ELEMENTARNA GEOMETRIJA

prvi kolokvij - rješenja

1. (bodovi: 4+1+1+1)
(a) Dokažite da točka M koja stranicu BC trokuta ABC dijeli u omjeru preostalih
stranica leži na simetrali kuta u vrhu A, tj. ako je |BM | : |M C| = |BA| : |AC| dokažite
da je AM simetrala kuta ^BAC.
(a) Dokažite da simetrala BD kuta ^ABC trokuta ABC dijeli nasuprotnu stranicu
AC u omjeru preostalih dviju stranica, tj. da za točku D u kojoj simetrala kuta siječe
stranicu AC vrijedi |AD| : |DC| = |AB| : |BC|.
Rješenje. Ovo je teorem 4.2. iz skripte, teorem o simetrali unutarnjeg kuta u trokutu.
Svaka grupa je trebala dokazati po jedan smjer.
Napomenimo samo da treba definirati svaku pomoćnu točku. Npr. točka E iz dokaza
u skripti definirana je kao sjecište pravca AC i paralele s pravcem CD kroz točku B.
Kad bismo ju definirali kao točku na produžetku stranice AC preko vrha C takvu da
je |CE| = |CB|, onda bi ostatak dokaza bio drugačiji, jer ne možemo koristiti Talesov
teorem o proporcionalnosti dok ne znamo da je CD k EB (prema oznakama iz dokaza
u skripti).

(b) Napišite dvije karakterizacije paralelograma (tj. tvrdnje ekvivalentne s definicijom

paralelograma).
(b) Napišite dvije karakterizacije romba (tj. tvrdnje ekvivalentne s definicijom romba).
Rješenje. Postoji mnogo karakterizacija, evo nekih:
Četverokut je paralelogram ako i samo ako
. . . mu se dijagonale raspolavljaju.
. . . ima dvije stranice koje su sukladne i paralelne.
. . . ima dva para sukladnih nasuprotnih stranica.
. . . su mu svaka dva susjedna kuta suplementarna.
Četverokut je romb ako i samo
. . . ako su mu sve četiri stranice sukladne.
. . . su mu dijagonale okomite i međusobno se raspolavljaju.
Paralelogram je romb ako i samo ako su mu dijagonale okomite.
...
Napomena. Karakterizacija je u biti alternativna definicija pojma. Ona daje nužne i
dovoljne uvjete da bi - u našem slučaju - promatrani lik bio paralelogram/romb.
(c) Nacrtajte jednakokračni trokut s vršnim kutom mjere 30◦ te mu označite četiri
osnovne karakteristične točke.
(c) Nacrtajte jednakokračni trokut s dva kuta mjere 30◦ te mu označite četiri osnovne
karakteristične točke.
Rješenje. Kako je trokut jednakokračan, sve četiri karakteristične točke leže na pravcu
AN , gdje je N polovište stranice BC. Dovoljno je odrediti još jednu težišnicu, simetralu
stranice, simetralu kuta i visinu. Tražene točke su središte opisane kružnice (na slici
O), središte upisane kružnice (I), težište (T ) i ortocentar (H).

(d) Iskažite Menelajev teorem.

(d) Iskažite Cevin teorem.
Menelajev teorem.
Dan je trokut ABC i točke A1 i B1 redom na stranicama BC i CA, te C1 točka na
produžetku stranice AB. Točke A1 , B1 i C1 su kolinearne ako i samo ako vrijedi
|BA1 | |CB1 | |AC1 |
· · = 1.
|A1 C| |B1 A| |C1 B|
Cevin teorem.
Dan je trokut ABC i točke A1 , B1 i C1 redom na stranicama BC, CA i AB. Pravci
|BA1 | |CB1 | |AC1 |
AA1 , BB1 i BC1 se sijeku u jednoj točki ako i samo ako vrijedi · · = 1.
|A1 C| |B1 A| |C1 B|
Napomena. Riječ iskažite znači: Napišite iskaz teorema. Ne treba ga dokazivati.
2. Neka je ABCD paralelogram s tupim kutom u vrhu D. Neka su M i N nožišta visina
iz tog vrha i neka pritom vrijedi |BM | = |BN |. Ako M i N leže na stranicama danog
paralelograma (a ne na njihovim produžetcima), dokažite da je ABCD romb.
Je li moguće da neka od točaka M i N leži na produžetku stranice ako je |BM | = |BN |?
Obrazložite svoj odgovor.

Rješenje. Trokuti M BD i N BD su sukladni (oba su pravokutna, imaju zajedničku

hipotenuzu i sukladne katete |BM | = |BN |). Iz toga zaključujemo da je |DM | = |DN |.
Napokon zaključujemo i da su trokuti AM D i CN D sukladni (oba su pravokutna,
kutovi ^M AD i ^N CD su sukladni kao nasuprotni kutovi paralelograma ABCD i
imaju sukladne katete |DM | = |DN |). Konačno je |AD| = |DC|, tj. paralelogram
ABCD je romb. (5 bodova)
Kut pri vrhu D je tupi pa ako točka M ne leži na stranici AB (već na produžetku
te stranice), onda leži na produžetku te stranice preko vrha B. Analogno, ako točka
N ne leži na stranici BC, onda leži na produžetku te stranice preko vrha B. Dakle,
nemoguće je da obje točke M i N budu na produžetcima.
Pretpostavimo stoga da je jedna na produžetku, npr. točka N je na produžetku stranice
BC preko vrha B. No, onda je nemoguće da je |BM | = |BN |. Naime, neka je točka S
presjek dužina DN i BM (zašto se te dužine sijeku?), tada je |BN | < |BS| < |BM |.
(Zašto vrijede ove nejednakosti?) (2 boda)
Napomena. Prvi dio rješenja se može na puno načina riješiti. Npr. nakon što se uoči
sukladnost trokuta M BD i N BD, dovoljno je primijetiti da su kutovi ^M BD i ^N BD
sukladni, što znači da je dijagonala BD ujedno i simetrala kutova paralelograma, što
znači da je taj paralelogram romb.
Također, može se bez promatranja dijagonale BD zaključiti jednakokračnost trokuta
M DN iz čega se opet može na više načina dovršiti.

3. Neka su D i E točke na stranici AB trokuta ABC takve da je |AD| = |DE| = |EB| i

neka su F i G redom točke na stranicama BC i CA takve da je |BF | = 23 |BC| i |AG| =
2
3
|AC|. Odredite omjer površina četverokuta DEF G i trokuta CF G. Obrazložite svoje
tvrdnje.

Rješenje. Najprije uočiti da je trokut CF G sličan trokutu CBA s koeficijentom slič-

nosti 13 . Nadalje, uočiti da je četverokut DEF G zapravo paralelogram u kojem je
duljina stranice DE jednaka trećini duljine stranice AB, a duljina visine 23 duljine
visine trokuta ABC.
Stoga površina četverokuta DEF G iznosi 94 površine trokuta ABC, dok je površina
trokuta CF G jednaka 19 površine trokuta ABC. Konačno površina četverokuta DEF G
je četiri puta veća od površine trokuta CF G.
Napomena. Naravno, ima raznih načina za određivanje ovog omjera, čak i bez diskusije
o površini trokuta ABC: Neka je S sjecište dijagonala paralelograma DEF G. Lako
se pokaže da su površine 5 trokuta: CF G, SF G, SGD, SDE, SEF sve međusobno
jednake.
4. U trokutu ABC vrijedi |AB| = 12, |AC| = 16, |BC| = 20. Točka P je sjecište simetrale
kuta ^ABC i pravca paralelnog s AB kroz vrh C. Točka Q je sjecište simetrale kuta
^ACB i pravca paralelnog s AC kroz vrh B. Odredite udaljenost točaka P i Q.

Rješenje. Budući da je BP simetrala kuta ^ABC slijedi ^ABP = ^CBP . Budući da

su pravci AB i P C paralelni slijedi da je ^ABP = ^BP C. Slijedi ^BP C = ^CBP ,
pa je |P C| = |CB| = 20. Analogno pokazujemo |BQ| = 20. (2 boda)
Neka je točka R presjek pravaca P C i BQ. Tada je ABRC paralelogram, pa vrijedi
|BR| = |AC| = 16 i |CR| = |AB| = 12. (2 boda)
Budući da je |AB|2 + |AC|2 = 122 + 162 = 400 = 202 = |BC|2 , prema obratu Pitago-
rinog poučka slijedi da je ^BAC = 90◦ . (1 bod)
Sada zaključujemo da je i trokut P QR pravokutan, pa vrijedi |P Q|2 = |P R|2 + |QR|2 .
No, znamo da je |P R|
√ = |P C|+|CR|√ = 20+12 = 32 i |QR| = |QB|+|BR| = 20+16 =
2 2
36. Dakle, |P Q| = 32 + 36 = 2320. (2 boda)
Napomena. Prva tri dijela zadatka je moguće napraviti bilo kojim poretkom.
Napomena. Točka A se ne nalazi na pravcu P Q, te nije istina da su četverokuti ABCP
i AQBC paralelogrami.

5. Dan je trokut ABC. Simetrala kuta ^BCA siječe stranicu AB u točki D. Točka O
je središte upisane kružnice trokuta ADC i središte opisane kružnice trokuta ABC.
Dokažite da je trokut ABC jednakokračan i odredite njegove kutove.

Rješenje.
Dokaz |AB| = |AC|, prvi način.
Trokuti AOC i BOC su jednakokračni (|OA| = |OB| = |OC| jer je O središte opisane
kružnice trokuta ABC), te je ^BAO = ^CAO (jer je AO simetrala kuta ^BAC). To
znači da ti jednakokračni trokuti imaju iste kutove, a budući da imaju zajednički krak
AO, slijedi da su sukladni. Slijedi |AB| = |AC|.
Dokaz |AB| = |AC|, drugi način.
Trokuti AOC i BOC su jednakokračni (|OA| = |OB| = |OC| jer je O središte opisane
kružnice trokuta ABC), pa vrijedi ^OAB = ^OBA i ^OAC = ^OCA. Također,
vrijedi ^OAB = ^OAC jer je AO simetrala kuta ^BAC. Slijedi ^OBA = ^OCA.
Trokut OBC je također jednakokračan, pa je ^OBC = ^OCB. Konačno, imamo

^ABC = ^ABO + ^OBC = ^ACO + ^OCB = ^ACB.

Dokaz |AB| = |AC|, treći način.

Neka su P i Q dirališta kružnice upisane trokutu ADC sa stranicama AD i AC redom.
Tada je |OP | = |OQ|, te je OP ⊥ AD i OQ ⊥ OC jer su OP i OQ polumjeri. Trokuti
BOP , AOP , AOQ i COQ su sukladni jer su pravokutni, imaju sukladne hipotenuze
(duljine polumjera opisane kružnice trokuta ABC) i sukladne katete (duljine polumjera
upisane kružnice trokuta ADC). Slijedi |AP | = |P B| = |AQ| = |QC|, te |AB| =
|AP | + |P B| = |AQ| + |QC| = |AC|.
Dokaz |AB| = |AC|, četvrti način s kojim napravimo i korak za računanje kutova
odjednom.
Budući da je CD simetrala kuta ^BCA slijedi ^DCA = 12 ^BCA. Budući da je CO
simetrala kuta ^DCA slijedi ^OCA = 12 ^DCA = 14 ^BCA = 14 γ.
Budući da je |AO| = |CO|, slijedi ^CAO = ^OCA = 14 γ. Budući da je AO simetrala
kuta ^BAC slijedi ^OAB = ^OAC = 14 γ. Budući da je |AO| = |BO| slijedi da je
^ABO = ^BAO = 41 γ.
Budući da je |OB| = |OC| slijedi da je
1 1 3
^OBC = ^OCB = ^OCD + ^DCB = γ + γ = γ.
4 2 4

Dakle, vrijedi ^ABC = ^ABO + ^OBC = 14 γ + 43 γ = γ = ^BCA, iz čega zaključu-

jemo da je |AB| = |AC|.
Računanje kutova kad je dokazano |AB| = |AC|.
Budući da je CD simetrala kuta ^BCA slijedi ^DCA = 21 ^BCA. Budući da je CO
simetrala kuta ^DCA slijedi ^OCA = 12 ^DCA = 14 ^BCA.
Budući da je AO simetrala kuta ^BAC slijedi ^OAC = 12 ^BAC. Budući da je
|AO| = |CO|, slijedi ^BCA = 4^OCA = 4^CAO = 4 · 12 ^BAC = 2^BAC, tj.
γ = 2α.
Ako je poznato da je |AB| = |AC|, onda je ^ABC = ^BCA, tj. β = γ i imamo
1
180◦ = α + β + γ = γ + γ + γ.
2
Slijedi β = γ = 72◦ i α = 36◦ .
Napomena. Dokaz da je |AB| = |AC| nosi 5 bodova, a računanje kutova 2 boda.
Napomena. Rješenja u kojima se pretpostavljalo da je O središte upisane kružnice
trokuta ABC, umjesto ADC kako piše u zadatku (te koja onda vode na zaključak da
je trokut ABC jednakostraničan) nose 0 boodva.
Dokaz |AB| = |AC|, peti način koji se nije očekivao jer ćemo taj dio gradiva tek
obraditi. Nitko od studenata nije tako rješavao.
U svakom trokutu ABC simetrala kuta ^BAC i simetrala stranice BC prolaze po-
lovištem luka BC opisane kružnice, tj. ta dva pravca se ili poklapaju (ako je trokut
jednakokračan) ili se sijeku samo u jednoj točki koja se nalazi izvan trokuta (na opisa-
noj kružnici). Budući da u zadatku imamo točku O unutar trokuta ABC zaključujemo
da se simetrala kuta ^BAC mora poklapati sa simetralom stranice BC. Ako je M
polovište stranice BC, onda su trokuti ABM i ACM pravokutni, imaju iste kutove i
zajedničku stranicu AM , pa su sukladni. Dakle, i hipotenuze tih trokuta su sukladne,
tj. |AB| = |AC|.