PROSTORNI PLAN OPĆINE ČAPLJINA

Student: Filip Gunjača

 Što je to prostorni plan?
 - Prostorni plan općine je, planski dokument koji određuje
organiziranje, korištenje i namjenu zemljišta, te mjere i
smjernice za zaštitu prostora.
 Planiranje prostora temelji se na načelima:
 zaštite prostora, sukladno principima održivog razvoja,
 zaštite integralnih vrijednosti prostora i zaštite i unaprjeđenja
stanja okoliša,
 usuglašavanja interesa korisnika prostora i prioriteta
djelovanja od značaja za Federaciju,
 usuglašenosti planskih dokumenata općine s planskim
dokumentima županije i Federacije
OPĆI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA
 Prostornim planiranjem osigurava se racionalno
gospodarenje, zaštita i upravljanje prostorom.
 Općim i posebnim ciljevima prostornog razvoja,
povećava se vrijednost prostora i štiti okoliš.
 Prostor općine Čapljina zbog svojih izrazitih prirodnih
vrijednosti ima značaj koji prelazi lokalne okvire.
 Zbog toga se njegovi značajni dijelovi kao što su
Hutovo blato, Trebižat, Bregava i Neretva posebno
štite od degradacije, ali istodobno se pokušavaju učini
dostupnim.
Hutovo blato
 Prije svega potrebno je racionalno koristiti prostor, kao na
primjer prostor za izgradnju time što ćemo izdvojiti
građevinsko zemljište štiteći kvalitetne poljoprivredne i
šumske površine, zadržavati naselja u postojećim
granicama.
 Potrebno je zaštiti prirodne i stvorene resurse uz očuvanje
biološke raznolikosti.
 Načela održivog razvoja: sloboda i pravo ljudi da
odlučuju o razvoju, obaveza vlasti da podstiče inicijative i
inventivnost građana i da osigurava uvjete za njihovo
obrazovanje i usavršavanje, očuvanje prirode uz istodobno
korištenje prirodnih resursa, brigu o budućim generacijama
i sl.
 Proces urbanizacije Čapljine se usporio a na ostalim
prostorima općine nije došlo do potrebne i željene
urbanizacije.
 Prostor općine Čapljina je zahvaljujući svojoj teritorijalnoj
poziciji, klimi i bogatstvu reljefnih formi zanimljiv sa
stajališta poljoprivredne proizvodnje.
 Da bi ti potencijali bili u cijelosti raspoloživi potrebno je
provesti niz mjera:
 - ukrupnjivanje poljoprivrednih površina, intenzivna
proizvodnja uz racionalnu upotrebu resursa
 - educirati proizvođače o tehnikama uzgoja
 - protuerozivna zaštita
 - intervencije na prostoru pokrivenom šumskom vegetacijom
RAZVOJ PROMETNE INFRASTRUKTURE
 Postojeće stanje magistralnih i regionalnih prometnica
postaje smetnja u kvalitetnom i sigurnom odvijanju
prometa.
 Razloge tomu možemo tražiti u tome da se u Čapljini
ukrštaju prometni koridori i da glavne prometnice tih
koridora prolaze kroz izgrađene prostore Čapljine i
značajnog dijela ruralnih naselja.
 U postupku je izrada glavnog projekta autoceste u koridoru
Vc kroz područje Čapljine, odnosno pravac Stanojevići –
Bivolje Brdo – Počitelj – Zvirovići.
 Najavljeno je da se u zaleđu Počitelja formira
interregionalni čvor u koridoru Vc na kojem bi se odvojila
Jadransko-jonska autocesta prema jugoistoku.
 Stanje lokalnih cesta je prihvatljivo po osnovu
njihovog prostornog razmještaja i gustoće.
 Postojeće stanje željezničke pruge Sarajevo – Ploče sa
pratećom infrastrukturom i razinom opremljenosti je
dosta loše s obzirom da su u poslije ratnom razdoblju
izvršene samo najnužnije popravke.
 Procjena mogućeg i realnog razvoja željeznica je za
sada nemoguća. Razlog je sadašnje stanje
infrastrukture i dinamika njene obnove.
 Za ostvarenje ciljeva populacijske politike potrebno je
osigurati gospodarske, društvene i političke preduvjete.
 Glavne odrednice razvoja gospodarstva općine
Čapljina čine poljoprivreda i turizam, dok postojeći
poduzetnički i industrijski potencijali trebaju poslužiti
razvitku ekološki prihvatljivih manjih proizvodnih
pogona, intenzivnijem razvitku obrtništva, otvaranju
manjih pogona i radionica, a sve u službi razvitka
visokog turizma i stvaranja ekskluzivne turističke
destinacije.
 Planskim aktivnostima je moguće sprječavanje
iseljavanja stanovnika sa prostora općine Čapljina, što
bi dovelo do demografskog oporavka, ali je za
realizaciju planirane pretpostavke bitan faktor
ostvarenja gospodarskog razvoja.
 Broj stanovnika u općini Čapljina se smanjuje a
prostor prazni i u apsolutnom i relativnom smislu.
Napuštaju se manja i naselja udaljenija od
komunikacija, pa se napuštaju i stoljećima obrađivane
i oplemenjivane poljoprivredne površine i pretvaraju u
napuštena zemljišta sklona degradaciji i zarastanju.
Rbr Naselje Br. Rbr. Naselje Br.
stanovnika stanovnika
1 Bajovci 85 18 Opličići 890
2 Bivolje Brdo 910 19 Počitelj 670
3 Crnići 50 20 Prčavci 180
4 Čapljina 8450 21 Prebilovci 60
5 Čeljevo 1100 22 Sjekose 140
6 Doljani 380 23 Stanojevići 100
7 Domanovići 950 24 Struge 480
8 Dračevo 560 25 Svitava 310
9 Dretelj 610 26 Ševaš njive 205
10 Gabela 1150 27 Šurmanci 315
11 Gnilišta 330 28 Tasovčići 1430
12 Gorica 410 29 Trebižat 1300
13 Grabovina 780 30 Višići 1610
14 Hotanj 205 31 Zvirovići 430
15 Jasenica 90 32 Modrič 610
16 Klepci 315 33 Šuškovo naselje 650
17 Lokve 320 34 Bobanovo selo 680
 Za jedinstvenu cjelinu gravitirajućih područja naselja
Gabela i Višići potrebno je težiti formiranju novog
zajedničkog sekundarnog urbanog centra, a ne razvijati dva
po starom modelu. Preduvjet za ovo je regulacija Neretve,
izmještanje magistralnog puta M17, izgradnja novog mosta
i izgradnja turističke marine sa pratećim sadržajima.

 Iako je Počitelj, kao naselje, zbog svog povijesnog značaja

stavljen pod zaštitu kao nacionalni spomenik kulture, on
istodobno treba preuzeti funkcije sekundarnog urbanog
centra i svojim gospodarskim aktivnostima i turističkim
kapacitetom osigurati privlačnu gospodarsku snagu i
gravitacijsko područje.
Počitelj
 U budućoj urbanizaciji Domanovića, kao sekundarnog urbanog
centra, cilj bi bio da se na centralnom prostoru današnjeg naselja
Domanovići izmiještanjem magistralnog puta M6-1 i dolaskom
do još javnog zemljišta osigura prostor za izgradnju budućeg
centra sa elementima urbaniteta.
 Prostorno-planskim mjerama, u namjeni površina i Odlukom o
realizaciji Plana treba ograničiti i spriječiti dalje zauzimanje
poljoprivrednih i šumskih površina od strane građevinskog
zemljišta. Treba očuvati fizionomiju starih naselja kako
smještajem novih objekata tako i poštivanjem lokalne
graditeljske tradicije. Posebno treba spriječiti neracionalno
građenje duž magistralnih prometnica i njihovo zauzimanje u
funkciji naselja.
 Za ugostiteljsko – turističku djelatnost predviđeno je 11,5
ha površina ili 0,04% površine Općine.
 Površine za sport i rekreaciju su u ovom Planu maksimalno
predimenzionirane jer su to istodobno i rezervne površine
za širenje naselja. Tako je Planom predviđeno za ovu
namjenu 349,6 ha ili 1,37% površine Općine.
 U okvirima Općine utvrđeno je 4.524,3 ha poljoprivrednih
površina ili 17,81%. Ove površine su podijeljene po
kategorijama i to na prvu kategoriju (P1)-Osobito vrijedno
obradivo tlo 42,95 ha, drugu (P2)-Vrijedno obradivo tlo
129,3 ha i treću (P3)Ostala obradiva tla 90 ha.
 Za šumsko zemljište predviđeno je 10.291 ha ili
40,51% površine Općine.
 Karakteristike Općine Čapljina su i velike površine
predviđene za posebnu namjenu (vojarna, strelište,
skladišta goriva, granični prijelazi i td.) od 201,5 ha ili
0,79% površine. Neke od ovih površina treba
preispitati sa aspekta okoliša, a prije svega skladišta
goriva.
 Na lokacijama Gabela, Prćavci, Ševaš njive, Bivolje
brdo, Hrsovac predviđene su zone na kojima postoje
uvjeti za izgradnju postrojenja za proizvodnju energije
na solarni podgon.
 Planom se predviđa površina za pretovarnu stanicu na
lokaciji Greda. Za potrebe pretovarne stanice i njene
prve zaštitne zone izdvojeno je 34,4 ha ili 0,13%
površine.
 Od ukupne površine općine Čapljina, zbog bogatstva
vodotoka, predstavljaju vodene površine. Neretva,
Trebižat, Bregava i Hutovo blato čine 15,5% Površine
općine.
 Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina: Bivolje
brdo, Mliništa, Šurmanci, Popina.
 IZGRADNJA MARINE
 Nautički se turizam ubraja među propulzivnije
turističke djelatnosti koje imaju obilježja rekreacije.
Predstavlja novu socio-ekonomsku pojavu u društvu,
kojoj budućnost tek dolazi.
 Nautički turizam, kao jedna od najmlađih
gospodarskih djelatnosti, specifičan je zbog svojega
neravnomjernog prostornog razvoja. Na području
Hercegovine, zbog blizine Jadrana postoji turistička
privlačnosti za izgradnju marina i turističkih sadržaja.
 Nautički turizam i lučice nautičkog turizma, kad se
usporede s nekim drugim kategorijama izvora
onečišćenja (urbana naselja i agrikultura), ne mogu se
okarakterizirati kao glavni izvori onečišćenja. Ipak,
marine i nautički turizam mogu uzrokovati lokalno
smanjenje kvalitete riječne vode i negativni utjecaj na
organizme i ekosustave.
 Predviđena marina se nalazi na lijevoj obali rijeke
Neretve na platou između ušća rječice Kupe, rijeke
Neretve i trase stare željezničke pruge. Teren je
izgrađen od aluvijalnog šljunka i pijeska ukupne
debljine veće od 10 m, prekrivenog do 1 m debelim
zemljasto - pjeskovitim i humusnim pokrivačem.
 KORIŠTENJE POLJOPRIVREDNOG
ZEMLJIŠTA
 Teritorij Oćine, zahvaljujući Neretvi, ne oskudjeva
površinskim vodnim tokovima. Reljef njenog velikog
dijela oblikovan je utjecajem Neretve i njenih pritoka,
sa terenima mjestimično vrlo strmih obala, dok su
ravna proširenja riječnih dolina sa tlima hidromorfnog
karaktera i pod utjecajem prekomjernog vlaženja
najvećim dijelom godine.
 Dio Općine gdje su poljoprivredne površine
najkompaktnije je na potezu od Stubice do Čapljine, sa
većim ili manjim proširenjima riječnih dolina
Trebižata i Bregave, te prostor Hutovog Blata, koji je
van poljoprivredne upotrebe.
 Klimatski parametri za Općinu govore da je na većem
dijelu teritorija moguć uzgoj povrtnih poljoprivrednih
kultura tokom cijele godine, sa prosječnom godišnjom
temperaturom od 15.2°
 Teritorij Općine ima ukupnu površinu od 25.430 ha, od
čega na šume otpada 7,637 ha a na poljoprivredne
površine 10,365 ha, što čini 30.03% (šume), odnosno
40.76% (poljoprivredna tla).
 Općina Čapljina je svojim položajem predodređena za
intenzivan razvoj gospodarstva gdje poljoprivreda
treba imati izuzetnu ulogu.
 Prema podacima iz prostornog plana za period prije
rata, na prostoru Općine nema šuma koje bi bile
kategorizirana kao šume I i II bonitetne klase, a sve
šume kojima Općina raspolaže su unutar klasa od III
do VIII, sa dominacijom lošijih šuma koje se prepliću
sa poljoprivrednim površinama.
Prebilovci
 KORIŠTENJE VODE ZA VODOOPSKRBU
STANOVNIŠTVA
 Za vodoopskrbu stanovništva je potrebna voda najbolje
kvalitete. Podzemne vode su obično najkvalitetnije vode u
prirodi, pogotovo one iz intergranularnih sredina jer se
odlikuju sposobnošću autopurifikacije
(samopročišćavanja).
 Izvorište Bjelave se već odavno koristi u vodoopskrbi
velikog dijela Općine, a u budućnosti se planira dodatna
eksploatacija vrela čime bi se osigurala voda za stanovnike
Dubravske visoravni. Vodoopskrbni sustav za Dubravsku
visoravan je projektiran da zadovolji potrebe stanovništva i
gospodarstva (uključene su i potrebe buduće gospodarske
zone uz planiranu autocestu Koridora Vc) do 2020. godine.
 Kompleks zemljišta u Višićima ima izvedenu odvodnu
mrežu sa otvorenim kanalima, te cijevnu drenažu.
Suvišne vode se preko melioracijskih kanala
evakuiraju u rijeku Krupu, gravitacijski pri malim
vodostajima, a crpnom stanicom pri visokim
usporenim vodama.
 Jedino hidroenergetsko postrojenje na području Općine
je CHE Čapljina, a u planiranom periodu se ne
predviđa izgradnja novih.
Crpna hidroelektrana
Čapljina
 Među najvažnije djelatnosti koje će vjerojatno doživjeti specifičnu
revitalizaciju i jačanje ubrajaju se:
 - servisi plovila i motora, jedara, opreme i pribora
 - oživljavanje zamrlih zanata i vještina (tkanje, izrada odjeće, izrada i
prodaja suvenira itd.), Jedan od prisutnih dugogodišnjih procesa u nas
je zapuštanje autohtonih dimenzija i elemenata života. Navedeno
zapuštanje osobito je utjecalo na zaboravljanje starih zanata, tehnika i
svakodnevnih praksa uobičajenog života. Ovisno o aktivitetu lokalnih
zajednica, zbog pozitivnog utjecaja nautičkog turizma, može se
pretpostaviti razvoj djelatnosti koje su direktnije ili indirektnije vezane
uz obnovu tradicionalnih zanata, običaja i kultura.
 - poticanje lokalne proizvodnje, ugostiteljske i hotelske/motelske
djelatnosti (maslinarstvo, medarstvo, vinarstvo, ribarstvo, proizvodnja i
prerada voća i povrća), što može biti ne samo izvor dodatne zarade kroz
prodaju turistima-nautičarima, nego može biti kao «povratna sprega» i
korisno oživljavanje gospodarskih djelatnosti koje bi za sobom mogle
«povući» i mnoge druge djelatnosti i aktivnosti.
 - izgradnja neophodne društvene infrastrukture (zdravstvene usluge
posjetiteljima, kulturni i sportsko rekreacijski objekti).
 Održivi razvoj turizma ima veliku ulogu u očuvanju
kulturne i prirodne baštine područja, te promoviranju,
očuvanju i unaprijeđivanju lokalne tradicije i običaja.
 Na području općine Čapljina postoje brojne turističke
atrakcije, koje se mogu uvezati u jedinstvenu ponudu i
ponuditi posjetiocima kroz kombinaciju kulturnog,
sportskog i turizma u prirodi.
 Svi budući programi i aktivnosti na razvoju turizma te upravljanje
turizmom trebaju doprinositi dostizanju sljedećih ciljeva:
 1. Programi promocije turizma će zaštititi i unaprijediti osnovne
karakteristike kulturnog i prirodnog naslijeđa općine Čapljina.
 2. Sve infrastrukturne intervencije na turističkim lokalitetima će biti
usklađene sa specifičnim arhitektonskim i urbanističkim zahtjevima
koji doprinose očuvanju karakteristika prirodnih i kulturnih vrijednosti.
 3. Lokalno stanovništvo i interesne grupe će biti aktivno uključene u
planiranje i upravljanje turizmom.
 4. Turizam i mjere očuvanja kulturnih i tradicionalnih vrijednosti
općine Čapljina, će doprinijeti dobrostanju domaćina.
 5. Općinska uprava, privatni poduzetnici, udruge građana i lokalno
stanovništvo će imati dovoljno znanja i vještina kako bi vodili i
konstantno unaprijeđivali turizam na području Općine, u skladu sa
jedinstvenošću i kulturnim/tradicionalnim vrijednostima prostora.
 6. Turistička ponuda će biti bazirana na modernim principima
planiranja razvoja turizma kroz promociju i marketing, te kontinuiranog
praćenja potraživanja ciljanih grupa posjetilaca, kao i utjecaja
turističkih aktivnosti na kulturne i prirodne vrijednosti područja.
 Pincipi objedinjavanje turističke ponude općine Čapljina
podrazumijeva prije svega:
 - potpunije iskorištenje prirodnih i kulturno povijesnih
znamenitosti područja uz neophodne mjere zaštite,
 - podizanje ugostiteljsko turističke usluge na višu kvalitetniju
razinu efikasnijom organizacijom rada, poboljšanjem
kvalifikacijske strukture zaposlenih te rekonstrukcijom i
izgradnjom novih ugostiteljsko smještajnih kapaciteta.
 turistička ponuda područja općine Čapljina sastoji od tri
osnovna elementa. To su:
 1. atrakcije,
 2. proizvodi i
 3. usluge.
 Kao proizvod društvenog i prostornog planiranja iz
osamdesetih godina prošlog stoljeća došlo je do
formiranja poslovnih zona u općinama. Zone su
formirane sukladno demografskim kapacitetima i
potrebama za radnim mjestima.
 Obzirom da je poljoprivreda vrlo važna komponenta
razvoja općine Čapljina, imperativno se nameće
potreba formiranja poslovne zone za izradu
poljoprivredne infrastrukture koja će pomoći razvoju
poljoprivrede. Takva zona je planirana na prostoru
naselja Gabela gdje će biti moguća gradnja hladnjače,
silosa i sl.
 Sukladno strateškim pravcima razvoja predškolskog odgoja
i obrazovanja u Hercegovačkoneretvanskoj županiji, te
iskazanim potrebama stanovnika, u narednom planskom
razdoblju (2010.-2020.), trebalo bi na području općine
Čapljina poduzeti sljedeće aktivnosti:
 - izgraditi novi objekt dječijeg vrtića sa jaslicama u Čapljini
(Dječiji vrtić Čapljina II)
 - modernizirati postojeće objekte dječijeg vrtića u Čapljini i
u Gabela polju
 U općini Čapljina stanje ukupnih površina osnovnog školstva po
učeniku ne zadovoljava minimalne uvjete i potrebno ih je proširiti.
 Zbog toga bi općina Čapljina do kraja planskog razdoblja trebala
obezbijediti još oko 2.000m2 školskog prostora za potrebe odvijanja
osnovnog obrazovanja.
 Prostorne potrebe iskazane su posebno u općinskom centru gdje bi u
budućnosti trebalo osigurati sveukupno 17.000m2 prostora objekata
osnovnog obrazovanja. Također se planira proširenje kapaciteta
područnih škola u naseljima Čeljevo i Domanovići sa sadašnjih 145m2
(Čeljevo) i 660m2 (Domanovići) na potrebnih 700m2 u Čeljevu
odnosno 4000m2 u Domanovićima.
 Čapljina kao regionalni centar koji povezuje općine Neum, Stolac i
Ravno, a i zbog izuzetnih prirodnih pogodnosti i orijentacije ka
poljoprivredi i turističko ugostiteljskoj djelatnosti, ima potrebu za
osnivanjem visokoškolskih ustanova poljoprivrednog i turističko
ugostiteljskog fakulteta koji bi djelovali u sklopu Sveučilišta u Mostaru.
Stoga u dugoročnim razvojnim perspektivama treba računati na ovu
činjenicu.
 Na području općine Čapljina su sačuvani mnogobrojni
izuzetno vrijedni spoemnici kulture koji mogu biti
osnov za razvoj nekih specifičnih oblika kulture
djelatnosti.
 U razdoblju 2010.-2020. godine trebalo bi utemeljiti
muzej u općinskom centru te tako se uključiti u mrežu
muzeja Hercegovačkoneretvanske županije.
 Trenutno je vodoopskrbom u općini Čapljina
obuhvaćeno oko 23 000 stanovnika, što čini gotovo
80% od ukupnog broja stanovništva Općine. Veći dio
Općine se snabdijeva vodom sa izvorišta Bjelave. U
narednom periodu je planirana vodoopskrba preostalih
dijelova općine, od kojih je svakako najvažniji
vodoopskrbni sustav za Dubravsku visoravan.
 Dio naselja Šurmanci koje se nalazi na platou uz
lokalnu cestu prema Međugorju (Općina Čitluk)
vodom se snabdijeva iz vodovodnog sustava općine
Čitluk. U narednom periodu je na ovom području
planirana turistička zona sa smještajnim kapacitetima,
a shodno tome i proširenje naselja individualnim
stanovanjem.
 Prikupljeni otpad se odlaže na općinsku deponiju „Ada“,
koja je smještena u široj urbanoj zoni grada Čapljina, na
desnoj obali rijeke Neretve, nizvodno ispod mosta dr.
Franje Tuđmana. Općinska deponija „Ada“, također kao i
usluga prikupljanja otpada, postoji od 1950. godine.
 Osnovne karakteristike deponije „Ada“ su, prema podacima od
Općine Čapljina iz 2008.godine su:
 - Procijenjena količina dnevno odloženog otpada: 38t/dan;
 - Procijenjena dubina sloja otpada na deponiji: do 5 m;
 - Udaljenost deponije od naseljenog područja: 800 m;
 - Udaljenost od rijeke: 20-25 m (r.Neretva);

 - Vrste odloženog otpada: 96,8 % komunalnog otpada, 3%

građevinskog otpada i 0,2% otpada od čišćenja ulica i
parkova.
 Stanje sa divljim deponijima na području Općine
Čapljina je jednako kao i na području cijele Federacije
BiH. Divlje deponije se pojavljuju najčešće u blizini
naseljenih mjesta uz prometnice, kako višeg tako i
nižeg ranga, te uz vodotoke, često i u samim koritima
vodotoka te na napuštenim kopovima, mineralnim
nalazištima i slično. U pravilu gotovo svako naselje
ima barem jedno divlje odlagalište otpada.
 Dolina Neretve od najstarijih vremena do danas bila je i ostala vrata
naroda i prirodni put preko kojega se stoljećima komuniciralo s Jadrana
prema unutrašnjosti i obratno, te se održao kontinuitet življenja još od
prapovijesti do danas. Iz tih povijesnih perioda ostali su tragovi u
obliku povijesnog naslijeđa.
 Kulturno – povijesno naslijeđe čapljinskog područja po svojoj
raznovrsnosti spada među bogatije fondove u čitavoj Bosni i
Hercegovini.
 Zbog bogatih i raznovrsnih zbivanja nastalih na ovom području i
neposrednoj okolini povijesno naslijeđe čapljinske regije ima i izvjesne
svoje specifičnosti koje su proizvod povijesnih zbivanja nastalih u
vremenskom razdoblju od nepuna tri tisućljeća. Spomenici su
podijeljeni po slijedećim kategorijama:
 - Pordučja – arheološka i povijesna
 - Graditeljska cjelina (stambena, vjerska, grobljanska)
 - Povijesna građevina ili spomenik (stambena, vjerska, vojna,
admnistrativna, javna, grobljanska)
 - Etnološka baština/područje
Gabela,
arheološko
područje
 Na privremenoj listi nacionalnih spomenika proglašenih od strane Komisije za
očuvanje nacionalnih spomenika nalaze se:
 P1 - Crkva sv. Franje Asiškog
 P2 - Crkva sv. Stjepana – Gabela
 P3 - Park prirode – Hutovo Blato
 Na Listi peticija za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom nalaze se
slijedeći lokaliteti:
 L1 - Džamija Ahmeda Topalovića, Čapljina
 L2 - Džamija Bivolje Brdo
 L3 - Džamija Jasenica
 L4 - Džamija Lokve
 L5 - Džamija Rečice
 L6 - Džamija Struge
 L7 - Džamija u Čeljevu
 L8 - Džamija u Opličiću
 L9 - Džamija u Tasovčićima
 L10 - Džamija u Višićima
 L11 - Nekropola sa stećcima (4) u Šurmancima
Džamija,
Bivolje brdo
Pašića kula,
Bivolje brdo
Klepci- stari turski
most na Bregavi
(1517.)