Rješenja jesenskog ispitnog roka iz Fizike 1

četvrtak, 7. rujna 2017.

Teorijska pitanja

1.1 Ako djelovanje vanjske sile F omogućuje spuštanje nekog tijela u gravitacijskom polju stalnom
brzinom, sila F obavlja
a) pozitivan rad jer F djeluje u smjeru suprotnom od smjera gibanja.
b) pozitivan rad jer F djeluje u smjeru gibanja tijela.
c) negativan rad jer F djeluje u smjeru suprotnom od smjera gibanja.
d) negativan rad jer F djeluje u smjeru gibanja tijela.
e) rad jednak nuli (ne obavlja rad) jer vrijedi F = 0 (tijelo se giba stalnom brzinom).

(c) je točno

1.2 Sitno tijelo mase m počne kliziti s vrha kosine visine h i duljine d, koja s horizontalnom podlogom
zatvara kut α. Trenje između tijela i kosine je zanemarivo. Koliki je rad gravitacijske sile za
gibanje tijela od vrha do dna kosine?
a) 0
b) mgd
c) mgh
d) mgdcosα
e) mghcosα

(c) je točno

1.3 Koja od sljedećih tvrdnji NE vrijedi za konzervativne sile:

a) moguće je uvesti pojam potencijalne energije
b) ukupan rad koji sila vrši na česticu koja se giba između dvije točke ne ovisi o putu
c) elastična sila (Hookeov zakon) je konzervativna sila
d) gravitacijska sila je konzervativna sila
e) ukupan rad koji sila vrši na česticu koja se giba po zatvorenoj putanji proporcionalan je površini
omeđenoj putanjom

(e) je točno

1.4 Pri sudaru u kojem tijelo 1 nalijeće na mirno tijelo 2,

a) sva kinetička energija sustava dvaju tijela može prijeći u druge oblike energije.
b) kinetička energija sustava dvaju tijela nakon sudara mora biti jednaka kinetičkoj energiji prije
sudara.
c) količina gibanja sustava dvaju tijela nakon sudara može biti jednaka nuli.
d) količina gibanja sustava dvaju tijela nakon sudara može biti različita od količine gibanja istog
sustava prije sudara.
e) tijelo 1 se može, ovisno o omjeru masa tijela, odbiti unazad.

(e) je točno
1.5 Pri savršeno elastičnom (centralnom) sudaru dvije kuglice istih masa, može se dogoditi da se
a) iznos relativne brzine kuglica poveća;
b) obadvije kuglice nakon sudara zaustave;
c) jedna kuglica zaustavi, a druga nastavi gibanje istom brzinom;
d) kuglice spoje i nastave gibanje kao jedno tijelo;
e) ne može ništa kazati o ishodima sudara bez poznavanja odnosa brzina i masa.

(c) je točno

1.6 Pri razmatranju statike krutog tijela javlja se uvjet koji uključuje momente sila. U tom uvjetu
momente sila
a) mora se računati s obzirom na točku dodira tijela i podloge;
b) mora se računati s obzirom na zajedničko hvatište svih sila koje djeluju na tijelo
c) može se računati s obzirom na bilo koju točku koja, međutim,mora ležati na tijelu;
d) može se računati s obzirom na bilo koju točku (na tijelu ili izvan tijela);
e) mora se računati s obzirom na točku oko koje tijelo može rotirati.

(d) je točno.

1.7 Kotač se kotrlja bez klizanja niz kosinu. Pritom vrijedi tvrdnja:
a) Na kotač djeluje sila trenja usmjerena “uz kosinu”.
b) Na kotač djeluje sila trenja usmjerena “niz kosinu”.
c) Sila trenja nije prisutna.
d) Iznos brzine središta mase kotača je stalan.
e) Iznos kutne brzine vrtnje kotača je stalan.

(a) je točno.

1.8 Student se vrti na stolcu stalnom brzinom, pri čemu je trenje zanemarivo. Što će se dogoditi ako
student raširi ruke?
a) Njegova kutna brzina će se povećati.
b) Njegova kutna brzina će ostati jednaka.
c) Njegov moment inercije će se smanjiti.
d) Njegova kinetička energija će se povećati.
e) Njegova kutna količina gibanja će ostati jednaka.

(e) je točno.

1.9 Cijev promjera 8 cm spojena je na cijev promjera 4 cm. Ako je brzina vode u široj cijevi 10 m/s,
kolika je brzina vode u užoj cijevi?
a) 2.5 m/s
b) 5 m/s
c) 10 m/s
d) 20 m/s
e) 40 m/s

(e) je točno.
1.10 Očuvanje kutne količine gibanja materijalne točke (u odnosu na središte sile) posljedica je
a) zakona očuvanja ukupne mehaničke energije pri rotaciji;
b) ravnoteže sila koje djeluju na tijelo i proizvode jednoliku rotaciju;
c) djelovanja centralne sile;
d) zakona očuvanja količine gibanja i očuvanja kinetičke energije;
e) jednakosti tangencijalne i radijalne (centripetalne) akceleracije.

(c) je točno.

1.11 Količina gibanja za česticu kojoj se brzina približava brzini svjetlosti (limes v→c):
a) teži nuli
b) teži klasičnom izrazu p = mv
c) teži vrijednosti p = mc
d) teži beskonačnosti
e) ništa od navedenog

(d) je točno.

1.12 Gravitacijska akceleracija na površini Mjeseca (masa = 7.342∙1022 kg; radijus = 1737 km) iznosi:
a) 9.8 m/s2
b) 33 cm/s2
c) 1.608 m/s2
d) 15 m/s2
e) 1608 m/s2
(c) je točno.

1.13 U otvorenu posudu sa živom umetnete tanku staklenu cjevčicu. Uočavate da je razina žive u
cjevčici niža od razine žive u posudi. Razlog je
f) sila adhezije između molekula žive i kapilare je manja od sile kohezije među molekulama žive
g) sila adhezije između molekula žive i kapilare je veća od sile kohezije među molekulama žive
h) velika gustoća žive
i) velika viskoznost žive
j) mala viskoznost žive

(a) je točno

1.14 Specifični toplinski kapacitet mjeri:

a) količinu topline potrebnu da se promijeni temperatura 1 kg tvari za 1 K
b) koliko je topline sadržano u 1 kg neke tvari
c) količinu topline potrebnu da se 1 kg tvari rastopi
d) količinu topline potrebnu da se 1 kg tvari zagrije od 0 oC do 100 oC
e) količinu topline potrebnu da se 1 kg tvari zagrije na 100 K

(a) je točno.
1.15 Prosječna brzina molekule vodika u usporedbi s molekulom kisika pri istoj temperaturi je
a) veća
b) manja
c) ista
d) beskonačna
e) nedovoljno informacija

(a) je točno.

Zadaci

1. Tri tijela masa m1 = 1 kg, m2 = 2 kg, i m3 = 3 kg, povezana laganom nerastezljivom niti postavljena
su na podlogu kao na slici. Koeficijenti trenja s podlogom za tijela 1, 2 i 3 iznose μ1 = 0.3, μ2 = 0.2, i
μ3 = 0.1. Izračunajte ubrzanje sustava i odredite smjer gibanja.
( 7 bodova)

Rješenje:

m1 = 1 kg
m2 = 2 kg
m3 = 3 kg
μ 1 = 0.3
μ 2 = 0.2
μ 3 = 0.1
----------
a=?

Pretpostavimo smjer ubrzanja sustava i postavimo jednadžbe gibanja:

m1 a=−sin 30˚ m1 g−μ1 cos 30˚ m1 g+ T 1

m2 a=−sin 15˚ m2 g−μ2 cos 15 ˚ m2 g−T 1+T 2
m3 a=sin 60 ˚ m3 g−μ 3 cos 60˚ m3 g−T 2

Zbrojimo jednadžbe gibanja i računamo akceleraciju:

−sin 30 ˚ m1 g−μ1 cos 30 ˚ m1 g−sin 15 ˚ m 2 g−μ 2 cos 15 ˚ m2 g+sin 60 ˚ m3 g−μ 3 cos 60˚ m3 g
a=
(m 1+ m2 +m3 )
2
a=1.275 m/ s
Vidimo da je rezultat pozitivnog predznaka, te zaključujemo da je smjer ubrzanja (na skici od lijevo
prema desno) dobro pretpostavljen.

2. Sitno tijelo mase mT = 1 kg nalazi se na dnu kružne petlje polumjera R = 1 m. U tijelo udari metak
mase mM = 10 g. Kolika je minimalna brzina metka potrebna, da tijelo nakon sudara uspješno prijeđe
petlju, bez da padne. Sudar metka i tijela je savršeno neelastičan, a trenje je zanemarivo.
( 7 bodova)

Rješenje:

mT = 1 kg - masa sitnog tijela

mM = 10 g = 0.01 kg - masa metka
R=1m - polumjer petlje
------------
vM = ?

Minimalna brzina sitnog tijela s metkom (nakon sudara) u

najvišoj točki petlje (točki B na slici) dobiva se iz uvjeta da je
sila reakcije podloge jednaka nuli. Drugim riječima, centripetalna sila i gravitacijska sila moraju biti
izjednačene:
Fcp =F G
mv 2B
=mg , pa slijedi: v B=√ Rg ,
R
gdje je v B brzina metka i sitnog tijela nakon savršeno neelastičnog sudara u točki B.
Kinetička energija tijela s metkom u točki B je:
2
m vB mRg
Ekin (B)= , pa je: E kin(B) =
2 2
Da bi tijelo s metkom uspješno napravila petlju, početna kinetička Energija u točki A mora iznositi:
Ekin (A )=E pot(B )+ Ekin(B )
 2
mv A mRg
=mg2 R+
2 2
Slijedi početna brzina tijela s metkom u točki A:
v A =√ 5 Rg
Iz zakona očuvanja količine gibanja računamo brzinu metka prije sudara sa sitnim tijelom:
mM v M +mT v T =( mM + mT ) v A
,
gdje su v M v
i T brzina metka i sitnog tijela prije sudara. Slijedi:
mM v M +0=(mM + mT ) v A
Pa je v M :
(m + m )v
v M= M T A
mM

v M =707 m/s

3. Okrugla ploča polumjera R = 30 cm i mase m = 18 kg okreće se 300 puta u minuti. Ako se na njen
rub prisloni kočnica koja pritišće silom proporcionalnom korijenu vremena, tj. F(t) = A t1/2, kolika
mora biti konstanta A da bi se zamašnjak zaustavio za 30 s? Koeficijent trenja između kočnice i
zamašnjaka je μ = 0,3.
( 7 bodova)

Rješenje:

Ftr = μAt1/2
M = -R Ftr = -R μAt1/2
α = M/I = -RμAt1/2 / (1/2 mR2)
3
1
−2 μA −2 μA t 2
ω=∫ α dt=
mR ∫
2
t dt= +ω 0
mR 3
2
Zaustavljanje: ω = 0 za t1=30 s
3
4 μA 2
t 1 =ω0−0
3 mR
A = 3mRω0 / (4μt13/2) = 2,58 N/s1/2

4. Dvije zvijezde masa 2∙1030 kg i 4∙1030 kg gibaju se kružno oko centra mase sustava pod utjecajem
međusobne gravitacije. Ako je njihova udaljenost 1010 m, odredite period vrtnje.
( bodova)

Rješenje:

Rješavamo za bilo koju zvijezdu, rješenje je isto. Uzmimo lakšu zvijezdu, njenja udaljenost od centra
mase, odnosno centra vrtnje je r1. Ishodište koordinatnog sustava stavljamo u centar mase, rCM = 0.
D = r1 + r2 = 1010 m
m1 r 1−m2 r 2
=r CM =0
m1 +m2
r1 = m2/m1 (D - r1)
r1 = m2/(m1+m2) ∙ D = 6.667 ∙ 109 m
Izjednačavamo gravitacijsku silu s centripetalnom
m m
G 1 2 2 =m1 ω2 r 1
D
G m
ω2 = 2 2 =
D r1
T = 2π/ω

√
m2
D2 ∙ D
m 1+ m 2
T =2 π =314080 s=3,635 dana
G m2

5. Na kraj štapa mase m s pomoću niti je zavezana kuglica polumjera r. Štap se postavi na rub čaše s
vodom. Ravnoteža takvog sustava se postiže kada je pola kuglice uronjeno u vodu. Izračunajte omjer
dijela štapa koji viri izvan čaše i dijela koji je unutar njezina ruba ako je gustoća vode je ρv , a
gustoća kuglice ρk.
( 7 bodova)
Rješenje:
6. Šipka duljine L = 2 m i poprečnog presjeka S = 1 cm 2 izradena je od materijala čija se toplinska
vodljivost mijenja duž šipke prema zakonu:
b
λ ( z )= ,
z2

gdje je z udaljenost od lijevog kraja šipke, a b = 50 Wm/K je konstanta. Ako je plašt šipke termički
izoliran, ako je lijevi kraj šipke pri temperaturi T1 = 500 K te ako je desni kraj šipke pri temperaturi
T2= 300 K, koliko topline prenese šipka u 10 s.
( 7 bodova)

Rješenje: