Elementarne funkcije

Napisala Borka Jadrijević

Ponovimo:
• Svaka strogo monotona funkcija je
injekcija.

• Za svaku funkciju f : A  , suženje

f : A  f(A) je surjekcija.

• Ako je f : A   strogo monotona na

nekom intervalu I  A, onda je
suženje f : I  f(I) bijekcija.
Ako je f : A  B bijekcija onda vrijedi:

• Postoji funkcija g : B  A tako da

vrijedi g  f = iA i f  g = iB .
Funkcija g : B  A je jedinstvena,
označavamo je g = f -1 i nazivamo
inverzna funkcija funkcije f.

• Graf inverzne funkcije f -1 je

simetričan grafu funkcije f s obzirom
na pravac y = x.
Osnovne elementarne funkcije:
i) Konstantna funkcija
ii) Opća potencija
iii) Eksponencijalna funkcija
iv) Logaritamska funkcija
v) Trigonometrijske funkcije
vi) Ciklometrijske funkcije
Konstantna funkcija
f(x) = c, c  
y

c y=c

f:   
f() = {c}
 Opća potencija
f(x) = xr, r   \ {0}

Razlikujemo slučajeve:
1. r = n  
2. r = -n   \ 
3. r = m/n   \ 
4. r   \ 

Napomena:
Napomena:ako
akoje
jerr==0,
0,onda
ondaje
jexx0==1,1,za
0
zaxx0,
0,pa
pa
dobivamo suženje konstantne funkcije f(x)
dobivamo suženje konstantne funkcije f(x) = 1.= 1.
Potencije s prirodnim eksponentom
f(x) = xn, n  
y
y=x
y = x2

y = x3
f :   , f() =  za n neparan, f()
= [0, ) za n paran
Potencije s cijelobrojnim eksponentom
oblika f(x) = x-n, n  
y

y= 1/x2 y= 1/x

y= 1/x3

1
Budući je x =xn
-n
, onda je f:  \ {0}   i vrijedi:
f(  \ {0}) =  \ {0}, za n neparan,
f(  \ {0}) = (0,), za n paran.
 Potencije s racionalnim eksponentom
oblika f(x) = x1/n, n   \ {1}.

Budući je x1/n = n
x onda je:
f :    i f() =  za n neparan,
f: [0, )   i f([0, )) = [0, ) za n paran.

Nadalje, vrijedi:
za svaki x  D(f) je (x 1/n )n = ( n
x)n = x,
te za svaki y  f(D(f) ) je (y ) n 1/n
= n y=n y.
 Neka je funkcija
Primjeri: g1 : [0, )  [0, ) suženje
1. n = 2 funkcije g(x) = x2.

y y=x2 Funkcja g1 je bijekcija.

y=x
Definirajmo funkciju
y=x1/2
f1: [0, )  [0, ) tako da je

x
f1(x) = x1/2.

Za svaki x  [0, ) vrijedi

f(x) = x1/2 f1(g1(x)) = (x2 )1/2 = |x| = x,
f: [0, )   te za svaki y  [0, ) vrijedi
f( [0, ) ) = [0, ) g1(f1 (y)) = (y1/2)2 = y.
Dakle, f1 = g1-1
Uočimo:
Suženje g2 : (-,0]  [0, )
y=x2
y y=x funkcije g(x) = x2 je bijekcija.
Definirajmo funkciju
f2: [0, )  (-,0] tako da je
x
f2(x) =-x1/2 .
y=-x1/2
Za svaki x  (-,0] vrijedi
f(x) = -x1/2 f2 (g2(x)) = - (x2 )1/2 = -|x| = x,

f: [0, )   te za svaki y  [0, ) vrijedi

f( [0, ) ) = (-,0] g2(f2 (y)) = (-y1/2)2 = y.
Dakle, f2 = g2-1
2. n=3 Promatrajmo funkciju
g(x) = x3 .
y y=x3
y=x Funkcija g:    je
y=x1/3
bijekcija.

x
Ako je f:    tako da je
f(x) = x1/3
onda za svaki x   vrijedi
f (g(x)) = (x3 )1/3 = x,
f(x) = x1/3
te za svaki y   vrijedi
f:   
g(f (y)) = (y1/3)3 = y.
f() = 
Dakle, f = g-1
 Potencije s racionalnim eksponentom
oblika f(x) = xm/n, m/n   \ .

Uz pretpostavku m  , n  , te M(m,n) = 1

razlikujemo slučajeve:

• n neparan i m > 0, onda je D(f) = ,

• n neparan i m < 0, onda je D(f) = \ {0},
• n paran i m > 0, onda je D(f) = [0, ),
• n paran i m < 0, onda je D(f) = (0, ).

Napomena: x m/n:=
m/n
Napomena: x :=
n
x m
 Graf
Grafod
odff1(x) ==xx2/3
2/3se naziva “galeb”.
Primjeri: 1 (x) se naziva “galeb”.

y y

y= x-3/2 y = x3/2

y=x 2/3

y = x-2/3

x x

f1(x) = x2/3, D(f1) = , f3(x) = x3/2, D(f3) = [0,),

f1() = [0,). f3([0,)) = [0,).

f2(x) = x-2/3, D(f2) =  \ {0}, f4(x) = x-3/2, D(f4)= (0,),
f2( \ {0} ) = (0,). f4((0,)) = (0,).
 Potencije s realnim eksponentom
oblika f(x) = xr, r   \  .
Vrijedi:
• za r > 0 je D(f) = [0,),
• za r < 0 je D(f) = (0,).
r= 3
r=- 2
y r= 2

x
Vrijedi općenito:
Inverzna funkcija (suženja) opće potencije je opet
opća potencija. Preciznije, ako je f(x) = xr onda je
f–1 (y) = y1/r , “kad god ti izrazi imaju smisla”.

y
y = x1/r y=x

y = xr

x
Eksponencijalna funkcija
1<a 0<a<1
y
y

y = ax

y = ax

x x

f(x) = ax, a > 0 i a  1,

f:   ,
f() = (0, ).
 Funkcija f(x) = ax , f:    je strogo monotona i f() =
(0, ). Dakle, suženje f1 :   (0, ) je bijekcija.
y y
a>1 y=a x y = ax
0<a<1
y=x y=x

y = logax
x

y = logax

Definirajmo funkciju: g  loga : (0, )  , tako da vrijedi:

g(f1(x)) = loga (ax) = x, za svaki x  ,

f1(g(y)) = a loga (y) = y, za svaki y  (0, ).

Dakle, f1-1 = g.
 Logaritamska funkcija
1<a 0<a<1
y

y = logax

x x

y = logax

f(x) = logax, a > 0 i a  1,

f: (0, )  .
f ((0, )) = .
U primjeni su važne eksponencialne funkcije s
bazom 10 - dekadska i s bazom e – prirodna,
prirodna
gdje je e  2.71828... transcendentan broj, te
logaritamske po bazi 10, tzv. dekadski ili
Briggsov logaritam i po bazi e, tzv. prirodni
logaritam.
logaritam Definiramo:

log10x := log x i logex := ln x .

Uočimo:
Uočimo: 10,
10, ee >> 11 (graf!!)
(graf!!)
 Trigonometrijske funkcije

Trigonometrijske funkcije su:

• sinus
• kosinus
• tangens
• kotangens
Namatanje pravca na kružnicu

1
T’
x

1
T
O’ 0 x

O O’
T T’
 Namatanje pravca na kružnicu
Uočimo:
Uočimo: sve
svetočke
točkeoblika
oblikax+2k
x+2k, ,kk,,se
senamatanjem
namatanjem
preslikaju u istu točku.
preslikaju u istu točku.

O O’
1
T’ = S’
T T’
O’ S S’
1

x x+2π
0 T S
Trigonometrijska kružnica

1
sinx T(cosx,sinx)

cosx 1

pT
 Trigonometrijske funkcije

sinus kosinus

y y
1 1
-  x -/2 /2
2 2 x
-1 -1

f(x) = sinx, f(x) = cosx,

f:    f:   

f() = [-1,1] f() = [-1,1]

 tangens

Definiramo:

- x
-3π/2
-/2 /2

3π/2
sin x
tg x := cos x
2

y = tgx

f(x) = tg x, f: A  , f(A) = , gdje je

A = D(f) =  \ { x   | cos (x) = 0},
π
tj. A=\{x |x= 2 + kπ, k   }.
 kotangens

Definiramo:
- -/2 /2 3π/2 x
-3π/2  2
cos x
ctg x := sin x

y = ctgx

f(x) = ctg x, f: A  , f(A) = , gdje je

A = D(f) =  \ { x   | sin (x) = 0},
tj. A =  \ { x   | x = kπ, k   }.
 Trigonometrijska kružnica
tgx

1
Os kotangensa
x

ctgx 1

Os tangensa
Uočimo: pT
Uočimo: Za Zaxx==/
/22os
ostangensa
tangensa
i ipravac
pravacppTTnemaju
nemajupresjek,
presjek,što
što
znači
značida
datanges
tangesnije
nijedefiniran!
definiran!
Slično
Sličnoza
zakotanges
kotangesuuxx==0.0.
 Svojstva trigonometrijskih funkcija

sin cos tg ctg

Područje  \ {π /2 + kπ, k
   \ { kπ, k  }
definicije Df  }

Slika f(Df) [-1,1] [-1,1]  

x = kπ, x = π /2 + kπ, x = kπ, x = π /2 + kπ,
Nul-točke
k k k k

Parnost neparna parna neparna neparna

Osnovni
period 2π 2π π π
Predznak po
kvadrantima +,+,-,- +,-,-,+ +,-,+,- +,-,+,-
I, II, III, IV
Neke važnije veze između trigonometrijskih
funkcija

sin2x + cos2 x = 1,
sin2x = 2 sinx cosx, cos2x = sin2x - cos2 x ,
sin2x = 1/2·(1 - cos2x), cos2x = 1/2·(1 + cos2x),
ctgx = 1/tgx
tg2x = 2tgx/(1-tg2x), ctg2x = (ctg2x-1)/2ctgx
sin2x = tg2x/(tg2x+1), cos2x = ctg2x/(ctg2x+1).
 Ciklometrijske ili arkus funkcije

Ciklometrijske ili arkus funkcije su inverzne

funkcije suženja trigonometrijskih funkcija.

Ciklometrijske funkcije su :
• arkus-sinus
• arkus-kosinus
• arkus-tangens
• arkus-kotangens
 Neka je Sin: [-π/2, π /2]  [-1,1] suženje funkcije sin.
Dakle, za svaki x є [-π /2, π /2], vrijedi sin x = Sin x.
Funkcija Sin je bijekcija.
y
y=x

-/2 /2
x
y = sinx

Definirajmo: Arcsin: [-1,1]  [- π /2, π /2] ,

tako da vrijedi: x є [-π /2, π /2], Arcsin(Sin x) = x,
 y є [-1,1], Sin(Arcsin y) = y.
Dakle, Sin-1 = Arcsin.
 Neka je Cos: [0, π ]  [-1,1] suženje funkcije cos.
Dakle, za svaki x є [0, π], vrijedi cos x = Cos x.
Funkcija Cos je bijekcija.
y y=x


x
y = cosx

Definirajmo: Arccos: [-1,1]  [0, π] ,

tako da vrijedi: x є [0, π], Arccos(Cos x) = x,
 y є [-1,1], Cos(Arccos y) = y.
Dakle, Cos-1 = Arccos.
 arcsin arccos
y y
π /2 π

x π /2

x
-π /2

arcsin: [-1,1]  , arccos: [-1,1]  ,

arcsin x = Arcsin x, arccos x = Arccos x,
arcsin([-1,1]) = [-π /2, π /2]. arcos([-1,1]) = [0, π].
Vrijedi:
y

f1(x) = sin(arcsin x), y = sin(arcsin x)

f1:[-1,1]  , x

f1([-1,1]) = [-1,1],
sin(arcsin x) = x.

f2(x) = arcsin(sin x),

y

f2:   , -π /2
π /2
π /2 x

f2() = [-π /2, π /2]. -π /2

y = arcsin(sin x)
Za x є [-π /2, π /2] je
arcsin(sin x) = x.
Vrijedi:
y

f1(x) = cos(arccos x), y = cos(arccos x)

f1:[-1,1]  , x

f1([-1,1]) = [-1,1],
cos(arccos x) = x.

f2(x) = arccos(cos x), y

π

f2:   ,
π x

f2() = [0, π].

y = arccos(cos x)

Za x є [0, π] je
arccos(cos x) = x.
Neka je Tg : (-π/2, π /2)   suženje funkcije tg.
Dakle, za svaki x є (-π /2, π /2), vrijedi tg x = Tg x.
Funkcija Tg je bijekcija.
y
y=x
π /2

-π /2 π /2 x

-π /2
y = tg x

Definirajmo: Arctg:   (-π/2, π /2) ,

tako da vrijedi: x є (-π /2, π /2), Arctg(Tg x) = x,
 y є , Tg(Arctg y) = y
Dakle, Tg-1 = Arctg.
Neka je Ctg : (0, π)   suženje funkcije ctg.
Dakle, za svaki x є (0, π), vrijedi ctg x = Ctg x.
Funkcija Ctg je bijekcija.
y
y=x
π

y = ctg x

π x

Definirajmo: Arcctg:   (0, π) ,

tako da vrijedi: x є (0, π ), Arcctg(Ctg x) = x,
 y є , Ctg(Arcctg y) = y.
Dakle, Ctg-1 = Arcctg.
 arctg arcctg

y y
π /2 π

x
-π /2
x

arctg:   , arcctg:   ,
arctg x = Arctg x, arcctg x = Arcctg x,
arctg () = (-π /2, π /2). arcctg () = (0, π).
Uočimo: Svako suženje
Sink: [-/2 + k, /2 + k] [-1,1] , k є , funkcije sin je
bijekcija, pa ima inveznu funkciju.
y

y=x

1
-1 1 x

-1 y = sinx

Oprez:
Oprez: “Okomita
“Okomita zmijica”
zmijica” nije
nije funkcija!
funkcija!
Slično, budući su funkcije cos, tg, ctg po djelovima
strogo monotone, postoje suženja tih funkcija koja
su bijekcije, pa postoje inverzne funkcije tih
suženja.
y
Primjer: y=x

y = ctgx
Definicija:
Elementarnom funkcijom smatramo svaku
funkciju koja se može konstruirati od osnovnih
elementarnih funkcija i njihovih suženja
primijenjujući (konačno puta) zbrajanje,
oduzimanje, množenje, dijeljenje i komponiranje.
 Osnovna podjela elementarnih
funkcija:

1. Polinomi
2. Racionalne funkcije
3. Algebarske funkcije
4. Transcendentne funkcije
1. Polinomi

Polinom n-tog stupnja, n    {0}, je funkcija

Pn :   , Pn (x) = anxn + an-1xn-1 + . . . + a1x + a0,
pri čemu su an, an-1, . . . , a1, a0   i an  0 za n  .

Napomena:
Napomena: Ako
Akoje
jenn==0,
0,onda
ondaje
je PP00(x)
(x)==aa00 konstantna
konstantnafunkcija.
funkcija.
2. Racionalne funkcije

Racionalna funkcija je funkcija oblika

Pn ( x )
R(x) =
Qm ( x )
gdje su Pn(x) i Qm(x) polinomi n-tog, odnosno m-tog
stupnja, redom.

Dakle, R : X  , gdje je
X = D(R) =  \ { x   | Qm(x) = 0}.

Napomena:
Napomena:Polinome
Polinomejoš
jošnazivamo
nazivamocijele
cijeleracionalne
racionalnefunkcije
funkcije((Q
Qmm(x)
(x)==11),),
aasve
sveostale
ostaleracionalne,
racionalne,razlomljene
razlomljeneracionalne
racionalnefunkcije.
funkcije.
• Ako oba polinoma Pn(x) i Qm(x) imaju koeficijente
iz skupa racionalnih brojeva  onda kažemo da je R
= Pn/Qm racionalna funkcija s racionalnim
koeficijentima.

• Ako je Pn polinom n-tog stupnja, a Qm polinom m-

tog stupnja i ako je n < m, onda kažemo da je R
= Pn/Qm prava racionalna funkcija,
funkcija a ako je
m  n onda kažemo da je neprava racionalna
funkcija.
funkcija U ovom slučaju se R(x) može prikazati
kao
R(x) = St(x) + Tk(x)/Qm(x),
gdje su St i Tk polinomi t-tog, odnosno k-tog
stupnja, redom, tako da je k < m.
 Primjeri:
2 x5  3 x 1
1. f(x) =  4 x7  2 x 4

je racionalna funkcija s racionalnim koeficijentima,

dok racionalna funkcija
2 x3  3x2  1
g(x) = to nije.
x4  π

2 x3  3 x 1
2. f1(x) = 4 x4  x
je prava racionalna funkcija.
2 x 4  x2  1
f2(x) = x2  2
je neprava racionalna funkcija.

Dijeljenjem dobivamo: f2(x) = 2x2  3  5

x2 2
3. Algebarske funkcije

Algebarske funkcije su elementarne funkcije koje

se mogu dobiti komponiranjem općih potencija s
racionalnim eksponentima i racionalnih funkcija s
racionalnim koeficijentima.

Primjeri:

f(x) = 5 ( ) je algebarska funkcija.

x2  x 3
2x  7

g(x) = ( x 5
 2x  1) 3
nije algebarska funkcija.
4. Transcendentne funkcije

Elementarne funkcije koje nisu algebarske

nazivamo transcendentne.

Dakle, među ove funkcije ubrajamo

eksponencijalne, logaritamske, trigonometrijske i
ciklometrijske, kao i većinu racionalnih (sve one
koje imaju neki koeficijent iracionalan).

Važne transcendentne funkcije su i tzv.

hiperbolne funkcije i area-funkcije.
 Hiperbolne funkcije
sinus hiperbolni kosinus hiperbolni
x x x x
Definiramo: sh x := e  e Definiramo: ch x := e  e
2 2
y y

y = shx y = chx
x

Napomena:
Napomena:Graf
Graff(x)
f(x)==chx
chx
nazivamo
nazivamo“lančanica”.
“lančanica”.

f(x) = sh x, f(x) = ch x,

f:   , f() = . f:   , f() = [1,].

 tangens hiperbolni kotangens hiperbolni

Definiramo: th x := shx Definiramo: cth x := chx

chx shx
e2 x  1 e2 x  1
th x = 2 x cth x = 2 x
e 1 e 1
y
y

y = thx y = cthx

x
x

f(x) = cth x,
f(x) = th x,
f:  \ {0}  ,
f:   , f() = (-1,1).
f() = (-,-1)  (1,).
 Neke važnije veze između hiperbolnih
funkcija

ch2 x - sh2x = 1,
sh2x = 2 shx chx, ch2x = sh2x + ch2 x ,
sh2x =1/2·(ch2x-1), ch2x =1/2·(1 + ch2x),
cthx =1/thx
th2x = 2thx/(1+th2x), ch2x =(cth2x+1)/2cthx
sh2x = th2x/(1-th2x), ch2x = cth2x/(cth2x-1),

Ove
Overelacije
relacijeukazuju
ukazujuna
nasličnost
sličnostsstrigonometrijskim
trigonometrijskimfunkcijama!
funkcijama!
 Area-funkcije
area-sinus hiperbolni
Funkcija sh:    je bijekcija. Inveznu funkciju funkcije sh
nazivamo area-sinus hiperbolni i označavamo arsh.

y y=x

y = arshx

y = shx

f(x) = arsh x, Može

Možese
sepokazati
pokazatida
davrijedi
vrijedi
f:   , f() =  arsh x =
arsh x = 
ln x  x 2
1 
 area-kosinus hiperbolni

Neka je Ch: [0,)[1,) suženje funkcije ch. Funkcija Ch je

bijekcija. Inveznu funkciju funkcije Ch označimo s Arch.Dakle,
Arch : [1,)  [0,).

y
y=x

y = chx
y = archx

arch: [1,)  ,
arch x = Arch x, Može
Možese
sepokazati
pokazatida
daje
je

arch ([1,)) = [0,).

arch x =
arch x = ln x 
 x 2
1 
 area-tangens hiperbolni

Neka je Th:   (-1,1) suženje funkcije th. Funkcija Th je

bijekcija. Inveznu funkciju funkcije Th nazivamo area-tangens
hiperbolni i označavamo arth.
y
y=x

y = thx

y = arthx

f(x) = arth x, Može

Možese
sepokazati
pokazatida davrijedi
vrijedi
1 ln x  1
f: (-1,1)  , f ((-1,1)) = . arth
arthxx== 2 1  x
 area-kotangens hiperbolni

Neka je Cth:  \ {0}  (-,-1)  (1,), suženje funkcije cth. Funkcija

Cth je bijekcija. Inveznu funkciju funkcije Cth označimo s Arcth.
Dakle, Arcth: (-,-1)  (1,)   \ {0}.
y
y=x

y = cthx
y = arcthx
x

arcth: (-,-1)  (1,)  ,

Može
Možesesepokazati
pokazatida davrijedi
vrijedi
arcth x = Arcth x, 1 ln x  1
arcth x =
arcth x = 2 x  1
arcth ( (-,-1)  (1,) ) =  \ {0}.
Još neke važnije elementarne funkcije
Apsolutna vrijednost Predznak
 X, X  0,  1, X  0,
|x| =  sgn(x) = 
 X, X  0.  1, X  0.
x
Vrijedi:
Vrijedi: sgn(x)
sgn(x)== x
y y
y = |x|

x y = sgn(x)

f(x) = |x|, f(x) = sgn(x),

f :   , f() = [0,). f :  \ {0}  , f() = {1,-1}.
Svaka sugestija ili primjedba je dobrodošla.

Borka Jadrijević
e-mail: borka@fesb.hr
URL: http://www.fesb.hr/~borka