Transport I Okoliš - Zavidovići

UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:

Transport i okoliš
Tema rada: Elaborat uticaja transporta na okoliš sa prijedlogom poboljšanja na području općine/grada
Zavidovići
Predmetni nastavnik: Prof.dr. Osman Lindov, dipl.inž.saobr.

Asistent: Adnan Omerhodžić,MA-dipl.inž.saobr
Student: Fehrić Armina

Broj indeksa: 7808
Usmjerenje: Cestovni saobraćaj
Godina studija: III (treća)
Rezultat rada:
Sarajevo april, 2019
Fakultet za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u OpćinaZavidovići
Sarajevu SafvetbegaBašagića 9 72220 Zavidovići
Adresa: Zmaja od Bosne 8, 71000 Sarajevo, BiH https://www.zavidovici.ba/
E-mail: info@fsk.unsa.ba Tel: 032/878-314, Fax: 032/868-230
Tel: 033/565-200, Fax: 033/225-985 email: opzdici@bih.net.ba
www.fsk.unsa.ba
ELABORAT_
UTICAJ TRANSPORTA NA OKOLIŠ SA PRIJEDLOGOM MJERA ZA
POBOLJŠANJE
Sarajevo, april 2019.

SADRŽAJ
I. OPŠTI DIO
1. OSNOVNI PODACI O PROJEKTU, INVESTITORU I PROJEKTANTU
2. RJEŠENJE: O UPISU SUBJEKTA U SUDSKI REGISTAR
3. REGISTARSKI LIST
4. RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANTSKOG TIMA
5. SAGLASNOST ODGOVORNOG PROJEKTANTA NA SVOJ IZBOR
6.UVJERENJE O POLOŽENOM STRUČNOM ISPITU ODGOVORNOG
PROJEKTANTA, SARADNIKA I UNUTRAŠNJE KONTROLE
7. IZJAVA ODGOVORNOG PROJEKTANTA I KONTROLORA O ISPRAVNOSTI
PROJEKTA
8.POTVRDA O IZVRŠENOJ UNUTRAŠNJOJ (TEHNIČKOJ) KONTROLI
IZRAĐENE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE
II - TEHNIČKI DIO
PROJEKTNI ZADATAK
TEHNIČKI IZVJEŠTAJ
OPĆI PODACI
UVOD
ZAKONSKA REGULATIVA
METODLOGIJA IZRADE PROJEKTA
PREGLEDNA KARTA
PREGLED POSTOJEĆEG STANJA NA PODRUČJU OBUHVATA
UTICAJI NA OKOLINU POSMATRANOG PODRUČJA
UTICAJ SAOBRAĆAJA I TRANSPORTA NA OKOLIŠ
ANALIZA CESTA, CESTOVNIH VOZILA I OKOLINE NA POSMATRANOM
PODRUČJU
METODOLOGIJA IZRAČUNA UTICAJA SAOBRAĆAJA I TRANSPORTA NA
OKOLIŠ
MJERENJA I IZRAČUNI UTICAJA SAOBRAĆAJA I TRANSPORTA NA OKOLIŠ
SWOT ANALIZA REZULTATA
PRIJEDLOG MJERA ZA POBOLJŠANJE STANJA
AKCIONI PLAN ZA IMPLEMENTACIJU MJERA
1. OPŠTI DIO
OSNOVNI PODACI O PROJEKTU, INVESTITORU I PROJEKTANTU
Predmet:
Analiza uticaja transporta na okoliš sa prijedlogom poboljšanja na području općine
Zavidovići
Naručitelj:
Općina Zavidovići
Projektant: Fehrić Armina

Vrijeme izrade projekta:
April, 2019. Godine
Projketni tim:
Odgovorni projektant:
Projektant:
Projektant-saradnik:
Saradnici:
Unutrašnja kontrola:
Direktor:
II – TEHNIČKI DIO
1. PROJEKTNI ZADATAK
Fakultet za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu OpćinaZavidovići
PROJEKAT/ELABORAT/ISTRAŽIVANJE: Analiza uticaja transporta na okoliš sa prijedlogom

poboljšanja na području općine Zavidovići
1. OPĆI PODACI
1.1. Naziv projekta: Analiza uticaja transporta na okoliš prijedlogom poboljšanja na području
općine Zavidovići
1.2. Lokacija: Teritorij općine Zavidovići nalazi se u središnjem dijelu Bosne. Sastavljena je
od četiri manje prirodne cjeline (mikroregije) koje zajedno predstavljaju jednu geograf-
sku i ekonomsku cjelinusa 21 mjesnom zajednicom. Administrativno, Općina pripada
Zeničko – dobojskom kantonu i zahvata značajan dio istočnog dijela ovog kantona na
granici prema TPK i Sarajevskom kantonu. Kroz njuprotiču rijeke Bosna i njene pritoke
Krivaja i Gostović.
2. CILJ PROJEKTA/ELABORATA/ISTRAŽIVANJA
Prikazati kako su savremene prometnice najveći zagađivači čovjekove okoline uz energetska i

industrijska postrojenja. One bitno utječu na smanjenje zelenih površina i vizualnu degradaciju
prirodnog i gradskog prostora u urbanim sredinama. Izgaranjem fosilnih goriva iz automobila i
ostalih prometnih sredstava proizvode se onečišćene tvari koje znatno utječu na tlo, vodu, biljni
i životinjski svijet i na cijeli ekosustav. Uz emisiju štetnih tvari u eksploataciji prometnica
dolazi do pojave buke i svjetlosnog zagađenja koje negativno utiču na cjelokupnu okolinu.
Zakonskim se regulativama i mjerama pokušava smanjiti štetan uticaj tijekom i nakon
izgradnje prometnica na okoliš. Ovim je radom cilj prikazati uticaj savremenih prometnica na
okoliš, zakonske regulative i mjere za smanjenje štetnog uticaja savremenih prometnica.
3.OSNOVE ZA PROJEKTOVANJE
Rješenja će biti data u skladu sa važećom regulativom:

- Zakon o zaštiti zraka („Službene novine Federacije BiH“, broj:33/03);
- Zakon o zaštiti od buke („Službene novine Federacije BiH“, broj;110/12);
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka ( „Službene novine FbiH“, broj:
04/10);
- Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje
(„Službene novine Federacije BiH“, broj;30/13);
- vršenja monitoringa kvaliteta i definiranju vrsta zagađujućih materija, graničnih
vrijednosti i drugih („Službene novine FBiH“, broj:1/12)
- Ostali propisi koji regulišu ovu oblast
4.OBAVEZANSADRŽAJ PROJEKTA/ELABORATA/ISTRAŽIVANJA
Elaborat treba da sadrži:

- Opšti dio
- Tehnički dio
- Projektni zadatak
- Pregledna karta u razmjeri
- Tehnički izvještaj
- Zakonske osnove i propisi
- Istraživački dio, proračuni, analize, mjerenja, ispitivanje mišljenja
- Pregled postojećeg stanja
- Definisanje problema
- Prijedlog mjera za poboljšanje stanja
- Akcioni plan za implementaciju mjera
5. ISPORUKA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

Elaborat dostaviti u elektronskoj i printanoj formi.
2. TEHNIČKI IZVJEŠTAJ
1. OPĆI PODACI
Objekat: Područje Općine Zavidovići
Naziv projekta: Saobraćajni projekat
Odgovorni projektant:
2. UVOD
Teritorija općine Zavidovići smještena je na 44,27°h sjeverne geografske širine i 18,10° istočne
geografske dužine, ima povšinu od 520 km2, sa prosječnom nadmorskom visinom od 210 m.
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Zavidovići imala je
57.164 stanovnika, raspoređenih u 55 naselja. Procjena je da danas na području općine
Zavidovići živi 38.027 stanovnika. Općina se prostire duž obala rijeke Bosne, koja čini dio
crnomorskog sliva, sa pritokama Krivajom i Gostovićem koje se ulivaju u istu južno i sjeveno
od gradskog centra. Sjeverni dio općine karakterizira brdsko-ravničarski pejzaž prožet brojnim
potocima, na istoku općinska granica je ograničena tokom rijeke Bosne i brežuljcima srednje
visine, na jugu administrativna granica slijedi planinski lanac Dinarida, istočna granica prati
brežuljke i planine i siječe dolinu rijeke Krivaje u njenom gornjem toku. Prosječna godišnja
temperatura kreće se od +5°C do +10°C, sa velikim razlikama između ljetnog i zimskog
perioda: minimalne temperature idu do -27°C a maksimalne do 39°C .
3. ZAKONSKA REGULATIVA
Pri izradi projekta Analiza uticaja transporta na okoliš sa prijedlogom poboljšanja na području
Općine Zavidovići, korištena je slijedeća zakonska regulativa:
- Zakon o zaštiti zraka („Službene novine Federacije BiH“, broj:33/03);
- Zakon o zaštiti od buke („Službene novine Federacije BiH“, broj;110/12);
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka ( „Službene novine FbiH“, broj:
04/10);
- Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje
(„Službene novine Federacije BiH“, broj;30/13);
- vršenja monitoringa kvaliteta i definiranju vrsta zagađujućih materija, graničnih
vrijednosti i drugih („Službene novine FBiH“, broj:1/12)
- Ostali propisi koji regulišu ovu oblast
4. OPIS RJEŠENJA
Projekat „Analiza uticaja transporta na okoliš sa prijedlogom poboljšanja na području općine
Zavidovići “ je grafički prikazan na geodetskoj podlozi. Na geodetskoj podlozi iscrtane su
konture granica općine sa drugim gradovima. Pri istraživanju i analiziranju stanja glavni
oslonac, pored okvirne zakonske regulative, su Strategija razvoja općine Zavidovići, LEAP
Zavidovići.
3. OPĆI PODACI
3.1 Geografki položaj
Teritorij općine Zavidovići nalazi se u središnjem dijelu Bosne. Sastavljena je od četiri manje
prirodne cjeline (mikroregije) koje zajedno predstavljaju jednu geografsku i ekonomsku cjelinu
sa 21 mjesnom zajednicom. Administrativno, Općina pripada Zeničko-dobojskom kantonu i
zahvata značajan dio istočnog dijela ovog kantona na granici prema TPK i Sarajevskom
kantonu. Kroz nju protiču rijeke Bosna i njene pritoke Krivaja i Gostović.
Na području općine Zavidovići nema niti jedno prirodno jezero. Kao značajna vodena površina
može se pomenuti vještačko jezero na Mašici nastalo 1985. godine usljed odrona zemlje.
Jezero je sanirano u sklopu projekta T.A.J.A.N. u 2012. godini, veličine je oko 300x25 m i
dubine oko 8 metara.
3.2 Demografska struktura
Posljedica zadnjeg rata su neprirodne demografske promjene i posmatrano na području regije

homogenizacija nacionalnih grupa u određenim općinama uz istovremeno značajnije smanjenje
broja stanovnika u usporedbi sa brojem stanovnika u 1991. godini. Prateći osjetno opadajući
trend prirodnog priraštaja logično je zaključiti da je starosna struktura stanovništva ozbiljno
narušena. Na neizbalansiran razmak između starosnih grupa utiču tri vrlo bitna faktora: - niska
stopa nataliteta (nizak prirodni priraštaj), - mlada populacija napušta zemlju, - povratak starije
populacije.
GODINA STANOVNIŠTVO
1991 57.164
2009 38.027
2010 37.983
2011 37.967
2012 37.890
2013 37.770
2014 37.614
Natalitet / Mortalitet – osjetno opadajući trend prirodnog priraštaja ozbiljno narušava starosnu
strukturu stanovništva u periodu od 2009. do 2014. godine, a današnji prirodni prirast
približave se nuli, odnosno ukoliko se nastavi ovakav trend za par godina prirodni prirast će
biti negativan.
Na općini Zavidovići 1991. god. je bilo 97 stanovnika po km2 dok je 2009. godini bilo 73
stanovnika po km2 , a danas imamo 69 stanovnika po km2, prema zvaničnim rezultatima
popisa stanovništva. Na ovo smanjenje je uticala migracija i emigracija stanovništva, te
smanjenje teritorije općine Odlukom Visokog predstavnika.
3.3. Aktivno stanovištvo i struktura
Zaposlenost na području općine Zavidovići u odnosu na ZE-DO kanton, FBiH i BiH: Broj
zaposlenih osoba na području općine Zavidovići prema statističkim pokazateljima, na dan
31.12.2015. godine, iznosi 3.768, te je u odnosu na 2014. godinu zabilježen porast od 3%, dok
je u istom periodu zabilježen porast zaposlenosti od 2% na nivou Zeničko-dobojskog kantona i
nivou Bosne i Hercegovine, te 1% na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.
Grafički prikaz zaposlenosti u općini Zavidovići za period 2014-2015. godine u poređenju sa

općinom Žepče, kao općinom sa najpovoljnijom stopom rasta zaposlenosti u ZDK i općinom
Vareš kao općinom sa najnepovoljnijom stopom zaposlenosti.
3.4. Sektor tla i otpada
Dugoročno gledano, Općina Zavidovići želi smanjiti zagađenje tla, uspostavom ekonomski
održivog sistema upravljanja otpadom za cjelokupno područje općine Zavidovići, u potpunosti
ukloniti registrovana minsko-eksplozivna sredstva i primijeniti principe integralne
poljoprivredne proizvodnje.
Za ostvarenje ovog plana u narednom periodu od 6 godina Općina Zavidovići namjerava

dostići slijedeće operativne ciljeve :
1. Realizovan plan upravljanja otpadom za period 2012.-2016. godina
2. Formirana i usvojena cijena prikupljanja i zbrinjavanja otpada koja osigurava ekonomski
održiv sistem upravljanja otpadom
3. Povećan kapacitet u tehničko-organizacionom smislu subjekta zaduženog za upravljanje
otpadom za zbrinjavanje 2.420 tona otpada
4. Smanjene površine pod divljim deponijama za 50% divljih deponija na općini Zavidovići
5. Zatvorena i sanirana gradska deponija “Ekonomija”
6. Deminirano 10% zemljišta zagađenog minsko-eksplozivnim sredstvima
7. 200 poljoprivrednih proizvođača sa područja općine Zavidovići upoznato sa principima
integralne poljoprivredne proizvodnje
Praćenje ispunjenja navedenih ciljeva će biti osigurano:

- praćenjem stepena realizacije plana upravljanja otpadom
- praćenjem stepena finalizacije kriterija i cijena za prikupljanje i zbrinjavanje otpada
- praćenjem broja novosklopljenih ugovora o odvozu smeća
- praćenjem smanjenja broja divljih deponija
- praćenjem stepena sanacije lokalne deponije Ekonomija
- praćenjem smanjenja m2 zemljišta zagađenog minsko
- eksplozivnim sredstvima
- praćenjem broja poljoprivrednih proizvođača prisutnih na sastancima, konsultacijama i
prezentacijama u vezi sa integralnom poljoprivrednom proizvodnjom
3.5. Sektor atmosfere i energije
Dugoročno gledano, Općina Zavidovići želi smanjiti zagađenje vazduha prouzrokovano

sagorijevanjem fosilnih goriva za 20%. Za ostvarenje ovog plana u narednom periodu od 6
godina Općina Zavidovići namjerava dostići sljedeće operativne ciljeve :
1. Smanjena potrošnja energije od fosilnih goriva za 5% u objektima pod ingerencijom Općine

Zavidovići, primjenom principa energetske efikasnosti.
2. Proizvedeno novih 150.000 kWh energije nastale od obnovljivih i/ili alternativnih izvora
energije na području općine Zavidovići.
3. 5% građana upoznato sa mogućnostima primjene osnovnih principa energetske efikasnosti i
obnovljivih izvora energije
4. Trajno riješeno pitanje snabdijevanja toplinskom energijom putem sistema daljinskog
zagrijavanja za grad Zavidovići
5. Gašenje individualnih ložišta u 3.000 jedinica (stambenih, poslovnih i javnih) i spajanje na
daljinski sistem zagrijavanja
Praćenje ispunjenja navedenih ciljeva će biti osigurano:

- praćenjem troškova energije izdvojenih iz budžeta Općine Zavidovići
- praćenjem količine energije stvorene iz obnovljivih i/ili alternativnih izvora energije
- praćenjem broja građana prisutnih na sastancima, konsultacijama i preznetacijama u vezi sa
energetskom efikasnošću i obnovljivim izvorima energije
- praćenjem nivoa vlasništva Općine Zavidovići nad izvorom toplinske energije za sistem
daljinskog zagrijavanja
- praćenjem broja novosklopljenih ugovora o spajanju na sistem daljinskog zagrijavanja
4. UVOD
U ovom projektu ću prikazati utjecaj transporta na okoliš na području općine Zavidovići.

Zavidovići se nalaze u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, između Doboja i Zenice,
neposredno pokraj Žepča. Leži na rijeci Bosni, Krivaji i Gostoviću.
Saobraćaj u velikoj mjeri zagađuje okolino, što je općepoznato. Saobraćaj utiče na globalno za-
grijavanje i smanjivanje ozonskog omotača, pojavu kiselih kao i na pojavu smoga. Osim ovih
posljedica emisije izduvnih gasova, saobraćaj je uzročnik mnogih negativnih uticaja na iz-
građeni okoliš u segmentu zauzimanja velike količine zemljišta za izgradnju saobraćajne in-
frastrukture. Saobraćaj motornih vozila je jedan od najvećih uzročnika zagađenja okoliša. Go-
tovo jedna trećina gasova koji uzrokuju pojavu efekta stakene bašte nastaje upravo iz trans-
portnog sistema. Ekspanzivni rast broja automobila u svijetu, pa je samim time povećana
količina izduvnih gasova što dovodi do problema zagađenja okoliša. Svjesni smo da ne
možemo izbjeći pojavu izduvnih gasova. Paljenjem motora bilo kojeg cestovnog vozila inicira
se proces uzastopnog paljenja smjese ugljikovodoničnog goriva i vazduha. Međutim kako
vozila ne uzimaju čisti kisik, već se usisava vazduh, koji je smjesa azota i kisika, kao rezultat
ovakve hemijske reakcije nastat će i nepoželjni gasovi štetni za okoliš. Produkti nepravilnog
vođenja procesa sagorijevanja nastaje ugljenmonoksid (CO), azotni oksidi (NOx), (HC) i čes-
tice (PM). U klasičnim vozlima koja koriste dizel, otto ili neke druge vrste motora sa unutrašn-
jim sagorijevanjem koriste se određeni uređaji koji pomažu u redukciji emisije navedenih
gasova. Međutim, uređaji kao što su filteri za čestice, zrak i gorivo i katalizatori nisu dovoljni
za potpunu redukciju polutanata. Kako bi se reducirali štetni utjecaji mnogo se ulagalo u sman-
jenje potrošnje goriva u vozilima, korištenje goriva koji imaju manju emisiju ugljika i u upravl-
janje prometnom potražnjom. Iako je i ugljendioksid donekle štetan njegov utjecaj se može i
zanemariti jer ga biljke koriste za proces fotosinteze. Dakle, teži se ka tome da se reducira
emisija ostalih navedenih gasova. Emisija ovih gasova je značajno veća u ovakvom režimu
saobraćaja, nego što je kada se vozila kreću u normalnom ili slobodnom toku. Ipak, važno je
napomenuti da se i pri kretanju velikim brzinama oslobađa velika količina gasova, prvenstveno
azotnih oksida koji su uzročnici pojave kiselih kiša, razaranja ozonskog omotača i stvaranja
smoga. Upravljanje incidentnim situacijama je ključni faktor u ranoj detekciji incidenata i nji-
hovom raščišćavanju, čime se sprečava pojava većih zagušenja. Kada su u pitanju incidenti,
osim emisije polutanata koja je uzrokovana zagušenjem, a koje je posljedica nastanka inci-
denta, štetni uticaj na okoliš mogu imati i vozila koja su učestvovala u incidentu. Takva za-
gađenja su posljedica isparavanja goriva i drugih tečnosti nakon udara, plastika i metal koji se
rasipa nakon kolizije, a koji ostaje na cesti odnosno pored ceste nakon kolizije i slično.
Okolišno održivi ekonomski razvoj se može postići samo planskim pristupom u rješavanju
problema, te postavljanjem ciljeva koji neće dozvoliti dalje narušavanje kvaliteta okoliša. Kao i
u većini lokalnih administrativnih jedinica i u ovoj opštini urađen je „Lokalni ekološki akcioni
plan“ kojim se definišu, na osnovu definisanih problema, akcije za period od 5 godina koje
imaju za cilj rješavanje ekoloških problema i stvaranje privlačne, atraktivne i zdrave životne
sredine. Shodno navedenom, neophodno je istražiti koliki uticaj ima sam saobraćaj na području
općine Zavidovići na okoliš. U ovom radu će biti definisani problemi i uzročnici tih problema
koji negativno utiču na okolinu te će biti predložene mjere i akcioni plan sprovođenja tih mjera
u cilju smanjenja zagađenja od saobraćaja.
5. ZAKONSKA REGULATIVA
Zakon o zaštiti zraka u FBiH

član 6.
Svaki izvor emisija mora da ispunjava slijedeće uvjete:
- da su emisije zagađujužih materija u zrak, kao i emisije neprijatnih mirisa, smanjenje na

najmanju moguću mjeru uz upotrebu najboljih raspoloživih tehnologija u fazama planiranja,
projektovanja, otvaranja postrojenja i njegovog rada i
- da granične vrijednosti emisija ne smiju biti prekoračene;
Član 20.
Motorna vozila
Emisija iz motornih vozila kao nestacionarnih tačkastih izvora zagađenja uređuje se posebnim
propisima kojim je urečena redovna godišnja inspekcija motornih vozila.
Nadležni organ ne može izvršiti registraciju vozila koja prekoraćuju određene granične
vrijednosti emisija.
Član 22.
Goriva za vozila
Goriva za motorna vozila moraju biti u skladu sa standardima kvaliteta koje je objavio Institut
za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine.
Od 1. januara 2010. neće se vršiti promet olovnog benzina.
Zakon zaštita od buke ( FBiH, Kanton Sarajevo)

član 15.
(Buka sa saobraćajnica i drugih izvora)
(1) Zaštita od buke koja nastaje na svim vrstama postojeće saobraćajne infrastrukture biće
usklađena s dozvoljenim nivoom buke utvrđenim ovim Zakonom regulisanjem prometa,
vremenskim ograničenjem, zabranom korištenja bučnih prometnih sredstava, rekonstrukcijom
kolovoza ili tračnica, rekonstrukcijom aerodroma i aerodromske infrastrukture, izradom
zvučnih barijera, zvučnom izolacijom prozora i fasada i dr.
(2) Rok za usklađivanje zaštite od buke s dozvoljenim nivoima buke propisan ovim Zakonom
je pet godina od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
(3) Ukoliko nivo buke prelazi dozvoljeni nivo za više od 5 dBA, nalaže se vlasniku buke
poduzimanje hitnih mjera prije toga roka.
(4) Za provođenje aktivnosti usklađivanja sa dozvoljenim nivoom buke iz stava (1) ovog člana
odgovorni su Federalno ministarstvo prometa i komunikacija i Ministarstvo saobraćaja
Kantona, koji su nadležni za upravljanje prometnom infrastrukturom i regulisanje prometa.
Član 16.
(Rok za usklađivanje nivoa buke sa saobraćajnica)
(1) Rok za usklađivanje dozvoljenog nivoa buke sa saobraćajnica izgrađenih do 2003. godine,
a koje su u nadležnosti Kantona Sarajevo je pet godina od dana stupanja na snagu ovog
Zakona.
(2) Za saobraćajnice izgrađene nakon 2003. godine, a koje nisu izvedene u skladu sa ovim
Zakonom rok za usklađivanje je tri godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona
Član 20.
(Emisija buke nastala korištenjem uređaja, mašina, prevoznih sredstava i drugih
tehničkih uređaja)
(1) Granične vrijednosti emisije buke nastale korištenjem uređaja, mašina, prevoznih sredstava
i drugih tehničkih uređaja utvrđuju se posebnim propisima.
Analiza utjecaja saobraćaja na okoliš na području Grada Sarajevo
Rast broja automobila, te velike količine ispušnih plinova doveli su do problema u Kantonu
Sarajevo. Nažalost, ispušne plinove iz motora automobila ne možemo izbjeći. Svakim
paljenjem motora i svakom vožnjom se doprinosi zagađivanju zraka i okoline. Zbog velikog
broja vozila, neodgovarajuće mreže saobraćajnica, neodgovarajućeg održavanja vozila i
nekvalitetne provjere emisije na tehničkim pregledima, zrak je prekomjerno zagađen
zagađujućim materijama saobraćajnog porijekla, što djeluje nepovoljno na zdravlje ljudi.
Najveći efekti u smanjenju zagađivanja zraka od saobraćaja postižu se podsticanjem javnog
prijevoza, te smanjivanjem saobraćaja osobnim vozilima. Pored podsticanja javnog prevoza,
evidentno je da se smanjenjem potrošnje goriva u saobraćaju postiže i značajno smanjenje
emisija u zrak. Efektivnost prevoza u gradu bi se mogla znatno povećati ukoliko bi se jednim
vozilom prevozilo više putnika ili jedno vozilo koristilo više osoba.
Prednosti se ogledaju prije svega u manjim troškovima, smanjenju broja vozila, te manjoj
emisiji zagađujućih materija. Pored putničkih vozila ove modele je moguće primijeniti i na
motocikle i bicikle.
Zbog nepostojanja rigorozne kontrole prilikom tehničkog pregleda vozila u postupku obavezne
registracije ova vozila ispuštaju velike količine izduvnih gasova, koji predstavljaju opasnost po
ljudsko zdravlje, biljni i životinjski svijet. Izduvni gasovi iz automobila pridonose većini
emisija ugljičnog monoksida CO, dušičnog oksida NOx i nemetanskih hlapljivih organskih
spojeva NMVOC.
Pored emisije toksičnih polutanata, značajan je udio saobraćaja u emisijama toplogrednih

gasova ugljičnog dioksida CO2 i dušikova monoksida (gasovi koji stvaraju efekt staklene
bašte). Povećanju količine štetnih izduvnih gasova iz automobila dodatno doprinosi izrazito
gust, nedovoljno regulirani saobraćaj na teritoriji Općine, uz male brzine i česta zaustavljanja,
te korištenje pogonskih goriva koji ne zadovoljavaju osnovne ekološke standarde.
Uzroci problema sa aspekta saobraćaja su:

- Nepostojanje strože kontrole izduvnih gasova prilikom tehničkog pregleda motornih
vozila u postupku obavezne registracije;
- Nepostojanje propisa kojima se regulira odvijanje saobraćaja;
- Nepostojanje strogih propisa o upotrebi pogonskih goriva;
- Saobraćajna nekultura vozača;
- Nepostojanje kontrole izduvnih gasova iz automobila;
- Nepostojanje gasne mreže na cijeloj teritoriji Općine;
- Korištenje goriva lošeg kvaliteta u kućnim ložištima;
- Nepostojanje integralnog sistema za kontinuirano mjerenje osnovnih indikatora za-
gađenja zraka (čađi, sumpor dioksida, CO, NO, NO2, NOx, ozona);
- Nedostatak finansijskih sredstava
6. METODOLOGIJA IZRADE PROJEKTA
Prvi zadaci prilikom izrade ovog projekta/elaborata bili su istraživanje i prikupljanje zakonske
regulative vezane za okoliš. Pri tome je prikupljena sljedeća zakonska regulativa: Zakon o za-
štiti okoliša F BiH (Službene novine Federacije BiH, br. 33/03 ), Zakon o zaštiti zraka F BiH
(Službene novine FBiH, br. 33/03 ), Zakon o upravljanju otpadom F BiH ( Službene novine
Federacije BiH, br. 33/03 ), Zakon o zaštiti voda F BiH ( Službene novine Federacije BiH,
70/06 ), Zakon o zaštiti prirode F BiH ( Službene novine Federacije BiH, br. 66/13 ), Zakon o
zaštiti od buke F BiH ( Službene novine Federacije BiH,br. 110/12 ), Uredba o vrstama
naknada i kriterijuma za obračun naknada za zagađivače zraka ( Službene novine Federacije
BiH, br. 1031/11 ), Lokalni ekološki akcioni plan općine Zavidovići, Strategija razvoja općine
Zavidovići. U razgovoru sazaposlenikom općine Zavidovići o statističkim podacima istraži-
vanja stanja okoliša na području općine, nisu imali niti jedan dokument po tom pitanju osim
strategije razvoja općine Zavidovići.
7. PREGLEDNA KARTA
Službeni naziv: Općina Zavidovići

Država: Bosna i Hercegovina
Entitet: Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton: Zeničko-Dobojski
Koordinate:44°26'37.9"N 18°07'25.7"E
Stanovništvo:
- Naselje 9 217(2013)
- Općina 35 988 (2013)
8. PREGLED POSTOJEĆEG STANJA NA PODRUČJU OBUHVATA
Geoprometni položaj opštine Zavidovići je zadovoljavajući, s obzirom da se opština nalazi u

neposrednoj blizini najznačajnijeg multimodalnog transportnog koridora u Bosni i
Hercegovini, koridora Vc (A1). Ovaj koridor se pruža trasom bivše magistralne ceste M – 17
(E73) i prolazi kroz opštine Žepče i Maglaj, gdje će se ostvarivati i veza Zavidovića sa
transportnim koridorom Vc. Kroz opštinu prolaze i trase regionalnih puteva, R 465 (Žepče –
Zavidovići - Maglaj) u dužini od 13,95 km, R 466 (Zavidovići - Kamenica) u dužini od 27,38
km, R 467 (Zavidovići – Vozuća - Maoča) u dužini od 34,84 km i R469 (Ribnica - granica
opštine Banovići) u dužini od 3,90 km, što povoljno utiče na geoprometni položaj, odnosno na
saobraćajnu povezanost sa ostalim područjem Kantona, šireg regiona i Bosne i Hercegovine.
Na teritoriji opštine egzistira i željeznička pruga Šamac – Sarajevo - Ploče, u dužini od 16 km,
koja je magistralnog značaja i predstavlja bitan transportni pravac u željezničkom saobraćaju.
Slika: Geografski položaj cestovne mreže općine Zavidovići

Slika: prostorni razmještaj lokalnih puteva na teritoriji opštine.
Prema podacima dobijenim od stručnih službi Opštine Zavidovići, sem redovnog i zimskog
održavanja lokalnih puteva, u periodu od 2014. godine do danas su izvršeni sljedeći radovi na
poboljšanju mreže lokalnih puteva:
− Rekonstrukcija puta Zavidovići
− Pašin Konak 30
− Sanacija klizišta na putu 8-km-Mahoje
− Sanacija klizišta na putu 8-km-Mahoje u Petrovcu
− Sanacija klizišta na putu Vučjak
− Sanaija klizišta na putu Bajvati
− Sanacija mosta Lađenik
− Sanacija klizišta na putu "Stare" Skroze
− Asfaltiranje puta prema naselju Vučjak
− Sanacija klizišta na putu Hrkići-Karalići
− Sanacija klizišta na putu Zavidovići-Pašin Konak (Krčevine)
− Putevi na području MZ "Ribnica"
− Asfaltiranje dionice puta Čardak
− Put Dragovac
− Asfaltiranje puta Rakite

− Rekonstrukcija puta Šadići-Pešice - Put Grlići
− Rekonstrukcija mosta za laki saobraćaj u naseljenom mjestu Stipin Han
− Rekonstrukcija raskrsnice ulice Dr. Pinkasa Bandta i ulice Gazi Husref Bega
− Rekonstrukcija ulice Mehmed Paše Sokolović
− Asfaltiranje dionice puta Vozuća-Crnjevo
− Put Zavidovići-Dubravica
− Put Zavidovići-Biljačić
− Ulica Potklečki put
− Ulica Radnička
− Ulica Safvet bega Bašagića
− Ulica Ćumurana
− Put Zavidovići-Pašin Konak
− Put Pašin Konak-Mujkići
9. UTICAJ NA OKOLINU POSMATRANOG PODRUČJA
9.1. Trenutno stanje ekološke zaštite na teritoriji općine Zavidovići
Ukoliko sa ekološkog aspekta pogledamo trenutno stanje stvari na teritoriji općine Zavidovići,
ne možemo biti zadovoljni ocjenom niti u jednom smislu. Sretna je okolnost što privredni
kapaciteti, koji egzistiraju sa svojom djelatnošću na općini Zavidovići, nisu iz domena teške
industrije, odnosno hemijske ili neke druge koja sama po sebi uništava i razara okolinu.
Međutim, ima dosta faktora koji ne koreliraju sa prethodno iznesenim stavom. Ljudi su glavni
pokretač aktivnosti koji utiče pozitivno ili negativno u smislu zaštite okoliša.
9.2. Stanje voda
Raspoloživi podaci o kvalitetu vode rijeke Krivaje, zasnovani na mikrobiološkim podacima,

ukazuju na prisustvo indikatora fekalne kontaminacije na toku između Olova i Zavidovića.
Fekalno zagađenje potiče od komunalnih voda iz naselja duž rijeke Krivaje. Prisustvo aerobnih
mezofilnih bakterija registovano je na ušću Krivaje i Bosne, a najmanje na ušću Bioštice i
Stupčanice. Na čitavom toku Krivaje je utvrđeno prisustvo Escherichia coli ali i drugih
indikatora fekalnog zagađenja što ukazuje na kontinuirano fekalno zagađenje. Prema Uredbi o
kategorizaciji vodotoka voda rijeke Krivaje pripada II klasi boniteta. Tokom godina
predstavnici Doma zdravlja Zavidovići obavljali su kampanje za monitoring kvaliteta vode
glavnih rijeka koje prolaze kroz teritoriju općine Zavidovići, kako bi se upozorilo stanovništvo
na rizike osobito ljeti, kada je rasprostranjen običaj kupanja u njima. Stanovništvo i privreda
općine Zavidovići utiču na zagađenje rijeka Krivaja, Gostović i Bosna zbog sljedećih razloga: -
Procjedne vode gradske deponije Ekonomija su procjenjene na 15.000 m3/god. (količina koja
se dobije na bazi količine prosječnih padavina po m2 godišnje). Procjedne vode imaju
negativan uticaj na rijeku Bosnu sa zagađujućim materijama kao što su biorazgradljive
organske materije, nutrijenti, teški metali i opasne supstance. Problem koji je vezan za
procjedne vode gradske deponije Ekonomija je nepostojanje tehničko-tehnoloških mjera na
deponiji kojim bi se onemogućilo difuzno zagađenja kroz procjeđivanje otpadnih voda sa
deponije.
- Privatni, javni poslovni subjekti koji su spojeni na sistem javne kanalizacije općine
Zavidovići sa 579.051 m3/god. otpadnih voda koje sadrže kabasti materijal, biorazgradljive
organske materije i nutrijente zagađuju rijeku Bosnu. Problem koji doprinosi neadekvatnom
kvalitetu voda rijeke Bosne je nepostojanje sistema za prečišćavanje otpadnih voda iz sistema
javne kanalizacije.
- Otpadne vode iz svih naselja općine Zavidovići koja nemaju sistem javne kanalizacije i koja
otpadne vode ispuštaju u septičke jame, prelive, kanale koji vode do najbližih vodnih tijela, su
procjenjene na količinu od 1.196.023 m3/god. U tim otpadnim vodama se nalaze zagađujuće
materije kao što su kabasti materijal, biorazgradljive organske materije i nutrijenti. Vrijednost
od 1.196.023 m3/god. otpadnih voda je raspoređena na rijeke Krivaja i Gostović. Problem koji
je uzrok ovom stanju je nepostojanje sistema prikupljanja i prečišćavanja sanitarno-feklanih
voda (nepostojanje sistema javne kanalizacije) sa ruralnih područja općine Zavidovići. Otpadne
vode sa farmi i poljoprivrednih dobara, su takođe obuhvaćene unutar otpadnih voda iz naselja
općine Zavidovići koja nemaju sistem javne kanalizacije. - Neuređene i divlje deponije otpada
omogućavaju stvaranje 27900 m3 procjednih otpadnih voda koje sa biorazgradljivim
organskim materijama, nutrijentima, teškim metalima i opasnim supstancama vrše zagađenje
rijeka. Najveće opterećenje se dešava na rijekama Krivaja i Gostović. Problem koji je uzrok
ovom stanju je postojanje neuređenih i divljih deponija i svakog oblika neadekvatnog
odlaganja otpada.
- Industrijske otpadne vode zagađuju rijeke Krivaju, Gostović i Bosnu. Te vode su procjenjene
na vrijednost od 95.400 m3/godišnje i one sadrže kabasti materijal, biorazgradljive organske
materije, nutrijente, teške metale i opasne supstance. Problem koji je uzrok ovom stanju je
nepostojanje sistema za tretman industrijskih otpadnih voda. Rezime problema u oblasti voda
na području općine Zavidovići Problem koji je vezan za procjedne vode gradske deponije
Ekonomija je nepostojanje tehničko-tehnoloških mjera na deponiji kojim bi se onemogućilo
difuzno zagađenje kroz procjeđivanje otpadnih voda sa deponije. Problem koji doprinosi
neadekvatnom kvalitetu voda rijeke Bosne je nepostojanje sistema za prečišćavanje otpadnih
voda iz sistema javne kanalizacije općine Zavidovići. Problem ruralnih područja općine
Zavidovići je nepostojanje sistema prikupljanja i prečišćavanja sanitarno-feklanih voda
(nepostojanje sistema javne kanalizacije) Postojanje divljih deponija i svih drugih oblika
neadekvatnog odlaganja otpada stvara problem zagađenja putem procjednih voda. Zagađenja
voda od strane privrede i poljoprivrede postoji zbog nepostojanja sistema za tretman
industrijskih ili poljoprivrednih otpadnih voda.
9.3. Stanje atmosfere
Podaci o kvalitetu vazduha na području općine Zavidovići nisu dostupni u zvaničnoj formi ali
se može zaključiti da najznačajniji pritisak na atmosferu, na području općine Zavidovići,
postoji zbog grijanja stambenog, poslovnog i javnog prostora, a potom zbog emisija od
privrednih subjekata, zbog emisija iz saobraćaja, emisija sa deponija otpada i emisija iz
poljoprivrednih djelatnosti. Na području općine Zavidovići, na gradskom području postoji
sistem daljinskog grijanja za kolektivno stanovanje, javne objekte i privredu. Gradski sistem
grijanja riješen daljinskim grijanjem sa kotlovnica „Samačka“ i „Parnjača“. Sistem daljinskog
grijanja opskrbljuje toplinskom energijom 376 korisnika odnosno 24.854,9 m2. Procjenjuje se
da ostala domaćinstava na području općine, 13.528 stambenih jedinica-kuća prosječne
površine 100m2 stambenog prostora, i da se sve griju kombinacijom drva i uglja.
Na bazi ovih procjena na godišnjem nivou, procjenjuje se da se za potrebe grijanja i ostale
potrošnje električne energije iskoristi 332.887.437 kWh energije. Sagorijevanjem uglja, drveta
i ostalih energnata kao i potrošnje električne energije oslobađa se niz štetnih supstanci ( ugljen
dioksid, metan, sumpor dioksid, azotni oksidi, amonijak, nemetanski isparljivi organski
spojevi, teški metali, ugljen monoksid, sitne čvrste čestice) i vrši se pritisak na atmosferu. Pri
tome se u atmosferu emituje: 975 tona sumpor dioksida, 185 tona azotnih oksida, 532 tona
nemetanskih isparljivih organskih spojeva, 4.579 tona ugljen monoksida, 1.326 tona sitnih
čvrstih čestica (prvenstveno čađi), i 0,39 tona teških metala. Osim toga, ove funkcije naselja
imaju i najveću ulogu u emisiji stakleničkih gasova koji dovode do pojave efekta staklenika i
klimatskih promjena. Za općinu Zavidovići ove emisije godišnje iznose: 131.581 tona ugljen
dioksida (CO2) i 19.565 tona metana (CH4). Osnovni problem ovog sektora je postojanje
zastarjelih, energetski neefikasnih i ekološki neprihvatljivih sistema grijanja stambenog,
poslovnog i javnog prostora kao i korištenje električne energije na energetski neefikasan način.
Velika većina objekata (stambenih, poslovnih, javnih) spada u grupu izrazito energetski
neefikasnih sa potrošnjama i 3 puta većim od standarda za energetski efikasne objekte.
Deponijski gas se stvara u tijelu deponije komunalnog otpada tokom vremena, pri čemu
količina gasa zavisi od sastava i starosti otpada. Pored deponijskog gasa u grejnom periodu
zbog prisustva žara i vrelog pepela prisutni su požari na gradskoj deponiji Ekonomija. Sastav
deponijskih gasova zavisi od strukture deponovanog materijala i uglavnom se sastoji od
metana, ugljendioksida, ugljenmonoksida, vodika i drugih komponenti koje su zastupljene u
manjim koncentracijama, odnosno u tragovima. Stvaranje deponijskog gasa je neizbježna
posljedica odlaganja i raspadanja otpadnog materijala koji sadrži organske materije. Deponijski
gas nastao u procesu anaerobnog raspadanja organskih materijala prisutnih u komunalnom
otpadu sadrži velike količine metana i ugljendioksida koji čine 90% deponijskog gasa koji su u
količinskom odnosu 55% naprema 45%. Na gradskoj deponiji Ekonomija se na godišnjem
nivou prosječno odloži oko 14.000 tona otpada što predstavlja osnov za emisiju oko 84.000 m3
deponijskog gasa. Osnovni problem gradske deponije Ekonomija je nepostojanje tehničko,
tehnoloških i organizacionih mjera na kojim bi se onemogućila emisija deponijskog gasa.
Vozila sa područja općine Zavidovići godišnje pređu 71.243.725 km i pri tome potroše
8.191.988 litara goriva. Potrošnja i sagorijevanje te količine motornih goriva izaziva emisije
štetnih supstanci (ugljen dioksid, metan, sumpor dioksid, azotni oksidi, amonijak, nemetanski
isparljivi organski spojevi, teški metali, ugljen monoksid, sitne čvrste čestice) te se na taj način
stvara pritisak na atmosferu. Osnovni problem vezan za sektor saobraćaja je da su vozila
starosti u prosjeku 15 godina i više, da se adekvatno ne održavaju, i da nisu prema sadašnjim
standardima ekološki prihvatljiva. Direktna upotreba raznih hemikalija (pesticida, herbicida,
insekticida) u poljoprivredi na godišnjem nivou, na području općine Zavidovići, je procjenjena
na 24 tone. Na istim površinama se upotrijebi oko 1.872 tone različitih gnojiva i stvori 39.660
tona stajnjaka. Zagađujuće materije koje se emituju iz poljoprivrede u okoliš su amonijak
(NH3), metan (CH4) i azot-suboksid (N2O). Najviše metana nastaje pri fermentaciji u probavi
domaćih životinja i pri skladištenju stočnog đubriva. Azotni suboksid nastaje pri odlaganju
stajskog đubreta i pri torenju stajskim i mineralnim đubrivima. Najviše gasova se emituje u
govedarskoj stočnoj prizvodnji (preživanje i slaba iskorištenost azota). Od uzgoja stoke nastaje
đubrivo, a od njega nastaju znatne količine azota (N) i fosfornog pentoksida (P2O5). Vazduh u
stočarskim objektima sadrži iznad sto gasnih jedinjenja izduvanih u neposredno okruženje.
Režime problema u oblasti atmosfere na području općine Zavidovići

Osnovni problem zagađenja atmosfere je postojanje zastarjelih, energetski neefikasnih i
ekološki neprihvatljivih sistema grijanja (dotrajalost postrojenja i uređaja), stambenog,
poslovnog i javnog prostora kao i korištenje električne energije na energetski neefikasan način.
Ova konstatacija vrijedi kako za sektor stanovanja tako i za privredu i javnu administrciju.
Problem gradske deponije Ekonomija je postojanje zagađenja od deponijskog gasa zbog
nepostojanja tehničko, tehnoloških i organizacionih mjera kojim bi se onemogućila emisija
deponijskog gasa. Osnovni problem vezan za sektor saobraćaja je da su vozila starosti u
prosjeku 15 godina i više, da se adekvatno ne održavaju, i da nisu prema sadašnjim

standardima ekološki prihvatljiva. U oblasti poljoprivrede najveći problem su: prekomjerna i
nekontrolisana upotreba hemijskih sredstava, nepostojanje standarda dobrih poljoprivrednih
praksi koje onemogućavaju emisije štetnih supstanci i sl.
9.4. Stanje tla
Najveći uzročnici zagađenja tla su neadekvatno odloženi otpad, otpadne vode septičkih jama,
preliva i direktnih izlijavanja u tlo, postojanje minskih polja, privredene djelatnosti i
neadekvatno i nekontrolisano korištenje hemijskih sredstava u poljoprivredi. Gledano ukupno,
na području općine Zavidovići otpad se organizovano prikuplja od cca 22.000 stanovnika te se
na taj način prikupi i odloži na gradsku deponiju oko 14.000 tona otpada godišnje. Površina
općine koja je obuhvaćena prikupljanjem otpada je 9,28%. Ostalo stanovništvo stvori približno
istu količinu otpada na godišnjem nivou i isti odlaže u prirodu na divlja odlagališta otpada,
zatrpavanjem, paljenjem ili direktnim bacanjem na zemljište ili direktnim bacanjem u rijeke i
potoke. Na ovaj način se vrši ogroman pritisak i zagađanje tla. Zagađenje i pritisak na tlo
postoje i zbog postojanja ruralnih otpadnih voda tj. zagađenja tla otpadnim vodama
domaćinstava koja nisu priključena na sistem javne kanalizacije i to u ukupnoj količini
otpadnih voda od 1.196.023 m3/god.
Na općini Zavidovići se nalaze 32 lokacije koje se vode kao zagađene površine (minska
polja), nepoznate ukupne površine. Najveći broj lokacija se nalazi u mjesnoj zajednici Vozuća
koja važi za mjesto gdje je najviše mina postavljeno tokom rata u BiH.
U oblastima ratarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo prema normativima primjene proizvoda za
zaštitu biljaka (4,5 kg/ha- pesticidi, hebicidi i dr.) godišnje se iskoristi 24 tone na području
općine Zavidovići. Na istim površinama se upotrijebi 1.872 tona različitih gnojiva i stvori
39.660 tona stajnjaka. Osnovni problem u oblasti poljoprivrede je da sve ove količine zagađuju
tlo, zbog nepostojanja sistema za monitoring korištenja količina i vrsta pesticida, gnojiva i
stajnjaka. Što se tiče problematike eksploatacije prostora, tu su prisutni problemi bespravne i
neplanske gradnje, i divlje deponije komunalnog otpada.
Rezime problema u oblasti atmosfere na području općine Zavidovići Problem zagađenja
zemljišta zbog postojanja 14.000 tona otpada godišnje i njegovog neadekvatnog odlaganja na
gradskoj deponiji Ekonomija (koja uopšte nezadovoljava uslove kojim se onemogućuje
zagađenje zemljišta i podzemnih voda) i Problem zagađenja zemljišta zbog postojanja divljih
odlagališta otpada, zatrpavanja, paljenja ili direktnog bacanja na/u zemljište ili direktnog
bacanja u rijeke i potoke gdje divlja odlagališta ili direktno bacenje prirodu zagađuje sa oko
14.000 tona otpada godišnje Problem postojanja 32 identifikovana lokaliteta minskih polja i
sumnjivih područja za koja nije sigurno da li su bezbijedna. Osnovni problem u oblasti
poljoprivrede je da se zbog neprimjenjivanja standarda zaštite okoliša na farmama i
gazdinstvima i nepostojanja sistema za monitoring korištenja količina i vrsta pesticida, gnojiva
i stajnjaka zagađuje tlo.
9.5. Uticaj okoliša
Što se tiče negativnog uticaja novostvorenog stanja okoliša na čovjeka, tu posmatramo:

- Zdravlje ljudi (odnosno da li ovakvo stanje okoliša može pružiti odgovarajuće uslove za
zdravlje ljudi)
- Obezbjeđenje prirodnih resursa potrebnih za održivi društveno-ekonomski razvoj naše
općine
- Generalni kvalitet života u općini Zavidovići To su negativni uticaji novostvorenog
stanja okoliša (prouzrokovani pritiscima na okoliš) na društveno-ekonomske funkcije
okoliša koje se prije svega ogledaju u obezbjeđenju odgovarajućih uslova za zdravlje
ljudi; obezbjeđivanju prirodnih resursa potrebnih za socio-ekonomski razvoj; dobrobit
ljudi uopšte.
Obezbjeđenje odgovarajućih uslova za zdravlje ljudi :

Prema podacima JU „Dom zdravlja “ Zavidovići ističemo sljedeće činjenice:
- Vodeće bolesti koje mogu biti u vezi sa kvalitetom vode za piće na području općine su:
enterokolitis i gastroenterokolitis,
- Vodeće bolesti koje mogu biti u vezi sa kvalitetom vazduha na području općine su:
TBC, pneumonija, bronhitis i astma. Prethodno u ovom izvještaju su navedene štetne
materije iz otpada, otpadnih voda, emisija u atmosfe iz poljoprivrede, privrede i dr.,
koje se nalaze u vodi, atmosferi i tlu a koje bolesti izazivaju prikazano je u nastavku:
1. ALERGIJA - pesticidi, lijekovi, čestice prašine - mijenjaju se tijekom godine

2. ANEMIJA (slabokrvnost) - najosjetljivija tkiva sa stanicama koje imaju najkraći životni
vijek (uz sirovine za stanicu uvlače se i otrovi) - Cu (modra galica - vinogradarstvo,
peronospora), Cd, Pb, hlorirani ugljikovodici, teški metali iz posuđa (otapa se uz kiseline iz
hrane; aluminijsko posuđe, a organske kiseline reagiraju s olovom; najopasnija voda iz slavine
ujutro - ulaze bakterije)
3. DEPRESIJA (potištenost) - arsen, nitrati, nitriti, Pb, Zn, urea, atrazini, hlorirani
ugljikovodici, aflatoksin
4. DISPNEJA (otežano disanje) - amonijeve soli, rodenticidi, cijanidi, nitrati, nitriti
5. EKSCITACIJA (podraženost) - cijanidi, Pb, strihnin, fluoracetat
6. HEMOLIZA (raspad eritrocita) - Cu, Pb, dinitrobutilfenol, uljne otopine za špricanje voća u
jesen
7. IMUNOSUPRESIJA - najintenzivnija posljedica za tkiva koja se brzo stvaraju; pad
imuniteta domaćina - ulaz virusa, bakterija; DDT, paration, atrazin, lindan, piretrin, malation,
antibiotici, kortikosteroidi, salicilati, Al, Be, Cr, Co, Zn, dioksin, olovni acetat, alifatski
ugljikovodici, aromatski ugljikovodici, kokain, metadon, etanol, karnatidi, duhanski dim;
8. KOLIKA (grčevi probavila) - povraćanje, dijareja - arsen, Cu, cink-fosfid, Pb, nitrati, nitriti,
dioksin, kiseline, lužine, fenol
9. DIJAREJE/POVRAĆANJE - rodenticidi, karbamati, Cd, arsen, Hg, cink-fosfid,
organofosfatni insekticidi
10. PREMOR MIŠIĆA (dahtanje) - cijanidi, karbamati, Pb, organoklorirani i organofosfatni
pesticidi, trijazini, Hg.
10.UTICAJ SAOBRAĆAJA I TRANSPORTA NA OKOLIŠ
10 . Potrošnja naftnih derivata na području općine Zavidovići
Ukupna potrošnja naftnih derivata na području općine Zavidovići
Tabela : Potrošnja naftnih derivata na području Općine Zavidovići za 2008.godinu
Ulazni podaci za prosječan model emisije izduvnih gasova cestovnih motornih vozila Osnovna
razlika u pristupu između MEET-a i programa COPERT4 je, kao što je ved rečeno, u načinu
izračunavanja emisije pri hladnom startu te u načinu pradenja emisije CO2 i potrošnje goriva
(FC). COPERT4 pojednostavljuje izračunavanje emisijskih faktora pri hladnom startu što može
biti i nedostatak i prednost s obzirom na upitnost kvalitete podataka vezanih za saobradajnu
aktivnost pri hladnom startu. Što se tiče pradenja emisije CO2 i potrošnje goriva, nema bitne
razlike u konačnim rezultatima ved je razlika samo u pristupu. Velika prednost COPERT4
programa je pradenje vedeg broja ispušnih gasova, vedi broj grupa vozila (EURO VI te
benzinska teretna vozila). U svakom slučaju COPERT4 je vrlo operabilan program za pradenje
i procjenu emisije ispušnih gasova u cestovnom saobradaju, a točnost njegovih rezultata je
pouzdana koliko i sama metoda koju nudi MEET.
10.2. Ulazni podaci za prosječan model emisije izduvnih gasova cestovnih motornih vozila
na području općine Zavidovići
Na osnovu navedenih potrebnih podataka za analizu emisije od cestovnih vozila u narednim

tabelama prikazani su ulazni podaci neophodni za analizu emisije zagađujudih materija na
općini Zavidovići od cestovnog saobraćaja.
Prosječna brzina (km/h) Učešće (%)

Benzinski Broj Broj km Centralni Centralna Centralni Okolica Centralna
motor <1,4 vozila godišnje dio općine Okolica saobrać. dio općine saobrać.
ECE 15/02 14 11000 30 20 45 30 20 50
ECE 15/03 65 11000 30 20 45 30 20 50
ECE 15/04 104 11000 30 20 45 30 20 50
Euro 1 138 11000 30 20 45 30 20 50
Euro 2 62 11000 30 20 45 30 20 50
Euro 3 91 11000 30 20 45 30 20 50
Euro 4 23 11000 30 20 45 30 20 50
LPG 5 11000 30 20 45 30 20 50
Ukupno 502
Tabela: Osnovni podaci za putničke automobile sa benzinskim motorom zapremine do 1.4l

motor 1.4-2.0l vozila godišnje dio općine Okolica saobrać. dio općine saobrać.
ECE15/02 26 11000 30 20 45 30 20 50
ECE 15/03 103 11000 30 20 45 30 20 50
ECE 15/04 327 11000 30 20 45 30 20 50
Euro 1 166 11000 30 20 45 30 20 50
Euro 2 81 11000 30 20 45 30 20 50
Euro 3 183 11000 30 20 45 30 20 50
Euro 4 46 11000 30 20 45 30 20 50
LPG 10 11000 30 20 45 30 20 50
Ukupno 942
Tabela : Osnovni podaci za putničke automobile sa benzinskim motorom zapremine do 1.4 l –

2.0 l

motor >2.0l vozila godišnje dio općine Okolica saobrać. dio općine saobrać.
ECE15/02 4 11000 30 20 45 30 20 50
ECE 15/03 2 11000 30 20 45 30 20 50
ECE 15/04 271 11000 30 20 45 30 20 50
Euro 1 141 11000 30 20 45 30 20 50
Euro 2 50 11000 30 20 45 30 20 50
Euro 3 124 11000 30 20 45 30 20 50
Euro 4 32 11000 30 20 45 30 20 50
LPG 7 11000 30 20 45 30 20 50
Ukupno 651
Tabela : Osnovni podaci za putničke automobile sa benzinskim motorom zapremine >2.0 l

Dizel motor < Broj Broj km Centralni Centralna Centralni Okolica Centralna
2.0 l vozila godišnje dio općine Okolica saobrać. dio općine saobrać.
Konvenc. 1077 11000 30 20 45 30 20 50
Euro 1 631 11000 30 20 45 30 20 50
Euro 2 225 11000 30 20 45 30 20 50
Euro 3 532 11000 30 20 45 30 20 50
Euro 4 140 11000 30 20 45 30 20 50
Ukupno 2605
Tabela : Osnovni podaci za putničke automobile sa dizelskim motorom zapremine do 2.0 l

Dizel motor > Broj Broj km Centralni Centralna Centralni Okolica Centralna
2.0 l vozila godišnje dio općine Okolica saobrać. dio općine saobrać.
Konvenc. 321 11000 30 20 45 30 20 50
Euro 1 101 11000 30 20 45 30 20 50
Euro 2 77 11000 30 20 45 30 20 50
Euro 3 66 11000 30 20 45 30 20 50
Euro 4 18 11000 30 20 45 30 20 50
Ukupno 586
Tabela : Osnovni podaci za putničke automobile sa dizelskim motorom zapremine preko 2.0l

Benzin vozila Broj Broj km Centralni Centralna Centralni Okolica Centralna
< 3,5 t vozila godišnje dio općine Okolica saobrać. dio općine saobrać.
Konvenc. 3 15 000 30 20 45 30 20 50
Euro 1 6 15000 30 20 45 30 20 50
Euro 2 3 15000 30 20 45 30 20 50
Euro 3 3 15000 30 20 45 30 20 50
Euro 4 1 15000 30 20 45 30 20 50
Ukupno 16
Tabela : Osnovni podaci za putničke automobile sa benzinskim motorom zapremine < 3.5 (t)

Dizel vozila Broj Broj km Centralni Centralna Centralni Okolica Centralna
< 3,5 t vozila godišnje dio općine Okolica saobrać. dio općine saobrać.
Konvenc. 27 15000 30 20 45 30 20 50
Euro 1 15 15000 30 20 45 30 20 50
Euro 2 7 15000 30 20 45 30 20 50
Euro 3 6 15000 30 20 45 30 20 50
Euro 4 2 15000 30 20 45 30 20 50
Ukupno 57
Tabela : Osnovni podaci za laka teretna vozila ukupne mase do 3.5 (t)

Vozila do Broj Broj km Centralni Centralna Centralni Okolica Centralna
7,5 t vozila godišnje dio općine Okolica saobrać. dio općine saobrać.
Konvenc. 6 20000 25 15 40 40 10 50
Euro 1 12 20000 25 15 40 40 10 50
Euro 2 6 20000 25 15 40 40 10 50
Euro 3 5 20000 25 15 40 40 10 50
Euro 4 1 20000 25 15 40 40 10 50
Ukupno 30
Tabela : Osnovni podaci za teška teretna vozila ukupne mase do 7,5 (t)

Vozila Broj Broj km Centralni Centralna Centralni Okolica Centralna
12 – 14 t vozila godišnje dio općine Okolica saobrać. dio općine saobrać.
Konvenc. 19 20000 25 15 40 40 10 50
Euro 1 40 20000 25 15 40 40 10 50
Euro 2 20 20000 25 15 40 40 10 50
Euro 3 15 20000 25 15 40 40 10 50
Euro 4 14 20000 25 15 40 40 20 50
Ukupno 98
Tabela : Osnovni podaci za teška teretna vozila ukupne mase do 12-14 (t)

Vozila Broj Broj km Centralni Centralna Centralni Okolica Centralna
28 – 34 t vozila godišnje dio općine Okolica saobrać. dio općine saobrać.
Konvenc. 10 20000 25 15 40 40 10 50
Euro 1 21 20000 25 15 40 40 10 50
Euro 2 11 20000 25 15 40 40 10 50
Euro 3 8 20000 25 15 40 40 10 50
Euro 4 2 20000 25 15 40 40 10 50
Ukupno 52
Tabela : Osnovni podaci za teška teretna vozila ukupne mase do 16-32 (t)

Gradski Broj Broj km Centralni Centralna Centralni Okolica Centralna
autobus vozila godišnje dio općine Okolica saobrać. dio općine saobrać.
Konvenc. 2 35000 25 15 40 10 60 30
Euro 1 10 35000 25 15 40 10 60 30
Euro 2 6 35000 25 15 40 10 60 30
Euro 3 3 35000 25 15 40 10 60 30
Euro 4 1 35000 25 15 40 10 60 30
Ukupno 22
Tabela : Osnovni podaci za gradske autobuse

Prigradski Broj Broj km Centralni Centralna Centralni Okolica Centralna
autobus vozila godišnje dio općine Okolica saobrać. dio općine saobrać.
Konvenc. 3 35000 25 15 40 10 10 80
Euro 1 13 35000 25 15 40 10 10 80
Euro 2 7 35000 25 15 40 10 10 80
Euro 3 3 35000 25 15 40 10 10 80
Euro 4 2 35000 25 15 40 10 10 80
Ukupno 28
Tabela : Osnovni podaci za prigradske autobuse

Mopedi Broj Broj km Centralni Centralna Centralni Okolica Centralna
vozila godišnje dio općine Okolica saobrać. dio općine saobrać.
Konvenc. 25 2000 40 30 50 70 10 20
Euro 1 8 2000 40 30 50 70 10 20
Ukupno 33
Tabela : Osnovni podaci za mopede

Motocikli Broj Broj km Centralni Centralna Centralni Centralna
vozila godišnje
dio Okolica saobrać. dio Okolic saobrać.

općine općine a
Dvotak.>50cm3 7
Konvenc. 4 2000 40 30 50 70 10 20
Euro 1 3 2000 40 30 50 70 10 20
Četvero.<250cm 9
3
Konvec. 5 2000 40 30 50 70 10 20
Euro 1 4 2000 40 30 50 70 10 20
Četv.250- 3
750cm3
Konvec. 2 2000 40 30 50 70 10 20
Euro 1 1 2000 40 30 50 70 10 20
Četv.. > 750 3
cm3
Konvec. 2 2000 40 30 50 70 10 20
Euro 1 1 2000 40 30 50 70 10 20
Ukupno 22
Tabela : Osnovni podaci za motocikle

Traktori Dizel Broj Broj km Centralni Centralna Centralni Centralna
<3,5 t vozila godišnje dio Okolica saobrać. dio Okolic saobrać.
općine općine a
Konvenc. 14 2000 20 20 20 5 90 5
Ukupno 14
Tabela : Osnovni podaci za traktore

Traktori Dizel Broj Broj km Centralni Centralna Centralni Centralna
3,5-7,5 t vozila godišnje dio Okolica saobrać. dio Okolic saobrać.
općine općine a
Konvenc. 6 2000 20 20 20 5 90 5
Ukupno 6
Tabela : Osnovni podaci za traktore

10.3. Izlazne vrijednosti emisije zagađujućih materija od cestovnog saobraćaja na

području općine Zavidovići
Tabela : Vrijednost emisije Pb od cestovnog saobraćaja

Histogramski pokazatelji vrijednosti emije Pb prema vrsti cestovnog motornog vozila i prema
prostornoj distribuciji (t/god.) na području općine Zavidovići
Tabela : Vrijednost emisije CO od cestovnog saobraćaja

Hi
stogramski pokazatelji vrijednosti emije CO prema vrsti cestovnog motornog vozila i prema
Tabela : Vrijednost emisije CO2 od cestovnog saobraćaja

Histogramski pokazatelji vrijednosti emije CO2“ prema vrsti cestovnog motornog vozila i
prema prostornoj distribuciji (t/god.) na području općine Zavidovići
Tabela : Vrijednost emisije NMVOC od cestovnog saobraćaja

Histogramski pokazatelji vrijednosti emije NMVOC prema vrsti cestovnog motornog vozila i
Tabela : Vrijednost emisije SO2 od cestovnog saobraćaja

Histogramski pokazatelji vrijednosti emije SO2 prema vrsti cestovnog motornog vozila i prema
Tabela : Vrijednost emisije Cd od cestovnog saobraćaja

Histogramski pokazatelji vrijednosti emije Cd prema vrsti cestovnog motornog vozila i prema
Tabela : Vrijednost emisije Zn od cestovnog saobraćaja

Histogramski pokazatelji vrijednosti emije Zn prema vrsti cestovnog motornog vozila i prema
Tabela : Vrijednost emisije NO2 od cestovnog saobraćaja

Histogramski pokazatelji vrijednosti emije NO2 prema vrsti cestovnog motornog vozila i
Tabela : Vrijednost emisije PM10 od cestovnog saobraćaja

Histogramski pokazatelji vrijednosti emije PM10 prema vrsti cestovnog motornog vozila i
Tabela : Vrijednost emisije NOx od cestovnog saobraćaja

Histogramski pokazatelji vrijednosti emije NOx prema vrsti cestovnog motornog vozila i prema
U tabeli je dat prikaz izlaznih vrijednosti emisije zagađujudih materija od cjelokupnog

cestovnog motornog saobradaja na području općine Zavidovići.
Tabela : Prikaz izlaznih vrijednosti emisije zagađujućih materija od cjelokupnog cestovnog

motornog saobraćaja na području općine Zavidovići
U tebeli su date sumirane izlazne vrijednosti emisije zagađujudih materija na pojedinim

općinama i na području Zeničko-dobojskog kantona gledano u cjelini.
Tabela : Prikaz sumirani izlaznih vrijednosti emisije zagađujućih materija od cjelokupnog

cestovnog motornog saobraćaja na području pojedinih općina i na području Zeničko-
dobojskog kantona gledano u cjelini
Na sljedećem histogramu dat je pregled učešća emisija iz cestovnog saobraćaja općine

Zavidovići:
Histogram : Učešće emisije (t/god.) na području općine Zavidovići u odnosu na ukupnu emisiju
na području Zeničko dobojskog kantona
11.ANALIZA CESTA, CESTOVNIH VOZILA I OKOLINE NA

POSMATRANOM PODRUČJU
U cilju poboljšanja stanja saobraćajnog sistema općina Zavidovići je pristupila izradi Strategije
razvoja lokalnih cesta i ulica općine Zavidovići za period 2018. - 2027. Godine kao baznoj
osnovi za razvoj lokalnih cesta i ulica na području općine.
Izrada Strategije je zakonska obaveza i proizilazi iz člana 22. Zakona o cestama u FBiH, te
donosi se na period od 10 godina. Za potrebe izrade Strategije korištena je sva dostupna
prostorno – planska, studijska i ostala dokumentacija, kao i zakoni i propisi koji regulišu ovu
oblast.
Mreža lokalnih puteva opštine Zavidovići je definisana Odlukom o razvrstavanju lokalnih cesta
na podruċju Zeniċko-dobojskog kantona. Bez obzira što navedena Odluka još nije stupila na
snagu, Strategija se bazirala na putevima koji će na osnovu Odluke postati lokalni. Na taj način
su definisana 34 lokalna puta, koja su osnova lokalne putne mreže opštine Zavidovići. Sem
navedenih lokalnih puteva, prilikom izrade strategije je analizirana i ulična mreža Zavidovića.
Osnovnu putnu mrežu puteva na teritoriji Zavidovića, čine regionalni putevi, čiji raspored na
teritoriji opštine čini “kičmu” putne mreže. Regionalni putevi prolaze dolinom Bosne i Krivaje,
uz rijeku Gostović ka Kaknju, kao i kroz same Zavidoviće, i na taj način čine osnovu
saobraćajne putne mreže, na koju se naslanjaju lokalni putevi i gradske ulice. Jedno od prvih
istraživanja urađenih za potrebe izrade ove Strategije je bio obilazak lokalnih puteva i ulične
mreže Zavidovića, sa ciljem utvrđivanja stanja u kome se ti putevi nalaze, kao i upoznavanja sa
cjelokupnim prostorom opštine, koja predstavlja obuhvat u kome se radi Strategija.
Nakon poplava koje su 2014. godine pogodile teritoriju opštine Zavidovići, nanesena je velilka
materijalna šteta na lokalnoj saobraćajnoj mreži. Pojava brojnih klizišta, koja su se pojavila na
najvećem broju lokalnih puteva su dovela do problema sa odvijanjem saobraćaja, a nanesena
materijalna šteta je daleko prevazišla mogućnosti opštine za njihovom brzom sanacijom, s
obzirom na vrijednost usvojenih budžeta u posljednjih nekoliko godina. Na najznačajnijim
putevima I na najugroženijim klizištima je izvršena privremena sanacija, radi mogućnosti
uspostavljanja saobraćaja, dok se sa pravom sanacijom klizišta ide veoma sporo, a zbog
nedostatka materijalnih sredstava.
Općinsko vijeće Zavidovići usvaja Informaciju o stanju putne infrastrukture na području

općine Zavidovići i planiranim mjerama za rekonstrukciju i izgradnju puteva i mostova kao
sastavnih dijelova puta za saobraćaj i pješake, sa predloženim mjerama:
a. Analizirati mogućnost izgradnje kružnih raskrsnica na svim raskrsnicama gdje to
dozvoljava širina pojasa;
b. Izvršiti popravku i postavljanje nedostajuće vertikalne saobraćajne signalizacije pred-
viđene Odlukom o bezbjednosti saobraćaja na cestama općine Zavidovići, u skladu sa
raspoloživim sredstvima u Budžetu općine Zavidovići;
c. Tražiti od nadležnog ministarstva da informiše Općinskog načelnika i Općinsko vijeće
o aktivnostima na dovođenju u funkciju mostova na regionalnim cestama;
d. Poduzeti aktivnosti kod nadležne Direkcije za ceste i Ministarstva za kvalitetnije re-
dovno održavanje regionalnih cesta, naročito po pitanju sanacije kolovoza, postavljanju
kompletne nedostajuće vertikalne signalizacije i redovnije obnove horizontalne sao-

braćajne signalizacije;
e. Planirati:
− modernizaciju dijela kolovoza nekategorisanih i lokalnih cesta,
− otklanjanje dijela nedostataka na objektima za odvodnju,
− sanaciju svih trenutno aktivnih klizišta,
− rekonstrukciju pojedinih dionica u cilju poboljšanja saobraćajnih karakteristika
(povećanje radijusa krivina, korekcija prekomjernog podužnog nagiba, izgrad-
nja mimoilaznica, povećanje pojasa preglednosti itd.);
f. Pojačati nadzor nad zaštitom nekategorisanih i lokalnih cesta kroz inspekcijski rad i rad
policijske uprave, te intenzivirati i unaprijediti saradnju inspekcije i policijske uprave.
12.METADOLOGIJA IZRAČUNA SAOBRAĆAJA I TRANSPORTA NA

OKOLIŠ
Prosječna koncentracija zagađujućih materija duž pojedinih saobraćajnica na području općine

Zavidovići
Prosječna koncentracija zagađujudih materija duž pojedinih saobraćajnica na području općine
Zavidovići obuhvatila je sljedeće saobraćajnice kao i njihove udjele u ukupnoj emisiji i to:
 R 465 – Spoj sa regionalnim putem R 466 – Zavidovići (centar) - Spoj sa
regionalnim putem R 467 i
 R 465 – Spoj sa granicom općine Žepče – Spoj sa regionalnim putem R 466.
Tabela : Količina emisije zagađujućih materija iz cestovnog saobraćaja duž saobraćajnice „R

465 – Spoj sa regionalnim putem R 466 – Zavidovići (centar) - Spoj sa regionalnim putem
R467“
Histogram : Odnos koncentracija zagađujućih materija duž saobraćajnice „R 465 – Spoj sa

regionalnim putem R 466 – Zavidovići (centar) - Spoj sa regionalnim putem R 467“ i ukupne
koncentracije zagađujućih materija iz cestovnog saobraćaja na području općine Zavidovići
Tabela : Količina emisije zagađujućih materija iz cestovnog saobraćaja duž saobraćajnice „R

465 – Spoj sa granicom općine Žepče – Spoj sa regionalnim putem R 466
Histogram : Odnos koncentracija zagađujućih materija duž saobraćajnice „R 465 – Spoj sa

granicom općine Žepče – Spoj sa regionalnim putem R 466“ i ukupne koncentracije
zagađujućih materija iz cestovnog saobraćaja na području općine Zavidovići
13.MJERENJA I IZRAČUNI UTICAJA SAOBRAĆAJA I TRANSPORTA

NA OKOLIŠ
Negativni utjecaj prometa na okoliš je vrlo jak i jasno je da sadašnji prometni sistemi nisu
održivi u odnosu na okoliš. Promet je zbog upotrebe fosilnih goriva odgovoran za 25%
globalnih emisija ugljikoksida. Rast emisija je stalan a rezultat je globalno zagrijavanje,
odnosno može doći do promjene klime na zemlji. Prometom uzrokovane emisije dušikovih
oksida i hlapivih organskih spojeva uzrokuju stvaranje ozona; još jednog uzročnika promjena
globalne klime. Izgaranje fosilnih goriva proizvodi zagađujuće tvari koje se mogu prenijeti na
velike udaljenosti i škoditi ljudskom zdravlju, biljkama, životinjama i eko sistemima.
Takve zagađujuće tvari i njihovi derivati uzrokuju uništenje vodenih eko sustava, oštećenje
šuma i usjeva. Smatra se da je promet jedan od najvećih uzročnika zdravstvenih problema
povezanih s toksičnim zagađujućim tvarima u zraku. Nepovoljan uticaj prometa na okoliš
rezultira zagađenjem zraka, voda i tla, pojavom buke i vibracija, te negativnim djelovanjem
ukupno na okoliš. Promet zauzima zelene površine, vitalne dijelove prostora u prenapučenim
područjima te uzrokuje vizualnu degradaciju prirodnog i gradskog prostora.
Štetan utjecaj cestovnog, željezničkog i zračnog prometa na okoliš i zdravlje ljudi je znatan.
Sagledavanjem stanja emisija izduvnih gasova od saobraćaja, te njihovim poređenjem sa
evropskim standardima koji propisuju dozvoljenu koncentraciju izduvnih gasova pojedinih
polutanata, izvršena je analiza stanja zagađenosti vazduha u Zeničko – dobojskom kantonu.
Rezultati te analize na teritoriji opštine Zavidovići predstavljeni su u narednoj tabeli.
Zeničko – dobojski kanton, kao cjelokupno područje, u poređenju sa drugim evropskim

regijama “nije dostigao” nivo zagađenja od saobraćaja ukoliko se posmatraju godišnje emisije.
Značajan je podatak da motorna vozila karakteriše velika prosječna starost, kao i znatno učešće
vozila bez katalizatora, odnosno veliko je učešće motora vozila koji ne zadovoljavaju Euro IV
norme preko 62% automobile starije je od 15 godina i ne podliježe standardima EURO normi).
Studijom su predložene i mjere, koje se poduzimaju u cilju smanjenja emisija zagađivača od
motornih vozila:
 primjena novih tehničko – tehnoloških rješenja na motornim vozilima savremen i sis-
temi kontrole procesa u vozilu, obrada izduvnih gasova, itd.);
 osavremenjivanje postojećeg javnog prevoza u cilju privlačenja većeg broja korisnika;
 regulativne i podsticajne mjere za smanjenje emisije, kao i tehnologije kontrole emisije;

 poboljšanje efikasnosti goriva;
 alternativna goriva za transportni sektor;
 podsticanje upotreba plina kao pogonskog goriva za vozila javnog saobraćaja, uz finan-
sijske podsticaje za korištenje takvog goriva;
 modernizacija voznog parka preduzeća za prevoz putnika koji će ispunjavati EU
ekološke standarde;
 periodična kontrola tehničke ispravnosti i i zduvnih gasova na saobraćajnicama;
 uvođenje kružnog toka saobraćaja u okviru saobraćajnog sistema u svim urbanism po-
dručjima Zeničko – dobojskog kantona;
 upravljanje zahtjevima transporta.
14. SWOT ANALIZA
SWOT analiza predstavlja most između sadašnjeg stanja, koje je utvrđeno analizom, i željenog
budućeg stanja koje se definiše strateškim planom razvoja. Ovaj koncept nam daje sistematsku
analizu prijetnji i prilika kao i njihovo usaglašavanje sa jakim i slabim stranama općine. SWOT
analiza obezbijeđuje informacije korisne za usklađivanje općinskih kapaciteta i sposobnosti sa
okruženjem u kojem općina djeluje. Najvažnije snage koje općini Zavidovići pružaju
konkurentne prednosti, čineći ovo područje atraktivnim mjestom za život i poslovanje su:
industrijska tradicija, geostrateški položaj Zenica – Doboj - Tuzla, obučena radna snaga u
sektoru drvoprerade, metaloprerade i tekstilne industrije, rastući interes lokalnog stanovništva
za bavljenje poljoprivredom. Ono što općinu Zavidovići takođe izdvaja od drugih općina su
značajni turistički potencijali, te postojanje Spomenika prirode „Tajan“, kao i fenomen
„kamene kugle“. Ove snage bi trebalo maksimalno iskoristiti za razvoj općine i kombinovati ih
sa prilikama koje općini stoje na raspolaganju.
Najvažnije prilike, koje omogućavaju i olakšavaju realizaciju razvoja konkurentskih prednosti
općine Zavidovići, su: prolazak auto-puta Žepče - Tuzla, regionalno otvaranje tržišta Hrvatske i
Srbije, mogućnost razvoja logističkih centara, intenziviranje poljoprivredne proizvodnje,
mogućnost korištenja značajnog hidroenergetskog potencijala, koje će, u velikoj mjeri,
doprinijeti konkurentnosti Zavidovića, kao i proaktivno korištenje razvojnih i pretpristupnih
fondova koji su na raspolaganju. Ove, ali i druge prilike, bi trebalo maksimalno iskoristiti kako
bi se konkurentske prednosti iskoristile na najbolji mogući način.
S druge strane, najvažnije slabosti, prepreke ili ograničenja za privredni razvoj naše općine, su:
negativni efekti privatizacije, prisustvo „sive ekonomije“ i rada na „crno“, velika
nezaposlenost, nedostatak poduzetničke svijesti kod stanovništva, mali udio proizvodnih
privrednih subjekata, nerazvijenost kapaciteta za preradu poljoprivrednih proizvoda, loš odnos
prema prirodnim resursima i nizak stepen svijesti o očuvanju okoliša i nedovoljno razvijeni
kapaciteti nevladinog sektora. Ove slabosti bi trebalo minimizirati ili, ako je moguće, potpuno
eliminisati, kako bi se konkurentske prednosti iskoristile na najbolji mogući način.
Najvažnije prijetnje za razvoj općine Zavidovići su: posljedice globalne ekonomske krize na
ekonomsko i socijalno stanje u općini, politička i pravna nesigurnost na području BiH,
međusobna nepovezanost i neusklađenost javnih politika, fondova i institucija koji bi trebali
ubrzati i olakšati strukturne reforme u ekonomiji i društvu, neusklađenost nadležnosti
dodijeljenih jedinicama lokalne samouprave i mehanizama za rješavanje pitanja dodijeljenih u
nadležnost, mogu dovesti do gubitka ili opadanja konkurentnosti, te privrednog i društvenog
razvoja uopšte i ugroziti ostvarenje mogućnosti koje stoje pred ovom općinom. Slično kao i
slabosti, ove prijetnje bi trebalo minimizirati ili, ako je moguće, potpuno eliminisati.
12.1. SWOT analiza stanja okoliša
U cilju zaštite okoliša općina Zavidovići posebnu pažnju treba da posveti maksimiziranju
svojih najbitnijih snaga koje se odnose na jačanje saradnje sa nevladinim sektorom u oblasti
ekologije, bogatstvo jedinstvenim prirodnim fenomenima na relativno malom prostoru,
nezagađenu prirodu i bogatstvo vodama kao i mogućnosti iskorištavanja prilika koje joj stoje
na raspolaganju, a koje se odnose na korištenje regionalne deponije Mošćanica, korištenje

obnovljivih izvora energije, rastuće tržište „zdrave hrane“.
Sa druge strane, općina treba da uloži napore za minimiziranje glavnih slabosti i prijetnji koje
utiču na životnu sredinu. Najbitnije slabosti su vezane za loš odnos prema prirodnim resursima
i nizak stepen svijesti o očuvanju okoliša, nezatvaranje gradske deponije otpada, veliki broj
divljih deponija, nepostojanje kolektora sa prečistačima za otpadne vode dok se prijetnje
odnose nekontrolisanu sječu šume, nekontrolisanu gradnju mini hidrocentrala, bespravnu
gradnju, bespravnu sječu šume i krivolov u okvirima Spomenika prirode “Tajan”.
SNAGE SLABOSTI
jačanje saradnje sa NVO sektorom u oblasti loš odnos prema prirodnim resursima i nizak
ekologije, bogatstvo jedinstvenim prirodnim stepen svijesti o očuvanju okoliša, postojanje
fenomenima na relativno malom prostoru, gradske deponije otpada veliki broj divljih
nezagađena priroda i vodeni resursi postojanje deponija, nepostojanje kolektora sa prečistačima
uređenih izletišta, funkcionalno komunalno za otpadne vode, nedovoljno razvijeni kapaciteti
preduzeće. NVO sektora, neprovođenje zakonske regulative
iz oblasti zaštite životne sredine,
PRILIKE PRIJETNJE
rastuće tržište „ zdrave hrane“, “eko” i nekontrolisana sječa šume, nekontrolisana
seoskog turizma, gradnja mini hidrocentrala, bespravna gradnje,
korištenje pretpristupnih fondova za bespravna sječa šume i krivolov u okvirima
finansiranje razvojnih projekata iz oblasti Spomenika prirode “Tajan”, međusobna
ekologije, nepovezanost i neusklađenost javnih politika,
korištenje obnovljivih izvora energije, fondova i institucija (između EU, OHR, države,
korištenje regionalne deponije Mošćanica, entiteta i lokalnog nivoa), koji bi trebali ubrzati i
olakšati strukturne reforme, neusklađenost
nadležnosti dodijeljenih jedinicama lokalne
samouprave i mehanizama za rješavanje pitanja
dodijeljenih u nadležnost prijenos nadležnosti
na općine za osnovno obrazovanje bez
srazmjernih finansijskih sredstava.
15. PRIJEDLOG MJERA ZA POBOLJŠANJE STANJA OKOLIŠA
Općenito se mjere i postupci (metode) za zaštitu okoline mogu podijeliti na:

1. Politički i sociološki pristup
2. Pravne mjere
3. Planiranje prostorom
4. Gospodarske i financijske mjere
5. Znanstveni pristup i tehnološke mjere
6. Institucionalne mjere
Ove mjere i postupci, sa svrhom da se smanje zagađenja te poboljša i očuva kvaliteta

okoliša, nužni su i na državnim i na međudržavnim razinama.
15.1. Politički i sociološki pristup
Prije svega je nužno da postoji politička volja koja će se očitovati u obliku pisanih dokumenata,
i to onih na regionalnoj, državnoj i međunarodnoj razini. Takvi dokumenti moraju sadržavati i
sve nužne pravne, gospodarske i institucionalne odredbe za postizanje ciljeva.Naime,
zagađenje okoline vrlo je ozbiljan sociološki problem. Zbog toga je posebno važno da se
razborito odrede ciljevi zaštite (kratkoročni, dugoročni), kako bi se uskladile želje i potrebe sa
stvarnim mogućnostima. U protivnome se mogu postići neželjeni učinci u javnosti.Nadalje,
vrlo je često razina obrazovanja stanovništva glede tehnoloških znanja razmjerno niska.Zbog
neznanja, a često i zbog nedovoljne obaviještenosti, građani su zapravo protiv gotovo svih
novih zahvata u okolinu. Oni svoje ponašanje temelje na dotadašnjem načinu «očuvanja
okoline» te su nepovjerljivi prema obećanjima, misleći da će se i s novim mjerama postupati na
isti način.Nužno je stoga, kad se donose političke odluke, predvidjeti i način obavješćivanja
javnosti o svim predviđenim radnjama, ali i troškovima vezanim za planirane djelatnosti, kao i
sve dobrobiti koje će se ostvariti.
15.2 Pravne mjere
Pravne se mjere temelje na političkim odlukama. Obuhvataju zakonske i podzakonske propise

(pravilnike, norme i dr.) koji se odnose na stanje okoline, nadzor nad ispuštanjem otpadnih
tvari, kao i način praćenja stanja (motrenja) okoline. Zakonima se određuju temeljna načela i
ciljevi provođenja zaštite okoline kao i nadzor nad primjenom zakonskih odredbi. Primjenu
pravnih mjera potrebno je stalno motriti te donositi izmjene i dopune, a sve u skladu sa stanjem
okoline, gospodarskih prilika te razvoja tehnologije. Naime, valja istaknuti da stroge zakonske
mjere zaštite okoline mogu biti u određenom razdoblju neprimjereno opterećenje gospodarskog
razvoja nekog područja. Međutim, zagađeni dijelovi okoline (zrak, zemlja, voda…) postaju
«pragovi ograničenja» razvoja određenog područja.
Također, donošenjem drugih zakona i podzakonskih propisa kojima se reguliraju pitanja u
odnosu na druge sastavnice okoline, a koje su pripremila i izradila za to nadležna tijela
ministarstava i državne uprave, osigurava se potpunija zaštita pojedinih sastavnica okoliša.
15.3. Planiranje prostorom
Planiranje prostorom omogućava razboritu zaštitu okoline. Polazeći od činjenice da je «bolje

spriječiti nego liječiti», moguće je već pri planiranju određene djelatnosti u prostoru procijeniti
odgovarajući utjecaj na stanje kakvoće okoline. Temeljem takvih procjena nužno je propisati
zaštitne mjere, uključivo i promjenu mjesta razmatrane djelatnosti u dijelove manje osjetljivog
okoline. Kako bi se uskladili vrlo različiti probici pojedinih gospodarskih grana sa zaštitom i
očuvanjem kvalitete okoline, svrsishodno je primjenjivati cjelovito ili sveobuhvatno

(integralno) planiranje pojedinih većih područja (npr. slivova vodnih sistema).
Sveobuhvatnim planiranjem omogućava se usklađivanje višestrukih i preklapajućih probitaka
pojedinih sektora (npr. gospodarskih grana) na razuman način, uz očuvanje i zaštitu okoline,
čime se ujedno osigurava i najveća društvena i gospodarska dobit za sadašnje i buduće
generacije. Time je očito kako se temeljne postavke planiranja prostorom moraju uskladiti s
načelima održivog razvoja. Planiranje koje se bazira na sektorskom pristupu, a ne uzima u
obzir sveukupan utjecaj na prirodna bogatstva nije razumno. Na taj način nije moguće spriječiti
onečišćenje (zagađenje) sastavnih dijelova okoline (zraka, zemlje, vode …) kao ni gubitak
prirodnih bogatstava. Drugim riječima, integralno planiranje pojedinim područjima nužno je
kao temelj, odnosno preduvjet, ostvarenja održivog razvoja i time sprečavanja onečišćenja
(zagađenja) i otklanjanje oštećenja okoliša. Ujedno, da bi sveobuhvatno planiranje prostorom
bilo usmjereno k održivom razvoju određenog područja, ono je određeno i kao postupak
upravljanja okolišem na prihvatljiv način.
Stalnim praćenjem stanja okoline, kao i izvora zagađenja, moguće je donositi upravljačke
odluke o učinkovitosti predviđenih mjera zaštite te potrebu uvođenja dodatnih postupaka za
poboljšanje i očuvanje pojedinih ekosustava.
Integralno planiranje područjima temelji se na sljedećim načelima:
 utvrđivanje bogatstva koja se mogu iskorištavati, bez njihovog oštećenja i/ili
osiromašenja (umanjenja),
 očuvanje i obnavljanje oštećenih dijelova okoliša za postojeće i/ili nove nam-
jene,
 određivanje određene razine korištenja ili zahvata tako da se ne ugrozi kvaliteta
okoliša,
 očuvanje biološke raznolikosti i krajobraznih vrijednosti razmatranih ekosus-
tava,
 smanjenje rizika, posebice kod osjetljivih dijelova okoliša,
 održavanje prirodnih dinamičkih procesa, uz sprečavanje nepoželjnih utjecaja.
15.4 Gospodarske i financijske mjere
Gospodarske i financijske mjere su u neposrednoj vezi sa stanjem okoline. Očuvanje čistog

okoliša ponekad zahtjeva visoke troškove za izgradnju, pogon i održavanje građevina i naprava
za nadzor ispuštene otpadne tvari/energije.
Nadzor nad ispuštenim otpadom, uključivo mjere i postupke za smanjenje nepovoljnog

utjecaja, često se smatraju dodatnom tehnologijom, kao npr. uređaji za pročišćavanje otpadnih
voda, koji onda samo povećavaju troškove proizvodnje odnosno troškove stanovanja. Zbog
toga je nužno da se razmotre mogućnosti smanjivanja otpada «na izvoru», što znači da treba
izabrati sirovine, proizvode i postupke s manje štetnim otpadom koji se ispušta u okoliš.
Troškove zaštite (očuvanja i poboljšanja stanja okoliša) moguće je utvrditi tek kad su poznati
(i) ciljevi zaštite okoliša te (ii) mjerila (kriteriji) i (iii) ograničenja za postizanje ciljeva.
Kako bi se procijenila korist (dobrobit) predviđenih mjera zaštite, često je korisno procijeniti
troškove oštećenja okoliša budući da se, općenito, procjena dobrobiti može ocijeniti kao ona
korist koja nastaje kad se izbjegnu oštećenja okoliša, odnosno kad se poboljša stanje okoliša.
Ukupni gospodarski troškovi oštećenja okoliša mogu se prikazati kao:
1. Posljedice za zdravlje ljudi: onečišćenje okoliša u izravnoj je vezi s pojavom bolesti,
ponekad epidemija pa i smrti. Smanjenje radne sposobnosti te s tim u vezi troškova
llječenja i bolovanja, samo su neki od izdataka koji se mogu novčano izraziti.
2. Posljedice na ukupnu proizvodnju. Procjenjuju se prema gubicima prirodnih
bogatstva. Troškovi mogu biti izraženi cijenom dobave sirovina (npr. vode) iz udaljenih
izvora, gubicima u proizvodnji hrane, ribolovu, smanjenju dobrobiti od usluga (npr.
turizma) i sl.
3. Posljedice zbog promjene prirode. Ove je posljedice najteže novčano izraziti.To su
gubici uslijed smanjenja privlačnosti krajolika, smanjenja biološke raznolikosti, kao i
mogućnosti korištenja okoliša za sportove i razonodu.Posebne teškoće pri procjeni tih
troškova slijede iz činjenice da se nepoželjne posljedice u ekosustavima pojavljuju
nakon višegodišnjeg utjecaja otpadnih tvari/energije.
Kod procjene štete u okolišu pojavljuju se dva pitanja:
a. Prvo pitanje se odnosi na poteškoće kod utvrđivanja štete koju neki zahvat/djelatnost
uzrokuje u okolišu. Naime, vrlo često postoji nesigurnost u procjeni utjecaja na
okoliš određenog zahvata/djelatnosti. Neki se utjecaji izražavaju vjerojatnošću pojave
te rizika za zdravlje ljudi i/ili stanje ekosustava, tako da je u takvom slučaju još teže
odrediti zaštitne mjere.
b. Drugo se pitanje odnosi na vrednovanje štetnog utjecaja, odnosno izražavanja šteta
novčanim pokazateljima. Ponekad se za izračun novčanih vrijednosti šteta u okolišu
primjenjuje procjena koliko ljudi žele platiti za izbjegavanje štete, budući da nije uvi-
jek moguće dobiti stvarnu vrijednost. Naime, ponekad se radi o mogućoj šteti koja će
se pojaviti u slučaju nekih posebnih okolnosti u okolišu, ili je šteta nesigurna, pa će
se dobiti nerealna «cijena« za korist od izbjegavanja štete. U drugom pak slučaju,
oštećenja okoliša će se (ili se mogu) pojaviti u dalekoj budućnosti, pa bez obzira na
etiku, ljudi su skloni odložiti problem (prvenstveno plaćanja) za budućnost.
Naravno, mogućnost ulaganja u zaštitu okoliša prvenstveno ovisi o bruto domaćem proizvodu
pojedine zemlje.Pri tome zemlje u razvoju, s niskim bruto domaćim proizvodom, mogu
odvajati razmjerno i manje novca za zaštitu okoliša.U takvim slučajevima, da bi se odredio
redoslijed pojedinih zahvata, korisno je također prlmijeniti analizu troškova - koristi.Na taj se
način može ocijeniti podobnost rješenja kojim se uz najmanje troškove postižu najbolji učinci
glede postizanja ciljeva.
15.5. Znanstveni pristup i tehnološke mjere
Znanstveni pristup i tehnološke mjere bitni su za racionalno gospodarenje prirodnim

bogatstvima. Znanstvenim pristupom treba pratiti stanje okoliša, kao i utjecaj svih čovjekovih
zahvata/ djelatnosti na okoliš. Znanstvenim će se istraživanjima razvijati i primjenjivati metode
kao što su već prethodno spomenute procjena rizika, zatim procjena nosivog kapaciteta okoliša
i druge, na temelju kojih je moguće usporediti veličinu zahvata/djelatnosti u prirodi s
mogućnošću očuvanja okoliša.
Tehnološke mjere, utemeljene na znanstvenim istraživanjima, važne su u cilju smanjenja
utjecaja na okoliš, npr. otpada i/ili ispuštene energije. Naime, kod gotovo svih prirodnih i
industrijskih (tehnoloških) procesa nastaje otpad. Otpad postaje onečišćenje ili dalje zagađenje
kada prijeđe granicu nosivog kapaciteta okoliša. Ta je granica vrlo različita, a ovisi o tvarima,
procesima i ekosustavima. Zbog toga je i mjerama u procesu proizvodnje, tj.tehnološkim
mjerama, potrebno smanjiti odnosno spriječiti onečišćenje okoliša (otpadom i/ili energijom).
Tehnološke mjere, kojima je moguće smanjiti nepoželjan utjecaj otpada na okoliš, mogu se
sažeti u sljedeće:
1. smanjenje otpada «na izvoru», osobito štetnog i opasnog,
2. ponovna uporaba (kruženje) otpadnih tvari,
3. sigurno ispuštanje i odlaganje u prirodne ekosustave onih ostataka koji se ne mogu
ponovno upotrijebiti.
15.7. Institucionalne mjere
Za primjenu svih mjera i postupaka zaštite okoliša potreban je sustav organizacija za nadzor
kakvoće okoliša.Npr. međunarodne organizaclje utvrđuju opća načela zaštite okoliša, razvijaju
suradnju, a naročito u slučaju prekograničnog onečišćenja. O ustrojstvu institucija unutar
pojedinih država ovisi efikasnost primjene mjera za očuvanje i poboljšanje kvalitete okoliša.
Ovisno o ustrojstvu državne uprave moguće su institucije s naglašenim središnjim nadzorom
okoliša ili s više sudjelovanja regionalnih odnosno mjesnih (lokalnih) samoupravnih
organizacija. Državne institucije uvijek pripremaju propise iz područja zaštite okoliša, zatim
strategiju, planove i programe za očuvanje i unapređenje okoliša, uspostavljaju sustave za
motrenje i obavješćivanje o stanju okoliša, brinu se za obrazovanje i obavještavanje javnosti u
području zaštite okoliša te provode nadzor nad primjenom mjera očuvanja okoliša.
Institucije na regionalnoj i/ili mjesnoj razini provode politiku državnih organa te organiziraju
izgradnju građevina i naprava za nadzor otpadnih tvari/energije, njihov pogon i održavanje.
Neposredno provode praćenje stanja okoliša te razvijaju sustav za obavješćivanje. Istodobno te
organizacije prikupljaju sredstva u obliku naknada, kazni i drugih doprinosa koje se koriste u
provedbi projekta očuvanja i poboljšanja stanja okoliša. Za učinkovit rad institucija za zaštitu
okoliša bitni su sljedeći uvjeti: (i) razina izobrazbe djelatnika, (ii) način financiranja djelatnosti
i (iii) odnosi s javnošću. U tom je smislu korisno poticati na suradnju nevladine organizacije
koje se bave zaštitom okoliša, a posebice je važno uključiti ih u javne rasprave o programima i
provedbi mjera za zaštitu okoliša kao i o ishodima praćenja stanja okoliša.
U izradi Programa i Planova zaštite okoline primjenjuju se načela sustavne analize kako bi se
donositeljima odluke pomoglo u izboru najpovoljnijeg (optimalnog) rješenja između nekoliko
predloženih. Donositelji odluka moraju prije svega utvrditi uzrok oštećenja okoliša jer će se
tlme ujedno odrediti njegovo rješenje odnosno način na koji ga primijeniti.
IZGRADNJA KRUŽNOG TOKA
Izgradnja kružne raskrsnice na spoju regionalnih cesta R 465 i R 467 sa lokalnom ulicom Dr.
Pinkasa Bandta u Zavidovićima Jedna od naprometnijih ulica u Zavidovićima uskoro bi mogla
dobiti novi izgled, čime bi bilo riješeno i dugogodišnje pitanje saobraćajne gužve u tom dijelu
grada.
16. AKCIONI PLAN ZA IMPLEMETACIJU MJERA
Postupak raščlanjivanja pojedinih dijelova plana ili programa može se podijeliti na:
1. utvrđivanje problema i procjenu stanja okoline,
2. određivanje ciljeva, mjerila i ograničenja,
3. razmatranje rješenja koja zadovoljavaju ciljeve,
4. utvrđivanje posljedica svakog pojedinog rješenja,
5. vrednovanje pojedinih rješenja te usporedba posljedica s mjerilima.
NOSIOC VREMENSKI
Br. AKTIVNOSTI MJERA PERIOD AKTIVNOSTI EFEKT
1. OPĆINA Podizanje razine svjesti Dvije godine Ankete, javne Veće znanje
o okolišu rasprave... građana
2.
OPĆINA Otvaranje odjela za Jedan mjesec Raspisivanje natječaja Rješavanje
zaštitu okoliša te zapošljavanje problema vezanih
uposlenika za okoliš
3.
OPĆINA Gradnja kružnog toka Jedna godina Rekonstrukcija Smanjenje buke i
raskrsnice zagađenja okoliša
ispušnim plinovima
4.
OPĆINA Suradnja s medijima Jedan mjesec Poboljšati suradnju s Veća informiranost
medijima građana
5.
OPĆINA Rekonstrukcija Dvije godine Postavljanje novog sloja Komotnija vožnja za
infrastrukture asfalta, bolje građane
održavanje...
6.
OPĆINA Izgradnja parkinga Jedna godina Izgradnja gradskog Smanjena upotreba
parkinga zelenih površina
7.
OPĆINA Sadnja zelenih površina Jedna godina Sadnja zelenila uz Manji utjecaj buke,
saobraćajnicu ljepši krajolik...
8.
OPĆINA Izgradnja biciklističke Dvije godine Gradnja biciklističke Rasterećenje
staze staze duž saobraćajnice saobraćaja, manja
buka, manje
zagađenje...
9.
OPĆINA Uspostave mjerne Pet godina Gradnja stanice za Pouzdanost
stanice za kvalitetu mjerenje kvalitete zraka podataka i olakšani
zraka rad institucijama

Transport I Okoliš - Zavidovići

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Transport I Okoliš - Zavidovići

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:

Predmetni nastavnik: Prof.dr. Osman Lindov, dipl.inž.saobr.

Student: Fehrić Armina

Sarajevo, april 2019.

Projektant: Fehrić Armina

PROJEKAT/ELABORAT/ISTRAŽIVANJE: Analiza uticaja transporta na okoliš sa prijedlogom

Prikazati kako su savremene prometnice najveći zagađivači čovjekove okoline uz energetska i

Rješenja će biti data u skladu sa važećom regulativom:

Elaborat treba da sadrži:

5. ISPORUKA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

3.1 Geografki položaj

3.2 Demografska struktura

Posljedica zadnjeg rata su neprirodne demografske promjene i posmatrano na području regije

3.3. Aktivno stanovištvo i struktura

Grafički prikaz zaposlenosti u općini Zavidovići za period 2014-2015. godine u poređenju sa

3.4. Sektor tla i otpada

Za ostvarenje ovog plana u narednom periodu od 6 godina Općina Zavidovići namjerava

Praćenje ispunjenja navedenih ciljeva će biti osigurano:

3.5. Sektor atmosfere i energije

Dugoročno gledano, Općina Zavidovići želi smanjiti zagađenje vazduha prouzrokovano

1. Smanjena potrošnja energije od fosilnih goriva za 5% u objektima pod ingerencijom Općine

Praćenje ispunjenja navedenih ciljeva će biti osigurano:

U ovom projektu ću prikazati utjecaj transporta na okoliš na području općine Zavidovići.

Zakon o zaštiti zraka u FBiH

Svaki izvor emisija mora da ispunjava slijedeće uvjete:

- da su emisije zagađujužih materija u zrak, kao i emisije neprijatnih mirisa, smanjenje na

Zakon zaštita od buke ( FBiH, Kanton Sarajevo)

Pored emisije toksičnih polutanata, značajan je udio saobraćaja u emisijama toplogrednih

Uzroci problema sa aspekta saobraćaja su:

6. METODOLOGIJA IZRADE PROJEKTA

Službeni naziv: Općina Zavidovići

8. PREGLED POSTOJEĆEG STANJA NA PODRUČJU OBUHVATA

Geoprometni položaj opštine Zavidovići je zadovoljavajući, s obzirom da se opština nalazi u

Slika: Geografski položaj cestovne mreže općine Zavidovići

Slika: prostorni razmještaj lokalnih puteva na teritoriji opštine.

− Asfaltiranje puta Rakite

9. UTICAJ NA OKOLINU POSMATRANOG PODRUČJA

9.1. Trenutno stanje ekološke zaštite na teritoriji općine Zavidovići

9.2. Stanje voda

Raspoloživi podaci o kvalitetu vode rijeke Krivaje, zasnovani na mikrobiološkim podacima,

9.3. Stanje atmosfere

Režime problema u oblasti atmosfere na području općine Zavidovići

prosjeku 15 godina i više, da se adekvatno ne održavaju, i da nisu prema sadašnjim

9.4. Stanje tla

9.5. Uticaj okoliša

Što se tiče negativnog uticaja novostvorenog stanja okoliša na čovjeka, tu posmatramo:

Obezbjeđenje odgovarajućih uslova za zdravlje ljudi :

1. ALERGIJA - pesticidi, lijekovi, čestice prašine - mijenjaju se tijekom godine

10.UTICAJ SAOBRAĆAJA I TRANSPORTA NA OKOLIŠ

10 . Potrošnja naftnih derivata na području općine Zavidovići

Ukupna potrošnja naftnih derivata na području općine Zavidovići

Tabela : Potrošnja naftnih derivata na području Općine Zavidovići za 2008.godinu

Na osnovu navedenih potrebnih podataka za analizu emisije od cestovnih vozila u narednim

Prosječna brzina (km/h) Učešće (%)

Tabela: Osnovni podaci za putničke automobile sa benzinskim motorom zapremine do 1.4l

Prosječna brzina (km/h) Učešće (%)

Tabela : Osnovni podaci za putničke automobile sa benzinskim motorom zapremine do 1.4 l –

Prosječna brzina (km/h) Učešće (%)

Tabela : Osnovni podaci za putničke automobile sa benzinskim motorom zapremine >2.0 l

Prosječna brzina (km/h) Učešće (%)

Tabela : Osnovni podaci za putničke automobile sa dizelskim motorom zapremine do 2.0 l