SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Ivona Berulec

PRIMJENA INFORMATIKE TEHNOLOGIJE U

ORGANIZACIJI PARKIRANJA U GRADOVIMA

ZAVRNI RAD

Zagreb, 2015.

Sveuilite u Zagrebu
Fakultet prometnih znanosti

ZAVRNI RAD

Primjena Informatike Tehnologije u

Organizaciji Parkiranja u Gradovima

The Application of Information Technology in

The Organization of Parking in Cities

Mentor: Dr. sc. Marko otari

Student: Ivona Berulec, 0135521833

Zagreb, 2015.

Sadraj
1. Uvod .................................................................................................................... 1
2. Uloga parkiranja u prometnim sustavima gradova ............................................... 2
2.1.

Mitovi o parkiranju ......................................................................................... 4

2.2

Tipovi parkiranja ............................................................................................ 5

2.3

Potranja za parkiranjem .............................................................................. 7

3. Informatike tehnologije u funkciji parkiranja ..................................................... 10

3.1 Standarda tehnologija ..................................................................................... 10
3.1.1.

Real.Park sustav za upravljanje otvorenim ulinim parkiranjem ..... 11

3.1.2.

Fix.Park sustav za upravljanje zatvorenih parkiralitima i garaama . 14

3.1.3.

Automati i ureaji za naplatu parkiranja ................................................ 15

3.2.

Inovativna rjeenja ...................................................................................... 15

3.2.1.

E-park ................................................................................................... 16

3.2.2.

ParkWallet naplata ............................................................................... 20

3.2.3.

Budunost naplate parkiranja ............................................................... 20

4. Mogunost uvoenja novih informatikih rjeenja u sustav parkiranja Grada

Zagreba................................................................................................................. 22
4.1.

Javna parkiralita ........................................................................................ 22

4.1.1.

Povlatene parkirne karte ..................................................................... 24

4.1.2.

Cijene parkiralinih karata .................................................................... 24

4.2.2. Naini plaanja parkinga .......................................................................... 26

4.2.

Javne garae............................................................................................... 27

4.3.

Park & Ride sustav...................................................................................... 28

4.4.

Prijedlog uvoenja novih tehnologija u Gradu Zagrebu ............................... 29

5. Zakljuak ........................................................................................................... 31
Literatura .................................................................................................................. 33
Popis slika ................................................................................................................ 35
Popis tablica ............................................................................................................. 36

Saetak
U radu se analizira uloga parkiranja u gradovima, spominju se vrste
parkiranja, te prednosti i mane. Analizira se ponuda i potranja za parkirnim
mjestima, i mogua rjeenja. Posebna panja je usmjerena na primjenu informatikih
tehnologija u parkiranju; naini koji su se koristili ranije, a koji se uvode sada.
Na poetku se spominje povijest parkiranja, te naini i razlozi poveanja
motorizacije koja je rezultirala veom potrebom za parkiralinim mjestima. Navedena
je uloga parkiranja, te se spominju mitovi parkiranja, tipovi parkiranja i potranja za
parkiranjem. Objanjena je standardna tehnologija u funkciji parkiranja i inovativna
rjeenja koja su nedavno uvedena u sustav ili koja su u planu. Nastavak se bazira na
Grad Zagreb i njegovu problematiku s prometnim zaguenjem i velikom potranjom
za parkirnim mjestima. Usporeuju se podaci s ostalim europskim gradovima, koji
daju jasnu sliku situacije Grada Zagreba i u kojim podrujima se treba vie posvetiti
da se rijee odreeni problemi.
Kljune rijei: parkiranje, potranja za parkiranjem, Park and Ride sustav,
garae, naplata parkiranja, inovativna rjeenja, e-park

Abstract
The paper analyzes the role of parking in cities, mentioned types of parking, and
the advantages and disadvantages. It analyzes the supply and demand for parking
spaces, and possible solutions. Special attention is focused on the application of
information technologies in the parking; methods that have been used previously,
which is now being introduced.

At first mention of the history of parking, and the ways and reasons of increasing
motorization which resulted in a greater need for parking spaces. The above is the
role of parking, and referred to the myths of parking, types of parking and the
demand for parking. Explains the standard technology in the function of parking and
the innovative solutions that have been recently introduced into the system or that
are planned. Continuation is based on the City of Zagreb and its issues with traffic
congestion and high demand for parking spaces. They compare the data with other
European cities, which give a clear picture of the situation of the City of Zagreb and
in which areas should be more committed to resolve certain problems.

Keywords: parking, the demand for parking, "Park and Ride" system, garage,
parking payment, innovative solutions, e-Park

1. Uvod

Ve poetkom 19. stoljea nakon to je Ford uveo prvu pokretnu traku za

proizvodnju vozila, poeli su problemi s potranjom cestovne infrastrukture vezane
za kretanje automobila, a ubrzo nakon toga i za samo mirovanje. Nakon toliko
godina jo i danas taj problem mui dananje strunjake, jer sve vie je motornih
vozila, a sve manje prostora.

Sva putovanja automobilom zavravaju parkiranjem i automobil najvee svoje

vrijeme potroi u stanju mirovanja. Zato je ponuda i usluga parkiranja jako bitna.
Potranja za parkiranjem svakodnevno je sve vea, te uvoenjem informatike
tehnologije u organizaciju parkiranja i stvaranjem novih inovativnih ideja cilj je
pospjeiti trenutnu situaciji, smanjiti zaguljivost, te zadovoljiti korisnika.
Tema zavrnog rada je Primjena informatike tehnologije u organizaciji
parkiranja u gradovima u kojem se spominju dosadanji naini organizacije
parkiranja, uvoenje novih, te ideje i projekti koji se planiraju primijeniti u budunosti.
Rad je podijeljen u 5 cjelina:
1. Uvod
2. Uloga parkiranja u prometnom sustavu grada
3. Informatike tehnologije u funkciji parkiranja
4. Mogunosti uvoenja novih informatikih rjeenja u sustavu parkiranja Grada
Zagreba
5. Zakljuak
U drugom poglavlju objanjava se znaaj parkiranja i njegova funkcija i
osnovna uloga. U treem poglavlju rije je o standardnoj tehnologiji u sustavu
parkiranja i modernoj i inovativnoj. U etvrtom poglavlju uvia se na problematiku
Grada Zagreba i rjeenja koja su mogua.

2. Uloga parkiranja u prometnim sustavima gradova

Produkt poveanja motorizacije jest proces migracije u gradovima i svakodnevni

porast broja motornih vozila. irenje urbanizacije i poveanje broja vozila dovelo je
do

vee potranje za parkiranjem. Svaki automobil veinu vremena provede u

stanju mirovanja, al zbog putovanja od polaska do odredita svaki automobil treba

imati svoje mjesto za parkiranje. Zbog razliitih putovanja to ukljuuje slobodno
vrijeme, posao, razne trgovake centre potreba za parkiralinim mjestima se sve
vie poveava.
Korisnici donose odluke hoe li koristiti osobno vozilo ili ne na temelju
dostupnosti i trokova parkirnog mjesta potrebno za eljenu destinaciju. Sama
ponuda parkiranja regulira prijevoznu potranju svojim postavljanjem pravila i uvjeta
o vremenskom ogranienju, naplatama i cijenama parkiranja.
Problemi parkiranja s kojima se suoavaju gradovi, posebno u razvijenijim
dravama su sljedei: [3]
1. Osoba koja prva stigne zauzima parkiralino mjesto, al to nije uvijek
najbolja opcija ako osoba ostaje na tom mjestu cijeli dan, ve s
ekonomskom aspekta isplativiji je voza koji e se krae zadrati
2. Ulino parkiranje uzrokuje zaguenje i sigurnosne probleme jednog ili vie
trakova. Pjeaci se moraju kretati po prometnicama ako nema nogostupa i
blokira se pristup hitnim slubama.
3. Loe upravljanje parkiralinim mjestima i nedostatkom informacija
uzrokuje kruenje automobila za slobodnim mjestom ime se ini jo vea
zaguenost prometa i oneienje zraka.
4. Regulativne mjere se esto ne provode ili su slabo provedene, te su esto
ne formalne ili ak u sferi korupcije
5. Parkiranje na pjeakim nogostupima onemoguuju slobodno kretanje
ljudima s invaliditetom i osobama s djejim kolicima, te se ljudi iz tih
razloga ljudi vie pouzdaju u kretanje s osobnim vozilima

6. Cijena ulinog parkiranja je prihvatljivija i jeftinija od cijene izvanuline, to

dovodi do ne dovoljnog iskoritenja izvanulinih parkirnih mjesta, a ulina
su prebukirana.
7. injenica da je velika ponuda parkiranja potie ljude da koriste osobne
automobile, dok bi manja ponuda navela ljude da vie koriste javni gradski
prijevoz
8. U gradskim centrima zbog gubitka prihoda nedostatkom parkiralinih
mjesta, pokuava osigurati bolja ponuda parkiranja.

Slika 1. Parkiranje na nogostupe, onemoguuje slobodno kretanje pjeaka

[8]

Rezultat toga jest da nastaju problemi u parkiranju jer dolazi do vee

potranje od same ponude. Najee se to moe osjetiti u samim sreditima
gradova.

2.1.

Mitovi o parkiranju

Svako parkiralite je posebno i specifino na svoj nain, iako postoje pravila.

Nemogue je na svako primijeniti isto. Time se dovodi do raznih mitova o
parkiranju. Deset najeih mitova su:[1]
I.

Uspjeni gradovi imaju dostatnu ponudu parkiranja. U gradovima

koji su jako razvijeni i gdje je urbani ivot na visokom nivou potreba za
parkirnim mjestima je vea. Zbog toga takvi gradovi balansiraju s
ponudom cestovne infrastrukture i raznim nainima prijevoza i
osiguravaju to boju ponudu.

II.

Teko je u susjedstvu nai mjesto za parkiranje, pa treba graditi

dodatne parkiraline ponude. Takav nain strategije je najskuplji i ne
dovodi do dugoronog kvalitetnog rjeenja. Uvoenje raznih tarifa i
vremenskih ogranienja rasteretio bi promet i dao bi veu efikasnost. I
time bi se potaklo koritenje drugih oblika kretanja.

III.

Parkiranje treba biti besplatno. Plaanjem parkiralinih mjesta vri se

ravnopravnost prema ljudima koji koriste javni gradski prijevoz ili
pjeae, a ujedno se poveava dinamini kapacitet raspoloivih mjesta.

IV.

Svi koji koriste motorna vozila su jednaki. Potrebe kupaca, stanara

ili posjetitelja nisu jednake. Njihova potranja je drugaija ime je
potrebno uskladiti ponudu i uvesti prevenciju za svaku grupu korisnika.

V.

Ljudi ne vole pjeaiti, parkiralita moraju biti to blia ulazima.

Fiziki je ne mogue postaviti sva parkiralina mjesta ispred ulaza. Ta
mjesta su najpotrebnija ljudima s invaliditetom.

VI.

Manje

ponude

parkiranja

dovode

do

kruenja

vozila

za

pronalaskom slobodnog mjesta. Uvoenjem signala i informacija o

broju slobodnih mjesta utroit e se vrijeme kruenja vozila.
VII.

Mjera i odnos ponude parkiranja je jednostavna i treba slijediti iz

prirunika. Standardi su zasnovani na mono funkcijskoj upotrebi. Za
urbane cjeline potreban je iri pogled na promet ne samo na vozila.

VIII.

Sva kuanstva trebaju mjesto za parkiranje. Ova tvrdnja je netona

jer se treba uzeti u obzir da neka kuanstva nemaju vozilo, dok neka
od njih imaju ih par. Potrebno je prouiti samu strukturu i tip gradnje.
Kod stanova uzima se jedno parkirno mjesto za stan, al se zbog
4

mogue vie automobila po stanu treba izgraditi i dodatno parkirno

mjesto.
IX.

Manje ponude parkiranja su prihvatljive. Ukoliko postoji adekvatna

alternativa sa javnim prijevozom ta tvrdnja je tona. Za postizanje ove
tvrdnje danas je popularan Park & Ride sustav koji je izvrstan u
kombiniranju javnog i osobnog prijevoza.

X.

Parkiranje je nevano i neatraktivno. Kako bi se postigao prihvatljiv

ivot u gradu, jako je bitno parkiranje. Jedino to je potrebno jest
balansiranje izmeu same ponude i potranje.

2.2

Tipovi parkiranja

Postoje 4 tipa parkiranja:[3]

a. Ulino parkiranje kao i to i samo ime kae je parkiranje na ulicama.
Moe biti uzduno, koso ili okomito parkiranje. Takvo parkiranje je
javno i pod vlati je lokalne uprave koja odreuje regulative vezane za
naplatu i vrijeme zadravanja. Sam problem takvog parkiranje je to
manevriranjem izaziva oteanost prometa i dovodi do smanjenja
sigurnosti pjeaka zbog slabije vidljivosti. Ona takoer mogu biti
legalna, polulegalna ili potpuno nelegalna.

Slika 2. Ulino parkiranje [8]

5

b. Javno izvanulino parkiranje ne nalazi se u ulici, ve ima poseban

prostor. Pod lokalnom je vlasti. Moe se na njima odvijati naplata i
postojati posebno ogranienje zadravanja. Zemljite je unaprijed
odreeno za ovakvu vrstu primjene i time se od poetka odreuju
potrebne stavke za lake rukovanje prometom. Pozitivna strana takvog
parkiranja jest to smanjuje prometne zastoje.

Slika 3. Javno izvanulino parkiranje [8]

c. Privatno izvanulino parkiranje nalazi se u privatnom vlasnitvu

poduzea ili osobe. Vlasnik sam donosi odluke za nain plaanja, i dali
e postojati vremensko ogranienje. Najee takvi parkiralini prostori
smjeteni su uz trgovake centre ili zgrade. Takav tip parkiranja moe
biti javnog, polu-javnog ili ogranienog karaktera.

Slika 4. Privatno izvanulino parkiranje [8]

d. Privatno izvanulino parkiranje stanovnika koriste samo stanari

odreenog objekta. Takva parkiralina mjesta nemaju naplatu, ni
vremensko ogranienje, ve dolaze kao dodatna cijena stana ili kue.
U dananje vrijeme veina novijih stanova sadri i dodatno parkirno
mjesto za stanodavce.

2.3

Potranja za parkiranjem

Obiljeje potranje za parkiranjem se temelji na potrebi i elji vozaa da parkira

to blie eljenom odreditu, te da smanji korienje drugih naina putovanja.
Potranja za parkiranjem dijeli se na [1]:

Potranju za parkiranjem vezanu za mjesto stanovanja

Potranju za parkiranjem vezanu za radno mjesto

Potranju za parkiranjem vezanu za kupovinu

Potranju za parkiranjem vezanu za obavljanje poslova

Potranju za parkiranjem vezanu za obrazovanje

7

Potranju za parkiranjem vezanu za slobodno vrijeme

Potranju za parkiranjem vezanu za ostale aktivnosti.

Sljedea podjela potranje odnosi se na vrijeme u kojemu se vozilo ostavlja na

parkiralinom mjestu, a karakteristike su usko povezane s namjenom i svrhom
parkiranja. Parkiranje se dijeli na: [1]

Kratkotrajno parkiranje

parkiranje do 2 sata

Srednje dugo parkiranje

parkiranje od 2 do 6 sati

Dugo parkiranje

parkiranje od 6 do 10 sati

Dugotrajno parkiranje

parkiranje vie od 10 sati.

Zbog velike potranje, a sve manje ponude postavlja se pitanje koji bi korisnici
trebali imati prednost. Korisnici kojima se daje prednost su domicilno stanovnitvo u
urbanim podrujima jer oni najee ostanu zakinuti za parkirno mjesto, najee je
to ulino parkiranje. Osim njih daje se prednost poslovnim korisnicima, koji plaaju
odreenu tarifu. Najee su to kupci u trgovinama, turisti. Takoer prednost imaju
zaposlenici kod radnih objekata. Oni ine negativan efekt u prometu u vrnim satima
gdje se radi vee zaguenje i smanjuje se protonost u prometu, te oni na parkiranim
mjestima se zadravaju vie od 8 sati. Dostavljaima se daje ponuda tijekom dana
za dostavu robe, iako je poeljno da imaju dostavu tijekom nonih sati zbog manjeg
zaguenja prometa kojeg ine tijekom dana.
Potranju je vrlo teko obuhvatiti u njenoj veliini, ali postoje neke karakteristike
koje nam daju predoenje nje same: [1]
Broj potrebno-raspoloivih parkiranih mjesta. U promatranom vremenu dajem
nam jasan pokazatelj parkiraline potranje, te je on osnovni pokazatelj.
Broj raspoloivih mjesta na odreenoj lokaciji. Na odreenoj lokaciji pokazuje
nam ope stanje ponude i daje nam uvid u nedostataka i potrebe.
Pokazatelj duine parkiranja. Ima dominantnu ulogu u odreivanju parkiraline
politike
Broj ilegalnih parkiranih vozila. Daje nam uvid kolika je potranja za
parkiralinim mjestima i koliko premauje ponudu.

Tip parkiralinih mjesta. Bitna stavka je dali se radi o izvanulinom ili ulinom,
javnom ili privatnom. I pokazuje nam nain dimenzioniranja potranje za
parkiranjem.

3. Informatike tehnologije u funkciji parkiranja

U svijetu se veina gradova bori s prevelikom prijevoznom potranjom za

parkiranje. Cilj vozaa je dolazak to blie na eljenu lokaciju gdje e imati
mogunost ostavljanja svojega vozila. Najea lokacija je sam centar gradova
koji svakodnevno trpi veliki dodatni prometni volumen koji se stvara zbog
problematike nedostatka slobodnih parkiralinih mjesta.
Sve vea potreba i potranja za veom razinom usluge parkiranja i parkirnih
mjesta pokrenula je uvoenje i primjenjivanje tehnologije u upravljanju javnim
parkiralitima. Primarni cilj uvoenjem novijih tehnologija je donoenje odluka
prikupljenih informacijama na dnevnoj bazi. Najvanija primjena tehnologija jest
uvoenje inteligentnih transportnih sustava i informatike tehnologije, gdje
posebno mjesto zauzima geografsko informacijski sustav (GIS). On ima veliku
vanost jer ima mogunost objediniti vie razliitih sustava u jednu cjelinu
specijaliziranu za posebne namjene.

3.1 Standarda tehnologija

Na nekim parkiralitima se organizira kontrola ulaska i izlaska vozila. Nain
kontrole vozila na parkiralita je u veini sluaja naplata. Naplate mogu biti rune ili
automatizirane. Takav nain najee se odvija da voza pri ulasku u parkiralite
uzima karticu na kojoj je oitano vrijeme ulaska, a prilikom odlasku vrenje naplate
izvodi se na blagajni ili je naplata automatizirana kodiranom karticom te voza novac
ubacuje u automat.
U gradovima u kojima je uvedena naplata, naplata se izvrava preko
automata ili mobilnim ureajima.

10

3.1.1. Real.Park sustav za upravljanje otvorenim ulinim parkiranjem

To je sustav za potpunu automatizaciju naplate i kontrole naplate parkiranja.

Komponente sustava su: solarni parkirni aparat, runa raunala terminala za
kontrolu naplate parkirne pristojbe i programska podrka za upravljanjem sustavom.
[7]

Slika 5. Parkirni automati S2 i Info-transakcijski terminal ITT-1 [7]

11

Slika 6. Handheld.terminal [7]

Slika 7. Programska podrka za upravljanjem sustavom [7]

12

U Real.Park sustavu korisnik nakon parkiranja dolazi do parkirnog automata, te

registrira vrijeme svog dolaska na parkiralino mjesto na nain da upisuje svoju
registarsku oznaku. Ukoliko u tom trenutno korisnik nema sitnih novaca plaanje
moe obaviti za vrijeme svog odlaska, ponovno upisujui registarsku oznaku.
Kontrola se izvodi elektronski i minimalne su mogunosti pogreaka. Kontrolor
kontrolira vozila na parkirnim mjestima i ukoliko u bazi podataka nema odreenu
registarku oznaku, vri se naplata kazne.

Tabela 1. Usporedba osobina sustava naplata [7]

OSOBINA

STANDARNI SUSTAV NAPLATE

Naknadno

Ukoliko korisnik nema sitnih novaca, Ukoliko korisnik nema sitnog

plaanje

na mora prvo ii razmijeniti sitan novac

automat

Real.Park sustav

novca,

nakon

registrira

vrijeme

parkiranja
svojeg

dolaska, a razmjenu kovanica

obavlja usput
Nepotrebno

Korisnik se mora vraati do svojeg Korisnik se ne mora vraati do

oduzimanje

vozila

vremena

vjetrobranskog stakla

ostavljati

kartu

ispod vozila

korisnicima
Plaanje

po Korisnik mora platiti minimalno za 1 Korisnik plaa onoliko koliko

utroku

sat parkiranja - vie od potroenog

je potroio ili koliko misli da e

potroiti

Nepotrebna

ako korisnik u roku 10 min ne kupi Kontrola se izvodi elektronski i

kazna

kartu dobiva kaznu

minimalne

su

greke

kanjavanja

13

3.1.2. Fix.Park sustav za upravljanje zatvorenih parkiralitima i garaama

Vri se potpuna automatizacija naplate parkiranja na zatvorenim parkiralitima i

garaama. Prilagoen je svim osobama i vremenskim uvjetima, te se plaanje moe
izvriti osim s novcem i kovanicama i s bezkontaktnim chip karticama. [6]
Komponente sustava su: rampe, ulazni automat-terminal pristup za kontrolu
ulaza i registraciju korisnika, ureaj za plaanje parkirne pristojbe (iz vozila),
upravljanje sustavom i kontrolu izlaza, izlazni automat-terminal za kontrolu izlaza,
prepaid.kartice, te programska podrka za upravljanjem sustavom. [6]

Slika 8. Sustav za upravljanje zatvorenih parkiralita i garaa [6]

Prije ulaska u garau ili na zatvoreno parkiralite, voza mora uzeti kartu kako
bi se registriralo vrijeme njegovog dolaska. Nakon uzimanja karte rampa se podie i
on slobodno moe koristiti slobodno parkiralite. Prije odlaska jedna od mogunosti
naplate je koritenje aparata prije ulaska u vozilo; gdje dobivenu kartu pri ulasku
stavimo u aparat i time se oita iskoriteno vrijeme parkiranja i navede se cijena
naplate. Drugi nain naplate nalazi se pred samom rampom za izlazak, gdje korisnik
na isti nain izvrava naplatu.

14

3.1.3. Automati i ureaji za naplatu parkiranja

Automati omoguuju novane transakcije, te omoguuju nadzor i naplatu
parkiranja na otvorenim ulinim parkiralitima, garaama i parkiralitima
zatvorenog tipa. Takoer posjeduju potrebite informacije i njima informiraju
korisnike, te omoguuju prodaju karata.
Osobine ureaja:[5]

Jednostavno rukovanje i odravanje

Viejezino korisniko suelje

Otpornost na klimatske utjecaje i vandalizam

Prilagoenost hendikepiranim osobama

Plaanje

kovanicama,

banknotama,

kontaktnim

bez

kontaktnim

karticama, mobilnim telefonima

Postoje razni ureaji i modeli automata. Parkirni automat P2 je ureaj koji
se najee moe vidjeti u gradovima, ekonomian je i vrlo jednostavan za
koritenje. Parkirni automat S2 je slian prethodnom, jedina razlika je to on
ima autonomno solarno napajanje.

Entry.terminal, Exit.terminal su automati koji kontroliraju stanje ulaza i

izlaza koritenjem smart card sustava i bar-code sustava. Pay&Exit automat
na zatvorenim parkiralitima ili garaama naplauje koritenje usluge pri
izlazu. Info-transakcijski terminali ITT-1 i ITT-2 to je najnoviji model, sadri
nove mogunosti i jo jednostavnije koritenje.

3.2.

Inovativna rjeenja
Tehnologija je temelj gradova budunosti. Svakodnevnim poveanjem

broja vozila i potreba za parkiranjem, dolazi i do tenje uvoenja inovacija

zbog lakeg reguliranja i kontroliranja stanja u gradovima. Za rast motornih
vozila moe rei da je krivac stalan ekonomski rast, fleksibilnost u kretanju,
kompleksna struktura urbanog kretanja jer u dananje vrijeme u kuanstvu
15

moe se vidjeti i vei broj vozila. Sam cilj poveanja koritenja vozila je cilj
povea vee i bre mobilnosti, a poveanje teretnih vozila

tenja za

poveanjem mobilnih tereta.

Da bi se pridonijelo mobilnosti u urbanim podrujima, plaanje naknade
za parkiranje je od velike vanosti, te uvoenjem inteligentnih parkirnih
sustava i alternativnih naina pridonosi se samoj mobilnosti.

3.2.1. E-park

To je sustav elektronske naplate parkiranja. Jednostavan je za koritenje,

ime olakava vozaima i vlasnicima parkiranja laku primjenu. Moe se koristiti
u ulinom parkiranju, garaama, kod naplate cestarine. Samo je sekunda
potrebna za njegovu funkciju naplate, gdje omogue korisniku manje troenja
vremena na slanje SMS-a, traenja novca, itd.
E-park se sastoji od jednog ureaja koji se nalazi u automobilu i vlastitog
softvera, a njemu se nalazi multi-aplikativna bezkontakna pametna kartica, koja
sadri u sebi snaan mikroprocesor koristei najnapredniji Hercules operativni
sustav. Za punjene ureaja dovoljno ga je ukljuiti u raunalo preko USB kabela.

16

Slika 9. E-park ureaj [11]

Korisnicima moe pruati prednost: [11]

Jedan ureaj moe sluiti u vie gradova

Prilagodljivost na zone, dnevno vrijeme, vikende

Ima mogunost aktivacije unaprijed za naplatu samo u satima koji se

naplauju

Tijekom sati koji se ne naplauju vri automatsku pauzu

Progresivne tarife bazirane su na vremenu parkiranja

Pre-paid parkiranje za fiksne vremenske koliine

Sustav podrava parkiranje s dozvolama, zone stanovanja, parking za

invalide

Fleet manageri dobivaju elektronski pravovremena izvjea o vozilima

koja su koristila parking.

Korisnik svoj prvo mora napuniti svoj ureaj sa eljenom novanom vrijednosti,
koja e se koristiti u potrebama parkiranja. Sve aktivnosti koje su se izvravale ranije
pohranjivat e se na ureaju i nakon sinkronizacije s ATLAS back office sustavom
moi e se pratiti sve aktivnosti koje je korisnik imao.
17

Njegove prednosti i vrijednosti su to ima opsean sustav za naplatu parkiranja,

lagan je za koritenje, bezgotovinski i zatien od prijevare, ekoloki je prihvatljiv jer
nema uporabe papira, kartica, brojaa. Zadovoljava sve sigurnosne standarde
vezane za financije i industriju, uinkovit, moe se koristiti na vie podruja, 24/7
lokalna tehnika podrka.

Tabela 2. Usporedba s drugim parking sustavima [11]

e-Park

Mobile Parking

Meters/Pay and
Display

OPINE
Inicijalno

Znaajno ulaganje u

Znaajno ulaganje u

infrastrukturno

infrastrukturno

podeavanje

podeavanje

Samostalni sustav

Zahtijeva suradnju s

Visoki trokovi za

koji se moe lako

lokalnim mobilnim

naruivanje opreme i

implementirati u

operaterima to

za odravanje

kratkom vremenskom

rezultira duim i

ukljuujui popravke,

periodu

skupljim procesom

nadogradnje i sl.

Elektronsko,

Novac se prima nakon

Disperzirano,

centralizirano, s

dogaaja parkiranja

nezgrapno, skupo i

Minimalno

ulaganje

Implementacija i
odravanje

Prikupljanje i
rukovanje
novcem

podlono prijevari

automatskim
transferom parkirne
naknade prema
opini.

Plaanje
naknade za
obradu

Reklame

Nisko Jedno

Visoko Svako

Visoko Svako

plaanje je dovoljno

parkiranje zahtijeva

parkiranje zahtijeva

za nekoliko parkiranja odvojenu transakciju

I prednja i stranja

odvojenu transakciju

plaanja

plaanja

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

strana ureaja mogu

18

se koristiti kao
reklamni prostor za
generiranje dodatnih
priloga

Kontrola

Brza, efikasna i

Spora i nezgrapna.

Spora i nezgrapna.

vizualna. Uspjenost

Zahtijeva skupi

Uspjenost kontrolora

kontrolora bazirana

terminal i komunikaciju

bazirana na broju

na provjerenim

s back end sustavom

parkirnih prekraja.

vozilima bez obzira

radi potvrde parkiranja

na broj izdanih kartica

VOZAI

Prilagodljivost

Lagano koritenje.

Nezgrapno. Za

Nezgrapno.

Korisniki

poetak/zavretak

Dugotrajno. Zahtijeva

orijentirano.

parkiranja zahtijeva

odgovarajui sitni

Pouzdano, za

telefonski poziv ili

novac. Zahtijeva

poetak parkiranja

SMS. Zahtijeva

odlazak od vozila i

vozaa treba samo

dodatne trokove

ponovni dolazak.

odabrati zonu

SMS-a i naknade za

parkiranja. Lagana

usluge.

aktivacija u jednom
koraku.
Plaa se za tono

Plaa se u parking

Fiksni, obino se plati

vrijeme parkiranja

#blokovima bez

vie vremena nego

obzira na aktualno

to je aktualno

vrijeme parkiranja.

parkiranje.

Period plaanja

Plaaju se dodatni
trokovi (trokovi
usluge pretplate,
trokovi telefonskog
poziva, SMS trokovi)
Avansno plaanje

Nain plaanja

Mjesena naknada

Mora se pripremiti

putem gotovine ili

sitni novac ili

kreditnih kartica

kovanice

19

Kompjuterizirana
Potvrde i

potvrda prua dokaz

voenja

plaanja i moe se

evidencije

Nema potvrda

Nema potvrda i nema

voenja evidencija

koristiti u sporovima u
svezi parking kartama

3.2.2. ParkWallet naplata

ParkWallet je nova aplikacija koja omoguuje jednostavnije i jeftinije parkiranje.

Plaanje se vri putem pametnih telefona i kreditnih kartica, gdje nema plaanja i
trokova sms poruka. [12]
Aplikacija je besplatna i trenutno se koristi na lokaciji Velike Gorice. Mogue ju je
preuzeti na likovima: [12]
a) iOS: https://itunes.apple.com/us/app/parkwallet/id864063246?l=hr&ls=1&mt=8
b) Android: https://play.google.com/store/apps/details?id=hr.ipt.parkwallet.

Kod prvog ulaska na aplikaciju potrebna je registracija, jer nakon identifikacije

korisnik e imati mogunost uvida u svoje trokove plaanja parkiralita.Aplikacija
ima veliki sat koji prikazuje koliko je vremena preostalo za parkiranje, te omoguuje i
produenje. [12]
Sustav ima ugraen GPS lokator pomou kojeg se moe prepoznati na kojem
mjestu se nalazi korisnik, te predlae plaanje parkiranja na tom mjestu. [12]
3.2.3. Budunost naplate parkiranja

Sve veom potrebom za utedom energije i razvijanjem rjeenja da se bude u

korak prema budunosti, planiraju se i neka inovativna rjeenja.
Projekt je osmiljen na nain da se koristi suvremena tehnologija. Projekt vodi
tvrtka Mobilisis. Sama tvrtka planira izraditi testno polje detekcije na ulinim
20

parkiranjima. Ono to im je prvotni cilj da se dobiju podaci o zauzeima parkiranih

mjesta, izmjeni vozila, te vrnog optereenja. Ujedno bi se pomou tog sustava
senzora moglo kontrolirati vrijeme dolaska i odlaska vozila i time bi se moglo
preciznije naplatiti koritenje parkirnog mjesta. Sa slinom idejom krenut e se i u
Budimpeti, gdje e za poetak samo 75 ulinih mjesta biti opremljenom tom
opremom. Cilj je da vozilo pomou voenja navigacije doe na parkirno mjesto, a
sama naplata bi se pokrenula automatski. Senzori e imati zadatak prepoznati
vozilo i obavijestiti vozaa o poetku naplate parkirnog mjesta.

21

4. Mogunost uvoenja novih informatikih rjeenja u sustav

parkiranja Grada Zagreba

U Gradu Zagrebu broj motornih vozila svakodnevno raste, te je registrirano

preko 400.000 vozila[4], ako se uzme u obzir da na posao i radi ostalih usluga
dolaze vozai s drugih upanija, taj broj se znatno poveava. Problem grada je
to nema razraenu strategiju razvitka prometa, a onu postojeu ba i ne
predvodi.
Veini automobila odredite je sam centar grada. To podruje je ujedno i
najstarije i nastao je u vrijeme kad jo nisu postojali automobili. Njegova
infrastruktura danas se teko moe prilagoditi zahtjevima i potrebama koju trai
prometna infrastruktura, jer su ulice uske i ne dovoljno iroke za veliku koliinu
vozila.
Najveem broju graana glavno odredite putovanja je centar, te nastaje
problem to s jedne strane imamo veliku potranju za veom propusnom moi od
strane korisnika, a s druge strane sama infrastruktura ulica ograniava bilo kakvu
promjenu. Ono to je u tom sluaju jedno od najboljih rjeenja jest javni gradski
prijevoz. Zadatak gradske uprave je da omogui graanima to bolju i efikasniju
organizaciju javnog prijevoza, da bude to primamljivija ponuda na koju e se
odluiti, te time se bi automatski rasteretila zaguenost sredita grada.

4.1.

Javna parkiralita

U Gradu Zagrebu organizacija i naplata parkiranja provodi se temeljem

Odluke o organizaciji i nainu naplate parkiranja i Pravilnika o koritenju javnih
parkiralita. Odreene su parkirne zone,

svaka zona ima svoju cijenu i

ogranienje trajanja parkiranja.

22

U samom sreditu Grada postoje tri parkirne zone i one su ograniene na 2 i

3 sata, i izuzetkom pojedinih kategorija (lokalno stanovnitvo i pravne osobe sa
sjeditem u zonskoj naplati), te IV i I.1 zona s sustavom naplate.
Naplata se moe izvriti kupnjom karte na parkiralitu, SMS-om i kupnjom
elektronike parkiraline karte na kioscima Tiska i iNovina.
2001. godine Zagreb je prvi uveo plaanje mobilnim ureajima u svijetu, te
danas se 78% parkiranja plaa iskljuivo tim nainom. [15]

Slika 10. Parkirne zone[15]

23

4.1.1. Povlatene parkirne karte

Na povlatenu parkiranu kartu imaju stanari u ulicama u kojima se naplauje

parking, pravne osobe fizike osobe obrtnici i osobe koje obavljaju druge
samostalne djelatnosti a imaju prostore u naplatnom podruju.
Ona se najdue izdaje 12

mjeseci.

Moe se izdati u dva oblika:

materijaliziranom ili ne materijaliziranom. Materijalizirana je na papiru ili kao

naljepnica, dok ne materijalizirana se izdaje kao potvrda u elektronikom
obliku.[16]

Slika 11. Povlatene parkirane karte [18]

4.1.2. Cijene parkiralinih karata

Naplata se vri svaki radnim danom od 7:00 do 21:00 sat za I zonu, a u II i III zoni
od 7:00 do 20:00 sati. Subotom se naplata vri do 15:00 sati. [14]
24

Tabela 3. Cijena parkiraline karte za pojedinu zonu [14]

Maksimalno

Dnevno

vrijeme parkiranja

parkiralina karta

6,00 kn/h

2h

100,00 kn

3,00 kn

2h

100,00 kn

II.Zona

3,00 kn/h

3h

60,00 kn

III.Zona

1,50 kn/h

Nije ogranieno

20,00 kn

Zona
I.Zona
I.Zona h

Cijena

Tabela 4. Cijena mjesene povlatene parkiraline karte [14]

Fizike osobe

Fizike osobe

stanari

obrtnici

I.Zona

100,00 kn

250,00 kn

500,00 kn

II.Zona

40,00 kn

150,00 kn

250,00 kn

III.Zona

25,00 kn

75,00 kn

100,00 kn

Zona

Pravne osobe

Tabela 5. Cijena tjednih, mjesenih i godinjih parkiralinih karti [14]

Tjedna

Mjesena

Godinja

I.Zona

200,00 kn

800,00 kn

8.800,00 kn

II.Zona

100,00 kn

400,00 kn

4.400,00 kn

III.Zona

37,50 kn

150,00 kn

1.650,00 kn

Zona

25

4.2.2. Naini plaanja parkinga

Parkiralini automati ima ih 433 koju su oznaeni vertikalnom

signalizacijom. Nakon to korisnik kupi kartu, mora ju staviti s unutarnje
strane vjetrobranskog stakla da bi kontrolor mogao vidjeti naplatu.

Slika 12. parkiralini aparat [16]

M-parking plaanje parkinga preko mobilnog telefona. Vrlo je

uinkovito i jako pozitivno prihvaeno. U Zagrebu se je radio pilot
projekt 2001.godine, te zbog pozitivnih rezultata ova vrsta plaanja
proirila se je dalje u ostale gradove Europe i svijeta.

Tabela 6. m-parking brojevi za pojedinu zonu [16]

Zona

I.zona

II.zona

III.zona

m-parking broj

700101

700102

700103
26

Elektronika parkiralina karta kupljena na kiosku

Parkiralina

karta

za

jednokratnu

upotrebu

omoguuje

jednokratno parkiranje u pojedinim zonama. Kartu je potrebnu pravilno

ispuniti i ostaviti je ispod vjetrobranskog stakla

Slika 13. Parkiralina karta za jednokratnu uporabu[16]

4.2.

Javne garae

U velikim gradovima nalaze se garae u samom centru. Ono na to se treba

obratiti panja je optimalizacija broja parkirnih mjesta jer prevelik broj mogao bi
stvarati dodatne guve i prometne epove u odvijanju prometnog toka.
Kod gradnje javne garae jako je bitna lokacija, jer ako se ne nalazi u
podruju mnogih komercijalnih i kulturnih sadraja, ta garaa e uglavnom sluiti
stanarima i njihovim posjetiteljima.

27

Tabela 7. Javne garae Grada Zagreba[19]

Garaa

Broj parkirnih mjesta

Branimir centar

421

Centar cvjetni

320

Palmotieva 25

49

Ilica 45

125

Petrinjska 59

134

Hypo centar

726

Importanne Centar

500

Importanne Galleria

500

Garaa International

444

Kaptol centar

512

Kvaternikov trg

354

Langov trg

305

Martieva

370

Garaa Rebro

664

Tukanac

465

Ukupno:

5 889

4.3.

Park & Ride sustav

Jedan od najpopularnijih i najjednostavnijih naina smanjena broja vozila za

sredite je Park & Ride sustav. Kod velikih terminala javnog prijevoza nalazi se
parkiralite gdje iz periferije korisnici mogu ostaviti svoje automobile i za ostatak
putovanja do odredita iskoristiti jednu od ponuenih opcija javnog prijevoza.
Takva parkiralita najee su besplatna ili se kombiniraju s kartom prijevoza.
Cilj sustava je da se smanji broj vozila u centru grada i da se stvori vea
propusna mo. Ono na to se treba obratiti panja jest kvalitetna ponuda javnog
28

prijevoza koja e privui korisnike sa svojom efikasnou, brzinom, udobnou i

novano e biti prihvatljiva.
Ovaj sustav poeo si primjenjivati poetkom 70ih godina u razvijenim
europskim gardovima, dok u Zagrebu jo uvijek ne postoji. Prema Generalnom
prometnom planu iz 1999.godine postojao je plan kojim se je eljelo uvesti takav
sustav i napraviti parkiralita u Zapruu, Borongaju, Dubravi, Mihaljevcu, Jarunu i
na glavnim eljeznikim stajalitima. Cilj je bio da se do 2005.godine eliminira
2200 vonji dnevno automobilom u centar Grada[12]. Nakon 10 godina jo uvijek
se nije poelo ni sa izgradnjom, a kamoli sa pokretanjem takvog sustava.
Tabela 8. P&R parkiralita [2]

Broj P&R
parkiralita

Zagreb

Be

--

11

23

16

--

6433

3000

2900

2943

--

260,9

258,8

259,2

403,5

Stockholm Amsterdam

Prag

Broj parkirnih
mjesta na P&R
parkiralitima
Broj stanovnika
po jednom P&R
parkirnom mjestu

Uvoenjem P&R sustava u Zagrebu je jako potrebno i time bi se uspjenije

organizirao promet u Zagrebu, a ujedno i smanjio pritisak automobila na
prometnicama oko i u samom centru.

4.4.

Prijedlog uvoenja novih tehnologija u Gradu Zagrebu

Inteligentni transportni sustavi u prometu sve se vie nastoje uvesti u veinu

razvijenih zemalja kako bi se u konanici olakalo odvijanje prometa, te pobolja

sigurnost odvijanja prometa. Veina razvijenijih zemalja ve je uvelike uhodana
sa koritenjem ITS-a, i to ne samo u prometu. ITS je tehnologija novog vijeka
29

koja se koristi u raznim grana i aspektima kako bi unaprijedila i ubrzala razne

sloene procese.
Uvoenje novih tehnologija u Gradu Zagrebu znatno bi olakalo odvijanje
prometa, te smanjilo zaguenja osobito u vrnim satima. E-park sustav jedan je
od mogunosti koji bi olakao nain parkiranja, jer korisnici nebi morali gubiti
vrijeme na plaanje karata, ve bi se plaanje odvijalo preko ureaja.
Jednostavan je za koritenje, a korisnici bi plaali ukupno vrijeme koritenja
parkirnog mjesta.

30

5. Zakljuak

Mogunost parkiranja vozila i parkirnih mjesta bitne su komponente sustava

transporta. U dananje vrijeme kada je trend koritenja automobila kao statusnog
simbola vrlo prisutan, dolazi do problematike prostora i organizacije prometnog
sustava u gradovima. Urbana podruja se svakodnevno ire, postaju brojnija i
gue naseljena, ali takoer s time se poveava i neusklaenost izmeu
prijevozne ponude i potranje.Posljedica je velika zaguenost u prometnim
optereenjima, veliki gubici vremena u putovanjima i to sve uvjetuje velika
prometna ulaganja, a osobito u parkiralinu infrastrukturu.
Automobil je danas postao nuna potreba koja je dostupna svakom
graaninu, dok je u prolost to bio presti. Ne moe se zanemariti potreba za tim
sredstvom, ali isto tako ono iziskuje prostor, kojeg svakog dana ima sve manje.
Naplata parkiralita u poecima provodila runo, a nakon toga postavljeni su
razni automati koji su oduzimali korisniku jako puno vremena. Da bi se izvrila
naplata prvenstveno je bio potreban imati sitan novac, i nakon odlaska do
aparata i kupovini karte ponovno se je korisnik morao vratiti do automobila i
staviti kartu na vjetrobransko staklo.
Dananjom tehnologijom i uvoenjem raznih

inovacija kao to je e-park

uteeno je vrijeme jer sve se moe uiniti s jednog mjesta, bez potrebe
dodatnog hodanja, te prua irok raspon izvjea o koritenju parkiralita i
plaanje parkiralita prema tonom vremenu parkiranja.
U Gradu Zagrebu takoer se namee problematika velike potranje za
parkiralinim prostorom. Intenzitet prometa u samom sreditu znatno je vei od
ostatka gradova Europe. Potreba ljudi da to blie dou na eljenu destinaciju
koja je najee samo sredite, uzrokuje velika zaguenja.

31

Kvalitetnijim i boljim razvitkom javnog gradskog prijevoza to bi ponudilo veu

mobilnost, udobnost i prihvatljivu cijenu poveala bi se zainteresiranost graana
za takav nain prijevoza.
Jedna od alternativnih rjeenja bi bilo uvoenje Park&Ride sustava, gdje bi
se izgradnjom besplatnih parkiralita za automobile uz tramvajske terminale i
vea periferna eljeznika stajalita smanjio broj vozila u sreditu.
Sustav naplate parkiranja u gradu Zagrebu koristi suvremenu informatiku
tehnologiju kao to je m-parking kojeg danas koristi preko 80% korisnika.
Meutim mogua su poboljanja u smislu uvoenja inovativnih tehnologija
kao to su e-park sustav i ParkWallet naplata.

32

Literatura

[1] Bri D., otari M.: Parkiranje i garae, Zagreb, FPZ, 2012.

[2] Ivi B.: Usporedba zagrebakog prometnog sustava s prometnim sustavima

europskih gradova, Zagreb, rujan 2008.
[3] Rye T.: Parking Management, A Contribution Towards Liveable Cities. Eschborn:
Detutsche Gesellschaft fur Tehnische Zusammenarbeit GmbH, 2010.
[4] http://www1.zagreb.hr/zgstat/o_zagrebu_stat.html
[5] http://www.echo.hr/automati.htm
[6] http://www.echo.hr/fixpark.htm

[7] http://www.echo.hr/realpark.htm
[8]
https://www.google.hr/search?q=ULI%C4%8CNA+PARKIRANJA&espv=2&biw=145
5&bih=705&site=webhp&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0CAYQ_AUoAWoVCh
MIu5b376zjxwIVh80UCh0eiAOi
[9] http://ibagroupit.com/en/products/information-and-payment-systems/itt/
[10]http://www.poslovni.hr/tehnologija/pomocu-sustava-senzora-do-efikasnijenaplate-parkiranja-298426
[11] http://www.unis.hr/e-Park.pdf
[12] http://www.vgkomunalac.hr/component/content/article?id=49
[13] http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=1892
[14] http://www.zagrebparking.hr/default.aspx?id=48
[15] http://www.zagrebparking.hr/default.aspx?id=49
[16] http://www.zagrebparking.hr/default.aspx?id=52
[17] http://www.zagrebparking.hr/default.aspx?id=55
33

[18] http://www.zagrebparking.hr/default.aspx?id=87
[19] http://www.zgportal.com/servisne-informacije/javne-garaze-zagreb/#int

34

Popis slika

Slika 1. Parkiranje na nogostupe, onemoguuje slobodno kretanje pjeaka [8] ......... 3

Slika 2. Ulino parkiranje [8] ....................................................................................... 5
Slika 3. Javno izvanulino parkiranje [8]..................................................................... 6
Slika 4. Privatno izvanulino parkiranje [8] ................................................................. 7
Slika 6. Parkirni automati S2 i Info-transakcijski terminal ITT-1 [7] ........................... 11
Slika 7. Handheld.terminal [7] .................................................................................. 12
Slika 8. Programska podrka za upravljanjem sustavom [7] .................................... 12
Slika 9. Sustav za upravljanje zatvorenih parkiralita i garaa [6] ............................ 14
Slika 10. E-park ureaj [11] ...................................................................................... 17
Slika 11. Parkirne zone[15] ...................................................................................... 23
Slika 12. Povlatene parkirane karte [18] ................................................................. 24
Slika 13. parkiralini aparat [16] ............................................................................... 26
Slika 14. Parkiralina karta za jednokratnu uporabu[16] .......................................... 27

35

Popis tablica

Tabela 1. Usporedba osobina sustava naplata [7] ................................................... 13

Tabela 2. Usporedba s drugim parking sustavima [11] ............................................ 18
Tabela 3. Cijena parkiraline karte za pojedinu zonu [14] ........................................ 25
Tabela 4. Cijena mjesene povlatene parkiraline karte [14] ................................. 25
Tabela 5. Cijena tjednih, mjesenih i godinjih parkiralinih karti [14] ...................... 25
Tabela 6. m-parking brojevi za pojedinu zonu [16] ................................................... 26
Tabela 7. Javne garae Grada Zagreba[19] ............................................................. 28
Tabela 8. P&R parkiralita [2] ................................................................................... 29

36