Linearna algebra 1 - skica rješenja

prvi kolokvij, 8. 4. 2013.

1. Zadane su tri permutacije skupa {1, 2, 3, 4}:

     
1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4
e= , f= , g= .
1 2 3 4 4 2 1 3 1 2 4 3
Može li se zadati još tri permutacije tako da zajedno s e, f , g čine grupu s obzirom na kom-
poziciju? Ako je odgovor potvrdan, provjerite ga pomoću pripadne tablice binarne operacije.
Rješenje:
2. Zadan je skup S = {v1 , v2 , v3 }, gdje je
v1 = (2α, 5, −4α, 0), v2 = (1, α, −3, −1), v3 = (−α, −1, 3α, α).
Odredite za koje α ∈ R je
a) S linearno nezavisan,
b) [S] = [{v2 , v3 }],
c) S sustav izvodnica za R4 .
Rješenje: Za A, B, C ∈ R vrijedi

2αA + B − αC =0 
2αA = 0


 
 5A + αB − C =0 
Av1 + Bv2 + Cv3 = 0 ⇔ ⇔ B = αC .
 −4αA − 3B + 3αC =0  2
5A + (α − 1)C = 0

 
−B + αC =0


Vidimo da za α ∈ R \ {−1, 0, 1} ovaj sustav ima jedinstveno rješenje A = B = C = 0, tj.

skup S je linearno nezavisan. Za α ∈ {−1, 0, 1} sustav ima i netrivijalnih rješenja, pa je za
taj izbor α skup S linearno zavisan.
b) Vrijedi [S] = [{v2 , v3 }] ⇔ v1 ∈ [{v2 , v3 }], što povlači (ali nije ekvivalentno tome!) da
je S linearno zavisan. Uvrstimo vrijednosti α za koje smo gore dobili da je skup S linearno
zavisan i lako provjerimo da v1 ∈ [{v2 , v3 }] vrijedi samo za α = 0. Drugi način da se riješi
ovaj dio zadatka je naprosto naći kada v1 = Av2 + Bv3 ima rješenja u A, B ∈ R.
c) Skup S ima tri elementa, a sustav izvodnica za R4 mora imati najmanje četiri elementa,
pa zaključujemo da S nije sustav izvodnica za R4 ni za koji α ∈ R.
Komentar: Čak i ovako jednostavan sustav predstavljao je nerješivi izazov mnogim studen-
tima. Ovaj zadatak pokazuje da za provjeru linearne zavisnosti skupa vektora nije dovoljno
provjeriti može li se npr. prvi vektor iskazati kao linearna kombinacija ostalih. Prisjetimo se
da je linearna zavisnost skupa vektora ekvivalentna tome da se neki vektor može prikazati
kao linearna kombinacija ostalih, a ne svaki vektor.
3. a) Je li skup
K = {(a1 , a2 , a3 ) ∈ C3 : a1 + a2 = a3 , a2 − a3 = a1 − a2 }
potprostor realnog vektorskog prostora C3R ? Ako jest, odredite mu bazu, dimenziju te
bazu nekog direktnog komplementa. Ako nije, pokažite to konkretnim primjerom.
 b) Je li skup
L = {p ∈ P2 : p(t) = p( 1t ) za sve t ∈ R \ {0}}
potprostor vektorskog prostora P2 ? Ako jest, odredite mu bazu, dimenziju te bazu
nekog direktnog komplementa. Ako nije, pokažite to konkretnim primjerom.
Rješenje:
a) Na standardni način pokažemo da je K vektorski potprostor od C3R . Neka su a = (a1 , a2 , a3 )
i b = (b1 , b2 , b3 ) dva vektora iz K, te α, β ∈ R. Tada je

αa + βb = (αa1 + βb1 , αa2 + βb2 , αa3 + βb3 ),

pa provjerimo oba uvjeta koje ovaj vektor treba zadovoljavati da bi bio u K i lako vidimo
da vrijede.
Imamo sada
( (
a1 + a2 = a3 a2 = 2a1
a = (a1 , a2 , a3 ) ∈ K ⇔ ⇔
a2 − a3 = a1 − a2 a3 = 3a1
⇔ a = (a1 , 2a1 , 3a1 ), a1 ∈ C
⇔ a = (x + yi, 2(x + yi), 3(x + yi)), x, y ∈ R
⇔ a = x(1, 2, 3) + y(i, 2i, 3i), x, y ∈ R.

Stoga je {(1, 2, 3), (i, 2i, 3i)} sustav izvodnica, a onda zbog linearne nezavisnosti (nad R!)
koju je lako provjeriti i baza od K. Dakle, dim K = 2. Nadopunimo ovaj skup sa četiri vek-
tora iz standardne baze od C3R tako da dobiveni skup bude linearno nezavisan. Možemo uzeti
primjerice skup {(1, 0, 0), (0, 1, 0), (i, 0, 0), (0, i, 0)} i taj skup je onda baza jednog direktnog
komplementa od K.
b) Na standardni način pokažemo da je L vektorski potprostor od P2 . Neka su p, q dva
polinoma iz L, te α, β dva realna broja. Tada je za sve t ∈ R \ {0}

(αp + βq)(t) = αp(t) + βq(t) = αp( 1t ) + βq( 1t ) = (αp + βq)( 1t ),

pa je αp + βq ∈ L.
Imamo sada
p(t) = at2 + bt + c ∈ L ⇔ at2 + bt + c = a( 1t )2 + b 1t + c, za sve t ∈ R \ {0}
⇔ at4 + bt3 = a + bt ⇔ at4 + bt3 − bt − a = 0
⇔ a = b = 0 ⇔ p(t) = c, c ∈ R.

Stoga je {1} sustav izvodnica, a onda zbog očite linearne nezavisnosti i baza od L, gdje smo
sa 1 označili konstantni polinom kojemu je vrijednost u svim točkama 1. Dakle, dim L = 1,
a nadopunom baze od L do baze čitavog prostora P2 , dobiva se da je {t, t2 } baza jednog
direktnog komplementa od L.
Komentar: Žalosno je vidjeti kako velik broj studenata ne zna riješiti čak ni vrlo jednostavni
sustav iz a) dijela zadatka. Trebalo je imati na umu da radimo u realnom vektorskom
prostoru, pa {(1, 2, 3)} nije sustav izvodnica za K. U b) dijelu zadatka bilo je svakojakih
besmislica, ali istaknut ću samo da racionalna funkcija koja nije polinom ne može ni biti dio
baze nekog potprostora vektorskog prostora polinoma.
4. a) U prostoru P2 polinoma nad poljem R stupnja manjeg ili jednakog 2 dani su potprostori

M = [{1 + t + t2 , 2 + t2 , −1 + t}] i N = [{−1 + t + t2 , 2t + 2t2 }] .

Odredite po jednu bazu za M + N i M ∩ N .

b) Neka je L ≤ P2 takav da M + L = M + N i M ∩ L = M ∩ N . Kolika je nužno dimenzija
6 N.
potprostora L? Odredite neki L takav da L =
Rješenje:
 Linearna algebra 1 - skica rješenja
prvi kolokvij, 8. 4. 2013.

1. Zadane su tri permutacije skupa {1, 2, 3, 4}:

     
1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4
e= , f= , g= .
1 2 3 4 4 1 3 2 1 4 3 2

Može li se zadati još tri permutacije tako da zajedno s e, f , g čine grupu s obzirom na kom-
poziciju? Ako je odgovor potvrdan, provjerite ga pomoću pripadne tablice binarne operacije.
Rješenje:

2. Zadan je skup S = {v1 , v2 , v3 }, gdje je

v1 = (0, −3β, −β, β), v2 = (−β, −1, −β, 0), v3 = (2, β, 2, 0).

Odredite za koje β ∈ R je

a) S linearno nezavisan,
b) [S] = [{v2 , v3 }],
c) S sustav izvodnica za R4 .

Rješenje: Za A, B, C ∈ R vrijedi

−βB + 2C = 0 
βA = 0



 −3βA − B + βC = 0 

Av1 + Bv2 + Cv3 = 0 ⇔ ⇔ B = βC .
 −βA − βB + 2C = 0  2

(β − 2)C = 0


βA = 0


√ √
Vidimo da za β ∈ R \ {− 2, 0, 2} ovaj √ sustav√ima jedinstveno rješenje A = B = C = 0, tj.
skup S je linearno nezavisan. Za β ∈ {− 2, 0, 2} sustav ima i netrivijalnih rješenja, pa je
za taj izbor β skup S linearno zavisan.
b) Vrijedi [S] = [{v2 , v3 }] ⇔ v1 ∈ [{v2 , v3 }], što povlači (ali nije ekvivalentno tome!) da
je S linearno zavisan. Uvrstimo vrijednosti β za koje smo gore dobili da je skup S linearno
zavisan i lako provjerimo da v1 ∈ [{v2 , v3 }] vrijedi samo za β = 0. Drugi način da se riješi
ovaj dio zadatka je naprosto naći kada v1 = Av2 + Bv3 ima rješenja u A, B ∈ R.
c) Skup S ima tri elementa, a sustav izvodnica za R4 mora imati najmanje četiri elementa,
pa zaključujemo da S nije sustav izvodnica za R4 ni za koji α ∈ R.
Komentar: Čak i ovako jednostavan sustav predstavljao je nerješivi izazov mnogim studen-
tima. Ovaj zadatak pokazuje da za provjeru linearne zavisnosti skupa vektora nije dovoljno
provjeriti može li se npr. prvi vektor iskazati kao linearna kombinacija ostalih. Prisjetimo se
da je linearna zavisnost skupa vektora ekvivalentna tome da se neki vektor može prikazati
kao linearna kombinacija ostalih, a ne svaki vektor.
3. a) Je li skup

K = {(a1 , a2 , a3 ) ∈ C3 : a1 + a2 = 2a3 , a1 + a3 = 2a2 , a2 + a3 = 2a1 }

potprostor realnog vektorskog prostora C3R ? Ako jest, odredite mu bazu, dimenziju te
bazu nekog direktnog komplementa. Ako nije, pokažite to konkretnim primjerom.
b) Je li skup
1
L = {p ∈ P2 : p(t) = za sve t ∈ R takve da p(t) 6= 0}
p(t)
potprostor vektorskog prostora P2 ? Ako jest, odredite mu bazu, dimenziju te bazu
nekog direktnog komplementa. Ako nije, pokažite to konkretnim primjerom.
Rješenje:
a) Na standardni način pokažemo da je K vektorski potprostor od C3R . Neka su a = (a1 , a2 , a3 )
i b = (b1 , b2 , b3 ) dva vektora iz K, te α, β ∈ R. Tada je

αa + βb = (αa1 + βb1 , αa2 + βb2 , αa3 + βb3 ),

pa provjerimo sva tri uvjeta koje ovaj vektor treba zadovoljavati da bi bio u K i lako vidimo
da vrijede.
Imamo sada

 a1 + a2 = 2a3
 (
a2 = a1
a = (a1 , a2 , a3 ) ∈ K ⇔ a1 + a3 = 2a2 ⇔
 a3 = a1
a2 + a3 = 2a1


⇔ a = (a1 , a1 , a1 ), a1 ∈ C
⇔ a = (x + yi, x + yi, x + yi), x, y ∈ R
⇔ a = x(1, 1, 1) + y(i, i, i), x, y ∈ R.

Stoga je {(1, 1, 1), (i, i, i)} sustav izvodnica, a onda zbog linearne nezavisnosti (nad R!) koju
je lako provjeriti i baza od K. Dakle, dim K = 2. Nadopunimo ovaj skup sa četiri vektora
iz standardne baze od C3R tako da dobiveni skup bude linearno nezavisan. Možemo uzeti
primjerice skup {(1, 0, 0), (0, 1, 0), (i, 0, 0), (0, i, 0)} i taj skup je onda baza jednog direktnog
komplementa od K.
b) Skup L nije vektorski potprostor od P2 jer je primjerice konstantni polinom p(t) = 1 u L,
ali polinom 2p(t) nije u L.
Komentar: Žalosno je vidjeti kako velik broj studenata ne zna riješiti čak ni vrlo jednostavni
sustav iz a) dijela zadatka. Trebalo je imati na umu da radimo u realnom vektorskom
prostoru, pa {(1, 1, 1)} nije sustav izvodnica za K. U b) dijelu zadatka pokazalo se da brojni
studenti uopće ne znaju što je protuprimjer. Naći konkretni primjer da L nije vektorski
1
potprostor ne znači napisati polinom p za koji ne vrijedi p(t) = p(t) za neki t. Ako ste dali
takav primjer, onda ste samo pokazali da L nije čitav prostor P2 . Potrebno je naći polinom
p koji pripada L, ali takav da za neki α ∈ R, polinom αp nije iz L. Takvi polinomi su u ovom
zadatku, kao što se lako vidi, samo konstantni polinomi p(t) = 1 i p(t) = −1. Primjetite
da ne možemo samo zbrojiti ta dva polinoma kako bismo pokazali da L nije potprostor jer
nulpolinom jest element od L (razmislite o tome!).
4. a) U prostoru P2 polinoma nad poljem R stupnja manjeg ili jednakog 2 dani su potprostori

M = [{t + 2t2 , −1 + 2t + t2 , −1 + 3t + 3t2 }] i L = [{1 + 2t + 3t2 , 2 − 2t}] .

Odredite po jednu bazu za M + L i M ∩ L.

b) Neka je N ≤ P2 takav da M + N = M + L i M ∩ N = M ∩ L. Kolika je nužno dimenzija
potprostora N ? Odredite neki N takav da N 6= L.
Rješenje: