pravca moraju biti kolinearni pa postavljamo uvjet:
) 20 , 8 , 12 ( ) 10 , 2 , 6 (
0 0 0
= z y x
Slijedi
12 6
0
= x
8 2
0
= y
20 10
0
= z
Odnosno
2
0
= x
4
0
= y
2
0
= z
Uvrtavamo posljednje tri jednakosti u jednadbu plohe:
0 32 20 16 12
2 2 2
= +
32 16
2
=
2
2
=
2
2 , 1
= .
Za vrijednost 2
1
= , dobivamo toku ) 2 2 , 2 4 , 2 2 (
1
T u kojoj je jednadba tangencijalne
ravnine:
0 64 2 20 2 8 2 12 = + + z y x .
Za vrijednost 2
2
= , dobivamo toku ) 2 2 , 2 4 , 2 2 (
1
T u kojoj je jednadba
tangencijalne ravnine:
0 64 2 20 2 8 2 12 = z y x .






37
6. Ekstremi funkcije vie varijabli


Postupak nalaenja ekstrema funkcije dvije varijable ) , ( y x f

1. Rijeiti sustav
0 =
x
f
0 =
y
f
2. Rjeenje sustava iz 1. koraka je stacionarna toka ) , (
0 0
y x T (moe ih biti i vie).
3. Izraunati
11 0 0
) , ( a y x f
xx
=
12 0 0
) , ( a y x f
xy
=
22 0 0
) , ( a y x f
yy
=
4. Izraunati
22 12
12 11
a a
a a
D =
5. Zakljuak:
Ako je D>0 i ako je 0
11
> a - funkcija ) , ( y x f u toki ) , (
0 0
y x T postie svoj lokalni minimum
Ako je D>0 i ako je 0
11
< a - funkcija ) , ( y x f u toki ) , (
0 0
y x T postie svoj lokalni maksimum

Ako je D<0 - funkcija ) , ( y x f u toki ) , (
0 0
y x T nema ekstrema

Ako je D=0 potrebna dodatna ispitivanja



Zadatak 1. Odredite ekstreme funkcije
2 2
2 2 8 2 2 ) , ( y xy y x x y x f + + = .
Rjeenje. Najprije moramo rjeiti sustav koji dobijemo izjednaavanjem parcijalnih
derivacija prvog reda s nulom:

y x f
x
2 4 2 + =
y x f
y
4 2 8 + =

Rjeavamo sustav:

0 2 4 2 = + y x
0 4 2 8 = + y x

Iz prve jednakosti moemo iskazati y preko x-a:
x y x y y x 2 1 4 2 2 0 2 4 2 + = = = +

Uvrtavamo vezu x y 2 1+ = u drugu jednadbu i dobivamo:
0 ) 2 1 ( 4 2 8 = + + x x
0 8 4 2 8 = + x x
12 6 = x
3 4 1 2 = + = = y x

38
Imamo jednu stacionarnu toku ) 3 , 2 ( T . Raunamo vrijednosti parcijalnih derivacija drugog
reda u stacionarnoj toki ) 3 , 2 ( T :

4 4
11
= = a f
xx

2 2
12
= = a f
xy

4 4
22
= = a f
yy


Raunamo determinantu:

0 12 4 16 ) 2 ( ) 2 ( 16
4 2
2 4
22 12
12 11
> = = =

= =
a a
a a
D

Budui da je determinanta vea od nule i 0 4
11
> = a zakljuujemo da funkcija u toki ) 3 , 2 ( T
postie svoj minimum ija je vrijednost:
14 18 12 24 8 4 ) 3 , 2 ( = + + = f .



Zadatak 2. Potrebno je projektirati zatvoreni tank u obliku kvadra koji mora prihvatitit 480
m
3
tekuine. Cijena materijala za oblaganje dna iznosi 35 kn po kvadratnom metru, a
materijala za oblaganje ostalih povrina 21 kn po kvadratnom metru. Odredite dimenzije
tanka tako da cijena materijala za njegovo oblaganje bude minimalna.
Rjeenje. Trebamo nai dimenzije tanka oznaimo ih sa a, b i c koje su skicirane na slici.

pri emu zahtjevamo da trokovi materijala za oblaganje tanka budu minimalni. Vrijednost
trokova oblaganja ovisi o dimenzijama tanka, odnosno trokovi su funkcija po varijablama a,
b i c . Oznaimo li trokove sa T tada vrijedi:

) 2 2 ( 21 35 ) , , ( ab bc ac b a c b a T + + + =

Naime, cijena oblaganja biti e jednaka zbroju cijene oblaganja dna i cijene oblaganja ostalih
povrina. Povrina dna jednaka je umnoku dimenzija a i b a cijena oblaganja dna po kvadratu
je 35 kuna pa zakljuujemo da je cijena oblaganja itavoga dna jednaka ab 35 . Slino, ukupna
povrina ostalih strana tanka jednaka je ab bc ac + + 2 2 a cijena oblaganja po kvadratu tih strana
39
je 21 kuna pa je to sveukupno jednako ) 2 2 ( 21 ab bc ac + + . Tako smo doli do ukupnog troka
koji je jednak:
) 2 2 ( 21 35 ) , , ( ab bc ac b a c b a T + + + = .

U zadatku nam je jo zadan jedan uvjet, odnosno zahtjev da volumen tanka bude 480 m
3
to
bi znailo da mora vrijediti jednakost:

480 = abc
Iz koje slijedi:
ab
c
480
=
Pa kada to uvrstimo u funkciju ) 2 2 ( 21 35 ) , , ( ab bc ac b a c b a T + + + = dobivamo novu funkciju
troka koja sada ovisi samo o dvije varijable:)
)
480
2
480
2 ( 21 35 ) , ( ab
ab
b
ab
a b a b a T + + + =
ab
a b
ab b a T 21
480
42
480
42 35 ) , ( + + + =
a b
ab b a T
20160 20160
56 ) , ( + + =

Sada standardno traimo ekstreme funkcije dviju varijabli
a b
ab b a T
20160 20160
56 ) , ( + + = .
Najprije parcijalne derivacije prvog reda izjednaavamo sa nulom.

0
20160
56
2
=
a
b
0
20160
56
2
=
b
a
Prvu jednadbu pomnoimo sa
2
a a drugu sa
2
b i dobivamo:
20160 56
2
= ba
20160 56
2
= ab

Izjednaavamo prvu i drugu jednadbu:
2 2
56 56 ab ba =
0 56 56
2 2
= ab ba
0 ) ( 56 = b a ab
Izraz na lijevoj strani posljednje jednakosti jednak je nuli u 3 sluaja : kada je 0 = a , kada je
0 = b ili kada je 0 = b a . Budui da varijable a i b predstavljaju dimenzije tanka, one ne mogu
biti jednake nuli pa je jedini preostali sluaj:
0 = b a
b a =

Ako se sa gornjom jednakou vratimo u jednu od jednadbi, recimo u 20160 56
2
= ba
dobivamo:

20160 56
3
= a
360
7
2520
2 : 14
2 : 5040
2 : 28
2 : 10080
2 : 56
2 : 20160
3
= = = = = a
360
3
= a
40
3
360 = a
3
360 = b

Nali smo jednu stacionarnu toku ) 360 , 360 (
3 3
T . Sada trebamo izraunati vrijednosti
parcijalnih derivacija drugog reda u stacionarnoj toki.

112
180
20160
360
20160
2 ) 360 , 360 (
20160
2
3 3
3
= = = =
aa aa
T
a
T
56 =
ab
T
112 ) 360 , 360 (
20160
2
3 3
3
= =
bb bb
T
b
T

112
11
= a
56
12
= a
112
22
= a
0 56 112
112 56
56 112
2 2
> = = D

Budui da je determinanta vea od nule kao i 0 112
11
> = a - funkcija u stacionarnoj toki
) 360 , 360 (
3 3
T ima minimum. Traene dimenzije tanka za koje e trokovi biti minimalnu jesu:

3
360 = a
3
360 = b
3
2 3 3
360
480
360 360
480
=

= c

Zadatak 3. Odredite ekstreme funkcije
2
9
6 18
2
9
3 ) , (
2 2
y
xy y
x
x y x f + + + = .
Rjeenje.

y x f
x
6 9 3 + + =
y x f
y
9 6 18 + + =
______________
0 6 9 3 = + + y x
0 9 6 18 = + + y x
______________
Iz prve jednakosti nalazimo vezu meu nepoznanicama:
9
6 3
6 3 9 0 6 9 3
y
x y x y x

= = = + +
Vezu uvrstimo u 2. jednadbu:

0 9
9
6 3
6 18 = +

+ y
y

0 9
9
36 18
18 = +

+ y
y

0 9 4 2 18 = + y y
41
20 5 = y
4 = y

3
9
24 3
9
4 6 3
=

=

= x

Stacionarna toka je ) 4 , 3 ( T . Raunamo vrijednosti parcijalnih derivacija 2. reda u
stacionarnoj toki:

11
9 a f
xx
= =
12
6 a f
xy
= =
22
9 a f
yy
= =
0 45 36 81 6 9
9 6
6 9
2 2
> = = = = D

Budui da je determinanta pozitivna i 0 9
11
> = a zakljuujemo da u stacionarnoj toki ) 4 , 3 ( T
funkcija ima minimum ija je vrijednost:
2
57
72 60 72
2
81
9 ) 4 , 3 ( = + + = f

Zadatak 4. Tvrtka proizvodi dva proizvoda. Dnevno proizvede x komada proizvoda A i y
komada proizvoda B. Dnevni profit modeliran je funkcijom
16400 180 120 5 7 ) , (
2 2
+ + + = y x y xy x y x P . Koliko proizvoda A , a koliko proizvoda B tvrtka
mora dnevno proizvesti da bi profit bio maksimalan? Koliki je maksimalni dnevni profit?

Rjeenje.
120 5 14 + + = y x P
x

180 2 5 + = y x P
y

________________
0 120 5 14 = + + y x
0 180 2 5 = + y x
_______________

Iz prve jednadbe nalazimo vezu:
5
120 14
120 14 5 0 120 5 14

= = = + +
x
y x y y x
koju uvrtavamo u 2. jednadbu
0 180
5
120 14
2 5 = +

x
x
0 900 ) 120 14 ( 2 25 = + x x
0 900 240 28 25 = + + x x
1140 3 = x
380 = x

1040 24 76 14
5
120 380 14
= =

= y

42
Nali smo jednu stacionarnu toku ) 1040 , 380 ( T . Raunamo vrijednosti parcijalnih derivacija
drugog reda u toki ) 1040 , 380 ( T :
14 =
xx
P
5 =
xy
P
2 =
yy
P

0 3 25 28
2 5
5 14
> = =

= D

Budui da je determinanta vea od nule i 0 14
11
< = =
xx
P a zakljuujemo da u toki
) 1040 , 380 ( T funkcija 16400 180 120 5 7 ) , (
2 2
+ + + = y x y xy x y x P postie svoj maksimum ija je
vrijednost:

= + + + = 16400 1040 180 380 120 1040 1040 380 5 ) 380 ( 7 ) 1040 , 380 (
2 2
P

Dakle, tvrtka treba proizvesti 380 komada proizvoda A i 1040 komada proizvoda B da bi
profit bio maksimalan i taj profit je .


Zadatak 5. Tiskara je dobila narudbu za izradu kartonskih kutija volumena
2
100cm . Bojanje
donje i gornje plohe kota 2 kn, a bonih ploha 1 kn. Odredite dimenzije kutije tako da
trokovi bojanja budu minimalni.

Rjeenje. Oznaimo li dimenzije kutije sa a, b i c slijedi da je cijena jedne kutije modelirana
funkcijom:
) 2 2 ( 1 2 2 ) , , ( ac bc ab c b a C + + =

Volumen kutije je
2
100cm . Prema tome, vrijedi jednakost:
100 = abc
ab
c
100
=
Uvrstimo li posljednju jednakost u funkciju ) 2 2 ( 1 2 2 ) , , ( ac bc ab c b a C + + = , dobivamo da je
cijena jedne kutije modelirana funkcijom dviju varijabli koja glasi:
)
100
2
100
2 ( 1 2 2 ) , (
ab
a
ab
b ab b a C + + =
b a
ab b a C
200 200
4 ) , ( + + =
Potrebno je odrediti minimum gornje funkcije. Postavljamo sustav izjednaavanjem
parcijalnih derivacija prvoga reda sa nulom:)

0
200
4
2
=
a
b
0
200
4
2
=
b
a
_______________
Pomnoimo prvu jednadbu sa
2
a , odnosno drugu sa
2
b .
0 200 4
2
= ba
43
0 200 4
2
= ab
_______________

200 4
2
= ba
200 4
2
= ab
Izjednaavamo prvu i drugu jednadbu:
2 2
4 4 ab ba =
0 4 4
2 2
= ab ba
0 ) ( 4 = b a ab
Lijeva strana gornje jednadbe poprimiti e vrijednost nula u idue tri situacije: kada je 0 = a ,
kada je 0 = b ili kada je b a = . U kontekstu ovog zadatka, opcije 0 = a i 0 = b nemaju smisla
dakle:
b a =

Sa gornjom se vezom vraamo u jednu od jednadbi 200 4
2
= ba ili 200 4
2
= ab , recimo u prvu
pa dobivamo:
200 4
3
= a
50
3
= a
3
50 = a
3
50 = b
Dakle, nali smo jednu stacionarnu toku ) 50 , 50 (
3 3
T . Da bi utvrdili postie li se u njoj
minimum ili maksimum, trebamo odrediti vrijednosti parcijalnih derivacija drugog reda
funkcije
b a
ab b a C
200 200
4 ) , ( + + = u stacionarnoj toki ) 50 , 50 (
3 3
T :
8 8
50
400
) 50 , 50 (
400
11
3 3
3
= = = = a C
a
C
aa aa

4 4
12
= = a C
ab

8 8
50
400
) 50 , 50 (
400
22
3 3
3
= = = = a C
b
C
bb bb


0 48 16 64
8 4
4 8
22 12
12 11
> = = = =
a a
a a
D

Budui da je determinanta vea od nule i 8
11
= a >0 zakljuujemo da funkcija
b a
ab b a C
200 200
4 ) , ( + + = u stacionarnoj toki ) 50 , 50 (
3 3
T postie svoj minimum ija je
vrijednost:
3 3
3 3 3 3
50
200
50
200
50 50 4 ) 50 , 50 ( + + = C

Traene dimenzije kutije jesu:
3
50 = a
3
50 = b
3
2
3
1
3
1
50
100
50 50
100 100
=

= =
ab
c

44

Zadatak 6. Odrediti ekstreme funkcije
y
xy
x
y x f
1 1
) , ( + + = .
Rjeenje. Raunamo parcijalne derivacije:
y
x
f
x
+ =
2
1

2
1
y
x f
y
=
____________

Postavljamo sustav:
0
1
2
= + y
x

0
1
2
=
y
x
__________
Iz prve (ili druge jednadbe) nalazimo vezu meu nepoznanicama:

2 2
1
0
1
x
y y
x
= = +
Sa vezom ulazimo u drugu jednadbu:
0
1
1
4
=
x
x
0
4
= x x
0 ) 1 (
3
= x x

Lijeva strana gornje jednadbe biti e jednaka nuli u dva sluaja ako je 0 = x ili ako je
1 0 1
3
= = x x . Dakle, imamo dva rjeenja za nepoznanicu x:
0
1
= x
1
2
= x
Svakom x pripada y rjeenje koje raunamo iz veze.
= =
0
1
0
1
y x Budui da dolazimo do dijeljenja sa nulom, odbacujemo ovaj par rjeenja
1
1
1
1
2
= = = y x
Imamo jednu stacionarnu toku ) 1 , 1 ( T . Raunamo vrijednost parcijalnih derivacija drugog
reda u stacionarnoj toki:
2 2
1
2
) 1 , 1 (
2
11
3
= = = = a f
x
f
xx xx

1 1
12
= = a f
xy

2 2
1
2
) 1 , 1 (
2
22
3
= = = = a f
y
f
yy yy

0 3 1 4
2 1
1 2
> = = = D

45
Budui da je determinanta vea od nule i 0 2
11
> = a zakljuujemo da funkcija
y
xy
x
y x f
1 1
) , ( + + = u stacionarnoj toki ) 1 , 1 ( T postie svoj lokalni minimum ija je vrijednost:
3
1
1
1
1
1
) 1 , 1 ( = + + = f

Zadatak 7. Odrediti ekstreme funkcije 10 16 4 5 ) , (
2 2
+ + + = x y xy x y x f .
Rjeenje.
16 4 10 + + = y x f
x

y x f
y
2 4 =
Rjeavamo sustav:
0 16 4 10 = + + y x
0 2 4 = y x
Iz druge jednadbe slijedi: x y 2 = , pa uvrtavanjem u prvu dobivamo:
0 16 8 10 = + + x x
8 = x
16 8 2 = = y
Funkcija ima jednu stacionarnu toku ) 16 , 8 ( T . Jo je potrebno ispitati karakter toke.
Raunamo parcijalne derivacije drugoga reda:
10 =
xx
f
4 =
xy
f
2 =
yy
f
Raunamo determinantu:
0 4
2 4
4 10
> =

= D
Budui da je determinanta vea od nule i da je 0 10 < =
xx
f , zakljuujemo da je stacionarna
toka ) 16 , 8 ( T maksimum funkcije. Vrijednost maksimuma je:
74 10 128 256 512 320 ) 16 , 8 ( = + + + = f .



46
7. Dvostruki integrali


Dvostruki integral

D
dxdy y x f ) , ( moemo raunati na dva naina:
1. nain : Ako je podruje integracije s lijeva i desna omeeno pravcima a x = i b x = , a
odozdo i odozgo s krivuljama ) (x g y = i ) (x f y = , kao na slici:

dvostruki integral raunamo kao:

=
b
a
x f
x g
D
dy y x f dx dxdy y x f
) (
) (
) , ( ) , ( .

2. nain : Ako je podruje integracije odozdo i odozgo omeeno pravcima c y = i d y = , a s
lijeva i s desna s krivuljama ) ( y f x = i ) ( y g x = , kao na slici:

dvostruki integral raunamo kao:

=
d
c
y g
y f
D
dx y x f dy dxdy y x f
) (
) (
) , ( ) , ( .



Zadatak 1. Izraunati integral

D
dxdy x ) 1 (
2
ako je podruje D trokut s vrhovima u ) 0 , 0 ( A ,
) 1 , 0 ( B i ) 1 , 1 ( C .
Rjeenje. Podruje integracije skicirano je na slici:
47
-1.0 -0.5 0.5 1.0
-1.0
-0.5
0.5
1.0


1. nain : Podruje je s lijeva omeeno pravcem 0 = x , odnosno sa pravcem 1 = x s desna.
Podruje je odozdo omeeno pravcem x y = , a odozgo pravcem 1 = y . Prema tome, integral
koji trebamo izraunati je jednak:

=
1
2
1
0
2
) 1 ( ) 1 (
x D
dy x dx dxdy x
[ ] [ ]

= =
1
0
2 2
1
0
1 2
1
2
1
0
) 1 ( 1 ) 1 ( | ) 1 ( ) 1 ( x x x dx y x dx dy x dx
x
x

12
5
12
6 3 12 4
0
2
1
4
1
1
3
1
| )
2 4 3
( ) 1 (
1
0
2 4 3
1
0
3 2

=
+
= + = + = + =

x x
x
x
x x x dx

2. nain : Podruje je odozdo omeeno sa pravcem 0 = y , a odozgo sa pravcem 1 = y . S lijeva
je omeeno sa pravcem 0 = x a s desna sa pravcem y x = . Dvostruki integral je jednak:

=
y
D
dx x dy dxdy x
0
2
1
0
2
) 1 ( ) 1 (
12
5
12
6 1
2
1
12
1
| )
2 12
( )
3
( | )
3
( ) 1 (
1
0
2 4 3
1
0
0
3
1
0 0
2
1
0
=

= = = = =

y y
y
y
dy x
x
dy dx x dy
y
y
.

Zadatak 2. Zadan je integral

y
y
ydx x dy
3
1
0
.
a) Skicirajte podruje integracije.
b) Izraunajte integral
c) Promijenite poredak integracije

Rjeenje.
a) Podruje integracije je odozdo ogranieno sa pravcem 0 = y , a odozgo sa pravcem 1 = y . S
lijeva je ogranieno sa pravcem y x = , a sa desna sa krivuljom y x = . Crtamo sve navedene
krivulje, odnosno : 0 = y , 1 = y , y x = i y x = i dobivamo traeno podruje:

48



b) Raunamo integral

y
y
ydx x dy
3
1
0
:
)
4 4
( )
4 4
) (
( | )
4
(
5
2
4
1
0
4 4
1
0
4
1
0
3
1
0
y
y
y
dy y
y
y
y
dy y
x
dy ydx x dy
y
y
y
y
= = =


48
1
48
2 3
0
24
1
16
1
| )
24 16
( )
4 4
( )
4 4
(
1
0
6 4 5 3
1
0
5 2
1
0
=

= = = = =

y y y y
dy
y
y
y
dy
c) Podruje integracije je s lijeva omeeno pravcem 0 = x , odnosno s desna pravcem 1 = x .
Odozdo je omeeno sa krivuljom y x = , koju trebamo prikazati u eksplicitnom obliku po
varijabli y - dakle, s krivuljom
2
x y = , a odozgo je omeeno sa pravcem x y = . Slijedi:


=
1
0
3 3
1
0
2
x
x
y
y
ydy x dx ydx x dy .

Zadatak 3. Izraunajte integral

+
D
dxdy y ) 1 (
2
ako je D trokut s vrhovima ) 0 , 0 ( A , ) 1 , 0 ( B i
) 1 , 1 ( C .
Rjeenje. Skiciramo podruje D :
-1.0 -0.5 0.5 1.0
-1.0
-0.8
-0.6
-0.4
-0.2
0.2

Podruje integracije D je s lijeva i desna omeeno pravcima 1 = x i 0 = x , odnosno odozdo sa
pravcem 1 = y a odozgo sa pravcem x y = :
49


+ = +
x
D
dy y dx dxdy y
1
2
0
1
2
) 1 ( ) 1 (
)
3
4
3
( )) 1
3
1
(
3
( | )
3
( ) 1 (
3
0
1
3
0
1
1
3
0
1 1
2
0
1
+ + =

+ = + = +

x
x
dx x
x
dx y
y
dx dy y dx
x
x

4
3
12
9
12
16 6 1
)
3
4
2
1
12
1
( 0 | )
3
4
2 12
(
0
1
2 4
=

=
+
= + = + + =

x
x x
.

Zadatak 4. Zadan je integral

2
4
0
2
2
x
ydy dx .
a) Skicirajte podruje integracije zadanog integrala.
b) Izraunajte integral

Rjeenje.
a) Iz granica integrala

2
4
0
2
2
x
ydy dx oitavamo da je podruje integracije s lijeva i desna
omeenom sa pravcima 2 = x i 2 = x , odnosno odozdo i odozgo omeenom s pravcem 0 = y i
krivuljom
2
4 x y = .
Da bi bili sigurno o kojoj se krivulji radi u sluaju krivulje
2
4 x y = , posljednju jednakost
kvadriramo i dobivamo:
2 2
4 x y =
4
2 2
= + y x
Radi se o gornjoj polukrunici sa sreditem u ishoditu radijusa 2. Podruje integracije
skicirano je na slici:


b) Raunamo integral:

= =
2
2
2 2
2
2
4
0
2
2
2
4
0
2
2
)
2
2 ( ) 0
2
4
( | )
2
(
2
2
dx
x x
dx
y
dx ydy dx
x
x

3
16
3
8 24
3
8
8
3
4
4
3
4
4 )
6
8
4 (
6
8
4 | )
6
2 (
2
2
3
=

= = + =

= =

x
x
50
Zadatak 5. Zadan je integral


2
2
3
1
0
x
x
ydy x dx .
a) Skicirajte podruje integracije zadanog integrala.
b) Izraunajte integral

Rjeenje.
a) Podruje integracije je s lijeva i desna omeeno pravcima 0 = x i 1 = x . Odozdo je omeeno
pravcem x y = , odnosno odozgo krivuljom
2
2 x y = (to je gornja polukrunica sa
sreditem u ishoditu radijusa 2 ). Skiciramo navedene pravce i krivulju i dobivamo:

b)
12
1
12
2 3
6
1
4
1
| )
6 4
( ) ( )
2 2
2
( | )
2
(
1
0
6 4
5 3
1
0
5 2
3
1
0
2
2
3
1
0
2
3
1
0
2
2
=

= = = =

= =

x x
x x dx
x x
x dx
y
x dx ydy x dx
x
x
x
x


Zadatak 6. Zadan je integral

0
1
1
1
2
) (
x
dy y x dx .
a) Skicirajte podruje integracije zadanog integrala.
b) Izraunajte integral
c) Promijenite poredak integracije.

Rjeenje.
a) Podruje je s lijeva i desna omeeno pravcima 1 = x i 1 = x . Odozdo je omeeno krivuljom
1
2
= x y , odnosno odozgo pravcem 0 = y . Skiciramo navedene pravce i krivulju i dobivamo:


b)
51
)
2
) 1 (
) 1 ( ( | )
2
( ) (
2 2
2
1
1
0
1
2
1
1
0
1
1
1
2
2

+ = =

x
x x dx
y
xy dx dy y x dx
x
x

)
2
1
3
1
10
1
2
1
4
1
(
2
1
3
1
10
1
2
1
4
1
| )
2
1
3 10 2 4
( )
2
1 2
(
1
1
3 5 2 4 2 4
3
1
1
+ + + + + = + + + =
+
+ + =

x
x x x x x x
x x dx
30
16
= .

c) Podruje je odozdo omeeno pravcem 1 = y , a odozgo pravcem 0 = y . Sa lijeva je
omeeno krivuljom 1 + = y x , a sa desna krivuljom 1 + = y x . Do posljednje dvije krivulje
smo doli tako da smo funkciju 1
2
= x y prikazali u eksplicitnom obliku po varijabli x :
1
2
= x y
2
1 x y = +
1 + = y x
Skiciramo li krivulju 1 + = y x , dobivamo:
-1.0 -0.5 0.5 1.0 1.5 2.0
-1.0
-0.5
0.5
1.0
1.5
2.0

Skiciramo li krivulju 1 + = y x , dobivamo:
-2.0 -1.5 -1.0 -0.5 0.5 1.0
-1.0
-0.5
0.5
1.0
1.5
2.0

Dakle, nakon promjene poretka integracije dobivamo:

+
+
=
1
1
0
1
0
1
1
1
) ( ) (
2
y
y x
dx y x dy dy y x dx .

Zadatak 7. Zadan je integral

+
2
0
3
2
0
2
3
y
dx
y
dy .
a) Skicirajte podruje integracije zadanog integrala.
b) Izraunajte integral
c) Promijenite poredak integracije.

Rjeenje.
52
a) Podruje integracije je odozdo i odozgo omeeno pravcima 0 = y i 2 = y . S lijeva je
omeeno pravcem 0 = x , a s desna krivuljom
2
y x = .
Da bi lake skicirali krivulju
2
y x = , moemo je dovesti do eksplicitnog oblika:
x y =

b)
=
+
=
+
=
+
=
+

2
0
3
2
2
3
2
0
0
3
2
0 0
3
2
0
2
3
) 0 (
2
3
) | (
2
3
2
3
2
2
dy
y
y
y
y
dy x
y
dy dx
y
dy
y
y

2 ln 10 ln
10 2 3
2 0 2
2
3
10
2
2
3
2
0
3
2
= =
= = =
= = + =
=
+
=

t
dt
t y dy y dt
t y y t
dy
y
y

c)
Podruje integracije je s lijeva i desna omeeno pravcima 0 = x i 4 = x . Odozdo je omeeno
krivuljom x y = a odozgo pravcem 2 = y :

+
=
+
2
3
4
0 0
3
2
0
2
3
2
3
2
x
y
dy
y
dx dx
y
dy .

Zadatak 8. Zadan je integral

x
dy x dx
0
2
1
0
) sin( .
a) Skicirajte podruje integracije zadanog integrala.
b) Izraunajte integral
c) Promijenite poredak integracije.

Rjeenje.
a) Podruje integracije s lijeva i desna je omeeno pravcima 0 = x i 1 = x , odozdo pravcem
0 = y a odozgo pravcem x y = .

b)
53
=
= = =
= = =
= = = =

1 1 2
0 0
) sin( ) 0 )( sin( ) | )( sin( ) sin(
2
1
0
2 2
1
0
0
2
1
0 0
2
1
0
t x xdx dt
t x x t
dx x x x x dx y x dx dy x dx
x
x

) 1 1 (cos
2
1
) 0 cos 1 (cos
2
1
| ) (cos
2
1
sin
2
1
1
0
1
0
= = = =

t tdt .
c) Podruje integracije odozdo i odozgo je omeeno pravcima 0 = y i 1 = y , s lijeva pravcem
y x = a s desna pravcem 1 = x :

=
1
2
1
0 0
2
1
0
) sin( ) sin(
y
x
dx x dy dy x dx .