EMP Zadaci Za Vjezbu v1

Bojan
Trkulja

Elektromagnetska polja
zadaci za vjebu
Zagreb, 2012

UDBENICI SVEUILITA U ZAGREBU

MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS
Bojan Trkulja
Elektromagnetska polja zadaci za vjebu

ISBN 9789531841719

Recenzenti:
Prof.dr.sc. eljko tih
Prof.dr.sc. Livio unji
Objavljivanje ovog sveuilinog prirunika odobrio je Senat Sveuilita u Zagrebu odlukom br:
380061/117122
Ovo djelo je dano na koritenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada 3.0 Hrvatska.
Elektromagnetska polja Zadaci za vjebu
Sadraj
1.Vektorskaanaliza.................................................................................................................................4
1.1Vektorskanotacijaialgebra..........................................................................................................4
1.2Koordinatnisustavi........................................................................................................................6
1.3Skalarnopolje................................................................................................................................7
1.4Vektorskopolje..............................................................................................................................7
1.5Nabla(Hamiltonov)operatoriLaplaceovoperator......................................................................8
1.6Integralniteoremi..........................................................................................................................8
1.7Vektorskeoperacijeukoordinatnimsustavima............................................................................8
1.8Zadacizavjebu...........................................................................................................................10
2.Statikoelektrinopolje....................................................................................................................14
2.1Osnovneveliinestatikogelektrinogpolja..............................................................................14
2.2Coulombovzakon........................................................................................................................14
2.3Jakostelektrinogpolja...............................................................................................................15
2.4Gaussovzakon.............................................................................................................................16
2.5ElektrinitokiodnosvektoraDiE..............................................................................................17
2.6Elektrinipotencijal,radienergijaustatikomelektrinompolju.............................................17
2.7Metodaodslikavanjanauzemljenojvodljivojplohi....................................................................20
2.8Uvjetinagranicidvamaterijalaustatikomelektrinompolju..................................................20
2.9Konvencijaooznaavanju...........................................................................................................21
2.10Rijeeniprimjeri.........................................................................................................................21
2.11Zadacizavjebu.........................................................................................................................30
3.Magnetostatika.................................................................................................................................42
3.1Osnovneveliinestatikogmagnetskogpolja.............................................................................42
3.2BiotSavartovzakon.....................................................................................................................42
3.3Ampereovzakon..........................................................................................................................44
3.4Magnetskitok..............................................................................................................................45
3.5Gaussovzakonumagnetskompolju...........................................................................................45
3.6Uvjetinagranicidvamagnetskamaterijala................................................................................46
3.7Magnetskikrugovi.......................................................................................................................46
3.8Vektorskimagnetskipotencijal...................................................................................................48
3.9Sileustatikommagnetskompolju.............................................................................................49
3.10Energijastatikogmagnetskogpolja.........................................................................................50
3.11Prorauninduktiviteta...............................................................................................................51
2
3.12Proraunmeuinduktiviteta.....................................................................................................51
3.13Zadacizavjebu.........................................................................................................................60
4.Elektromagnetizam...........................................................................................................................74
4.1Faradayevzakonelektromagnetskeindukcije............................................................................74
4.2Maxwellovejednadbeudiferencijalnomobliku.......................................................................75
4.3Maxwellovejednadbeuintegralnomobliku.............................................................................75
4.4Relacijegrae..............................................................................................................................76
4.5PoyntingovteoremiPoyntingovvektor......................................................................................76
4.6Jednadberavnogvalaurealnimdielektricimaivodiima.........................................................76
4.7Jednadberavnogvalausredstvimabezgubitaka.....................................................................78
4.8Zadacizavjebu...........................................................................................................................82
Popisliterature......................................................................................................................................93
1. Vektorska analiza
1.1 Vektorska notacija i algebra
U okviru ove zbirke uvodi se sljedea notacija. Za vektore, veliine koje osim iznosa
imaju zadan i smjer, koristi se podebljani kurziv, npr. vektor A. Jedinini vektor,
oznaava se malim slovom a, je bezdimenzionalna veliina koja slui za obiljeavanje
smjera vektora. Tako se primjerice Kartezijev koordinatni sustav karakterizira
jedininim vektorima ax u smjeru osi x, ay u smjeru osi y i az u smjeru osi z.
Openito vektor A moemo u Kartezijevom koordinatnom sustavu pisati u obliku:
.
(1.1)

Veliina vektora A odreena je izrazom:
| |
(1.2)
a jedinini vektor u smjeru vektora A moemo odrediti izrazom:

| |
(1.3)

Zbrajanje i oduzimanje vektora izvodi se prema jednadbi:

(1.4)
Vrijede zakoni asocijativnosti, distributivnosti i komutativnosti u vektorskim

operacijama:
(1.5)

Pri tom je k skalarna konstanta.
Skalarni produkt dva vektora A i B je skalarna veliina, odreena veliinom vektora i
kosinusom manjeg kuta izmeu njih:
| || |cos ,
(1.6)
U Kartezijevom koordinatnom sustavu vrijedi:
,
jer je skalarni produkt dva jedinina vektora u istom smjeru jednak
razliitim smjerovima
(1.7)
, a u
Vektorski produkt dva vektora A i B je vektorska veliina, odreena veliinom vektora i

sinusom manjeg kuta izmeu njih:

Pri tom je
| || |sin ,
(1.8)
jedinini vektor usmjeren okomito na ravninu koju razapinju vektori A i B.
U Kartezijevom sustavu koristimo za izraun vektorskog produkta izraz:
(1.9)
Smjer vektora moemo odrediti pravilom desne ruke. Kaiprst desne ruke postavimo
u smjer vektora , a srednji prst u . Tada palac pokazuje smjer vektora , prema slici
1.1.
an
Slika 1.1 Pravilo desne ruke

1.2 Koordinatni sustavi
Za probleme koji su u svojoj geometriji pravokutni uputno je koristiti ve spomenuti

Kartezijev koordinatni sustav. Meutim, problemi za koje je geometrija osno simetrina
(cilindrina) ili centralno simetrina (sferna) bi rjeavanjem u Kartezijevom sustavu
postali bespotrebno kompleksni.
U tu svrhu uvodimo dva nova koordinatna sustava, cilindrini i sferni. U cilindrinom
je sustavu toka odreena sa skupom koordinata , , , a u sfernom sa skupom
koordinata , , . Kutovi mogu imati vrijednosti u intervalima: 0
2 ,0
,
Definicija koordinata za sva tri sustava prikazana je slikom 1.2.

z
z
P , ,
P(x,y,z)
z
x
x
x
Slika 1.2 Prikaz koordinatnih sustava
, ,
y
dz
dy
dx
x
Slika 1.3 Diferencijalni element u Kartezijevom koordinatnom sustavu
dz
P
dr
rd
x
Slika 1.4 Diferencijalni element u cilindrinom koordinatnom sustavu
dr
r sin()d
rd
sin
x
Slika 1.5 Diferencijalni element u sfernom koordinatnom sustavu
6
1.3 Skalarno polje

Ako svakoj toki prostora ili dijela prostora P pridruimo brojanu vrijednost (skalar) ,
,
takvo pridruivanje nazivamo skalarnim poljem.
Primjer skalarnog polja je polje gustoe, temperature, elektrinog potencijala (slika 1.5).
[V]
y[m]
x[m]
Slika 1.5 Elektrini potencijal u okolini nabijene kugle radijusa R
1.4 Vektorsko polje

Ako svakoj toki prostora P pridruimo vektor A :
,
time je definirano vektorsko polje.
Primjeri vektorskog polja su polje tekuine koja struji (slika 1.6), elektrino polje i magnetsko
polje (slika 1.7).
N
S
Slika 1.6 Polje fluida Slika 1.7 Polje permanentnog magneta
1.5 Nabla (Hamiltonov) operator i Laplaceov operator

Nabla operator je simboliki vektor koji se koristi kod prostornog diferenciranja, a njegova
upotreba pojednostavljuje raunanje u vektorskoj analizi. Za operatore gradijenta, divergencije i
rotacije za skalarnu funkciju i vektorsku funkciju vrijedi:

(1.10)

Laplaceov operator je skalarni kvadrat nabla operatora.
(1.11)

Laplaceov operator pridruuje skalarnim i vektorskim funkcijama sumu drugih parcijalnih
derivacija.
1.6 Integralni teoremi

Gaussov teorem:
(1.12)
Volumen V okruen je zatvorenom plohom S na kojoj je definirana normala n.

Stokesov teorem
(1.13)
Povrina S obrubljena je zatvorenom krivuljom c na kojoj je definiran diferencijalni element dl.
1.7 Vektorske operacije u koordinatnim sustavima

Kartezijev koordinatni sustav
(1.14)
(1.15)
(1.16)
(1.17)
8
Cilindrini koordinatni sustav

1
(1.18)
(1.19)
(1.20)
(1.21)
Sferni koordinatni sustav

1
(1.22)
(1.23)
1
(1.24)
(1.25)
1.8 Zadaci za vjebu

1.1 Dva su radijvektora r i r' zadana slikom. Odredite vektor R = r r' i jedinini vektor
aR u smjeru vektora R.

z
(4, 3, 3)
r'
R
r
(2, 2, 2)

Rj.
1.2 Za toku T (2, 1, 3) zadanu u Kartezijevom koordinatnom sustavu odredi koordinate

u cilindrinom i sfernom koordinatnom sustavu.
Rj.
2,236; 0,464; 3 ;
3,742; 0,641; 0,464
1.3 Za zadane vektorske funkcije

2
i
odredite u toki
T (3; 1; 1) :
a) A B
b) A + B
c)
d)

Rj.

a)
7
b)
2
5

c)
5
d)
7

1.4 Integracijom odredite povrinu S definiranu u sfernom koordinatnom sustavu s
1,5 m; 0
2 ;
.
Rj. 7,07 m2

10
1.5 Integracijom odredite u cilindrinom koordinatnom sustavu volumen V podruja

definiranog s 1m
3m;
; 1m
2m.
Rj. 6,28m3

1.6 Za zadane vektore
2
3
2 i
2
odredite projekciju
vektora B na vektor A i manji kut izmeu vektora primjenom relacije za skalarni
produkt vektora A i B.
Rj. 0,485; 101,42

1.7 Za vektore iz zadatka 1.6 odredite manji kut izmeu vektora A i B primjenom izraza
za vektorski produkt.
Rj. 101,42 (napomena: primjenom vektorskog produkta dobivaju se dva rjeenja
78,58 i 101,42 zbog svojstava funkcije sinus, od kojih je samo jedno tono.
Primjenom skalarnog produkta kao u 6. zadatku dobiva se jedno rjeenje. Rezultat
je lako provjeriti skiciranjem vektora.)

1.8 Neka je vektor
2
1
. Odredite vektor u toki (7; 5; 1) i
njegovu projekciju na vektor
2
3
2 .
Rj.
7, 5, 1

1.9 Odredite povrinu dijela valjkaste plohe, odreene s radijusom r =3m, visinom h=2m
i kutem 10
100.
Rj. S=3 m2

1.10 Za vektor
5 i vektor
4
odredite takav da je kut izmeu
vektora A i B jednak 45.
Rj.
4

1.11 Odredite jedinini vektor izmeu toaka (2; 5; 2) i (14; 5; 3).
Rj.

1.12 Za koje su vrijednosti i vektori:

2
2
4 i

2 paralelni?
Rj.
1;

1.13 Za koje su vrijednosti vektori
meusobno okomiti?
Rj.
3

11
1.14 Neka je zadano skalarno polje
. Odredite gradijent polja
u toki (2; 1; 1).

Rj. 1
1.15 Zadano je vektorsko polje
. Odredite jedinini vektor
u toki
(2; 30; 2) u Kartezijevom sustavu.

Rj. 0,8
0,46
0,37

1.16 Za vektorsko polje iz zadatka 1.15 odredite povrinu za koju vrijedi | | 8.
Rj. r=1,3 cilindrina ploha.

1.17 U toki P prostora dva su vektora definirana u sfernom koordinatnom sustavu
jednadbama
2
3
5 i
1
5
3 . Odredite skalarnu
komponentu vektora B u smjeru vektora A.
Rj. 5,19

1.18 Odredite vektor koji je u toki P okomit na ravninu koju odreuju vektori A i B iz
zadatka 1.17.
Rj. 0,914
0,057
0,4

u koordinatama cilindrinog
1.19 Izrazite vektorsko polje

sustava u toki P
6,
60,
4 .
Rj. 93
9
12

1.20 Unutar sfere radijusa 0,2m nalazi se naboj volumne gustoe
. Odredite
ukupni naboj unutar sfere.

Rj. Q=0,394 C

1.21 Odredite gradijent polja
Rj. 2 6

Rj.
cos
, ,
sin
, ,
2r cos
11.
4.

Rj. 2 cos
, ,
2 sin

1.24 Odredite gradijent skalarnog polja
smjeru vektora 2
2

2.
.
, ,
3 u toki (2; 1; 1) u
Rj.
12
1.25 Odredite linijski integral vektorskog polja

, ,
po
duini od toke A(0; 1; 2) do B (1; 0; 2).
Rj. 1,5

, ,
2
2
2 po
krunom luku od toke A(1; 0; 1) do B (0; 1; 1). Sredite krunog luka je u toki
(0; 0; 1).
Rj. 4

1.27 Odredite tok vektorskog polja
, ,
4
2
2
kroz jedininu
kocku 0
, ,
1.
Rj. 2

1.28 Odredite divergenciju vektorskog polja:

, ,
cos 3
sin 3

Rj. 2
sin 3

1.29 Odredite divergenciju vektorskog polja
Rj. 1,37

1.30 Odredite rotor vektorskog polja
, ,
3

Rj.

1.31 Odredite rotor vektorskog polja
, ,
Rj.
, ,
sin
u toki x = 0,8.
cos

, ,
2 po zatvorenoj
krivulji odreenoj tokama (0; 0; 0), (1; 0; 0) i (0; 1; 0). Smjer obilaska definiran je
redoslijedom toaka.
Rj.

13
2. Statiko elektrino polje

2.1 Osnovne veliine statikog elektrinog polja

Statiko elektrino polje uvjetovano je postojanjem raspodjele mirujuih elektrinih

naboja kao izvora polja u prostoru.
U Tablici 2.1. nalazi se podsjetnik vanijih veliina u statikom elektrinom polju i
njihovih iznosa ukoliko je rije o konstantama.
Oznaka Veliina
Mjerna jedinica
Dielektrinost vakuuma
8,854 1012 F/m
Relativna dielektrinost
Elektrini naboj
Linijska gustoa naboja
C/m
Povrinska gustoa naboja C/m2
Volumna gustoa naboja
C/m3
Jakost elektrinog polja
V/m
Gustoa elektrinog toka
C/m2
Elektrini kapacitet
Elektrini potencijal
Elektrini tok
Tablica 2.1. Vanije veliine u statikom elektrinom polju

Sljedee jednadbe i zakoni opisuju statiko elektrino polje u prostoru.
2.2 Coulombov zakon

Sila izmeu dva naboja proporcionalna je umnoku iznosa naboja, a obrnuto je
proporcionalna kvadratu udaljenosti izmeu dva naboja (slika 2.1).
Q2
Q1
R12
aR12
F12
Slika 2.1 Coulombov zakon
14
Sila kojom naboj Q1 djeluje na naboj Q2 odreena je u vakuumu jednadbom:

Pritom je
(2.1)
jedinini vektor usmjeren od naboja Q1 prema naboju Q2 .
2.3 Jakost elektrinog polja

Jakost elektrinog polja u toki prostora jednaka je sili na jedinini pozitivni naboj:
lim
(2.2)

Za tokasti naboj vrijedi:

(2.3)

Pritom je R udaljenost od naboja do toke u kojoj se rauna polje, dok je
vektor usmjeren od izvora polja, naboja, do toke u kojoj se rauna polje.
jedinini
Vrijedi princip superpozicije za statiko elektrino polje u linearnim, izotropnim i

homogenim sredstvima:

(2.4)

Elektrino polje volumne razdiobe naboja (slika 2.2) rauna se na sljedei nain:
dE
R
dQ

Slika 2.2 Elektrino polje volumne raspodjele naboja
Elektrino polje diferencijalnog dijela naboja dQ je:

4
Uz
elektrino polje volumne raspodjele naboja je:

1
(2.5)

15
Analogno za plonu raspodjelu naboja koristi se za izraun elektrinog polja izraz:

1
(2.6)

Za linijsku raspodjelu naboja se elektrino polje rauna prema:
1
(2.7)
2.4 Gaussov zakon

Tok vektora gustoe elektrinog toka D kroz bilo koju zatvorenu plohu S u slobodnom
prostoru jednak je naboju koji se nalazi unutar zatvorene plohe S.
U integralnoj formulaciji Gaussov se zakon moe zapisati u obliku:
(2.8)

Vektor je jedinini vektor normale na plohu S.
U diferencijalnom obliku Gaussov zakon glasi:
.

Koristei Gaussov integralni teorem za vektorsko polje A (jednadba 1.12):
(2.9)
uz uvjet neprekidnosti A, te postojanja i neprekidnosti i prvih derivacija vektorskog

polja A moemo Gaussov zakon formulirati i u obliku:
(2.10)
16
2.5 Elektrini tok i odnos vektora D i E

Tok vektora D ima izvor u pozitivnom naboju Q1, a ponor u negativnom naboju Q2 (slika
2.3). Smjer silnica elektrinog polja je od pozitivnog prema negativnom naboju.
Zatvorene krivulje u okolini naboja na slici 2.3 oznaavaju ekvipotencijalne plohe.

Slika 2.3 Silnice i ekvipotencijalne plohe za sustav dvaju tokastih naboja
Tok e vektora gustoe elektrinog toka kroz neku plohu S moe se izraunati izrazom:
(2.11)
D
S

Slika 2.4 Tok e dobiva se integracijom okomite komponente vektora D na plohu S
Jakost elektrinog polja E i vektor gustoe elektrinog toka D u linearnom, izotropnom i
homogenom (LIH) sredstvu permitivnosti povezani su izrazima:
(2.12)
2.6 Elektrini potencijal, rad i energija u statikom elektrinom polju

Neka se tokasti naboj q nalazi u prostoru u kojem postoji elektrino polje jakosti E.
Tada elektrino polje djeluje na naboj q silom iznosa:

kao na slici 2.5.
(2.13)
17
E
Fv
Fe

Slika 2.5 Tokasti naboj u vanjskom elektrinom polju

Naboj u ravnotei dri vanjska sila Fv jednakog iznosa kao i Fe , a suprotnog smjera.

Diferencijalni rad vanjske sile koji je potrebno uloiti u pomicanje naboja za udaljenost
dl jednak je:
Statiko elektrino polje je konzervativno polje. Integral
neovisan je o putu
integracije, krivulji c.
Iz tog slijedi da je integral jakosti elektrinog polja po bilo kojoj zatvorenoj konturi (slika
2.6) a i b jednak nuli.
0
(2.14)

a
T1
T2
b

Slika 2.6 Konzervativnost statikog elektrinog polja
Elektrini potencijal tokastog naboja Q, u toki T u blizini naboja je rad koji je potrebno
uloiti da se jedinini pozitivni naboj dovede iz beskonanosti u T.
1
4
Potencijal prostorne raspodjele naboja (Slika 2.7) u toki T odreen je jednadbom:
(2.15)
18
R
dQ

Slika 2.7 Potencijal prostorne raspodjele naboja
Jakost elektrinog polja E i skalarni potencijal povezani su jednadbom:
(2.16)

Elektrino polje jednako je negativnom gradijentu elektrinog potencijala, to znai da

smjer elektrinog polja odgovara smjeru opadanja elektrinog potencijala .
Energija statikog elektrinog polja skupine tokastih naboja moe se odrediti iz

jednadbe:
1
2
(2.17)
Pritom oznaava potencijal svih ostalih naboja na mjestu naboja i.

Ukoliko je rije o prostornoj distribuciji naboja energija se rauna integralom:
1
2
(2.18)

Energiju izraenu preko vektora E i D raunamo u LIH sredstvu prema izrazima:
1
2
1
2
1
2
(2.19)

U nelinearnom sredstvu:
1
2
(2.20)
19
2.7 Metoda odslikavanja na uzemljenoj vodljivoj plohi

Probleme koji ukljuuju tokaste naboje, linijske, plone ili volumne raspodjele naboja u
blizini uzemljenih vodljivih ploha mogue je rijeiti primjenom metode odslikavanja
(slika 2.8).
d
'
=0
a)
b)

Slika 2.8 Metoda odslikavanja za tokasti naboj
Sustav koji ine tokasti naboj Q1 i uzemljena ravnina =0 (slika 2.8 a), moe se
pojednostaviti kako je prikazano na slici 2.8 b) uvoenjem odslikanog naboja Q'2 kojim
je nadomjetena ravnina =0. Iznos odslikanog naboja Q'2 na uzemljenoj ravnini u
statikom elektrinom polju jednak je iznosu originalnog naboja Q1, a suprotnog je
predznaka.
Odslikani naboj nalazi se na jednakoj udaljenosti d od ravnine odslikavanja kao i

originalni naboj. Problem raunanja polja u okolini originalnog naboja Q1 (lijevi
poluprostor na slici 2.8 a) moemo jednostavno rijeiti superpozicijom doprinosa
originalnog i odslikanog naboja.
2.8 Uvjeti na granici dva materijala u statikom elektrinom polju

Na granici dvaju materijala razliitih svojstava (slika 2.9) za komponente vektora jakosti
elektrinog polja i gustoe elektrinog toka vrijedi:
Tangencijalne komponente jakosti elektrinog polja su jednake u oba sredstva:

(2.21)

Komponenta vektora gustoe elektrinog toka D okomita na granicu na granici se
mijenja za iznos gustoe slobodnog naboja na granici .
(2.22)
20
2
n12
1

Slika 2.9 Uvjeti na granici
2.9 Konvencija o oznaavanju

r radijvektor toke u kojoj raunamo polje
r' radijvektor diferencijalnog elementa izvora
R vektor udaljenosti toke promatranja r od diferencijalnog elementa izvora r' tako da
vrijedi R = r r'
2.10 Rijeeni primjeri

Primjer 2.1 Odredite elektrino polje tapa duljine 1m prema slici, nabijenog linijskim
nabojem gustoe 1nC/m u toki T (r=0,25m; z=0,25m).
r
dE
R
z'
T(r,,z)
dz'
Slika 2.10 Polje u okolini nabijenog tapa

Radi jednostavnosti u raunu koristimo cilindrini koordinatni sustav (r; ; z), jer je i
tap cilindrine geometrije. Neka je L duljina tapa.
U cilindrinom koordinatnom sustavu radijvektor diferencijalnog elementa izvora je:
,
radijvektor toke u kojoj raunamo polje je:
21
i vrijedi:

| |
,
Elektrino polje raunamo prema izrazu:
Sreivanjem prethodnog izraza dobivamo po smjerovima:

,
Konano:
2
2
1 m,
0,25 m,
0,25 m,
nC

m
V
59,53
m
0,25 m,
nC

m
V
14,05
m
4
2
2
1 m,
0,25 m,
22
Primjer 2.2 Kruni prsten zanemarivog poprenog presjeka, radijusa 2m, prema slici,
nabijen je nabojem linijske gustoe =1nC/m. Odredite jakost elektrinog polja u
toki T (0; 1m) na osi prstena.
z
T(0; z)
R
r0

Slika 2.11. Kruni prsten nabijen nabojem gustoe
Radijvektor diferencijalnog elementa izvora je:
,
Radijvektor toke u kojoj raunamo polje je:
,
i vrijedi:

| |
,
,
,
Elektrino polje je:
1
Rastavimo li elektrino polje po komponentama na Er i Ez:

jer je npr. pretvorbom u Kartezijev koordinatni sustav evidentno (slika 2.12):

cos
sin
23
y
sin() ar
cos()

Slika 2.12. Rastavljanje jedininog vektora ar na ax i ay
Integral i sinusne i kosinusne funkcije u intervalu argumenta [0,2] jednak je nuli.
Jakost elektrinog polja u aksijalnom je smjeru:
4
2 m,
1 m,
nC
m
V
10,1
m
Primjer 2.3 Kruni disk radijusa 1m prema slici nabijen je nabojem povrinske gustoe
=2
. Odredite jakost elektrinog polja u toki T(0; 2m) na osi prstena.

z
T(0; z)
R
r0
dr
r
r'
dr'

Slika 2.12. Disk nabijen nabojem gustoe
Disk se sastoji od diferencijalnih prstena debljine dr'. Elektrino polje na osi prstena
rijeeno je u Primjeru 2.2 i postoji samo u aksijalnom smjeru, pa je rezultat:

potrebno integrirati po radijusu diska kako bi se izraunalo ukupno elektrino polje

diska.
Gustoa naboja dio je povrinske gustoe naboja koji se nalazi na prstenu debljine dr.

24
Elektrino polje diska je:
2
1m,
2
nC
,z
m
2m
V
11,9
m

Primjer 2.4 Odredite jakost elektrinog polja u okolini sfere radijusa R unutar koje se
nalazi naboj Q jednoliko rasporeen po volumenu.
Primjenom Gaussovog zakona moe se rijeiti ovakav problem:
Za Gaussovu plohu i problem prema slici 2.13 vrijedi:
ploha radijusa r okruuje ukupan naboj Q u sferi radijusa R,

problem je centralno simetrian i jakost elektrinog polja E ima iskljuivo
radijalan smjer,
iznos jakosti elektrinog polja je jednak u svakoj toki Gaussove plohe radijusa r.

Slika 2.13 Naboj unutar sfere radijusa R
Vrijedi:
4
4
sin
25
Polje izvan sfere identino je situaciji u kojoj je cijeli naboj koncentriran u sreditu sfere,
dakle jednako je kao u sluaju tokastog naboja istog iznosa Q u sreditu sfere.
Primjer 2.5 Unutar dugakog cilindra radijusa R nalazi se naboj prostorne gustoe
koja se s udaljenosti od osi cilindra mijenja po zakonu
, pri emu je k
konstanta. Odredite jakost elektrinog polja unutar cilindra.
Gaussova ploha radijusa r prikazana je na slici 2.14 crtkanom linijom. Naboj Q' unutar
Gaussove plohe je:
Kako bismo odredili jakost elektrinog polja unutar cilindra potrebno je izraunati naboj
Q'. Integracijom funkcije gustoe naboja po volumenu odreenom Gaussovom plohom
dobije se Q':
R
r

Slika 2.14 Naboj volumne gustoe unutar cilindra radijusa R
Jakost elektrinog polja zbog osne simetrije ima samo radijalni smjer i jednaka je po
iznosu u svim tokama na udaljenosti r od osi :
2
2
2
3

26
Primjer 2.6 Odredite kapacitet dviju koncentrinih sfernih ljuski radijusa R1 i R2.
Neka je na unutranjoj ljusci naboj +Q, a na vanjskoj naboj Q. Jakost elektrinog polja
izmeu dviju ljuski jednaka je kao za tokasti naboj:

Da bismo odredili kapacitet potrebno je odrediti napon izmeu dviju ljuski:
Konano kapacitet treba odrediti koritenjem izraza:

4
1

Primjer 2.7 Dva se tokasta naboja Q1 = 1nC i Q2 = 2nC nalaze u tokama T1 (1m; 0; 2m)
i T2(2m; 0; 1m) iznad uzemljene vodljive plohe postavljene u ravninu z=0, prema slici.
Odredite omjer potencijala u tokama A (2m; 3m; 5m) i B(3m; 0; 0,5m).
z
Q1
Q2
=0
x
Q2'
Q1'
Slika 2.15 Odslikavanje tokastih naboja

Naboji Q1 i Q2 se prema slici 2.15 odslikavaju u Q1' i Q2' koji se nalaze na istoj udaljenosti
od ravnine z =0 i suprotnog su predznaka:
Q1'(1m; 0; 2m)=1 nC,
Q2'(2m; 0; 1m)=2 nC,

27
Ukupni potencijal u tokama A i B zbroj je doprinosa originalnih i odslikanih naboja.

Radijvektori naboja i toaka A i B su:
2
2
0,5

Potencijal toke A moe se dobiti koristei princip superpozicije i izraz za potencijal
tokastog naboja
:
1
1,81 V
4
Potencijal toke B je:
1
6,89 V
4
Omjer potencijala je:
0,26

Primjer 2.8 Odredite jakost elektrinog polja u toki A za geometriju iz Primjera 2.7.
Elektrino polje raunamo prema:
4
Koristei izraze za radijvektore iz Primjera 2.7 vrijedi:
28
1
4

0,09
0,52
V

m
0,40
V
0,66
m
Primjer 2.9 Neka je u prostoru zadano elektrino polje:
V

m
Odredite rad elektrine sile koji se obavi pri pomicanju jedininog pozitivnog naboja iz
toke (0; 0; 0) do toke (1m; 1m; 0) po parabolinoj putanji
,
0.
Diferencijalni dio puta dl jednak je:

Potrebno je od toke (0; 0; 0) do toke (1m; 1m; 0) izraunati krivuljni integral:
Vrijedi:
Rad pri premjetanju naboja iz toke 0; 0; 0 u toku (1m; 1m; 0) je:

, ,
, ,
, ,
8 10
2
, ,
2
4
29
Primjer 2.10 Neka se u sreditu sferne dielektrine ljuske unutranjeg radijusa R1 i

vanjskog radijusa R2 nalazi tokasti naboj iznosa q=3nC. Odredite vektor polarizacije
P u dielektriku relativne dielektrinosti
2,2.
R1
R2

Slika 2.16 Tokasti naboj unutar dielektrine ljuske
Elektrina polarizacija u dielektriku dobiva se iz jednadbe:

Jakost elektrinog polja E i vektor gustoe elektrinog toka D u dielektriku su za
centralno simetrini sluaj odreeni u primjeru 2.4:
,
4
4
1,3 10.
2.11 Zadaci za vjebu

2.1 Dva beskonano duga linijska naboja s jednoliko raspodijeljenom gustoom iznosa
2nC/m lee u ravnini x=0 paralelno s osi z, na lokacijama y1=+3m i y2=3m.
Odredite jakost elektrinog polja toki (5m; 0; 10m).
Rj. 10,57 V/m
2.2 Naboj plone gustoe =5104r1 [C/m2 ] rasporeen je na krunom disku radijusa
5m. Odredite jakost elektrinog polja na osi diska u toki udaljenoj 4m od ravnine
na kojoj lei disk.
Rj. 5,51 MV/m

30
2.3 Odredite elektrini tok kroz sferu radijusa 3m, ako ona obuhvaa naboj gustoe
=5sin2()r2 [C/m3], koji se nalazi izmeu dvije koncentrine sfere radijusa R1=1m
i R2=2m.
Rj. 31,42 C

2.4 Ukupni naboj 30nC rasporeen je jednoliko po disku radijusa 1m. Odredite
potencijal u toki na osi diska 2m udaljenoj od ravnine diska.
Rj. 127,03 V
2.5 Na tokasti naboj iznosa q1=300nC, koji se nalazi u toki (1m; 1m; 3m), djeluje sila
F=8ax8ay4az [mN], uzrokovana nabojem q2 u toki (3m; 3m; 2m). Odredite q2.
Rj. 40,05 C
2.6 Naboj jednolike gustoe 0,3 nC/m2 rasporeen je po ravnini zadanoj jednadbom
2x3y+z = 6 [m]. Odredite x komponentu jakosti elektrinog polja u ishoditu.
Rj. 9,05 V/m

2.7 Za zadani vektor gustoe elektrinog toka D=10x3 ax Cm2 odredite elektrini tok
koji prolazi povrinom 2m2 okomitom na x os, na x = 2m.
Rj. 160 C

2.8 U cilindrinom koordinatnom sustavu jakost elektrinog polja zadana je u obliku
E=5r2 ar V/m za 0 < r 2m i E=2.5r1 ar V/m za r > 2m. Odredite razliku
potencijala UAB izmeu toaka A(1m; 0; 0) i B(4m; 0; 0), pri emu je toka zadana u
obliku (r; ; z).
Rj. 4,23 V
2.9 Osam jednakih naboja iznosa 100nC svaki, postavljeno je na krunicu radijusa 5m
tako da su svi meusobno jednako udaljeni. Odredite silu na naboj iznosa 20nC,
smjeten u toki na osi krunice, koji je od ravnine krunice udaljen 2m.
Rj. 1,84 N

2.10 Linijski naboj gustoe 5nCm1 lei na x osi. Odredite y komponentu vektora gustoe
elektrinog toka u toki (3m; 3m; 1m).
Rj. 0,239 nCm2
2.11 etiri jednaka naboja iznosa Q=20nC svaki, nalaze se u tokama (4m; 0; 0), (4m; 0;
0), (0; 4m; 0) i (0; 4m; 0). Odredite iznos sile na naboj iznosa 100nC smjeten u
toki (0; 0; 3m).
Rj. 1,73 N

31
2.12 Naboj linijske gustoe 30 nC/m rasporeen je po z osi od z = 8 m do i od z=8m

do +. Odredite jakost elektrinog polja u toki (3m; 0; 0).
Rj.11,45 V/m

2.13 Naboj linijske gustoe 1nCm1 je jednoliko rasporeen po rubovima kvadrata koji
je zadan vrhovima (3m; 3m; 0), (3m; 3m; 0), (3m; 3m; 0), (3m; 3m; 0). Odredite
potencijal u toki (0; 0; 5m).
Rj. 35,53 V

2.14 Naboj plone gustoe =109cos2 C/m2 rasporeen je po krunom disku radijusa
4m. Odredite jakost elektrinog polja u toki na osi diska udaljenoj od diska 2m.
Rj.15,61 V/m
2.15 U sfernom koordinatnom sustavu postoji polje E=16r2ar V/m. Odredite napon UAB
izmeu toaka A (2m; ; /2) i B (4m; 0; ) , pri emu su toke zadane kao (r; ; ).
Rj. 4 V
2.16 Tri naboja iznosa 10nC svaki nalaze se u tokama (0; 0; 0), (1m; 0; 0) i (1m;1m;
1m). Odredite iznos sile na naboj q2= 20nC smjeten u toki (0; 0; 1m).
Rj. 2,82 N

2.17 Linijski naboj jednoliko je rasporeen po pravcu i lei na x osi Kartezijevog
koordinatnog sustava. Odredite postotni dio elektrinog toka koji prolazi dijelom
ravnine y=6m za 1m z 1m.
Rj. 5,26%

2.18 Tokasti naboj iznosa 18nC smjeten je u ishodite sfernog koordinatnog sustava.
Odredite tok koji prolazi povrinom 4m2 koncentrine sfere radijusa 3m.
Rj. 2 nC

2.19 Naboj plone gustoe =3(x2+y2+1)3/2 [nC/m2] rasporeen je po pravokutniku
2 x 2, 2 y 2 [m] u ravnini z=0. Odredite jakost elektrinog polja u toki (0; 0;
1m).
Rj. 431,41 V/m

2.20 Za zadanu funkciju linijske gustoe naboja (x,y,z)=x+3yz [C/m], odredite ukupni
naboj na duini od (2m; 1m; 2m) do (4m; 4m; 5m).
Rj. 32,8C

2.21 Linijski naboj gustoe 0,1 C/m paralelan je s osi z i prolazi tokom (3m; 3m; 0).
Odredite jakost elektrinog polja u toki (3m, 0, 5m).
Rj. 240ax+120ay V/m
32
2.22 Ravnina y=2m nabijena je nabojem povrinske gustoe (1/(100)) [C/m2].

Odredite jakost elektrinog polja u prostoru.
Rj. E = 180 ay V/m ; y > 2m
E =180 ay V/m; y < 2m.

2.23 Beskonano dugi linijski naboj konstantne linijske gustoe lei u z osi. Odredite
divergenciju jakosti elektrinog polja u toki (1; 1; 1).
Rj. 0

2.24 Dva tokasta naboja Qa=40 nC i Qb=20nC razmaknuta su na udaljenost od 25cm u
slobodnom prostoru. Odredite jakost elektrinog polja u toki koja je za 15 cm
udaljena od Qa, a za 20 cm udaljena od Qb.
Rj. 16,62 kV/m

2.25 Unutar sfere radijusa 1m nalazi se naboj gustoe (r)=1r3. Odredite jakost
elektrinog polja za r = 3m.
Rj.

2.26 Vektor gustoe elektrinog toka zadan je jednadbom u sfernom koordinatnom
sustavu:
Rj.

5
0
. Odredite gustou naboja u prostoru.
2

2
2.27 Unutar sfere radijusa 5m nalazi se naboj gustoe
2,4 5
2r
C
m3
. Odredite
gustou elektrinog toka na udaljenosti 10m od centra sfere.

Rj. 2,5 C/m2.

2.28 Optiko vlakno nabijeno je nabojem linijske gustoe | | nC/m. Ukoliko je segment
nabijenog optikog vlakna postavljen izmeu (2m; 0; 0) i (2m; 0; 0) u
Kartezijevom koordinatnom sustavu, odredite potencijal u toki T (0; 2m; 0).
Rj. 14,89 V

2.29 Odredite jakost elektrinog polja u toki T iz zadatka 2.28.
Rj. 5,26 V/m.

2.30 Elektrino je polje zadano izrazom
V
m
pomicanje jedininog pozitivnog naboja po krivulji

toke (4m; 1m).
Rj. 22 eV
. Odredite rad potreban za

4 od toke (2m; 2m) do

33
2.31 uplja sfera nabijena je nabojem gustoe . Odredite jakost elektrinog polja na
udaljenosti r > R od sfere, pri emu je R radijus sfere.
2
Rj.

2.32 Odredite raspodjelu potencijala za sferu iz zadatka 2.31.
2
Rj.

2.33 Beskonano dugaki cilindar radijusa 1m ispunjen je nabojem gustoe . Ako je
potencijal na povrini cilindra 0 = 1V, odredite raspodjelu potencijala unutar
cilindra.
2
Rj.
1
1

4

2.34 Naboj linijske gustoe 5 C/m lei na z osi cilindrinog koordinatnog sustava.
Odredite razliku potencijala izmeu toaka A (1 m; ; 4 m) i B (3m; ; 4 m).

Rj. UBA =98,74 kV

2.35 Za zadanu funkciju potencijala
V u slobodnom prostoru odredite
energiju pohranjenu u kocki 0
, ,
1m.

Rj.

2.36 Elektrino polje izmeu dva suosna cilindrina vodia radijusa R1=1 cm i R2=3 cm
105
zadano je izrazom
V
m
. Odredite energiju pohranjenu u 1m duine
vodia.
Rj. 0,3 J

2.37 U prostoru je jakost elektrinog polja zadana u cilindrinom koordinatnom sustavu
jednadbom
0
,0
Rj. 1,24 10
. Odredite energiju pohranjenu u volumenu odreenom s
3 .
3

2.38 Za zadanu funkciju potencijala
3 2 4 2 V u slobodnom prostoru odredite
energiju pohranjenu u dijelu prostora 1
, ,
3m.

Rj. 15,3 nJ

2
5 [V/m] u materijalu (1),
2.39 Uz zadano elektrino polje
dielektrinosti 1 2, koji se nalazi u prostoru z > 0, odredite jakost elektrinog
polja u materijalu 2, u prostoru z < 0, dielektrinosti 2 5.

Rj.
2
2 [V/m]
34
2.40 Odredite kuteve 1 i 2 koje vektori iz zadatka 2.39. i zatvaraju s ravninom

xy.

Rj. 1 65,9; 2 41,8

2.41 Odredite polarizaciju P u dielektriku relativne dielektrinosti
3,2 ako je iznos
vektora elektrine indukcije

Rj.
C
m2
1,375 10
2 10
C
m2

2.42 Granica dielektrika i slobodnog prostora odreena je jednadbom 3x +2y +3z = 12.
3,
Ako je u podruju u kojem se nalazi ishodite relativne dielektrinosti
zadana jakost elektrinog polja
2
2 [V/m], odredite jakost elektrinog
polja u slobodnom prostoru.

Rj.
5,27
2,18
5,27 [V/m]

2.43 Granica dva dielektrika dana je jednadbom 3x + z =5. Na strani u kojoj se nalazi
10 7 [C/m2] i 1 4,3, dok je za
ishodite je elektrina indukcija
drugi dielektrik 2 1,8. Odredite iznos vektora .

Rj. 2 1,3 10 7 [C/m2]

2.44 Ploe kondenzatora su u cilindrinom koordinatnom sustavu zadane s r1
2
i 0
Z. Ako je kut izmeu ploa
5, a relativna dielektrinost odredite
kapacitet kondenzatora.

Rj.
ln
2
1

2.45 Cilindrini kondenzator sadri dva dielektrika 1 1,3 i 2 3,7 od kojih svaki
zauzima polovicu volumena izmeu ploa kondenzatora kao na slici. Ukoliko je
potrebno zamijeniti dielektrike samo jednim nadomjesnim dielektrikom tako da
kapacitet ostane jednak, odredite relativnu dielektrinost nadomjesnog dielektrika.

Rj.
2,5
35
2.46 Odredite funkciju potencijala za prostor izmeu dva suosna metalna cilindra,
unutranjeg radijusa 1mm, na potencijalu u= 0, i vanjskog radijusa 20 mm, koji je
na potencijalu v= 150V.
3,3 ln(r) + 23 [V]
Rj.

2.47 Odredite jakost elektrinog polja za zadatak 2.46.
Rj.

2.48 Za kuglasti kondenzator zadani su unutranji radijus 20 cm, na potencijalu u= 0, i
vanjski radijus 2 m, koji je na potencijalu v= 100V. Odredite funkciju potencijala u
prostoru izmeu elektroda.
,
Rj.
111,11 V

2.49 Odredite elektrinu indukciju u prostoru izmeu elektroda prema zadatku 2.48.
Rj.
10
m2

2.50 Vodljive ravnine zadane su u cilindrinom koordinatnom sustavu s = 0, na kojoj
je potencijal 0 V i = 10 na kojoj je potencijal 100V. Ukoliko je u prostoru izmeu
ravnina relativna dielektrinost
2, odredite elektrinu indukciju u prostoru
izmeu ravnina.
Rj.
nC
m2

2.51 Dva suosna metalna cilindra nalaze se u slobodnom prostoru. Radijus unutranjeg
vodia, koji je uzemljen je 5mm, a vanjskog vodia, koji je na potencijalu 0 je 30
mm. Ako je jakost elektrinog polja
4 103
na udaljenosti 15mm od
osi, odredite 0.
Rj. 0 = 107,5 V

2.52 Odredite gustou naboja na vanjskom vodiu za zadatak 2.51.
Rj. = 17,7 nC/m2

2.53 Dvoslojni kuglasti kondenzator radijusa unutranje elektrode R1 = 8cm i radijusa

vanjske elektrode R3 = 24cm, prikazan je slikom. Unutranja elektroda nabijena je
nabojem +Q, a vanjska nabojem Q. U prostoru izmeu elektroda za 8cm
16 cm, nalazi se dielektrik relativne dielektrinosti
4, a u prostoru
16cm
24 cm nalazi se zrak. Zadano je Q=15 nC.
a) Odredite jakost elektrinog polja na udaljenosti 14cm od ishodita.
Rj. 1720 V/m

36
R3
R2
R1
b) Odredite jakost elektrinog polja na udaljenosti 18 cm od ishodita.

Rj. 4161 V/m
c) Odredite vektor polarizacije P na vanjskoj povrini dielektrika.

Rj. 35 nC/m2

d) Odredite ukupni polarizirani naboj na vanjskoj povrini dielektrika.
Rj. 11,3 nC.

2.54 Tokasti i linijski naboji nalaze se iznad beskonano velike metalne plohe na
potencijalu
0V prema slici. Zadano je h=3m, Q1=20nC, Q2=40nC, 1=45 nC/m i
2=10 nC/m.

h Q1
h
h
0,5 h
Q2
2h
a) Odredite jakost elektrinog polja u toki A.

Rj. 498 V/m

b) Odredite jakost elektrinog polja u toki B.
Rj. 221 V/m

c) Odredite potencijal toke C koja se nalazi na polovini udaljenosti od toke
B do naboja Q1.
Rj. 334 V
d) Odredite iznos rada koji je potrebno napraviti za pomicanje tokastog
naboja Q=15 pC od toke A do toke C.
Rj. 5 nJ
37
2.55 U prostoru je u Kartezijevom koordinatnom sustavu zadana jakost elektrinog

polja
jednadbom
cos cos
sin sin
.
Konstanta
2 rad/m.
a) Odredite jakost elektrinog polja u toki (1; 2; 3).

Rj. 740 mV/m

b) Odredite gustou slobodnog naboja u toki (1; 2; 4).
Rj. 21 pC/m3
c) Odredite tok vektora elektrine indukcije D kroz kocku odreenu

koordinatama prostorne dijagonale (1; 1; 1) i (3; 3; 3).

Rj. 29 pC
d) Odredite
u toki (2; 1; 2).
Rj. 0
2.56 Granica dva dielektrika relativne dielektrinosti r1=3 i r2=2 zadana je jednadbom
2x + 4y + z =17. Dio prostora koji sadri ishodite je relativne dielektrinosti r1.

Jakost elektrinog polja u prostoru 1 je
2
1
2 [V/m].
a)

b)

Odredite vektor elektrine indukcije u sredstvu 2 u smjeru x, D2x.

Rj. 40,5 pC/m2
Odredite vektor elektrine indukcije u sredstvu 2 u smjeru y, D2y.
Rj. 27,8 pC/m2
c) Odredite vektor elektrine indukcije u sredstvu 2 u smjeru z, D2z.

Rj. 32,9 pC/m2

d) Odredite napon UAB izmeu toaka A (0,0,0) i B (1,0,0).

Rj. 2V
2.57 Cilindrini kondenzator s dva sloja dielektrika prikazan je slikom. U prostoru
3 se gustoa naboja mijenja prema izrazu:
1
4
81
1
1
C
2 m3
38
Vanjska je metalna elektroda uzemljena. Zadano je r1=4, r2=2, R1=1 cm, R2=3cm,
R3=4.5cm, R4=5cm, R5=10cm, R6=20cm.
a) Odredite jakost elektrinog polja u prostoru dielektrinosti r1 na
udaljenosti 9 cm od osi kondenzatora.

R4
R5
R3
R6
2 1
R2
Vanjska metalna elektroda
0 0 0 R
1
Unutranja metalna elektroda
Rj. 1550 kV/m

b) Odredite vektor polarizacije u prostoru dielektrinosti r2 na udaljenosti
12 cm od osi kondenzatora.
Rj. 20,6 C/m2

c) Odredite energiju po jedinici duljine kondenzatora odreenog s

unutranjom i vanjskom metalnom elektrodom, te slojevima dielektrika 1
i 2.
Rj. 4,5 J/m

d) Odredite kapacitet po jedinici duljine kondenzatora odreenog s
unutranjom i vanjskom metalnom elektrodom, te slojevima dielektrika 1
i 2.
Rj. 107 pF/m
2.58 Izmeu sfernih ljuski polumjera R1 i R2 nalazi se naboj volumne gustoe odreene
jednadbom:
0

1
C
2 m3
Zadano je r1=4, r2=2, R1=1 cm, R2=3cm, R3=4.5cm, R4=10cm, R5=14cm.

a) Odredite jakost elektrinog polja u toki udaljenoj za 2cm od sredita
sfere.

Rj. 648,4 V/m

39
b) Odredite iznos elektrine indukcije u toki udaljenoj za 4cm od sredita

sfere.
Rj. 5,3 nC/m2

c) Odredite iznos elektrine polarizacije u toki udaljenoj za 13cm od
sredita sfere.
Rj. 251 pC/m2

d) Odredite energiju pohranjenu u elektrostatskom polju u dijelu volumena
izmeu R2 i R3.
Rj. 0,57 nJ
2.59 Na udaljenosti d=1m od uzemljene metalne ravnine nalazi se prsten zanemarivog
poprenog presjeka, polumjera r=0,5m nabijen nabojem =17 nC/m prema slici.
A
r
B

a) Odredite iznos jakosti elektrinog polja u toki A u sreditu prstena.
Rj. 109,6 V/m

b) Odredite iznos jakosti elektrinog polja u toki B na osi prstena na
udaljenosti 0,5m od ravnine.
Rj. 861 V/m

c) Odredite iznos rada koji je potrebno utroiti da se proton iz beskonanosti
dovede u toku A.
Rj. 1,161016 J
2.60 U cilindrinom koordinatnom sustavu raspodjela naboja u slobodnom prostoru
zadana je s:
0

1
1
0,5m
0,5m
1m
2m
1m
C
m3
Toka referentnog potencijala nalazi se na polumjeru 10m,
10m
0.
a) Odredite potencijal u toki (3m; 0; 0)

Rj. 272 V
40
b) Odredite jakost elektrinog polja u toki (1,4m; 0; 0).

Rj. 144,1 V/m

c) Odredite jakost elektrinog polja u toki (0,7m; 0; 0).
Rj. 158,1 V/m

d) Odredite potencijal u ishoditu (0; 0; 0).
Rj. 574,7 V
2.61 Pozitivni tokasti naboj Q mase m= 1012 kg upada poetnom brzinom

prema slici u podruje izmeu ploa ploastog kondenzatora unutar kojeg vlada
homogeno elektrino polje iznosa
2 . Zadano je: d=0,01m, h=0,2m, Q=1nC.
Gravitacijsku silu zanemariti.

E
h x
Q
v
d
a) Odredite iznos brzine na izlazu iz kondenzatora.

Rj. 19 m/s

b) Odredite minimalnu koordinatu u smjeru osi y, ymin koju e dosei naboj.
Rj. 0,25mm

c) Odredite trenutak u kojem je dosegnuta minimalna koordinata y = ymin.
Rj. 0,5ms

d) Odredite y koordinatu naboja pri izlazu iz kondenzatora ymin.
Rj. 9cm

41
3. Magnetostatika
3.1 Osnovne veliine statikog magnetskog polja
Izvori statikog magnetskog polja su struje nepromjenjive u vremenu i permanentni
magneti. U Tablici 3.1 nalazi se podsjetnik vanijih veliina u statikom magnetskom
polju i njihovih iznosa ukoliko je rije o konstantama.
Oznaka Veliina
Mjerna jedinica
Permeabilnost vakuuma
4107 H/m
Relativna permeabilnost
Elektrina provodnost
S/m
Jakost struje
Plona gustoa struje
A/m
Gustoa struje
A/m2
Elektrini otpor
Jakost magnetskog polja
A/m
Magnetska indukcija
Induktivitet
Meuinduktivitet
Vektorski magnetski potencijal V
Magnetski tok
Tm2
Magnetski otpor
A/(Vs)
Napon
Tablica3.1Vanijeveliineustatikommagnetskompolju
3.2 BiotSavartov zakon
Diferencijalni dio jakosti magnetskog polja dH, rezultat je djelovanja diferencijalnog
dijela strujnice koji je udaljen za udaljenost R od toke u kojoj se rauna jakost
magnetskog polja. Jakost magnetskog polja opada s kvadratom udaljenosti od elementa
strujnice, a smjer je magnetskog polja odreen vektorskim produktom
(Slika 3.1)

42
dH
R
Idl

Slika 3.1 Smjer diferencijalnog dijela jakosti magnetskog polja uslijed strujnog elementa
I dl.
Iznos diferencijalnog dijela jakosti magnetskog polja dH, uslijed djelovanja
diferencijalnog dijela strujnice na udaljenosti R odreen je BiotSavartovim
zakonom:
| |
A

m
(3.2)

Smjer djelovanja magnetskog polja odreen je vektorskim produktom (Slika 3.2).
Obuhvatimo li prstima desne ruke vodi kroz koji protjee struja, tako da palac pokazuje
smjer struje, prsti nam pokazuju smjer polja.
dH
Slika 3.2 Pravilo desne ruke za odreivanje smjera magnetskog polja

43
3.3 Ampereov zakon

Linijski integral tangencijalne komponente magnetskog polja po zatvorenoj krivulji c
jednak je ukupnoj struji koja protjee povrinom unutar krivulje c.
(3.2)

Predznak struje odreen je pravilom desne ruke, analogno kao kod BiotSavartovog
zakona. Krivulju obilaska c obuhvatimo desnom rukom tako da palac pokazuje smjer
obilaska. Smjer prstiju daje nam pozitivan smjer struje I (slika 3.3).
c
+I

Slika 3.3 Pravilo desne ruke za odreivanje smjera struje kod Ampereovog krunog
zakona
Primjenom Stokesovog teorema na izraz za Ampereov kruni zakon uz koritenje
jednadbe:
(3.3)

mogue je povezati magnetsko polje H i gustou struje J.
Pri tome J oznaava vektor gustoe struje po plohi S obrubljenoj krivuljom c (slika 3.3), a
n jedinini vektor normale na S, odreen pravilom desne ruke (iz ravnine crtanja prema
slici 3.3).

(3.4)
44
3.4 Magnetski tok

Magnetski je tok
odreen integralom okomite komponente vektora gustoe
magnetskog toka B na plohu integracije S.
Wb
(3.5)
Gustoa magnetskog toka ili magnetska indukcija B, s jakosti magnetskog polja H u

vakuumu je povezana preko konstante permeabilnosti vakuuma :
[T]

U linearnim, izotropnim i homogenim materijalima vrijedi:
(3.6)
(3.7)

Permeabilnost materijala odreena je jednadbom:
.

Pri tom je relativna permeabilnost skalarna bezdimenzionalna konstanta.
(3.8)
3.5 Gaussov zakon u magnetskom polju

Integral gustoe magnetskog toka B po zatvorenoj plohi S jednak je nuli. Silnice
magnetskog polja su zatvorene krivulje i nije mogue izolirati magnetski monopolni
izvor koji bi odgovarao pozitivnom i negativnom naboju kao izvoru i ponoru kod
elektrinog polja. Broj silnica koje ulaze u zatvorenu plohu jednak je broju silnica koje
izlaze iz plohe (slika 3.4).
(3.9)
Slika 3.4 Gaussov zakon u magnetskom polju

45
Diferencijalni oblik Gaussovog zakona je:
(3.10)
3.6 Uvjeti na granici dva magnetska materijala

Na granici dva sredstva permeabilnosti 1 i 2, definirana je okomica na granicu n12
prema slici 3.5. U sredstvu 1 magnetska indukcija ima iznos B1, a u sredstvu 2 magnetska
indukcija ima iznos B2.
B2t
B2n
B2
n12
B1n
B1
B1t
Slika 3.5 Uvjeti na granici dva materijala u magnetskom polju

Za komponente magnetske indukcije okomite na granicu vrijedi:

0,

odnosno jednostavnije pisano:
(3.11)
.
Za komponente jakosti magnetskog polja tangencijalne na granicu vrijedi:
(3.12)
(3.13)
Veliina K oznaava strujni oblog slobodnih struja na granici.
3.7 Magnetski krugovi

Feromagnetski materijal je za magnetsko polje bitno bolji vodi nego slobodni prostor.
Pristup rjeavanju nekih problema u magnetskim poljima znaajno je olakan
primjenom analogije s elektrinim krugovima. Ukoliko uvedemo pojednostavljenje da je
u krugu prema slici 3.6 srednji iznos magnetskog toka jednak umnoku srednje
magnetske indukcije Bsr i prosjene povrine Ssr:
(3.14)

46
i primijenimo Ampereov kruni zakon za srednju jakost magnetskog polja Hsr du

srednje duljine kruga lsr, uz uzbudu NI vrijedi:
(3.15)
Ssr
I
Bsr
NI
lsr

Slika 3.6 Jednostavni magnetski krug
Magnetski je otpor odreen s:
1
(3.16)

Za serijski magnetski krug prema slici 3.7 vrijedit e tako analogija s elektrinim krugom
prikazanim na slici.

Slika 3.7 Analogija magnetskog i strujnog kruga
Za serijski krug prema slici 3.7 vrijedi:
1.

Magnetski tok je u svakom dijelu kruga isti:

47
2.
Ampereov kruni zakon primjeni se po segmentima:

Poveznica jakosti magnetskog polja i magnetske indukcije u materijalu je BH krivulja

materijala koja moe biti zadana tabelarno ili slikom.
1,8
1,6
1,4
B[T]
1,2
1
0,8
0,6
0,4
0,2
0
250
500
750
1000
2000
3000
4000
5000
H[A/m]
Slika 3.8 Po segmentima linearizirana BH krivulja za elik
3.8 Vektorski magnetski potencijal

Vektorski magnetski potencijal A vezan je s magnetskom indukcijom B diferencijalnom
jednadbom:

Uz propisivanje divergencije vektorskog magnetskog potencijala:
(3.17)
0
za statiko magnetsko polje dobije se jednadba potencijala:
(3.18)
(3.19)
Na granici dvaju sredstava razliitih permeabilnosti vektorski magnetski potencijal se ne

mijenja:
(3.20)
U integralnom obliku je vektorski magnetski potencijal A prostorne struje plone

gustoe J u toki odreenoj radijvektorom r:
(3.21)
48
Pritom je R udaljenost od toke r u kojoj se rauna potencijal do toke u kojoj se nalazi

strujni element r'.
| | |
|
Ukoliko je struja pribliena strujnicom po konturi c, vektorski je potencijal odreen s:
(3.22)
Pri tome je smjer diferencijalnog elementa konture dl odreen smjerom struje.
3.9 Sile u statikom magnetskom polju

Pretpostavimo da u dijelu prostora postoji homogeno magnetsko polje B i da se u tom
dijelu nalazi ravni vodi duljine l, kojim protjee struja I, prema slici 3.9. Sila F kojom
magnetsko polje djeluje na vodi odreena je jednadbom:
(3.23)

Vektor l u gornjoj jednadbi ima smjer odreen smjerom struje, a iznos odreen
duljinom vodia l.
Slika 3.9 Sila na vodi u magnetskom polju

Ukoliko polje u dijelu prostora nije homogeno ili vodi nije ravnog oblika potrebno je
primijeniti integralnu jednadbu po konturi vodia:

(3.24)
Ukoliko je u vodiu u magnetskom polju indukcije B zadana struja plone gustoe J sila
na vodi rauna se integracijom:
(3.25)
po volumenu V vodia.

49
Sila se moe raunati i iz energije statikog magnetskog polja.

U izoliranim linearnim sustavima, u kojima je magnetski tok nepromjenjiv, sila u
smjeru puta s je:
1
1
(3.26)

2
U neizoliranim linearnim sustavima, u kojima su struje nepromjenjive, sila u smjeru
puta s je:
1
(3.27)

2
Ukoliko u linearnim izoliranim sustavima postoje dva kruga sila izmeu krugova je:
(3.28)
pri emu je
magnetski tok petlje 1 obuhvaen petljom 2, a
obuhvaen petljom 1.
magnetski tok petlje 2
U neizoliranim linearnim sustavima sila je izmeu dviju petlji kroz koje teku struje:

(3.29)
3.10 Energija statikog magnetskog polja

Ukoliko u prostoru postoji n strujnih petlji kojima protjeu struje energija interakcije
petlji pohranjena u magnetskom polju sustava rauna se prema:
1
2
(3.30)
je ukupni tok, odnosno zbroj doprinosa toku svih petlji osim ite petlje, koji je
obuhvaen itom petljom.
Ukupna energija, koja sadri i energiju interakcije i vlastitu energiju, moe se u
linearnim sustavima odrediti integracijom umnoka gustoe struje J i vektorskog
magnetskog potencijala A u volumenu u kojem se nalaze struje:
1
2
(3.31)
Energija se moe izraziti i preko veliina polja:
1
2
1
2
1
2
(3.32)

50
3.11 Proraun induktiviteta

Induktivitet se moe u linearnim sustavima raunati iz energije pohranjene u statikom
magnetskom polju prema poglavlju 3.10, koristei uz poznatu struju I u petlji vezu:
(3.33)
Induktivitet se uz poznatu struju I kroz petlju moe raunati i iz izraza za obuhvaeni

magnetski tok dobiven integracijom po plohi S magnetske indukcije B:
(3.34)
ili integracijom po konturi c vektorskog magnetskog potencijala:
(3.35)
Koristei jednadbu:

dobije se rjeenje za induktivitet iz obuhvaenog magnetskog toka.
3.12 Proraun meuinduktiviteta

Meuinduktivitet se moe raunati iz vektorskog magnetskog potencijala petlje c2 kojom
tee struja I2.
Obuhvaeni magnetski tok petlje c1 uvjetovan strujom kroz petlju c2 moe se raunati iz:
(3.36)
Meuinduktivitet se rauna prema jednadbi:
Drugi nain je proraun iz integracije magnetske indukcije

po povrini plohe S1 koju zatvara petlja c1:
(3.37)
u okolini strujne petlje c2
(3.38)

51
i primjene jednadbe:

(3.39)

Primjer 3.1 Strujnicom prema slici tee struja I=1A. Odredite jakost magnetskog polja u
toki T.
z
1
I
(2)
T(0, 2, 0)
(3)
(1)

Slika 3.10 Strujnica u xz ravnini
Strujnica se sastoji od tri kratka ravna vodia. Polje jednog tapnog vodia rauna se na
sljedei nain. Prema slici 3.11a, zadan je tapni vodi duljine L, kroz koji protjee struja
I.
P(r,z)
z dz
L/2
L/2
Slika 3.11a Polje tapnog vodia

Radijvektor toke T (r; z) je:

Radijvektor diferencijalnog dijela izvora dz' je:
52
Vektor udaljenosti toke u kojoj se rauna polje od diferencijalnog dijela izvora i njegova
duljina su:
| |
Vektor diferencijalnog dijela izvora elementa odreen iznosom dz' i smjerom struje je:
Odreeni su svi parametri jednadbe BiotSavartovog zakona za diferencijalni element:

4
| |
koju je potrebno integrirati po vodiu kako bi se dobilo ukupno polje u toki P.
cos
cos
Izraz za polje tapnog vodia primijenimo po segmentima (1), (2) i (3), prema slici 3.10.
Ukupno e polje biti jednako zbroju doprinosa po segmentima.
Za segment (1) prema slici 3.11b:
lokalno r
2
r
x, lokalno z
1
z=L/2

Slika 3.11b Lokalni koordinatni sustav za odreivanje parametara r i z
53
Najkraa udaljenost od segmenta (1) do toke T je r=2. Projekcija toke T na os na kojoj

lei segment (1) je z=L/2 u lokalnom koordinatnom sustavu prema slici 3.11b. Smjer
magnetskog polja odreen pravilom desne ruke u lokalnom koordinatnom sustavu
odgovara smjeru u globalnom koordinatnom sustavu.
Primijenimo uz (r=2; z=1/2; L=1):
2
4
2
2
1
2
1
4 2
1
2
1
2
1
2
1
2
1
2
1
2
1
8 5
1
2
Za segment (2) je analogno (r=2; z=1/2; L=1), a smjer

globalnom koordinatnom sustavu:
1
odgovara smjeru
8 5
Za segment (3) analiza je kompleksnija, a prilike moemo pojednostaviti vektorskim

pristupom.
Neka je toka O u sreditu segmenta (3). Koordinate toke O su:
,
Vektor
1
1
; 0;
2
2
je:
1
2
1
2
Jedinini vektor u smjeru toka struje kroz segment (3) je:

,
,
,
,
,
,
,
Projekcija toke T na pravac na kojem lei segment (3) je:
1
2
1
2
1
2

54
Najkraa udaljenost od toke T do pravca na kojem lei segment (3) je:

9/2
Duljina segmenta (3) je:
,
Smjer magnetskog polja segmenta (3) u toki T odreen je normalom na ravninu koju
razapinju poetna toka segmenta (3) (1; 0; 0), konana toka segmenta 3(0; 0; 1) i
toka T.
Jednadba ravnine kroz tri toke je:
2
Normala na ravninu odreuje smjer magnetskog polja:

1
3
Doprinos je segmenta (3) uz (r= 9/2, z=0, L=2,
4
2
):
2
1
5 9
5 18
5 9
Konano, ukupno je magnetsko polje:

1
1
5 72
1
5 18
1
5 72

55
Primjer 3.2 Ravninom xy tee plona struja gustoe

magnetskog polja u poluprostorima
0 i
0.
. Odredite jakost
K
y
c
l
Slika 3.12 Plona struja linijske gustoe K u xy ravnini

Razmotrimo prilike za proraun polja prema slici 3.12. Jakost magnetskog polja ne moe
imati x smjer jer je prema BiotSavartovom zakonu magnetsko polje okomito na smjer
struje. (
svakako je okomito na )
Jakost magnetskog polja ne moe imati niti z smjer jer bi se u bilo kojoj toki prostora
doprinos polju sa +y poluravnine ponitio s doprinosom y poluravnine. Prema tome,
jakost magnetskog polja moe imati samo y smjer. Iznos magnetskog polja moemo
odrediti primjenom Ampereovog krunog zakona na pravokutnu petlju c prema slici
3.12. Integral tangencijalne komponente magnetskog polja po petlji c ima doprinose
iznosa na gornjem i donjem segmentu krivulje c paralelnima s ravninom xy. Struja
je struja zatvorena petljom c i dobije se kao umnoak iznosa linijske gustoe struje i
duljine l.
2
2
Jakost magnetskog polja neovisna je o udaljenosti od ravnine, slino kao u sluaju jakosti
elektrinog polja ravnine nabijene nabojem plone gustoe .

56
Primjer 3.3 Unutar cilindrinog vodia radijusa tee struja gustoe

slici 3.13. Odredite magnetsku indukciju unutar i izvan vodia.
prema
r0
r
J
(2)
(1)

Slika 3.13 Cilindrini vodi radijusa
Unutar vodia jakost magnetskog polja uvjetovana je dijelom struje koju zatvara petlja
radijusa r. Primijenimo Ampereov kruni zakon u podruju (1) za koje je
:
za
vrijedi:
za
U podruju (2) za
2
3
Primjer 3.4 Pokaite da u homogenom polju vrijedi u toki r prostora:

1
2
Potrebno je provjeriti vrijede li jednadbe za vektorski magnetski potencijal:
Neka su zadani vektori u opem obliku:

57
1
2
Bz y
Bz y
By z
By z
2
Bz x
Bz x
Bx z
1
Bx z
By x
2
By x
Bx y
Bx y
Potrebno je jo provjeriti vezu magnetske indukcije i potencijala:

1
2
Bz y
By z
Bz x
Bx z
By x
Bx y
Bz y
By z
1
2
Bz x
Bx z
By x
Bx y
Obje su jednadbe zadovoljene, prema tome vrijedi:

1
2
Primjer 3.5 Dva magnetska materijala razdvaja ravnina z=0. U dijelu z < 0 nalazi se
materijal relativne permeabilnosti r1=5, a u dijelu z > 0 materijal relativne
permeabilnosti r2=2. Ako je u prostoru z < 0 zadana indukcija
5
3
2 i
strujni oblog na granici sredstava
odredite indukciju u prostoru z > 0.
Vrijede jednadbe uvjeta na granici prema slici 3.5 iz kojih slijedi:
Uz uvoenje:
,

Slijedi za komponente okomite na granicu:
2

2
58
Rastavljamo po komponentama. U smjeru

U smjeru
1
2
nema doprinosa jer je

0.
:
3
5
6

5
U smjeru
1
2
1
6
Ukupno magnetska je indukcija u sredstvu 2:

6
5
Primjer 3.6 Pored beskonano dugog vodia kojim tee struja I prema slici nalazi se
petlja. Odredite magnetski tok kroz petlju i meuinduktivitet petlje i vodia.
b
I
(1) (2)
a a

Slika 3.14 Petlja u okolini dugog ravnog vodia

Magnetski tok odredit e se integracijom magnetske indukcije koja je za beskonanu
strujnicu odreena jednadbom:
2
59
Za ukupni magnetski tok potrebno je zbrojiti tokove kroz pravokutnike (1) i (2) prema
slici 3.14.
1
2
2 ln
ln
Meuinduktivitet petlje i vodia odredit emo iz jednadbe:

2
2 ln
ln
3.13 Zadaci za vjebu

3.1 Vektorski magnetski potencijal u sfernom koordinatnom sustavu zadan je izrazom
A = 2,5 a +5a[Tm]. Odredite magnetsku indukciju u toki (2m; /6; 0) u smjeru
a, pri emu je toka oznaena u obliku (r; ; ).
Rj. 1,25 T
3.2 Odredite jakost struje koja prolazi dijelom ravnine x=0 odreene s:
0,25 m y 0,25 m, 0,01m z 0,01m
ukoliko je gustoa struje zadana izrazom:
J=100y sin(2y)ax [Am2]
Rj. 1 A

3.3 Strujni oblog K=6,5az [Am1] je zadan na granici x=0 koja razdvaja podruje 1, x < 0,
za koje je jakost magnetskog polja H1=10ay [Am1] i podruje 2, x > 0. Odredite
jakost magnetskog polja u podruju 2.
Rj. 16,5 Am1

3.4 Vektorski magnetski potencijal zadan je izrazom A = cos(x)sin(y)ax +sin(x)cos(y)
ay[Tm]. Odredite magnetsku indukciju u toki (1m,1m,1m).
Rj. 0

3.5 Podruje 1, za koje je relativna permeabilnost r1=4, je na strani ravnine
4x+4y+2z=8 [m] koja ukljuuje ishodite. Za podruje 2 vrijedi r2=3. Uz zadanu
jakost magnetskog polja u podruju 1 H1=(01)(2ax 1ay)[Am1] odredite
komponentu magnetske indukcije u podruju 2 u smjeru osi y.
Rj. 2,56 T

60
3.6 Vektorski magnetski potencijal zadan je u cilindrinom koordinatnom sustavu

jednadbom A=e2z(sin (0,5))a [Tm]. Odredite komponentu magnetske indukcije
u smjeru ar u toki (0,8m; /3; 0,5m), pri emu je toka oznaena u obliku(r; ; z).
Rj. 0,37 T

3.7 Odredite jakost struje koja prolazi dijelom ravnine y=0 odreene s:
0,1m x 0,1m, 0,002m z 0,002m
Gustoe struje je zadana izrazom:
J=100 |x| ay [Am2]
Rj. 4 mA

3.8 Strujni oblog K=9 ay [Am1] je zadan na granici z=0 koja razdvaja podruje 1, z < 0,
r1=4, i podruje 2, z > 0, r2=3. Ako je jakost magnetskog polja u podruju 2
H2=14,5ax+ 8az [Am1], odredite tangencijalnu komponentu jakosti magnetskog
polja u podruju 1.
Rj. 5,5 Am1

3.9 Strujnicom prema slici tee struja I=10A. Odredite komponentu jakosti magnetskog
polja u smjeru osi x u toki P, uz zadane vrijednosti:
R=1m, = /3.
Slika 3.15 Strujnica
Rj. 0,69 Am1

3.10 Strujnicom prema slici iz zadatka 3.9. tee struja I=10A. Odredite komponentu
jakosti magnetskog polja u smjeru osi y u toki P, uz zadane vrijednosti
(R=1m, = /4).
Rj. 0,23 Am1

61
3.11 Strujni oblog K=9 ay [Am1] je zadan na granici z=0 koja razdvaja podruje 1, z<0,
r1=4, i podruje 2, z>0, r2=3. Ako je jakost magnetskog polja u podruju 2
H2=14,5 ax+ 8az [Am1], odredite komponentu jakosti magnetskog polja u podruju
1 okomitu na granicu.
Rj. 6 Am1

3.12 Podruje 1, za koje je relativna permeabilnost r1=5 je na strani ravnine
6x+4y+3z=12 [m] koja ukljuuje ishodite. Za podruje 2 vrijedi r2=3. Uz zadanu
jakost magnetskog polja u podruju 1 H1=(01)(3ax0.5ay)[Am1] odredite
komponentu magnetske indukcije u podruju 2 u smjeru osi x.
Rj. 12,15 T

3.13 Strujna petlja protjecana strujom 1 A prema slici lei u xy ravnini. Odredite jakost
magnetskog polja u toki (0; 0; R), pri emu je R=1m.
Rj. 0,103ax+0,09az Am1

3.14 Magnetsko je polje zadano jednadbom:

cos 2
.
Am
Odredite gustou struje u prostoru.
cos 2
Am2
Rj.
3.15 Za polje iz zadatka 3.14 odredite gustou struje u yz ravnini.

Rj. 1,73 Am2

3.16 Strujnicom prema slici 3.17 tee struja I=10A. Odredite komponentu jakosti
magnetskog polja u smjeru osi x u toki P (0, 0, R), uz zadanu vrijednost R=1m.
Rj. 0,608ax+1,7336ay 0,375az Am1

62
3.17 U cilindrinom koordinatnom sustavu u podruju 0

struje
10 2 Am2. Odredite H u [Am1] u prostoru.
,
Rj.
0,5m
0,5m gustoa je

0,5m

3.18 Cilindrini vodi vodi struju koja rezultira poljem
2 [Am1]. Odredite
gustou struje u vodiu.
Rj. 4 Am2
3.19 Odredite struju koja rezultira magnetskim poljem
sin
pri emu je
konstanta.
Rj.
cos

3.20 Unutar cilindrinog vodia gustoa struje mijenja se prema

pri emu
su i konstante. Odredite magnetsko polje unutar vodia radijusa radijusa r0.
Rj.

3.21 Za vodi s gustoom struje prema zadatku 3.20 odredite jakost polja izvan vodia.
Rj.

1
tee unutranjim vodiem koaksijalnog kabela pri
3.22 Struja gustoe
0
emu je 1 radijus unutranjeg vodia, a 0 gustoa struje na povrini unutranjeg
vodia. Povratna struja tee vanjskim vodiem, koji je beskonana tanka ljuska
unutranjeg radijusa 2 .
Odredite jakost magnetskog polja u prostoru
1 .
Rj.

3.23 Za struju prema zadatku 3.22 odredite u prostoru
Rj.
2 .

3.24 Za struju prema zadatku 3.22 odredite u prostoru
2 .
Rj.
0
3.25 Dvije beskonano duge strujnice kroz koje protjee struja I u suprotnim
smjerovima razmaknute su za 4d. Odredite magnetsko polje u toki P prema slici.
Rj.

2
3
I
x
4d
Slika 3.18
63
3.26 Kruna strujnica radijusa 1m lei u xy ravnini i sredite joj je u ishoditu

koordinatnog sustava, a kroz nju protjee struja iznosa 1 A, tako da rezultira
poljem u smjeru pozitivne osi z. U prostoru je postavljena jo jedna strujnica
radijusa 1m, sa sreditem u toki (0; 0; 2m), koja lei u ravnini z=2m kroz koju
protjee struja 1 A tako da rezultira poljem u smjeru pozitivne osi z. Odredite
jakost magnetskog polja u toki (0; 0; 2m).
Rj.
0,545 Am1

3.27 Za sustav iz prolog zadatka odredite magnetskog polja u toki (0; 0; 1m).
Rj.
0,354 Am1

3.28 Strujni oblog zadan je jednadbom

u xy ravnini. Beskonano dugim
ravnim vodiem zanemarivog presjeka koji prolazi tokom (0; 0; 2) i paralelan je s
x osi tee struja I. Odredite struju I tako da je jakost magnetskog polja u toki
(0; 0; 1) jednaka nuli.

Rj.

3.29 Strujnica se sastoji od 3 ravna dijela i polukrunog dijela prema slici. Ukoliko
strujnicom tee struja iznosa 1 A odredite jakost magnetskog polja u sreditu
polukrune petlje. R=1m.
Rj. 0,25 1
22
Am1
I
R
3.30 Vodi zanemarivog poprenog presjeka lei u osi z za 1,5

1,5[m], a njime
tee struja iznosa 10 A u smjeru negativne z osi. Ako je zadana indukcija u
,
prostoru prema jednadbi
3 10
[T] odredite iznos energije koji je
potreban za pomicanje vodia konstantnom brzinom za 3m u smjeru .
Rj. 0,023 J

64
3.31 Dva metra dug vodi zanemarivog poprenog presjeka lei u y osi, tako da mu je
sredite u ishoditu koordinatnog sustava. Struja kroz vodi ima iznos od 2,5 A i
tee u smjeru . Ako je sila na vodi 1,0607
[N], uzrokovana jednolikom
indukcijom u prostoru, odredite indukciju.
Rj.0,212
T

3.32 Strujni oblog
15 Am1 nalazi se u ravnini
5m. Beskonano dugi vodi
zanemarivog presjeka nalazi se u osi y, a njime tee struja iznosa 2,5A u smjeru .
Odredite silu na vodi po jedinici duljine vodia.
Rj. 23,6 Nm1

3.33 Odredite induktivitet po jedinici duljine koaksijalnog kabela unutranjeg radijusa
2 mm, vanjskog radijusa 9 mm uz pretpostavku da je permeabilnost jednaka
permeabilnosti vakuuma.
Rj. 301 nHm1

3.34 Odredite meuinduktivitet strujnice i petlje prema slici. (d=2m, a=1m, b=1m)
Rj. 37,8 nH

I

Slika 3.19 Strujnica uz primjer 3.34
Rj. 43 nH

I

b
d


65
Rj. 95,35 nH

I

3.37 Odredite iznos sile izmeu strujnice i petlje prema slici.
(d=2m, a=1m, b=1m, I1 = I2 =1 A)
Rj. 33,33 nN

I1
I2


1.4
1.2
B[T]
0.8
0.6
0.4

0.2
100
200
300
400
500
600
700
800
H[A/m]
Slika 3.23 Krivulja magnetiziranja eljeza

66
3.38 Magnetski krug sa zranim rasporom ima kao feromagnetik eljezo zadano
krivuljom magnetiziranja prema slici 3.23.

60cm2
25cm
10cm
NI
o
=20mmzraniraspor
100cm2
25cm
60cm2
Slika 3.24 Magnetski krug

a) Ukoliko je magnetska indukcija u zranom rasporu 1 [T], a kroz zavojnicu moe
protjecati maksimalna struja 10 [A], odredite potreban broj zavoja zavojnice.
Rj. N=1603

b) Odredite energiju pohranjenu u zranom rasporu kruga.
Rj. 47,75 J

c) Odredite relativnu magnetsku permeabilnost dijela jezgre dugog 25 cm u radnoj
toki za koju je magnetska indukcija u zranom rasporu 1 [T].
Rj. r= 3979

d) Odredite energiju pohranjenu u dijelu feromagnetskog materijala duljine 25 cm.
Rj. 0,15 J

3.39 Magnetski krug s dvije uzbude prikazan je slikom 3.25. Zadano je I2=0,5A, N1 = 200,
N2 =100, a magnetski tok 120Wb. BH krivulja zadana je tablicom.
B[T]
0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6
H[A/m] 100 145 185 220 245 260

a) Odredite struju I1
Rj.0.65 A
b) Odredite energiju sadranu u materijalu duljine 34 cm.
Rj. 3 mJ

67
6cm2
34cm
16cm
N1 I1
N2 I2
4cm2

c) Odredite energiju sadranu u materijalu duljine 16 cm.
Rj. 1,8 mJ

3.40 Odredite jakost magnetskog polja u toki O u ravnini petlje prema slici 3.26.
R2
(4)
R1
(1)
(3)
(2)

Slika 3.26 Petlja sa segmentima krunice
Rj.

3.41 Strujnicom u xy ravnini tee struja iznosa 1 A, prema slici 3.27.
P (0, 0, 1m)
1m
1m
I
Slika 3.27 Strujnica u xy ravnini
x
68
Odredite iznos magnetske indukcije u smjeru osi x Bx u toki P.

Rj. 23,6nT
3.42 Odredite za petlju prema slici 3.27 iznos magnetske indukcije u smjeru osi z Bz u
toki P.
Rj. 47,1nT
3.43 Odredite za petlju prema slici 3.27 iznos vektorskog magnetskog potencijala u
smjeru osi x Ax u toki P.
Rj. 10,5 nTm
3.44 Odredite za petlju prema slici 3.27 iznos vektorskog magnetskog potencijala u
smjeru osi z Az u toki P.
Rj. 0

3.45 U prostoru je u sfernom koordinatnom sustavu vektorski magnetski potencijal
zadan jednadbom
2 sin
[Tm]. Odredite iznos magnetske
indukcije | | u toki
1 m;
;
.
Rj. 1 T

3.46 Za jednadbu vektorskog magnetskog potencijala iz zadatka 3.45 odredite iznos
gustoe struje | | u toki
1 m,
0,
0 .
2
Rj. 3183,1 kA/m

3.47 Za jednadbu vektorskog magnetskog potencijala iz zadatka 3.45 odredite gustou
energije w u toki
1 m,
0,
.
Rj. 0

3.48 Za jednadbu vektorskog magnetskog potencijala iz zadatka 3.45 odredite iznos
u toki
1 m,
0,
0 .
Rj. 0

3.49 Dva magnetska materijala razdvaja ravnina x=0. U poluprostoru x < 0 zadana je
2 . U poluprostoru x > 0 nalazi se materijal
relativna permeabilnost sredstva
4. Ukoliko je zadana magnetska indukcija za x < 0 jednadbom
0,5

[T] i strujni oblog na granici
[ ] odredite magnetsku
m
indukciju u sredstvu 2.
Rj. 0,5
4
4 T

69
3.50 Odredite iznos tangencijalne komponente magnetske indukcije u sredstvu 2 za

primjer 3.49.
Rj. 5,66 T

3.51 Magnetski krug je zadan slikom i krivuljom magnetiziranja materijala (slika 3.29).
Zadana je magnetska indukcija u eliku iznosa 1 T i broj zavoja N=100.

10 cm2
eljezo

N I
12 cm2
8 cm
elik
18 cm

a) Odredite iznos magnetske indukcije u eljezu.
Rj. 1,2 T

b) Odredite magnetsku energiju pohranjenu u eliku uz pretpostavku linearnosti
magnetskog materijala.
Rj. 4,8 mJ

c) Odredite jakost magnetskog polja u eljezu.
Rj.400 A/m

d) Odredite struju zavojnice.
Rj. 0,8 A
70
B[T]
2.5
2.4
2.3
2.2
2.1
2
1.9
1.8
1.7
1.6
1.5
1.4
1.3
1.2
1.1
1
0.9
0.8
0.7
0.6
0.5
0.4
0.3
0.2
0.1
0
eljezo
elik
50
100
150
200
250
300
350
400
H[A/m]
450
500
550
600
650
700
750
800
Slika 3.29 BH karakteristika eljeza i elika

3.52 Zadana je petlja prema slici. Ukoliko su struje I1=1 A i I2=2 A i zadano je: a=10
cm,b=5 cm, c=10 cm, d=10 cm, e=10 cm odredite meuinduktivitet izmeu
strujnice i petlje.
I1
I2
y
e
Slika 3.30 Petlja u blizini beskonano dugog vodia

Rj. 21,8 nH
3.53 Odredite iznos sile u smjeru osi x Fx prema zadatku 3.52.
Rj. 329 nN

3.54 Odredite iznos sile u smjeru osi y Fy prema zadatku 3.52.
Rj. 0

3.55 Odredite smjer magnetske indukcije proizvedene strujom strujnice I1 kroz petlju
prema zadatku 3.52.
Rj.

71
3.56 Vektorski magnetski potencijal u cilindrinom koordinatnom sustavu je zadan

jednadbom u sredstvu
:
1
sin 2
cos 2
sin 2

2
4

Primjenom Coulombovog badarenja odredite konstantu K.
Rj. K=2
3.57 Odredite iznos magnetske indukcije B u toki
2 za zadatak
3.56.

Rj. B=2,9 T
3.58 Odredite iznos gustoe struje J u toki (

2) za zadatak 3.56.
Rj. J=2,9 A/mm2
3.59 U blizini beskonano dugog vodia zanemarivog presjeka kojim tee struja
2A
nalazi se petlja kojom tee struja
1A prema slici (a=1m, b=1m). Odredite iznos
sile kojom vodi djeluje na petlju.
I1
a
Rj. F=0,58 N
I2
b b
b
b
b
b
y
x
3.60 Vodom iji je presjek zadan slikom tee struja gustoe 0,5 A/mm2 u suprotnim
smjerovima. Vod se sastoji od dva dijela koja su u osnovi krunog poprenog
presjeka, ali je u srednjem dijelu koji nije rafiran i koji sadri toku P1 ostavljena
rupa za potrebe hlaenja tekuim duikom. Srednjim nerafiranim dijelom ne tee
struja (R=1mm, a=1,25mm).
72
P2
2R
R
P1
J
J
a
Odredite iznos jakosti magnetskog polja u toki P1 koja se nalazi na polovitu

spojnice sredita vodia prema slici.
Rj. H=312,5 A/m
3.75 Odredite iznos jakosti magnetskog polja u toki P2 koja se nalazi na udaljenosti 2R
vertikalno iznad osi vodia kojim tee struja smjera u ravninu crtanja za zadatak
3.74.
Rj. H=66,2 A/m

73
4. Elektromagnetizam
U tablici 4.1. nalazi se podsjetnik vanijih veliina u vremenski promjenjivim

elektromagnetskim poljima (uz tablice 2.1 i 3.1).
Oznaka Veliina
Mjerna jedinica
Poyntingov vektor
W/m2
Snaga
Valna konstanta
m1
Kruna frekvencija
rad/s
Priguna konstanta
m1
Fazna konstanta
m1
c0
Brzina svjetlosti u vakuumu 3108 m/s
Brzina ela vala
m/s
Valna impedancija
Valna duljina
Dubina prodiranja
Tablica 4.1. Osnovne veliine u promjenjivim elektromagnetskim poljima
4.1 Faradayev zakon elektromagnetske indukcije

U vodljivoj petlji povrine S, obrubljenoj konturom c, koja se nalazi u magnetskom polju
indukcije B, inducirani napon ovisi o vremenskoj promjeni magnetskog toka na nain:
(4.1)
Derivacija po vremenu odnosi se i na prvi i na drugi lan pod znakom integrala u gornjoj
jednadbi. Ukoliko je magnetska indukcija promjenjiva u vremenu, a petlja se giba
brzinom v u magnetskom polju, gornji se integral moe zapisati u formi:
(4.2)
74
Prvi lan odnosi se na inducirani napon uslijed vremenske promjene gustoe

magnetskog toka, a drugi lan na inducirani napon zbog gibanja petlje brzinom v u
magnetskom polju.
4.2 Maxwellove jednadbe u diferencijalnom obliku

1.
Faradayev zakon elektromagnetske indukcije:

2.
(4.3)
Ampereov kruni zakon protjecanja

(4.4)
3.
Gaussov zakon za elektrino polje

Gaussov zakon za magnetsko polje
(4.5)
4.
(4.6)
4.3 Maxwellove jednadbe u integralnom obliku

1.
2.
3.
4.
Faradayev zakon elektromagnetske indukcije:
(4.7)
Ampereov kruni zakon protjecanja
(4.8)
Gaussov zakon za elektrino polje
(4.9)
Gaussov zakon za magnetsko polje
(4.10)
75
4.4 Relacije grae

Relacije grae povezuju veliine polja preko parametara dielektrinosti ,
permeabilnosti i provodnosti , na nain:

(4.11)
4.5 Poyntingov teorem i Poyntingov vektor

Za proraune koji ukljuuju strujanje energije u prostoru uvodimo Poyntingov vektor N:
[W/m2]
Integralom:
(4.12)
(4.13)
odreen je tok elektromagnetske snage kroz zatvorenu plohu S.

Poyntingov teorem je oblika:
1
2
1
2
(4.14)
lan s lijeve strane znaka jednakosti oznaava smanjenje energije pohranjene u

elektromagnetskom polju. Smanjenje energije jednako je zbroju gubitaka u prostoru
i strujanja energije iz promatranog prostora
4.6 Jednadbe ravnog vala u realnim dielektricima i vodiima

U linearnom, izotropnom i homogenom sredstvu u kojem nema izvora
valne su jednadbe oblika:
0,
0 ,
(4.15)

Uz pretpostavku harmoniki promjenjivog polja vremenski ovisnog s funkcijom
raun moemo pojednostaviti uvoenjem fazora:
(4.16)
76
Pri tom je kompleksni broj valna konstanta:

(4.17)

Realni dio valne konstante naziva se priguna konstanta i oznaava s , a imaginarni dio
se naziva fazna konstanta i oznaava se s .
Pretpostavimo da val putuje npr. u smjeru z, i ne ovisi o prostornim koordinatama x i y.

Takav val naziva se ravnim valom jer su vrijednosti polja u bilo kojoj ravnini okomitoj na
smjer rasprostiranja konstantne. Pored toga jakosti elektrinog i magnetskog polja su
okomite i meusobno i na smjer rasprostiranja vala.
U Kartezijevom koordinatnom sustavu rjeenja su valnih jednadbi za ravni val:

(4.18)

Za prigunu i faznu konstantu vrijede jednadbe:
(4.19)

Veliina c je brzina ela vala:
1
Uvedimo i valnu impedanciju Z:
(4.20)
(4.21)
Valnu duljinu u smjeru prostiranja vala raunamo prema jednadbi:

2
(4.22)
Dubina prodiranja d definira se omjerom:

1
(4.23)
Period T ponavljanja je:

2
(4.24)
77
4.7 Jednadbe ravnog vala u sredstvima bez gubitaka

Rjeenje valne jednadbe u fazorskom obliku:

Uz =0 i uz pretpostavku:
(4.25)
je:
cos
cos
predstavlja amplitudu vala koji putuje u smjeru z, a
smjeru z.
(4.26)

amplitudu vala koji putuje u
Ukoliko se val giba u proizvoljnom smjeru definiranom vektorom :

uz vektor poloaja toke

moemo pisati na nain:
, fazu (argument funkcije kosinus)
(4.27)
U fazorskom obliku sada moemo pisati za elektrino polje:
(4.28)
i analogno:
(4.29)

Veza izmeu E i H je:
(4.30)
Valni otpor Z0 povezuje amplitude E0 i H0.
(4.31)

Primjer 4.1 Kruni disk radijusa r0 prema slici rotira krunom frekvencijom u
homogenom polju
. Odredite inducirani napon uBA izmeu toke na obodu diska
i sredita diska.
B
B

78
Na udaljenosti r od sredita diska obodna je brzina:

,
Vrijedi:

Inducirani napon izmeu toaka B i A je uz
Primjer 4.2 Magnetska je indukcija u prostoru odreena jednadbom:

0,1 sin
cos
sin 377
T .
Odredite inducirani napon u petlji kvadratnog oblika koja lei u xy ravnini s vrhovima
(0,0,0), (1m,0,0), (1m,1m,0), (0,1m,0).
Magnetski tok kroz petlju s normalom
0,1 sin 377
sin
je:
sin
0,4
2
sin 377
Inducirani je napon:
0,4
377 cos 377
15,28V
Primjer 4.3 Odredite gustou struje pomaka u blizini ureaja koji emitira signal s
jakosti magnetskog polja:
0,2 cos 6,3 10
2,1
Rotor magnetskog polja je:

jer je u zraku = 0 pa nema protjecanja provodne struje J.

79
Gustoa struja pomaka je:

0,2 2,1 sin 6,3 10
0,42 sin 6,3 10
2,1
2,1

Primjer 4.4 Odredite omjer amplitude gustoe provodnih struja i amplitude gustoe
struja pomaka u materijalu s parametrima (, , ) u kojem vlada polje jakosti:
cos
Gustoa provodnih struja je:

cos
Amplituda gustoe provodnih struja je:

Gustoa struje pomaka je:
sin
Amplituda gustoe provodnih struja je:

Omjer amplitude gustoe provodnih struja i amplitude gustoe struja pomaka:

Primjer 4.5 Odredite Poytingov vektor za polje:

sin
cos
Iz Faradayeva zakona moemo dobiti jakost magnetskog polja:

Odredimo prvo rotor elektrinog polja:

0
80
cos
sin
Integracijom u vremenu dobije se magnetska indukcija:

sin
cos
Poytingov je vektor definiran jednadbom:

1
Uvrtenjem jednadbi za E i B dobije se:

cos
sin
sin
cos

Primjer 4.6 Jakost elektrinog polja ravnog vala koji se iri u materijalu zadana je
izrazom:
2cos 2 10
Odredite relativnu dielektrinost prostora, faznu konstantu, prigunu konstantu, valnu

duljinu vala i odgovarajuu jednadbu magnetskog polja vala.
Iz jednadbe za jakost elektrinog polja slijedi:
2
0
Val se rasprostire u smjeru +x, a jakost magnetskog polja ima smjer az. S obzirom da
nema priguenja radi se o izolatoru pa se valna duljina moe raunati prema:
2
Brzina ela vala je:

2 10
2
10
m

s
Relativna dielektrinost dobije se iz jednadbe:

1
81
Jakost je magnetskog polja:

2cos 2 10
2cos 2 10
2cos 2 10
4.8 Zadaci za vjebu

4.1 U vakuumu je zadana jakost elektrinog polja jednadbom E= 2x ay kV/m. Odredite
gustou energije elektrinog polja u toki (4m; 5m; 7m), pri emu je toka
oznaena u obliku (x; y; z).
Rj. 283,3 Jm3
4.2 Za materijal koji ima provodnost 5 Sm1 i r=1,5 jakost elektrinog polja zadana je
izrazom E=250 sin (1010 t)[V/m]. Odredite frekvenciju pri kojoj gustoe pomane i
provodne struje imaju jednake amplitude.
Rj. 59,9 GHz

4.3 U prostoru je jakost elektrinog polja zadana izrazom E=Em sin( t z) ay. Odredite
amplitudu (pozitivan broj) magnetske indukcije ukoliko je zadano:
Em =10V/m, =0.6m1, = 10000 rad/s.
Rj. 0,6 mT
4.4 U vakuumu je elektrino polje zadano jednadbom E(z,t)=50 cos ( t z)ax[V/m].
Odredite srednju snagu koja prolazi krugom radijusa 2,5 m u ravnini z=2m.
Rj. 65,1 W
4.5 U vakuumu je zadana jakost elektrinog polja jednadbom E=x z ay [kV/m].
Odredite gustou energije elektrinog polja u toki (1m; 5m; 7m), pri emu je toka
oznaena u obliku (x; y; z).
Rj. 0,000217 Jm3
4.6 U vakuumu je elektrino polje zadano jednadbom E(z,t)=10 cos ( t z)ax [V/m].
Odredite srednju snagu koja prolazi krugom radijusa 1,5 m u ravnini z=2m.
Rj. 0,938 W
4.7 U vakuumu je zadana jakost magnetskog polja jednadbom H=200x ay [A/m].
Odredite gustou energije magnetskog polja u toki (2m; 5m; 1m), pri emu je
toka oznaena u obliku (x; y; z).
Rj. 100,5 mJm3
82
4.8 Vlano tlo ima provodnost 103 Sm1 i relativnu dielektrinost 2,5. Odredite
amplitudu gustoe provodnih struja u toki u kojoj je E=6106 sin (9109 t)[V/m].
Rj. 6 nAm2
4.9 Odredite amplitudu vala zadanog izrazom:
E (z,t)=10sin (t z )ax15 sin ( t z)ay [V/m]
u t=0, z=0,75.
Rj. 18,03 V/m
4.10 U vakuumu je elektrino polje zadano jednadbom E(z,t)=150 sin ( t z)ax
[V/m]. Odredite srednju snagu koja prolazi pravokutnikom stranica 3cm i 1,5cm u
ravnini z=2m.
Rj. 0,0134 W

4.11 U vakuumu je zadana jakost magnetskog polja jednadbom H = 100xy az A/m.
Odredite gustou energije magnetskog polja u toki (2m; 5m; 1m), pri emu je
toka oznaena u obliku (x; y; z).
Rj. 628,3 mJm3
4.12 Vlano tlo ima provodnost 103 Sm1 i relativnu dielektrinost 2,5. Odredite
amplitudu gustoe pomanih struja u toki u kojoj je:
E=6106 sin(9109 t) V/m.
Rj. 1,19 A/m2

4.13 Kruna petlja radijusa 5 cm nalazi se u xy ravnini u polju indukcije

0,5 cos 377 4
4 [T].
Odredite inducirani napon u petlji.
Rj. 5,92sin(377t) V

4.14 Provjerite da li polje odreeno s:

sin
sin
i
cos
cos
zadovoljava Maxwellove jednadbe.
Rj. Polje ne zadovoljava Maxwellove jednadbe.
83
4.15 Kvadratna petlja stranice 20 cm nalazi se pored beskonano duge strujnice prema
slici. Ako strujnicom protjee sinusna struja efektivne vrijednosti 1 A, frekvencije 5
kHz, odredite inducirani napon u petlji.
Rj. 2mV
i(t)
5cm

4.16 Pravokutna petlja ukupnog otpora ice 20 m rotira frekvencijom 2 rad/s oko
jedne svoje stranice u polju indukcije
10 mT, prema slici. Odredite
induciranu struju u petlji u trenutku u kojem je petlja u poloaju = 0,25 .
Rj. 0,14 mA
10 mm
20 mm
4.17 Polje u vakuumu zadano je jednadbama:

cos
i
cos
pri emu su i konstante.

a) Odredite konstantu .
Rj.

84

b) odredite konstantu

Rj.

4.18 Za zadano elektrino polje u slobodnom prostoru:
cos cos

odredite magnetsko polje.

Rj.
sin sin

4.19 Za zadatak 4.18. odredite omjer .

Rj.

4.20
Neka je polje u prostoru zadano jednadbama:
100 cos
[V/m]
cos
[A/m]
Odredite iznos fazora Poyntingovog vektora.

Rj. 26,53 W/m2
4.21
Neka je polje u prostoru zadano jednadbama ( =200 krad/s):
100 cos
[V/m]
cos
[A/m]

a) Odredite fazor elektrinog polja .
V
Rj. 100

b) Odredite fazor magnetskog polja .
A
Rj.

c) Odredite trenutnu vrijednost Poytingova vektora u x=1 m i t=2 s u smjeru
Rj. 10,14
W
m2

d) Odredite prosjenu snagu koja prolazi pravokutnikom odreenim tokama (0;
0; 0), (0; 2; 0), (0; 2; 2) i (0; 0; 2) i normalom
.
Rj. 53 W

85
4.22 Jakost elektrinog polja ravnog elektromagnetskog vala koji se iri dielektrikom
relativne magnetske permeabilnosti
1 zadana je jednadbom:

3 sin 2 10
a) Odredite smjer u kojem se giba val.

Rj.

b) Odredite valnu duljinu .
Rj. m

c) Odredite relativnu dielektrinost sredstva .
Rj. 9

d) Odredite vektor H.
Rj. 0,024 sin 2 10

4.23 Cilindrini kondenzator radijusa unutranje elektrode 5mm, radijusa vanjske
elektrode 6mm, duljine 500mm ispunjen je dielektrikom relativne dielektrinosti
6,7. Ako je unutranja elektroda uzemljena, a vanjska na potencijalu
250 sin 377 V odredite:
a) Jakost elektrinog polja u dielektriku na udaljenosti r=5,5 mm od osi

kondenzatora.
Rj. 249310 sin 377
b) Gustou struje pomaka u dielektriku na udaljenosti r=5,2mm od osi

kondenzatora.
Rj. 5,9 10
cos 377

c) Iznos ukupne struje pomaka
Rj. 9,63 10 cos 377 A

d) Kapacitet kondenzatora
Rj. 1 nF

86
4.24 Ravni val giba se u +z smjeru u prostoru (

1;
4). Jakost elektrinog polja
ima samo x komponentu, a prostorna promjena jakosti magnetskog polja, koje ima
samo y komponentu zadana je slikom u t = 1 s.
Hy [A/m]
300
600
900
a) Odredite E(t=1s, z=0).

Rj. 0

b) Odredite E(t=1,5s, z=0).
1200
z[m]
Rj. 47,13 m

c) Odredite E(t=4s, z=0).
V
Rj. 188,5 m

d) Odredite E(t=6s, z=0).

V
Rj. 94,25 m

4.25 Sat s metalnim kazaljkama, koji lei u xy ravnini nalazi se u homogenom

magnetskom polju indukcije 0,5 T usmjerenom u ravninu crtanja prema slici.
Kazaljka 1, koja pokazuje minute dugaka je 20cm. Kazaljka 2, koja pokazuje sate
dugaka je 10cm. Kazaljka 3, koja pokazuje sekunde dugaka je 5cm. Uz
pretpostavku da se kazaljke gibaju kontinuirano u vremenu i da su osovine svih
kazaljki elektriki spojene odredite:

a) Iznos napona UAB induciranog izmeu vrhova kazaljki za minute i sate u
trenutku kad sat pokazuje th=2h15min30s.
Rj. 17,1 V

b) Iznos napona UAC induciranog izmeu vrhova kazaljki za minute i sekunde u
trenutku kad sat pokazuje th=2h15min30s.
Rj. 48 V
87
c) U trenutku kad sat pokazuje th=3h30min30s, sat poinje rotirati kutnom

brzinom y= 0,5 rad/s oko osi y. Odredite iznos induciranog napona UAC
izmeu vrhova kazaljki za minute i sekunde u trenutku kad sat pokazuje
th=3h30min32s.
Rj. 48 V

d) U trenutku kad sat pokazuje th=3h30min30s, sat poinje rotirati kutnom
brzinom y= 0,5 rad/s oko osi y. Odredite iznos induciranog napona UAC
izmeu vrhova kazaljki za minute i sekunde u trenutku kad sat pokazuje
th=3h30min34s.
Rj. 48 V
y
A
(1)
B
(2)
x
10cm
(3)
C
4.26 Na udaljenosti 1m od beskonano dugog vodia kroz koji protjee struja i(t)
izmjerena je magnetska indukcija prikazana slikom. Zadano je: a=2m, b=1m, c=2m.
a) Odredite struju u beskonano dugom vodiu u trenutku t = 4 ms.
Rj. 5 kA

B[mT]
A B
i(t)
a

1 2
5 6
t[ms]
1

88
b) Odredite inducirani napon UAB u petlji u trenutku t = 1 ms .

Rj. 0,8 V
c) Odredite inducirani napon UAB u petlji u trenutku t = 3 ms .
Rj. 0

d) Odredite inducirani napon UAB u petlji u trenutku t = 5,5 ms .
Rj. 0,8 V

4.27 Izmeu dva pola cilindrinih magneta prema slici magnetska indukcija moe se
aproksimirati jednadbom:
0
0
Zadano je: a=0,1 m, B0=1 T, =0, r=1.
az
S
Polovi magneta
a

a) Odredite primjenom Faradayevog zakona iznos jakosti elektrinog polja u
prostoru izmeu polova u trenutku t=1ms za r=0,05 m.
Rj. 23,6 mV/m

b) Odredite primjenom Faradayevog zakona iznos jakosti elektrinog polja u
prostoru izmeu polova u trenutku t=3 ms za r=0,1 m .
Rj. 41,4 mV/m

c) Odredite primjenom Faradayevog zakona iznos jakosti elektrinog polja u
prostoru izmeu polova u trenutku t=1 ms za r=0,05 m.
Rj. 0

d) Odredite iznos magnetskog toka koji prolazi plohom S magneta u t=1 ms.
Rj. 26 Wb

89
4.28 Smjer irenja vala frekvencije 10 MHz u slobodnom prostoru prikazan je slikom.
Smjer irenja vala ini kut od 30 s +z osi, a njegova projekcija na xy ravninu ini kut
od 45 s +x osi. Jakost elektrinog polja nema z komponente, a u t=106 s u toki (x=0,
y=0, z=0) ima iznos 10cos( t /6) V/m. Uz pretpostavku E0x > 0:

a) Odredite E0x
Rj. 7,1 V/m
z

b) Odredite E0y
Rj. 7,1 V/m

c) Odredite H0x.
Rj. 16,2 mA/m

y
d) Odredite H0y

Rj. 16,2 mA/m

xy
4.29 Ravni val je u sredstvu (

1,
2) zadan jednadbom za jakost magnetskog
polja:
10 cos
3 A/m
a) Odredite faznu konstantu .
Rj. 3 m1

b) Odredite brzinu irenja vala.
Rj. 2,12 10 m/s

c) Odredite jakost elektrinog polja u t = 10 ns i x = 0,4m.
Rj. 1,2kV/m

d) Odredite smjer irenja vala.
Rj.

4.30 U ishoditu sfernog koordinatnog sustava nalazi se izvor polja:

100 sin
cos 10
sin
cos 10

90
a) Odredite smjer prostiranja vala.

Rj.

b) Odredite iznos Poyntingova vektora N na udaljenosti r=2m u trenutku t = 1 ns
za
/6 .
Rj. 35,1 mW/m2

c) Odredite srednju vrijednost Poyntingova vektora Nsr za r = 4m i
Rj. 414,5 mW/m2
/4.

d) Odredite ukupnu srednju snagu izvora.
Rj. 111 W

4.31 Neka je u sredstvu s
1 jakost magnetskog polja zadana jednadbom:
cos 2 10
300
Odredite valnu impedanciju sredstva.

Rj. 21934
4.32 Odredite jakost elektrinog polja u trenutku t = 2ns i y=0,1m za zadatak 4.32.

Rj. 18,9 nV/m
4.33 Neka su jakost elektrinog polja i magnetska indukcija ravnog vala u slobodnom
prostoru dane jednadbama:
, , ,
, , ,

Pri tom je k konstanta, a i su vektori u xy ravnini.
Odredite konstantu k tako da su zadovoljene Maxwellove jednadbe.

Rj. k=0,33 m1
4.34 Odredite valnu duljinu vala za zadatak 4.34.

Rj. 6m
91
4.35 iana petlja kvadratnog oblika, stranice a i ukupnog otpora ice R, nalazi se na
udaljenosti b od beskonano dugog vodia kojim tee struja I prema slici. U
trenutku t, struja kroz icu je prekinuta. (a=1m, b=1m, I =1A, R=1)
t
a
A
b

Odredite ukupni naboj koji proe tokom A na petlji za vrijeme u kojem struja tee
petljom.
Rj. Q=138,6 nC

4.36 Sinusno promjenjivi ravni val se iri u realnom sredstvu za koje je zadano r=6,
r=1, =0,5 S/m. Frekvencija vala je f=200 MHz, a poetna amplituda je E0=200
V/m.

Odredite omjer iznosa elektrinog polja E(x=0)/E(x=2) gdje je valna duljina.
Rj. 59879

4.37 Odredite valnu impedanciju za zadatak 4.37.

Rj. Z=6,041

4.38 Odredite srednju vrijednost realnog dijela Poyntingova vektora na udaljenosti
x=0,8d (d je dubina prodiranja).

Rj. Nsr =54,3 W/m2

4.39 U ishoditu sfernog koordinatnog sustava nalazi se izvor polja:
50 sin
50
sin
120
cos 10
V

m
cos 10
A

m
Odredite iznos Poyntingova vektora N na udaljenosti r=3m u trenutku t=2ns za

/5 i ukupnu srednju snagu izvora.
Rj. N=108,8 mW/m2; Psr= 27,8 W
92
Popis literature

1. Z. Haznadar, . tih: Elektromagnetizam, kolska knjiga, Zagreb, 1997.

2. S. Berberovi: Teorijska elektrotehnika odabrani primjeri, Graphis Zagreb,
1998.
3. T. Bosanac: Teoretska eletkrotehnika, Tehnika knjiga, Zagreb, 1973.
4. S.A. Nasar: 2008+ Solved Problems in Electromagnetics, Scitech Publishing,
Raleigh, 2008.
5. J.A. Edminster: Schaum's Outline of Theory and Problems of Electromagnetics
McGrawHill, 1993.
6. W.J.Duffin: Advanced Electricity and Magnetism, McGrawHill,1968.
7. M.E. Zaret: Outline of Electromagnetic Theory, Sloves&Frey, 1964.
8. M. Mason, W. Weaver: The Electromagnetic Field, Dover, 1929.

93
Elektromagnetskapoljazadacizavjebu
BojanTrkulja
FakultetelektrotehnikeiraunarstvaZagreb
PostupcirjeavanjaprimjenomprogramskogpaketaMathematica
Elektromagnetskapoljazadacizavjebu
PostupkekojisudodatakprirunikuizradiojeBojanTrkuljanaZavoduzaosnoveelektrotehnikei
elektrikamjerenja,FER,Zagreb,Hrvatska
20.listopad2011.
1.Vektorskaanaliza
Zadatak1.1
ClearAll@"Global`*"D
r = 82, 2, 2<;
r ' = 84, 3, 3<;
R = r - r'
8-2, -1, -1<
aR =
:-
R
Norm@RD
2
3
,-
1
6
,-
1
6
>
Norm@RD
6
Zadatak1.2
r = 82, 1, 3<;
F, r@@3DD> N
rcil = :
r@@1DD ^ 2 + r@@2DD ^ 2 , ArcTanB
rsfe = :
r@@1DD ^ 2 + r@@2DD ^ 2 + r@@3DD ^ 2 , ArcTanB
82.23607, 0.463648, 3.<
83.74166, 0.640522, 0.463648<
r@@2DD
r@@1DD
r@@1DD ^ 2 + r@@2DD ^ 2
r@@3DD
F, ArcTanB
r@@2DD
r@@1DD
F> N
Zadatak1.3
A = 8y * z, -2 x, 1<;
B = 81, z, 0<;
Razlika = A - B;
Zbroj = A + B;
Skalarni = Dot@A, BD;
Vektorski = Cross@A, BD;
x = 3; y = 1; z = 1;
Razlika
Zbroj
Skalarni
Vektorski
80, -7, 1<
82, -5, 1<
-5
8-1, 1, 7<
Zadatak1.4
r = 1.5;
IntegrateBr2 * Sin@qD, :q,
p p
, >, 8a, 0, 2 p<F N
3 2
7.06858
Zadatak1.5
NIntegrateBr, 8r, 1, 3<, :a, p,
3p
2
>, 8z, 1, 2<F
6.28319
Zadatak1.6
A = 82, -3, 2<;
B = 81, 2, 1<;
Dot@A, BD
N
projekcija =
Norm@AD
q = ArcCosB
-0.485071
101.422
Dot@A, BD
Norm@AD * Norm@BD
F*
360
2p
Zadatak1.7
A = 82, -3, 2<;

B = 81, 2, 1<;
Norm@Cross@A, BDD 360
F
q = ArcSinB
N
Norm@AD * Norm@BD 2 p
78.5782
H*!!! pogresan kut*L
H*tocan odgovor je u intervalu A ,pE *L

p
180 - q
101.422
Zadatak1.8
AA@x_, y_, z_D := 8y + 2, x - 1, 0<; BB = 82, -3, 2<;
AA@7, 5, 1D
Dot@AA@7, 5, 1D, BBD Norm@BBD
87, 6, 0<
-
4
17
Zadatak1.9
rr = 3;
hh = 2;
a1 = 10 * 2 * Pi 360;
a2 = 100 * 2 * Pi 360;
Integrate@rr, 8hhh, 0, hh<, 8alfa, a1, a2<D
3p
Zadatak1.12
Needs@"VectorAnalysis`"D
SetCoordinates@CylindricalD;
Aa = 82, 2 p, 4<;
Bb = 8a, b, -2<;
Solve@8Cross@Aa, BbD 0<, 8a, b<D
88a -1, b -p<<
Zadatak1.13
SetCoordinates@CartesianD;
Aa = 82, 2, 2<;
Bb = 8a, 2, 1<;
Solve@8Dot@Aa, BbD 0<, 8a<D
88a -3<<
Zadatak1.14
j = Xx * Zz - Yy * Zz;
Ee = Grad@jD
8Zz, -Zz, Xx - Yy<
EE@x_, y_, z_D := 8z, -z, x - y<;

EE@2, 1, 1D
81, -1, 1<
Zadatak1.15
10
EE@r_, theta_, z_D := : , 0, -2>;
r
kk =
CoordinatesToCartesian@8EE@2, 30 Degree, 2D@@1DD, 30 Degree, EE@2, 30 Degree, 2D@@3DD<, CylindricalD N
84.330127018922193`, 2.5`, -2.`<
kk Norm@kkD
84.33013, 2.5, -2.<
84.33013, 2.5, -2.<
80.804084, 0.464238, -0.371391<
Zadatak1.16
10
EE@r_D := : , 0, -2>;
r
Solve@8Norm@EE@rDD 8<, 8r<D N
Solve::ifun :
Inverse functions are being used by Solve, so some solutions may not be found; use Reduce for complete
solution information.
88r -1.29099<, 8r 1.29099<<
Zadatak1.17
SetCoordinates@SphericalD;
Aa = 82, 3, 5<;
Bb = 81, 5, 3<;
Dot@Bb, AaD Norm@AaD N
5.19109
Zadatak1.18
SetCoordinates@SphericalD;
Aa = 82, 3, 5<;
Bb = 81, 5, 3<;
Cross@Bb, AaD Norm@Cross@Bb, AaDD N
80.914659, 0.0571662, -0.400163<
Zadatak1.24
<< VectorAnalysis`
f@x_, y_, z_D := x - y + 3 z ^ 2;
Grad@f@Xx, Yy, ZzDD
81, -1, 6 Zz<
a = 82, -2, 1<;

81, -1, 6<.Ha Norm@aDL
10
3
2.Statikoelektrinopolje
Primjer2.1
L = 1;
r = 0.25;
z = 0.25;
l = 10 ^ -9;
e = 8.854 * 10 ^ -12;
L
+z
J +zN +r2
Er =
-z
J -zN +r2
4 p *e* r
59.5273
r
J -zN +r2
L
J +zN +r2
Ez =
4 p *e* r
14.0525
H**ili numericki**L
NIntegrateB
8r, Hz - z1L<
4 * p * e Ir2 + Hz - z1L2 M32
, 8z1, -0.5, 0.5<F
859.5273, 14.0525<
Primjer2.2
r0 = 2;
z = 1;
l = 10 ^ -9;
e = 8.854 * 10 ^ -12;
Ez =
l
2e
r0 * z
3
r02 + z2
10.102
H**ili numericki**L
Off@NIntegrate::ncvbD; Off@NIntegrate::slwconD;
NIntegrateB
l
4*p*e
8r0 * Cos@aD, r0 * Sin@aD, z<

Ir02 + z2 M
9-1.04636 10-15 , 0., 10.102=
32
* r0, 8a, 0, 2 p<F
Primjer2.3
s = 2 * 10 ^ -9;
z = 2;
r0 = 1;
e = 8.854 * 10 ^ -12;
s 1-
r02 +z2
Ez =
2e
11.9237
H**ili numericki**L
Clear@r0D
Off@NIntegrate::ncvbD; Off@NIntegrate::slwconD; Off@NIntegrate::eincrD;
NIntegrateB
z * r0
2 * e Ir02 + z2 M32
, 8r0, 0, 1<F
11.9237
Primjer2.7
eps = 8.854 * 10 ^ -12;
Q1 = 10 ^ -9;
Q2 = 2 * 10 ^ -9;
rA = 82, 3, 5<;
rB = 83, 0, 0.5<;
Q1c = -10 ^ -9;
Q2c = -2 * 10 ^ -9;
rQ1 = 81, 0, 2<;
rQ2 = 82, 0, 1<;
rQ1c = 81, 0, -2<;
rQ2c = 82, 0, -1<;
1
Q1
Q2
Q1c
Q2c
+
+
+
fiA =
4 * p * eps Norm@rA - rQ1D Norm@rA - rQ2D Norm@rA - rQ1cD Norm@rA - rQ2cD
fiB =
Q1
4 * p * eps Norm@rB - rQ1D
fiA
fiB
1.8073
6.89456
0.262134
Q2
Norm@rB - rQ2D
Q1c
Norm@rB - rQ1cD
Q2c
Norm@rB - rQ2cD
Primjer2.8
eps = 8.854 * 10 ^ -12;
Q1 = 10 ^ -9;
Q2 = 2 * 10 ^ -9;
rA = 82, 3, 5<;
rB = 83, 0, 0.5<;
Q1c = -10 ^ -9;
Q2c = -2 * 10 ^ -9;
rQ1 = 81, 0, 2<;
rQ2 = 82, 0, 1<;
rQ1c = 81, 0, -2<;
rQ2c = 82, 0, -1<;
1
Q1
Q2
HrA - rQ1L +
HrA - rQ2L +
EA =
4 * p * eps Norm@rA - rQ1D ^ 3
Norm@rA - rQ2D ^ 3
Q1c
Norm@rA - rQ1cD ^ 3
HrA - rQ1cL +
Q2c
Norm@rA - rQ2cD ^ 3
HrA - rQ2cL
80.0886903287282875`, 0.5188408182696184`, 0.4046737804622887`<

Norm@EAD
80.0886903, 0.518841, 0.404674<
80.0886903, 0.518841, 0.404674<
0.663945
Primjer2.9
q = 1.6 * 10 ^ -19;
y = x ^ 2;
E1 = 80, y, 0<;
dl = 81, D@y, xD, 0<;
NIntegrate@q * HE1.dlL, 8x, 0, 1<D
8. 10-20
Zadatak2.1
r = 2 * 10 ^ -9;
e = 8.854 * 10 ^ -12;
a = 3;
b = 5;
r = Ha ^ 2 + b ^ 2L ^ H1 2L;
cosj = b r;
E1 = 2 * cosj * Hr H2 * p * e * rLL
10.5738
Zadatak2.2
e = 8.854 * 10 ^ -12;
r = 5 * 10 ^ -4 r;
a = 5;
b = 4;
E1 = H1 H4 * Pi * eLL * Integrate@r * b * r Hr ^ 2 + b ^ 2L ^ H3 2L, 8r, 0, a<, 8fi, 0, 2 p<D
5.51212 106
Zadatak2.6
r = 0.3 * 10 ^ -9;
e = 8.854 * 10 ^ -12;
A1 = 2;
B1 = -3;
C1 = 1;
8A1, B1, C1<
;
norm = A1 ^ 2 + B1 ^ 2 + C1 ^ 2
Ex = Hr H2 * eLL * norm@@1DD
-9.05561
Zadatak2.11
q1 = 20 * 10 ^ -9;
q2 = 100 * 10 ^ -9;
a = 4;
e = 8.854 * 10 ^ -12;
b = 3;
r = Ha ^ 2 + b ^ 2L ^ H1 2L;
cosj = b r;
cosj Hq1 q2L
Fuk = 4 *
H4 p eL r2
1.72565 10-6
Zadatak2.12
e = 8.854 * 10 ^ -12;
r = 30 * 10 ^ -9;
a = 8;
b = 3;
r = Ha ^ 2 + b ^ 2L ^ H1 2L;
r Ka
E1 = NB
Ib2 +z2 M32
z + -
-a
4pe
Ib2 +z2 M32
zO
11.4451
Zadatak2.14
e = 8.854 * 10 ^ -12;
r = 1 * 10 ^ -9 * HCos@aDL ^ 2;
a = 4;
b = 2;
0 0
a 2p
E1 =
br r
Ib2 +r 2 M32
a r
4pe
15.6084
Zadatak2.19
a = 1;
e = 8.854 * 10 ^ -12;
r = 3 * H10 ^ -9L * Hx ^ 2 + y ^ 2 + a ^ 2L ^ H3 2L;
r = Hx ^ 2 + y ^ 2 + a ^ 2L ^ H1 2L;
2
2
ar
yx
E1 =
-2 -2 H4 p eL r 3
431.412
Zadatak2.20
r@x_, y_, z_D := x + 3 y - z;
t1 = 82, 1, 2<;
t2 = 84, 4, 5<;
H*Prelazak na parametar t:0t1*L
x@t_D := t1@@1DD + Ht2@@1DD - t1@@1DDL * t;
y@t_D := t1@@2DD + Ht2@@2DD - t1@@2DDL * t;
z@t_D := t1@@3DD + Ht2@@3DD - t1@@3DDL * t;
H*Funkcija naboja po parametru t*L
rt@t_D = r@x@tD, y@tD, z@tDD Simplify
H*Diferencijalni element*L
dl =
HD@x@tD, tD ^ 2 + D@y@tD, tD ^ 2 + D@z@tD, tD ^ 2L
H*Naboj:*L
QQ = Integrate@rt@tD * dl, 8t, 0, 1<D N
3+8t
22
32.8329
Zadatak2.36
e = 8.854 * 10 ^ -12;
10 ^ 5
;
EE@r_D :=
r
H*Koristimo izraz W= eE^2V*L

2
e
NIntegrateB EE@rD ^ 2 * r, 8r, 0.01, 0.03<, 8alfa, 0, 2 p<, 8z, 0, 1<F
2
1
0.305586
Zadatak2.37
e = 8.854 * 10 ^ -12;
-r
EE@r_, a_D := - a ;

2
e
IntegrateB EE@r, aD ^ 2 * r, 8r, 0, a<, 8alfa, 0, 2 p<, 8z, 0, 3 a<F
2
1
1.23918 10-11 a3
Zadatak2.38
<< VectorAnalysis`
j@x_, y_D := 3 * x ^ 2 + 4 * y ^ 2
e = 8.854 * 10 ^ -12;
-Grad@j@Xx, YyDD
2
e
NIntegrateB K H-6 xL ^ 2 + H-8 yL ^ 2 O ^ 2, 8x, 1, 3<, 8y, 1, 3<, 8z, 1, 3<F
2
1
8-6 Xx, -8 Yy, 0<

1.53469 10-8
Zadatak2.42
er1 = 3;
H*Odsjeci po osima ravnine u jednadbi AA*x+BB*y+CC*z+DD=0*L
AA = 3; BB = 2; CC = 3;
H*Jedinina normala*L
norm = 8AA, BB, CC<
AA ^ 2 + BB ^ 2 + CC ^ 2
H*Elektrino polje u prostoru 1*L

E1 = 82, 0, 2<
H*Iznos komponente E1 okomite na granicu*L
E1n = HE1.normL * norm N
H*Iznos komponente E1 tangencijalne na granicu*L
E1t = E1 - E1n
H*Tangencijalne komponente jakosti polja su jednake*L
E2t = E1t
H*Koristimo*L
H*E2n=
D2n
e0
D1n
e0
=er1*E1n*L
E2n = er1 * E1n

E2 = E2n + E2t
:
3
22
82, 0, 2<
2
11
3
22
>
81.63636, 1.09091, 1.63636<
80.363636, -1.09091, 0.363636<

80.363636, -1.09091, 0.363636<
84.90909, 3.27273, 4.90909<
85.27273, 2.18182, 5.27273<
Zadatak2.43
er1 = 4.3;
er2 = 1.8;
e0 = 8.854 * 10 ^ -12;
H*Odsjeci po osima ravnine u jednadbi AA*x+BB*y+CC*z+DD=0*L
AA = 3; BB = 0; CC = 1;
H*Jedinina normala*L
norm = 8AA, BB, CC<
AA ^ 2 + BB ^ 2 + CC ^ 2
H*Elektrino polje u prostoru 1*L

81, 0, 1< * 10 ^ -7
E1 =
er1 * e0
H*Iznos komponente E1 okomite na granicu*L

E1n = HE1.normL * norm N
H*Iznos komponente E1 tangencijalne na granicu*L
E1t = E1 - E1n
H*Tangencijalne komponente jakosti polja su jednake*L
E2t = E1t
H*Koristimo*L
E2n = er1 * E1n er2
E2 = E2n + E2t
D2 = er2 * e0 * E2 Norm
:
3
10
, 0,
1
10
>
82626.59, 0, 2626.59<
83151.91, 0., 1050.64<
8-525.318, 0., 1575.95<
8-525.318, 0., 1575.95<
87529.55, 0., 2509.85<
87004.24, 0., 4085.8<

1.29232 10-7
Zadatak2.47
H*Funkcija potencijala j=A*Log@rD+B*L
H*Konstante iz rubnih uvjeta*L
H* j1 =A*Log@r1 D+B
j2 =A*Log@r2 D+B
0=A*Log@0.001D+B
10=A*Log@0.02D+B
*L
H*Odredimo A i B*L
Solve@80 == A * Log@0.001D + B, 10 == A * Log@0.02D + B<, 8A, B<D
j@r_D := 3.3 * Log@rD + 23
EE = -D@j@rD, rD
88A 3.33808, B 23.0587<<
-
3.3
r
3.Statikomagnetskopolje
Primjer3.1
x1 = 1;
x2 = 0;
x3 = 0;
y1 = 0;
y2 = 0;
y3 = 2;
z1 = 0;
z2 = 1; z3 = 0;
II = 1;
r=
92 ;
L=
2;
Det@88x - x1, y - y1, z - z1<, 8x2 - x1, y2 - y1, z2 - z1<, 8x3 - x1, y3 - y1, z3 - z1<<D
2-2x-y-2z
-2 x - y - 2 z
2^2 + 1 + 2^2
z = 0;
1
3
H-2 x - y - 2 zL
H3 =
II 8-2, -1, -2<

3 H4 p rL
L
2
-z
J - zN + r2
J + zN + r2
:-
1
9
,-
5 p
18
,9
5 p
5 p
+z
2
>
Primjer3.4
rr = 8Xx, Yy, Zz<;
BB = 8Bx, By, Bz<;
2
1
Cross@rr, BBD
H-Bz Yy + By ZzL,
DivB:
1
2
HBz Xx - Bx ZzL,
H-Bz Yy + By ZzL,
0
CurlB:
1
2
1
2
H-Bz Yy + By ZzL,
H-Bz Yy + By ZzL,
H-Bz Yy + By ZzL,
1
2
H-By Xx + Bx YyL>
HBz Xx - Bx ZzL,
1
2
1
2
HBz Xx - Bx ZzL,
HBz Xx - Bx ZzL,
HBz Xx - Bx ZzL,
1
2
H-By Xx + Bx YyL>
8Bx, By, Bz<
Zadatak3.1
<< VectorAnalysis`;
H*Funkcija A:*L
A@r_D := 80, 2.5, 5<;
SetCoordinates@Spherical@r, theta, alfaDD;
Curl@A@rDD
5 Cot@thetaD 5 2.5
,- ,
>;
B@r_, theta_, alfa_D := :
r
r r
B@2, Pi 6, 0D@@3DD
5 Cot@thetaD
1.25
5 2.5
,- ,
>
r r
H-By Xx + Bx YyL>F
H-By Xx + Bx YyL>
H-By Xx + Bx YyL>F
Zadatak3.2
H*Gustoa struje:*L
J@y_D := 100 * y * Sin@2 yD
II = Integrate@J@yD, 8y, -p 4, p 4<, 8z, -0.01, 0.01<D
1.
Zadatak3.3
K1 = 80, 0, 6.5<;
H1 = 80, 10, 0<;
H2 = 8H2x, H2y, H2z<;
n12 = 81, 0, 0<;
Solve@Cross@n12, HH2 - H1LD K1, H2yD
88H2y 16.5<<
Zadatak3.4
<< VectorAnalysis`;
H*Funkcija A:*L
A@Xx_, Yy_, Zz_D := 8Cos@XxD * Sin@YyD, Cos@YyD * Sin@XxD, 0<;
Curl@A@Xx, Yy, ZzDD
80, 0, 0<
Zadatak3.5
mi0 = 4 * Pi * 10 ^ -7;
mir1 = 4;
mir2 = 3;
H1 = 82, -1, 0<;
H2 = 8H2x, H2y, H2z<;
H*Odsjeci po osima u jednadbi ravnine AA*x+Bb*y+CC*z+DD=0:*L
AA = 4;
BB = 4;
CC = 2;
8AA, BB, CC<
n=
AA ^ 2 + BB ^ 2 + CC ^ 2
H*Rijeiti jednabe rubnih uvjeta za komponente H*L
Solve@8Dot@n, Hmir2 * H2 - mir1 * H1LD 0, Cross@n, HH2 - H1LD 0<, 8H2x, H2y, H2z<D N
B2y = mir2 * H%@@1, 2, 2DDL N
2 2 1
: , , >
3 3 3
88H2x 2.14815, H2y -0.851852, H2z 0.0740741<<
-2.55556
Zadatak3.17
H*Funkcija gustoe struje J:*L
J@r_D := 10 -2 r ;
r0 = 0.5;
H*Polje za r>0.5*L
1
Integrate@J@rD * r, 8r, 0, r0<, 8a, 0, 2 Pi<D
2 * Pi * r
H*Polje za r<0.5*L
1
Integrate@J@rD * r, 8r, 0, r<, 8a, 0, 2 Pi<D Expand
2 * Pi * r
0.660603
r
-5 -2 r +
5
2r
5 -2 r
2r
Zadatak3.19
<< VectorAnalysis`
Cartesian@Xx, Yy, ZzD;
H@x_, y_, z_D := 80, kk * Sin@xD, 0<;
Curl@H@Xx, Yy, ZzDD
80, 0, kk Cos@XxD<
Zadatak3.20
<< VectorAnalysis`;
Cylindrical@Rr, Ttheta, ZzD;
J@r_D := 80, 0, KK * -a*r <;
1
Integrate@J@rD * r, 8r, 0, r<, 8alfa, 0, 2 Pi<D
2 * Pi * r
:0, 0,
KK H1 - -a r H1 + a rLL
a2 r
>
Zadatak3.21
<< VectorAnalysis`
Cylindrical@Rr, Ttheta, ZzD;
J@r_D := 80, 0, KK * -a*r <;
1
Integrate@J@rD * r, 8r, 0, r0<, 8alfa, 0, 2 Pi<D
2 * Pi * r
:0, 0,
KK I1 - -a r0 H1 + a r0LM
a2 r
>
4.Elektromagnetizam
Primjer4.2
B@x_, y_, t_D := 0.1 * SinB
p*x
F * CosB
2
H*Odredite integral f= BS*L
p*y
2
F * Sin@377 * tD
Integrate@B@x, y, tD, 8x, 0, 1<, 8y, 0, 1<D

H*Napon je: u=-
df
dt
*L
-D@0.0405285 * Sin@377 tD, tD

u@t_D := -15.2792445` Cos@377 tD
u@0D
0.0405285 Sin@377 tD
-15.2792 Cos@377 tD
-15.2792
Primjer4.3
<< VectorAnalysis`
H@x_, t_D := 80, 0, 0.2 * Cos@6.3 * 10 ^ 8 * t - 2.1 * xD<
H*Odredite rotH=Jp*L
Jp = Curl@H@Xx, tDD
90, -0.42 SinA6.3 108 t - 2.1 XxE, 0=
Primjer4.5
<< VectorAnalysis`
EE@z_, t_D := 8Cos@-w * t + b * zD, Sin@-w * t + b * zD, 0<
H*Odredite rot E*L
Curl@EE@Zz, tDD
H* rot E=-
dB
pa slijedi B=- rotEt*L
-Integrate@8-b Cos@Zz b - t wD, -b Sin@Zz b - t wD, 0<, tD Simplify

b Sin@Zz b - t wD b Cos@Zz b - t wD
B@Zz_, t_D := :,
, 0>
w
w
NN =
1
m
dt
* Cross@EE@Zz, tD, B@Zz, tDD Simplify
8- b Cos@Zz b - t wD, - b Sin@Zz b - t wD, 0<

:-
b Sin@Zz b - t wD b Cos@Zz b - t wD
,
, 0>
w
w
:0, 0,
b
mw
>
Zadatak4.1
EE@x_D := 2 x * 1000;
e = 8.854 * 10 ^ -12;
H*Gustoa energije w=0.5 e*E^2*L
w = 0.5 * e * EE@4D ^ 2
0.000283328
Zadatak4.2
k = 5;
e0 = 8.854 * 10 ^ -12;
er = 1.5;
k
w=
e 0 * er
3.7647767487388`*^11
w
2 * Pi
3.76478 1011
3.76478 1011
5.99183 1010
Zadatak4.9
EE@z_, t_D := 810 * Sin@w * t - b * zD, -15 * Sin@w * t - b * zD, 0<;
H*Za z=0.75l vrijedi z=0.75*

EEB
1.5 p
b
2p
b
*L
, 0F Norm
18.0278
Zadatak4.13
r = 0.05;
B@t_D := 0.5 * Cos@377 * tD * 80, 4, 4<;
H*Povrina petlje s normalom az je:*L
S = 80, 0, r ^ 2 * Pi<
H*Tok f= BS=B*S*L
B@tD * S
f@t_D := 80, 0, 0.015707963267948967` Cos@377 tD<
-D@f@tD, tD
80, 0, 0.00785398<
80, 0, 0.015708 Cos@377 tD<
80, 0, 5.9219 Sin@377 tD<

EMP Zadaci Za Vjezbu v1

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

EMP Zadaci Za Vjezbu v1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Bojan

UDBENICI SVEUILITA U ZAGREBU

Elektromagnetska polja zadaci za vjebu

Elektromagnetska polja Zadaci za vjebu

Elektromagnetska polja Zadaci za vjebu

Elektromagnetska polja Zadaci za vjebu

a jedinini vektor u smjeru vektora A moemo odrediti izrazom:

Vrijede zakoni asocijativnosti, distributivnosti i komutativnosti u vektorskim

Elektromagnetska polja Zadaci za vjebu

U Kartezijevom koordinatnom sustavu vrijedi:

Vektorski produkt dva vektora A i B je vektorska veliina, odreena veliinom vektora i

jedinini vektor usmjeren okomito na ravninu koju razapinju vektori A i B.

U Kartezijevom sustavu koristimo za izraun vektorskog produkta izraz:

Slika 1.1 Pravilo desne ruke

Elektromagnetska polja Zadaci za vjebu

1.2 Koordinatni sustavi

Za probleme koji su u svojoj geometriji pravokutni uputno je koristiti ve spomenuti

Elektromagnetska polja Zadaci za vjebu

1.3 Skalarno polje

Slika 1.5 Elektrini potencijal u okolini nabijene kugle radijusa R

1.4 Vektorsko polje

Slika 1.6 Polje fluida Slika 1.7 Polje permanentnog magneta

Elektromagnetska polja Zadaci za vjebu

1.5 Nabla (Hamiltonov) operator i Laplaceov operator

1.6 Integralni teoremi

Volumen V okruen je zatvorenom plohom S na kojoj je definirana normala n.

Povrina S obrubljena je zatvorenom krivuljom c na kojoj je definiran diferencijalni element dl.

1.7 Vektorske operacije u koordinatnim sustavima

Elektromagnetska polja Zadaci za vjebu

Cilindrini koordinatni sustav

Sferni koordinatni sustav

Elektromagnetska polja Zadaci za vjebu

1.8 Zadaci za vjebu

1.2 Za toku T (2, 1, 3) zadanu u Kartezijevom koordinatnom sustavu odredi koordinate

3,742; 0,641; 0,464

1.3 Za zadane vektorske funkcije

Elektromagnetska polja Zadaci za vjebu

1.5 Integracijom odredite u cilindrinom koordinatnom sustavu volumen V podruja

Elektromagnetska polja Zadaci za vjebu

1.14 Neka je zadano skalarno polje

. Odredite gradijent polja

u toki (2; 1; 1).

1.15 Zadano je vektorsko polje

. Odredite jedinini vektor

(2; 30; 2) u Kartezijevom sustavu.

ukupni naboj unutar sfere.

Elektromagnetska polja Zadaci za vjebu

1.25 Odredite linijski integral vektorskog polja

Elektromagnetska polja Zadaci za vjebu

2. Statiko elektrino polje

Statiko elektrino polje uvjetovano je postojanjem raspodjele mirujuih elektrinih

8,854 1012 F/m

Linijska gustoa naboja

Povrinska gustoa naboja C/m2

Volumna gustoa naboja

Jakost elektrinog polja

Gustoa elektrinog toka

Tablica 2.1. Vanije veliine u statikom elektrinom polju

2.2 Coulombov zakon

Slika 2.1 Coulombov zakon

Elektromagnetska polja Zadaci za vjebu

Sila kojom naboj Q1 djeluje na naboj Q2 odreena je u vakuumu jednadbom:

jedinini vektor usmjeren od naboja Q1 prema naboju Q2 .