atka 20 (2011./2012.) br.

79

POMAK ILI TRANSLACIJA

Anelko Mari, Sinj

ovom broju nastavit emo slijed lanaka o preslikavanjima ravnine. Na redu je preslikavanje koje se zove pomak ili translacija. Doslovan prijevod ove latinske rijei (translatio) znai prijenos, to e nam pomoi da lake razumijemo sadraj toga matematikog pojma. Da bi se usvojilo i ovladalo temeljnim znanjima iz ovog sadraja, potrebno je poznavati najjednostavnije injenice o vektorima, o kojima smo govorili u prolom broju atke. Zato preporuujemo onima koji taj lanak nisu proitali, a posebno onim uenicima koji se s time jo nisu susreli u redovitoj nastavi, da prije itanja ovog lanka proitaju ve objavljeni. Translacija je odreena zadanim vektorom. Ako translacija t za vektor v toki A pridruuje toku B, onda je AB = v . Isto tako oznaavamo B = t(A), ili At ( A) = v . Ako neka translacija toki A pridruuje toku B, a toki C toku D, to jest ako je t(A) = B i t(C) = D, onda je AB = CD ,

to je pokazano na gornjoj slici. To znai da su toke A, t(A), t(C) i C vrhovi paralelograma ABDC. Promatrajmo duinu AB . Neka je t pomak koji toki A pridruuje toku A, a toki B toku B. Ta translacija svakoj toki C duine AB pridruuje neku toku C duine A 'B ' , kao na ovoj slici. Kaemo da se translacijom duina AB preslikava u duinu A 'B ' , to zapisujemo t( AB ) = A 'B ' .

Na temelju definicije pomaka zakljuujemo da su duine AB i A 'B ' meusobno usporedne i sukladne. Zbog toga, translacija preslikava trokut ABC u sukladni trokut ABC, pri emu su odgovarajue stranice tih dvaju stranica usporedne. Openito, translacija svaki lik preslikava u sukladan lik. Ako translacija trokut T preslikava u trokut T, onda se teinice trokuta T preslikavaju u odgovarajue teinice trokuta T, ortocentar trokuta T u

150

ortocentar trokuta T, opisana krunica trokuta T u opisanu krunicu trokuta T i tako dalje. Translacija pravac p preslikava u usporedni pravac p. Ako translacija pravce p i q preslikava u pravce p i q, onda se sjecite pravaca p i q preslikava u sjecite pravaca p i q. Primjer 1. Zadan je trokut ABC povrine p = 17. Translacija za vektor v = AC preslikava taj trokut u trokut ABC. Izraunajmo povrinu etverokuta ABBC. Rjeenje:

Toka A preslikava se u toku C, to jest toke A i C se podudaraju. Treba izraunati povrinu q = pABBC = p + p1 + p2. Trokuti ABC i ABC su sukladni, zbog ega je p2 = p. etverokut ABBC je paralelogram, pa je p1 = p. Zato je q = p + p + p = 3p = 3 17 = 51. Primjer 2. Zadan je jednakokraan pravokutan trokut ABC duljine kate ta a = 8 cm. Toka D je polovite hipotenuze AB . Translacija za vektor CD preslikava toke A i B u toke E, odnosno F. Izraunajmo povrinu peterokuta EFBCA. Rjeenje:

Trokut ABC je pravokutan, zbog ega je povrina tog trokuta jednaka 1 1 p1 = a a = 64 = 32 (cm2). 2 2 etverokut EFBA je pravokutnik. Zato je povrina tog pravokutnika jednaka p2 = 2p1. Traena povrina jednaka je p = p1 + p2 = p1 + 2p1 = 3p1 = 3 32 = = 96 (cm2).

151

atka 20 (2011./2012.) br. 79

atka 20 (2011./2012.) br. 79

Primjer 3. Zadan je kvadrat ABCD sa sreditem u toki S. Translacijom za vektor AS taj se kvadrat preslikava u kvadrat SPQR. Koliki se dio kvadrata SPQR nalazi izvan kvadrata ABCD? Rjeenje:

Toka A prelazi u toku S, a toka S u toku C. Zato su, uz oznake kao na slici, toke M i N polovita pripadnih stranica. etverokut SMCN takoer je kvadrat. Taj se kvadrat nalazi unutar kvadrata ABCD i unutar kvadrata SPQR. Povrina kvadrata SMCN jednaka je etvrtini povrine kvadrata ABCD. Zato 3 se izvan kvadrata ABCD nalazi povrine kvadrata ABCD. 4 Primjer 4. Zadan je kvadrat ABCD. Toka F dijeli stranicu BC u omjeru 2 : 3. Translacija za vektor BF zadani kvadrat preslikava u drugi kvadrat. Izraunajmo omjer povrine zajednikog dijela tih dvaju kvadrata i povrine polaznog kvadrata. Rjeenje:

Sa slike vidimo da se kvadrat ABCD preslikava u sukladni kvadrat EFGH. Zajedniki dio tih dvaju kvadrata je pravokutnik EFCD. Ako je a duljina stra2 3 nice polaznog kvadrata, onda je BF = a i FC = a . Povrina kvadrata jed5 5 3 3 3 2 naka je p = a , a povrina pravokutnika p1 = a a = a 2 = p . Odavde slijedi 5 5 5 da je traeni omjer p1 : p = 3 : 5.

152

Primjer 5. Zadan je jednakostranian trokut ABC kojemu je toka T te ite. Translacija za vektor AT preslikava trokut ABC u trokut TDE. Koliki se dio trokuta TDE nalazi unutar trokuta ABC? Rjeenje:

Trokuti ABC i TDE su sukladni. Zajedniki dio tih dvaju trokuta jest jedna1 kostranian trokut TGH. Prema pouku o teitu trokuta vrijedi: TF = AF . 3 Duljine stranica trokuta ABC i TGH oznaimo s a, odnosno x. Zbog slinosti vrijedi |TF| : |AF| = x : a = 1 : 3, tj. a = 3x. Povrine trokuta ABC i TGH oznaia 2 3 (3x )2 3 x2 3 mo s p i p1. Vrijedi da je p = = = 9 = 9 p1 . 4 4 4 1 Odavde zakljuujemo da se unutar trokuta ABC nalazi povrine tro9 kuta TDE. Primjer 6. Translacija t preslikava toku A (1, 2) u toku B (5, 5). Odredimo toku C u koju ta translacija preslikava toku D (3, 3). Rjeenje:

Prema definiciji translacije, vektori AB i DC su jednaki, to jest etverokut ABCD je paralelogram. Koristimo svojstvo dijagonala paralelograma: dijagonale paralelograma se raspolavljaju. Zato je toka S (x, y) zajedniko polovite duina BD i AC .

153

atka 20 (2011./2012.) br. 79

atka 20 (2011./2012.) br. 79

xB + xD 5 3 y + yD 5 + 3 = = 1, y = B = = 4, S (1, 4). Tako2 2 2 2 x + xC 1 + xC y + yC 2 + yC , 1= , 4= , xC = 1 i y = A , yC = 6, er je x = A 2 2 2 2 Vrijedi: x = C (1, 6). Zadatak se moe rijeiti jednostavnije, bez pomoi slike. Translacija toku A (1, 2) preslikava u toku B (5, 5), to jest vrijedi xA = xB + 4 jer je 5 = 1 + 4. Isto je tako yB = yA + 3 . Zato mora biti: xC = xD + 4 = = 3 + 4 = 1, yC = yD + 3 = 3 + 3 = 6, C (1, 6). Primjer 7. Zadan je pravac p jednadbom y = 2x + 3 i toka tog pravca P (1, y). Translacija t toku P preslikava u toku Q (2, 5). Ta translacija pravac p preslikava u pravac q. Odredimo jednadbu pravca q. Rjeenje:

Prvo odredimo ordinatu toke P. Za x = 1 imamo y = 2 + 3 = 1, to jest P (1, 1). Odredimo jo jednu toku (bilo koju, razliitu od P) pravca p. Za x = 0 imamo y = 3, to jest toku M (0, 3). Budui da je xQ = xP + 3, yQ = yP + 4, to je xN = xM + 3 = 0 + 3 = 3, yN = yM + 4 = 7; N (3, 7). Pravac q odreen je tokama Q i N, odakle je jednadba tog pravca: y = 2 x + 1. Drugi nain: Translacija pravac preslikava u usporedni pravac. Usporedni pravci imaju jednake koeficijente smjera. U ovom sluaju, to je a = 2. Zato jednadba pravca q glasi: y = 2x + b. Pravac q sadri toku Q, zbog ega je 5 = 2 2 + b, b = 1. Traena jednadba je y = 2x + 1.

154