VELEUILITE U RIJECI

Florijan Mihaljevi, Suzana Samarija, Marija Odori EMISIJE TETNIH SASTOJAKA ISPUNIH PLINOVA KOD CESTOVNOG PROMETA I MJERE ZA NJIHOVO SMANJIVANJE DOSADANJI RAZVOJ, STANJE, PERSPEKTIVA Seminarski rad

Rijeka, 2010.

VELEUILITE U RIJECI Prometni odjel Specijalistiki diplomski struni studij cestovnog prometa

EMISIJE TETNIH SASTOJAKA ISPUNIH PLINOVA KOD CESTOVNOG PROMETA I MJERE ZA NJIHOVO SMANJIVANJE DOSADANJI RAZVOJ, STANJE, PERSPEKTIVA

Seminarski rad

MENTOR: Mr. sc. Ivo Brozovi

STUDENTI: Florijan Mihaljevi Suzana Samarija Marija Odori

Rijeka, studeni 2010.

SAETAK
Nedvojbeno je da promet negativno utjee na okolinu: oneiuje zrak, vodu tlo, podie razinu buke i openito tetno djeluje na okoli, ljusko zdravlje, kao i na promjenu klime. Sve vee poveanje broja motornih vozila te s tim sve vee poveanje ispunih plinova koji nastaju izgaranjem goriva u motorima SUI dovode do brojnih tetnih posljedica. Ne udi stoga to drave djelovanjem u me unarodnim organizacijama donose brojne propise, provode opsene studije i poduzimaju razne mjere u svrhu smanjenja koliine plinova.

SADRAJ
Stranica 1. UVOD .........................................................................................................................................1 1.1. Problem, predmet i svrha istraivanja ..................................................................................1 1.2. Radna hipoteza i pomone hipoteze.....................................................................................1 1.3. Svrha i ciljevi istraivanja ....................................................................................................1 1.4. Znanstvene metode...............................................................................................................2 1.5. Struktura rada .......................................................................................................................2 2. STAKLENIKI PLINOVI.......................................................................................................3 2.1. Izvori emisije staklenikih plinova ......................................................................................5 2.1.1. Izvori emisije CO2 ...................................................................................................6 3. STAKLENIKI PLINOVI U PROMETU .............................................................................8 4. PLINOVI STAKLENIKA ........................................................................................................9 5. UINAK STAKLENIKA .......................................................................................................12 6. MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE STAKLENIKIH PLINOVA ................................15 6.1. Mjere za smanjenje emisije staklenikih plinova u prometu (alternativna goriva).........17 6.2. Uljanom repicom za smanjenje emisije staklenikih plinova ............................................20 6.3. Manje emisije CO2 iz vozila na prirodni plin i hibridnih vozila .......................................21 7. KOLIINE PROMETA I PRIPADAJUE EMISIJE CO2 (OD 1900. GODINE DO DANAS) U CESTOVNOM PROMETU ...................................................................................23 8. ODRIVOST ENERGETSKOG SEKTORA EU - SADANJOST I PERSPEKTIVE ZA BUDUNOST .......................................................................................................................25

9. ZAKLJUAK..........................................................................................................................26 LITERATURA ............................................................................................................................28

Veleuilite u Rijeci Specijalistiki diplomski struni studij prometa

1. UVOD 1.1. Problem, predmet i objekt istraivanja

Prometni sektor jedan je od najvanijih sektora dananjice, a ujedno i znaajan nositelj i okosnica gospodarskog i drutvenog razvitka svake zemlje. Budui da je to sustav bez kojega pojedinac i drutvo u cjelini ne mogu funkcionirati, kao takav predstavlja krvotok svake zemlje, a time i temeljnu pretpostavku njezinih gospodarskih i drugih aktivnosti. Stupanj razvijenosti prometnog sustava u korelaciji je s razinom gospodarstvenoga razvitka i kvalitetom uvjeta ivota, pa prema tome o njemu ovisi i ukupno gospodarstvo zemlje, regije ili podruja. Stoga je vitalni interes svake drutvene zajednice podizati razinu kvalitete prometnoga sustava. S obzirom da je temeljni cilj prometnog sustava povezivanje gospodarstvenih subjekata i ljudi neovisno o udaljenosti, svrsi prijevoza i modaliteta, promet ima me unarodnu dimenziju. Me utim, osim pozitivnog drutveno-ekonomskog utjecaja, promet isto tako ima i svoju negativnu dimenziju. Njegova ekspanzija, proizvela je niz negativnih imbenika koji konstantno ugroavaju kvalitetu ivljenja i gospodarstvo zemlje. Tu posebice treba izdvojiti oneienje okolia (zraka i vode) zbog velike emisije tetnih plinova, stvaranje buke i vibracija, zauzimanje prostora i povrina, ali i izvanrednih doga aja (prometne nezgode). Oneienje okolia, prometne nezgode i zaguenje predstavljaju tri najznaajnije kategorije eksternih trokova prometa. Predmet ovog istraivanja je oneienje okolia promatrano kroz emisiju tetnih sastojaka cestovnog prometa, a to e biti prikazano i na konkretnom primjeru u gradu Rijeci.

1.2. Radna hipoteza i pomone hipoteze Cestovni promet, koji dominira i u putnikom i u teretnom prijevozu, u usporedbi s ostalim granama prometa daleko u najveoj mjeri negativno utjee na okoli. Najvea prijetnja je konstantni porast emisije tzv. staklenikih plinova koji direktno ili indirektno utjeu na globalno zatopljenje, promjenu klime, a time i na ljudsko zdravlje.

1.3. Svrha i ciljevi istraivanja

Zbog sve veeg tetnog utjecaja na okoli, u svim sektorima pa tako i prometnom, daje se velika panja njegovoj zatiti. Kako bi se negativan ekoloki utjecaj prometa smanjio, nuno je provesti niz mjera. U radu e biti prikazane mjere dosadanjeg razvoja, sadanje stanje i perspektiva smanjenja emisije tetnih sastojaka ispunih plinova.

Priredili: F. Mihaljevi, S. Samarija, M. Odori

Veleuilite u Rijeci Specijalistiki diplomski struni studij prometa

1.4. Znanstvene metode

Pri istraivanju i formuliranju rezultata istraivanja ovoga rada, koritene su slijedee znanstvene metode: o metoda analize, o metoda sinteze, o metoda dokazivanja, o statistika metoda, o metoda uzoraka.

Priredili: F. Mihaljevi, S. Samarija, M. Odori

Veleuilite u Rijeci Specijalistiki diplomski struni studij prometa

2. DOSADANJI RAZVOJ EMISIJE SASTOJAKA ISPUNIH PLINOVA

U drugom poglavlju biti e razmatran dosadanji razvoj emisije tetnih sastojaka ispunih plinova kod cestovnog prometa. Primjer e biti objanjen na kvaliteti zraka grada Zagreba u odre enom razdoblju, iz razloga to su najkompetentniji podaci za pisanje ovoga poglavlja bili upravo oni iz grada Zagreba. Godine 1955. grad Zagreb posjedovao je oko 5000 motornih vozila, a godine 1989. ih je bilo oko 246.583, odnosno u zadnjih se 55 godina njihov broj poveao za vie od 49 puta, to se svakako odrazilo na kvalitetu zraka. Kvaliteta zraka u zagrebu, posebno u zimskim mjesecima, ne zadovoljava iako je zadnjih godina poboljana. Kada je rije o vozilu kao izvoru zaga enja zraka osnovna rasprava vodi se u okviru primjene klasinih motora s unutarnjim izgaranjem (SUI), koji dominiraju naim ulicama. Godine 1989. grad je Zagreb posjedovao 246.583 motorna vozila. Moe se raunati s time da je od toga broja 70% vozila na benzinski pogon, a 30% vozila na dizelski pogon. Procjene su tako er da vozila na benzinski pogon u gradskoj vonji troe oko 12 litara na 100 km, a vozila na dizelski pogon 8 litara na 100 km. Navedeni podaci dani su kao srednja vrijednost potronje goriva s obzirom na radnu zapreminu motora. Prema tome za grad se Zagreb moe pretpostaviti da vozila na benzinski pogon obave godinje 1,380.864.000 km vonje i utroe 165.703.680 litara benzina, a vozila na dizelski pogon obave ukupno 887.700.000 km vonje uz utroak 71.016.000 litara dizelskog goriva. U tablici 1 predoena je emisija tetnih plinova i krutih estica to nastaju izgaranjem goriva u gradu Zagrebu od godine 1955. do 1990. godine. Tablica 1: Emisija tetnih plinova i krutih estica (t/god) Krute Godina 1955. 1960. 1965. 1970. 1975. 1980. 1985. 1989. CO 431,016 1.576,312 3.319,685 7.874,11 10.310,554 16.707,456 17.734,098 21.256,232 NOx 90.791 332,043 966,726 1.658,706 2.171,950 3.519,478 3.735,743 4.447,554 CHx 66,480 243,131 512,029 1.214,550 1.590,361 2.577,057 2.735,413 3.278,568 SO2 8,744 31,977 67,342 159,738 209,165 338,936 359,763 431,225 estice 19,639 71,826 151,263 358,802 469,824 761,313 808,095 968,580 Ukupno 616,670 2.255,289 4.479,595 11.265,907 14.751,854 23.904,240 25.373,112 30.412,159

Izvor: Izradio autor

Priredili: F. Mihaljevi, S. Samarija, M. Odori

Veleuilite u Rijeci Specijalistiki diplomski struni studij prometa Uzimajui u obzir porast broja motornih vozila u odnosu na broja stanovnika u tablici 2 predoeno je optereenje tetnim plinovima i krutim esticama to nastaju izgaranjem goriva po jednom stanovniku grada Zagreba od 1955. 1990. godine.

Tablica 2: Emisija tetnih plinova i krutih estica po stanovniku (kg/god) Krute Godina 1955. 1965. 1975. 1985. 1989. CO 1,165 6,706 15,965 19,705 22,571 NOx 0,245 1,413 3,367 4,151 4,755 CHx 0,180 1,034 2,466 3,039 3,481 SO2 0,024 0,136 0,324 0,400 0,458 estice 0,053 0,306 0,728 0,898 1,001 Ukupno 1,667 9,595 22,870 28,193 32,294

Izvor: Izradio autor Temeljem tablice 2 razvidno je da se u zadnjih 55 godina emisija tetnih plinova i krutih estica nastalih izgaranjem goriva po jednom stanovniku poveala s 1,66 kg/god na 32,294 kg/god, odnosno vie od 19 puta. U nastavku ovog poglavlja, biti e prikazani podaci razvoja emisije tetnih sastojaka ispunih plinova u gradu Rijeci mjerene na postajama Rijeka- 1 i Rijeka- 2. Mjerna postaja Rijeka- 1 nalazi se na uglu ulice Stari grad i Ulice rtava faizma (kolji). Mjerna postaja Rijeka- 2 nalazi se na uglu ulica Suak i Ulica Franje Belulovia. Podaci koji su izneseni u ovom radu odnose se na razdoblje jedne godine i to od 2.11.2005. do 2.11.2006. Obzirom da raniji podaci nisu poznati, odnosno nisu dostupni sa mjernih postaja, uzeti su ovi podaci kao primjer dosadanjeg razvoja emisije tetnih sastojaka ispunih plinova u gradu Rijeci.

Priredili: F. Mihaljevi, S. Samarija, M. Odori

Veleuilite u Rijeci Specijalistiki diplomski struni studij prometa Slika 1: Koncentracija duikovog dioksida i ugljinog monoksida: 2.11.2005.-2.11.2006. g.

Izvor:http://zrak.mzopu.hr/=Rijeka-1

Slika 2: Koncentracija sumporovog dioksida i lebdeih estica: 2.11.2005.-2.11.2006. g.

Izvor: http://zrak.mzopu.hr/=Rijeka-2

Priredili: F. Mihaljevi, S. Samarija, M. Odori

Veleuilite u Rijeci Specijalistiki diplomski struni studij prometa

3. EMISIJA TETNIH TVARI U GRADSKOM PROMETU U OSOBNIH VOZILA

Promet osobnih vozila u gradovima uvjetovan je bezbrojnim imbenicima od gustoe prometa, vrste ceste preko naina pogona sve do individualnog ponaanja svakog vozaa. Svi ti imbenici imaju mjerodavan utjecaj na potronju energije i emisiju tetnih tvari. Od mnogobrojnih tetnih tvari koje se emitiraju obino se tehniki odre uju one to se pojavljuju u znatnim koliinama, kao to su duini oksidi, ugljini monoksid, ne izgoreni ugljikovodici i estice. Emisije sumpornog dioksida i olova izraunavaju se na temelju sadraja sumpora odnosno olovnog alkila u gorivu i u potronji goriva. Oneiujue tvari isputaju se u zrak u obliku plinova, para i praina. Ispuni plinovi sadre preko 500 organskih i anorganskih tvari. Njihov sastav ovisi o koritenom gorivu, stupnju izgaranja i reimu rada motora. Pare obino nastaju prilikom punjenja automobilskih spremnika i pretakanja goriva na benzinskim postajama. Praine nastaju zbog gubitaka tereta, troenja guma, obloga konica i drugih pokretnih dijelova automobila, ali i troenja zastora kolnika. Emisija tetnih tvari ovisi prvenstveno o veliini i strukturi prometa, dinamici vonje, (slobodan tok, zastoji), jaini izvora i trajanju emisije, starosti i opem stanju vozila. Djelovanje oneiujuih tvari na okoli oituje se na globalnoj razini promjenom klime, na regionalnoj razini pojavom kiselih kia, a na lokalnoj razini pojavom smoga.

Sadanje stanje

3.1. Stakleniki plinovi i globalno zagrijavanje

Emisija staklenikih plinova, prvenstveno ugljikova dioksida CO2 , metana CH4 i duikova dioksida N2O, smatra se jednim od najveih problema dananjice u zatiti zraka. Stakleniki plinovi prirodno se nalaze u atmosferi, ali je porast njihove koncentracije u zadnje vrijeme, uglavnom rezultat ljudskih aktivnosti. Znatan dio emisije staklenikih plinova dolazi iz prometa kao posljedica izgaranja fosilnih goriva. Najvie emisija ugljinog dioksida u prometu dolazi iz cestovnog prometa, a samo mali dio od ostalih oblika prometa. Potrebno je napomenuti da su osobna vozila odgovorna za priblino polovicu emisija CO2 u sektoru prometa i oko 12% svekolikih emisija CO2 u EU. Procjenjuje se da je CO2 odgovoran za oko 50% globalnog zatopljenja iako je u ukupnoj emisiji staklenikih plinova zastupljen preko 60%, a u RH i vie od 70%.

Priredili: F. Mihaljevi, S. Samarija, M. Odori

Veleuilite u Rijeci Specijalistiki diplomski struni studij prometa Uinak CO2 na globalno zagrijavanje u odnosu na njegovu zastupljenost moe se objasniti njegovim relativno manjim staklenikim1 potencijalom u odnosu na ostale staklenike plinove. Poveane koliine CO2 u zraku nepovoljno utjeu na biljke, a na ivotinje djeluju podraavajue. Posljedice laganog porasta temperature ne osjea ovjek ali one mogu biti katastrofalne: sua, nestaica vode, opasnost od desertifikacije irenja pustinja, promjene u flori i fauni, porast broja uragana i poplava, poari, poveanje zdravstvenih tegoba i slino.

3.2. Ozon i fotosmog

Duikovi oksidi, ugljik monoksid, ugljikohidrati, sumpordioksid, a a i tako dalje utjeu i sudjeluju u procesu stvaranja i razgradnje ozona to izravno utjee na stvaranje smoga, a neizravno pridonose staklenikom efektu. Duikovi oksidi (NOx) su otrovni zaguljivi plinovi koji nastaju izgaranjem goriva u motoru pri visokim tlakovima i temperaturama. Poveavaju se kod veih brzina i visokoturanih naina vonje. Uvo enjem katalizatora smanjena je emisija duikovih oksida. Duikov dioksid se pod utjecajem ultraljubiastih zraka razgra uje u duikov oksid i kisik oji reagira s kisikom iz zraka i stvara prizemni ozon to predstavlja poseban problem u gradovima. Globalno, duikovi oksidi sudjeluju u formiranju efekta staklenika i kiselih kia. Ozon (O3) je plin koji je prirodno zastupljen u atmosferi te na visinama 20 do 30 kilometara od zemlje stvara zatitni ozonski omota koji ima znaajnu ulogu apsorbiranja ultraljubiastih zraka koje nepovoljno djeluju na ive organizme. Me utim ako je prisutan u niim slojevima atmosfere (1 do 3 km iznad tla) smatra se oneiivaem i moe prouzroiti razne tetne zdravstvene uinke kao to su kaalj, potekoe prilikom disanja, glavobolje i lake upale oiju te izazvati oteenja na biljkama i razaranje materijala. Ozon se ne emitira izravno iz ispunih automobilskih plinova, ve tijekom ljetnih razdoblja pri visokom tlaku i temperaturi zraka, te nedostatku vjetra, dolazi do kemijskih reakcija raznih oneiujuih plinova (poput duikovih oksida, ugljikovodika, sumpornog dioksida, a i) kojom prilikom nastaju oneienja, napose u urbanim sredinama, a nazivaju se ljetni smog ili fotosmog. Sastav smoga ovisi o mjesnim uvjetima i razliit je od grada do grada. Ozonski omota se svakodnevno razrje uje i na zemlju stie sve vie UV zraenja. Za razgradnju ozonskog omotaa najodgovorniji su kloroflorougljici (CFC) ili freoni. Isputeni u atmosferu, najprije izazivaju njezino zagrijavanje, a na kraju zavravaju u stratosferi i
Poveana koliina CO2 u atmosferi proputa sueve zrake, a apsorbira toplinsko zraenje sa zemlje i dovodi do toga da se donji slojevi atmosfere i povrina zemlje griju to dovodi do globalnog zagrijavanja. Ovaj proces poznat kao efekt staklenika prvi je puta uoen prije osamnaestak godina.
1

Priredili: F. Mihaljevi, S. Samarija, M. Odori

Veleuilite u Rijeci Specijalistiki diplomski struni studij prometa razrje uju ozonski sloj gdje se pojavljuju tzv. ozonske rupe pa na zemlju stie sve vie ultraljubiastih zraka, a s njima i konih oboljenja, osobito raka koe. Ugljini monoksid nastaje prilikom nepotpunog izgaranja goriva u motornom vozilima, a najvie ga ima u ispunim plinovima automobila. Cestovni promet pridonosi s oko 60% emisije. Ugljini monoksid je visokotoksian plin, iznimno tetan za ovjeka. Njegovo tetno djelovanje oituje se u velikom afinitetu prema hemoglobinu to blokira primanje kisika u krvi i njegov transport do stanica tkiva. To dovodi do oteenja srca i krvnih ila, oteenja mozga i na kraju do smrti. Najvea emisija ovog plina pojavljuje se prilikom hladnog starta motora. Tijekom zimskih mjeseci kada su velike hladnoe, a zrak hladan izgaranje je automobilu, zbog nie temperature nepotpuno. Kao to je ozon problem u urbanim sredinama u ljetnim mjesecima, poviene koncentracije ugljik monoksida su problem u zimskim mjesecima. Ugljikovodici (CxHx ) nalaze se u pogonskom gorivu. Zbog nepotpunog izgaranja kroz ispune plinove dospijevaju u zrak. Zajedno sa spomenutim plinovima sudjeluju u stvaranju fotokemijskog smoga. Veina ugljikovodika ne djeluje tetno na ovjeka. Iznimka su policikliki aromatski ugljikovodici od kojih benzol, formaldehid i jo neki kancerogeno djeluju na ljude. Radi ogranienja rizika, doputena je srednja godinja koncentracija benzola 10 g/m3.

Slika 3: Poveanje rupa u ozonskom sloju od 1979. 1998. godine

Izvor: www.science-softcon.de/Ozon_Folie Priredili: F. Mihaljevi, S. Samarija, M. Odori 8

Veleuilite u Rijeci Specijalistiki diplomski struni studij prometa

3.3. Kisele kie

Sumporni dioksid (SO2) je najodgovorniji za pojavu kiselih kia. U atmosferu dospijeva iz razliitih izvora, a najznaajniji su izgaranje fosilnih goriva (industrija i kuna loita) te promet. U prometu nastaje preteno u dizelskim motorima koritenjem goriva koje sadri sumpor, ali u globalnoj emisiji udio cestovnog prometa iznosi samo oko 5%. Sumporni dioksid u atmosferi oksidira u S03 koji u kontaktu s vodenom parom prelazi u sumpornu kiselinu koja na zemlju pada s oborinama kao kisela kia. Posljedica kiselih kia poveanje PH vrijednosti odnosno zakiseljavanje tla to dovodi do propadanja vegetacije prvenstveno crnogorinih uma. Pojava propadanja uma prouzroena kiselim kiama javlja se od 70-tih godina u Europi i Americi. U Njemakoj je oko 25posto umskog pokrivaa oteeno. U Hrvatskoj se ta brojka kree na oko 25% uma.

Slika 4: uma unitena kiselim kiama

Slika 5: Trei stupanj opekotine na ljudskom tijelu uzrokovan kiselom kiom

Izvor: http://dalje.com/slike/slike_3

Izvor: www.ilstraining.com/idrt

3.4. Bezolovni benzin i teki metali

Olovo koje se dodaje benzinu radi boljeg izgaranja emitira se putem ispunih plinova u okolni prostor. Ne razgra uje se nego se taloi na biljkama odnosno tlu i vodi. Putem hranidbenog lanca dospijeva do ljudi i ivotinja te uzrokuje trovanje. Posljedice unoenja olova u organizam naroito se negativno manifestiraju u trudnoi kod ena jer dovode do ra anja mrtve djece i poremeaja u radu mozga. U svakodnevnoj emisiji olova najvei udio ima promet (97,5%). Rauna se da se u svijetu potroi godinje oko 600 milijuna tona goriva od ega 290 milijuna tona u SAD-u. Ako se zna da se godinama koristio benzin s dodatkom olova u koncentracijama od 0,1 do 0,6 g/l moe se izraunati koliki je doprinos olovnih

Priredili: F. Mihaljevi, S. Samarija, M. Odori

Veleuilite u Rijeci Specijalistiki diplomski struni studij prometa spojeva oneienju okolia. U RH jo uvijek je potranja za olovnim benzinom. To se moe objasniti postojanjem zastarjelog voznog parka (u prosjeku 10 godina i vie). Bez obzira na prednosti koritenja olovnih spojeva kod aditiva zbog poznate toksinosti olova imperativ je potpuni prelazak na bezolovni benzin koji donekle ublaava, ali ne rjeava u potpunosti probleme toksinog djelovanja na ljude jer time nisu eliminirane druge kancerogene tvari iz benzina kao primjerice benzen. Automobili oneiuju okoli i nizom drugih komponenti kao to su dim, a a, i praina. Istaloeni po cesti dolaze pod kotae vozila i ponovno se raspruju. Taloenjem na biljke sprjeavaju prodor svijetlosti i blokiraju fotosintezu. Bjelogorine biljke su otpornije od crnogorinih jer tetne utjecaje prirodno eliminiraju odbacivanjem lia. S time u vezi u nastavku je dan pregled vrijednosti emisija tetnih sastojaka u zraku, a koje su mjerene u gradu Rijeci. Obuhvaaju razdoblje od mjesec dana, praeno u jednomjesenom razdoblju od 6.10.2010. do 6.11.2010. Mjerne postaje su nazvane Rijeka- 1 i Rijeka-2 prema dravnoj mrei za trajno praenje kakvoe zraka, a koju je osnovalo ministarstvo zatite okolia, prostornog ure enja i zatite okolia. Tako er, valja napomenuti da se dobiveni podaci odnose na sveukupne emisije (iz kuanstva, ev. industrije, te prometa), no moe se zanemariti utjecaj nabrojenih, obzirom na lokacije postaja. S time u vezi, razmatrat e se da je promet veinski (80%-tni) uzronik ovakvog stanja dijagrama.

Slika 6: Koncentracija duikovog dioksida i ugljinog monoksida- postaja Rijeka- 1

Izvor: http://zrak.mzopu.hr/=Rijeka-1

Priredili: F. Mihaljevi, S. Samarija, M. Odori

10

Veleuilite u Rijeci Specijalistiki diplomski struni studij prometa Slika 7: Koncentracija sumporovog dioksida te lebdeih estica- postaja Rijeka- 1

Izvor: http://zrak.mzopu.hr/=Rijeka-1

Slika 8: Koncentracija duikovog dioksida i ugljinog monoksida- postaja Rijeka- 2

Izvor: http://zrak.mzopu.hr/=Rijeka-2 Priredili: F. Mihaljevi, S. Samarija, M. Odori 11

Veleuilite u Rijeci Specijalistiki diplomski struni studij prometa Slika 9: Ozon- postaja Rijeka- 2

Izvor: http://zrak.mzopu.hr/=Rijeka-2

Slika 10: Mjerna postaja 1

Slika 11: Mjerna postaja 2

Izvor: http://zrak.mzopu.hr

Izvor: http://zrak.mzopu.hr

Iz priloenih slika razvidno je da se radi o postajama neposredno smjetenim uz prometnicu, stoga je opravdano smatrati uzronikom ovakvog stanja emisije estica cestovni promet, napose promet osobnih vozila. Vano je napomenuti kako su pojedine postaje opremljene za mjerenje i nekih drugih estica stoga su dijagrami obiju postaja ponudili rezultate koncentracije razliitih plinova, no zajedniko im je praenje duikovog dioksida i ugljinog monoksida.

Priredili: F. Mihaljevi, S. Samarija, M. Odori

12

Veleuilite u Rijeci Specijalistiki diplomski struni studij prometa Perspektiva

3.5. Potreba dosljedne primjene mjera za zatitu zraka

Za zatitu okolia potrebno je uloiti velika sredstva a oekivani uinci nisu ni brzi ni lako uoljivi. Me utim to je investicija za zdraviju budunost i poboljanje kvalitete ivota. Zakon o zatiti okolia propisuje da se sredstva za financiranje zatite okolia osiguravaju u dravnom proraunu, proraunima jedinice lokalne samouprave i jedinice podrune (regionalne) samouprave, Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, te drugih izvora.

3.5.1. Naknade u funkciji zatite okolia U Republici Hrvatskoj, prema odredbi l. 16. zakona o Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, pravne i fizike osobe vlasnici ili ovlatenici prava na vozila na motorni pogon, plaaju posebnu naknadu za okoli na vozila na motorni pogon. Ta naknada plaa se pri registraciji vozila, odnosno pri provjeri tehnike ispravnosti vozila i njezino plaanje je uvjet za registraciju odnosno ovjeru tehnike ispravnosti vozila. Naknada se odre uje i plaa prema vrsti vozila, vrsti motora, i pogonskoga goriva, radnom obujmu ili snazi motora i starosti vozila. Posebnom naknadom za okoli na vozila na motorni pogon ostvaruje se naelo da oneiiva plaa te mogunost financiranja projekata ieg transporta dijelom prihoda od te naknade. U ostvarivanju ciljeva ispunjavanja preuzetih obaveza vezanih uz promjenu klime, sigurnosti opskrbe energijom koja pogoduje okoliu i promicanja obnovljivih izvora energije donesena je Uredba o kakvoi biogoriva. Cilj je na domae trite staviti u promet biogoriva i druga obnovljiva goriva propisane kakvoe kao zamjene za dizelsko gorivo ili benzin za potrebe prijevoza. Uredba definira nacionalni indikativni cilj sastavljanja biogoriva u udjelu do 5,75% od ukupne koliine goriva stavljene u promet na domae trite do 31.12.2010. Koritenjem biogoriva smanjuje se emisija CO2 me utim u konanici to je samo djelomino jer da bi se proizvelo biogorivo treba utroiti energiju pri emu se tako er stvara CO2. Koliine nafte su ograniene a njena cijena na svjetskom tritu neprestano raste po barelu2, pa je i to dodatni poticaj koritenju alternativnih goriva (npr. ukapljenoga naftnog plina, komprimiranoga naftnog plina). Primjenom plina smanjuje se emisija sumporova dioksida, estica i ugljikovodika. Stanovnitvo ima znatan utjecaj na drutveno- gospodarski razvoj, a time posebice na stanje okolia. Openito, vei prihodi i vii ivotni standard znae i vee koritenje prijevoznih
2

Barel- engl. barell, bava; znak bbl- u me unarodnoj trgovini naftom rabi se naftni barel (engl. petroleum barell), vrijednosti 159 litara

Priredili: F. Mihaljevi, S. Samarija, M. Odori

13

Veleuilite u Rijeci Specijalistiki diplomski struni studij prometa sredstava, prvenstveno automobila (osim za odlazak na posao koristi se i za odlazak na godinji odmor, za kupovinu u trgovakim centrima izvan grada). Svatko od nas moe pridonijeti smanjenju oneienja zraka: o hodanjem i koritenjem javnog prijevoza umjesto vonjom automobilom, o vonjom tedljivog automobila, o redovitim servisiranjem automobila.

3.5.2. Potreba za donoenjem novih programa zatite okolia Republika Hrvatska ve se opredijelila za zatitu i ouvanje okolia donoenjem brojnih propisa u tu svrhu. Me utim, u dijelu koji se odnosi na promet ne ostvaruju planirane ciljeve. Promet je nedovoljno zastupljen u upanijskim programima zatite okolia. Tako er su samo za manji broj gradova izra ene prometne studije i veinom obra uju pitanja organizacije prijevoza bez detaljne analize pritisaka na okoli. Dodatne mjere koje drava, odnosno jedinice lokalne i podrune samouprave mogu poduzeti kako bi smanjile oneienje zraka do kojeg dolazi uporabom vozila na motorni pogon su primjerice: o izdvajati vie sredstava za poboljanje javnog prijevoza (osobito tramvajskog u gradovima koji ga imaju), i izgradnju biciklistikih staza (postaviti odgovarajuu opremu za njihovo parkiranje) kao i za promoviranje putovanja njima, o koristiti alternativna goriva u javnom prijevozu, o ulagati u razvoj eljeznikog prometa, pomorstva i unutarnje plovidbe te prijevoz tereta to vie preusmjeriti na te grane prometa, o ograniiti ili zabraniti uporabu motornih vozila u odre enom podruju (uspostaviti zone zatite okolia). U okviru Europske unije uslijedile su brojen aktivnosti na definiranju i provo enju odgovarajue prometne politike kroz tzv. zelenu knjigu (Green paper) kojom se nastoje rijeiti najvaniji problemi u Europi. Prometni sustav Republike Hrvatske e se razvijati s europskim te e u najveoj mjeri odrati razvojne spoznaje i iskustva koja e se pokazati opravdanim i prihvatljivim u najveem broju europskih zemalja. Osim nabrojenih perspektiva, autori daju jo neka od moguih rjeenja za smanjenje emisija tetnih plinova- odnosno estica kao krajnjih ostataka sagorijevanja: o postavljanje rampi za apsolutnu zabranu prometovanja u jezgri grada (osim vozila intervencije, dostave)- eventualno za prijevoz nepokretnih i teko pokretnih osoba moe biti na raspolaganju vozilo s druge strane rampe koje e te osobe dovesti do Priredili: F. Mihaljevi, S. Samarija, M. Odori 14

Veleuilite u Rijeci Specijalistiki diplomski struni studij prometa odredita- primjer postavljanja takvih rampi je grad Rovinj (zapadna Istra); u Gradu Rijeci potpuna zabrana moe se uvesti primjerice kroz Adamievu ulicu sve do trga abica, poevi s fiumarom, dok bi se u djelu ulice fiumara (suprotni trak- koji dolazi sa Rive) mogao promijeniti reim u dvosmjernu, na nain da se reim i u ulici Riva promijeni u dvosmjerni, Slika 12: Rampa za sprjeavanje ulaska OA3

Izvor: http://jaska.info o osiguravanje sredstava iz gradskih i upanijskih prorauna za subvencioniranje taksi prijevoznika, kako bi svojom niskom cijenom bili dostupni veem broju gra ana, te time poticali ne polaganje vozakih ispita,

Slika 13: Taksi prijevoz u gradu Rijeci

Izvor: www.prometna-zona.com

o popunjavanje kapaciteta u osobnim automobilima, umjesto dosadanjeg stanja (grad Rijeka) od 1,5 osobe/ osobnom automobilu, postii minimalno 2,5- 3 osobe/OA,

OA- kratica koja se u radovima prometnih strunjaka koristi za osobni automobil.

Priredili: F. Mihaljevi, S. Samarija, M. Odori

15

Veleuilite u Rijeci Specijalistiki diplomski struni studij prometa o mjesta za parkiranje u samim jezgrama gradova prenamijeniti u zelene povrine: vrtove, parkove i sl., o uvesti vozila na baterije koje e se iznajmiti u neposrednoj blizini centra grada, zatim e se ispunei obaveze u gradu (kupnja, posao i sl.), automobil odvesti do punionice (garae)- rent-a-electric-car Kako je gore u tekstu navedeno- poveanje sredstava za javni prijevoz, autori se nadovezuju na tu tezu s time da osim to se mogu poveati sredstva treba poveati i motivaciju za koritenje sredstava. Izraz motivacija moe se definirati kao: utjecaj koji izaziva, usmjerava i odrava eljeno ponaanje ljudi.4 Dakle ukoliko je nastojanje prometnih strunjaka preusmjeravanje putnika s OA na sredstva JGP-a tada je potrebno: izazvati eljeno ponaanje (subvencioniranjem karata, estim autobusnim linijama- za gradske vonje ne vie od 3 do maksimalno 4 minute izme u dva autobusa iste linije u istom pravcu, uvo enje novijih autobusa s veim komforom), zatim je potrebno usmjeriti to ponaanje (ukrcati putnike u autobus), na posljetku odravati (jednom privuene putnike nastojati da ostaju korisnici JGP-a). Sve navedeno moe dovesti itatelje do pomisli kako se eli ukinuti prometovanje osobnih vozila, me utim da se ne razvija takvo razmiljanje, potrebno je navesti da briga o okoliu i prirodi nije nuno micanje sa ceste osobnih automobila. U prilog te tvrdnje ide injenica kako se mogu za pogon vozila koristiti alternativna goriva. Neka od najpoznatijih alternativnih goriva kao zamjena za benzinski i dizelski pogon su: vodik, biodizel, bioetanol, biometanol, struja, plin odakle se plin dijeli na: CNG (compressed natural gas-zemni plin) i LNG (liquified natural gas-tekui naftni plin).

Slika 14: Prikaz rada gorive elije vodika

Slika 15: Volvo V70 pogonjen plinom

Izvor: www.vidiauto.com
4

Izvor: www.vidiauto.com

http://hr.wikipedia.org

Priredili: F. Mihaljevi, S. Samarija, M. Odori

16

Veleuilite u Rijeci Specijalistiki diplomski struni studij prometa

Slika 16: Konceptni Saab pokretan bioetanolom

Slika 17: Koritenje biometanola u automobilskim utrkama (od 1960.-ih)

Izvor: www.vidiauto.com

Izvor: www.vidiauto.com

Priredili: F. Mihaljevi, S. Samarija, M. Odori

17

Veleuilite u Rijeci Specijalistiki diplomski struni studij prometa

ZAKLJUAK
Oneienje zraka tetno utjee na ljudsko zdravlje, biljni i ivotinjski svijet, materijale, i stoga je potrebno provoditi mjere ouvanja kakvoe zraka u svim podrujima, a posebice u ugroenim gradskim i industrijskim sreditima. Oneienje zraka je globalni problem pa ne udi ukljuenost cijele me unarodne zajednice na njegovu rjeavanju. Republika Hrvatska, sukladno me unarodnim ugovorima i standardima europske i svjetske zajednice, nastoji osigurati trajnu, sustavnu i uinkovitu zatitu okolia. Zrak, kao dio okolia RH ima osobitu zatitu Republike Hrvatske. Korisnici motornih vozila optereeni su raznim trokovima koje prati stalno poveanje cijena goriva. Alternativna goriva i hibridni automobili u pravilu smanjuju trokove i pridonose smanjenju oneienja zraka.

Priredili: F. Mihaljevi, S. Samarija, M. Odori

18

Veleuilite u Rijeci Specijalistiki diplomski struni studij prometa

LITERATURA
1. KNJIGA:

1) Golubi, J.: ovjek i promet, Istraivaki centar za medicinu i psihologiju rada i prometa i zdravstvenu ekologiju, Zagreb, 1991.

2. ZNANSTVENI I STRUNI LANCI:

2) Suvremeni promet, godite 2002., broj 5, rujan listopad Zagreb, 2002.

3) Suvremeni promet, godite 2008., broj 3-4, svibanj kolovoz Zagreb, 2008.

4) Ceste i mostovi, godite 1993., broj 9, rujan Zagreb, 1993.

3. PRIRINIK:

5) Jakobovi, Z.: Leksikon mjernih jedinica, kolska knjiga, Zagreb, 2008.

4. Internet IZVORI:

6) www.science-softcon.de/Ozon_Folie -preuzeto: 9.11.2010. u 1:40 h.

7) http://dalje.com/slike/slike -preuzeto: 9.11.2010. u 1:45 h.

8) www.ilstraining.com/idrt -preuzeto: 9.11.2010. u 1:50 h.

9) http://zrak.mzopu.hr/=Rijeka-1 -preuzeto: 8.11.2010. u 22:30 h.

10) http://zrak.mzopu.hr/=Rijeka-2 -preuzeto 8.11.2010. u 22:45h 11) http://www.prometna-zona.com/ preuzeto 8.11.2010. u 15:20 h.

Priredili: F. Mihaljevi, S. Samarija, M. Odori

19

Veleuilite u Rijeci Specijalistiki diplomski struni studij prometa 12) http://www.poslovniforum.hr/about/plinovi_vozila.asp preuzeto 8.11.2010. u 15:10 h.

POPIS SLIKA
Redni broj slike 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. Naziv slike Koncentracija duikovog dioksida i ugljinog monoksida: 2.11.2005.-2.11.2006. g. Koncentracija sumpornog dioksida i lebdeih estica: 2.11.2005.-2.11.2006. g. Poveanje rupa u ozonskom sloju od 1979. 1998. godine uma unitena kiselim kiama Trei stupanj opekotina na ljudskom tijelu uzrokovan kiselim kiama Koncentracija duikovog dioksida i ugljinog monoksida postaja Rijeka 1 Koncentracija sumpornog dioksida te lebdee estice postaja Rijeka 1 Koncentracija duikovog dioksida i ugljinog monoksida postaja Rijeka 2 Ozon- postaja Rijeka 2 Mjerna postaja 1 Mjerna postaja 2 Rampa za sprjeavanje ulaska OA Taksi prijevoz u gardu Rijeci Prikaz rada gorive elije vodika Volvo V70 pogonjen plinom Konceptni Saab pokretan bioetanolom Koritenje biometanola u automobilskim utrkama- od 1960.-ih Stranica 5. 5. 8. 9. 9. 10. 11. 11. 12. 12. 12. 15. 15. 16. 16. 17. 17.

POPIS TABLICA
Redni broj tablice 1. 2. Naziv tablice Emisija tetnih plinova i krutih estica (t/god) Emisija tetnih plinova i krutih estica po stanovniku (kg/god) Stranica 3. 4.

Priredili: F. Mihaljevi, S. Samarija, M. Odori

20