VELEUILITE U VARDINU

Odjel Graditeljstvo

KRISTIJAN VUKOVI
OLIVER MAJI
Kolegij : Zatita okolia

TLO I ZATITA TLA

SEMINARSKI RAD

Varadin, listopad 2013.

VELEUILITE U VARDINU
Odjel Graditeljstvo

Kolegij : Zatita okolia

TLO I ZATITA TLA

SEMINARSKI RAD

Student:
Kristijan Vukovi
Oliver Maji

Predmetni nastavnika:
Pred. mr. sc. Lovorka Gotal-Dmitrovi

Varadin, listopad 2013.

Sadraj
Ilustracije ........................................................................................................................................... II
UVOD ..................................................................................................................................................... 3
1. POJAM I VANOST ZATITE OKOLIA ................................................................................... 4
1.1.

Vani pojmovi zatite okolia .................................................................................................... 5

1.2.

Ekologija ............................................................................................................................................ 7

2. GEOKEMIJSKE SFERE ZEMLJE ................................................................................................... 8

2.1.

Geokemijski sustav zemljine kore ........................................................................................... 8

3. MONITORING TLA ..................................................................................................................... 11

3.1.

Pravilnik o metodologiji za praenje stanja poljoprivrednog zemljita ................ 11

3.2.

Degradacije tla.............................................................................................................................. 13

3.2.1.

Degradacija fizikalnih svojstava tla antropogenim zbijanjem .......................... 14

3.2.2.

Degradacija kemijskih svojstava tla ............................................................................ 14

4. ONEIENJE I ZATITA TLA ................................................................................................. 16

4.1.

Antropogeni utjecaj na tlo ....................................................................................................... 16

4.1.1.

Utjecaj poljoprivrede ........................................................................................................ 16

4.1.2.

Zbijanje tla............................................................................................................................. 18

4.1.3.

Unos stranih tvari............................................................................................................... 18

4.1.4.

Melioracije............................................................................................................................. 19

4.1.5.

Utjecaj urbanizacije ........................................................................................................... 19

4.1.6.

Utjecaj rudarstva ................................................................................................................ 20

4.1.7.

Utjecaj industrije ................................................................................................................ 21

4.1.8.

Djelovanje erozije na tlo .................................................................................................. 22

4.2.

Oneienje tla ............................................................................................................................. 24

4.3.

Ekoloka poljoprivreda............................................................................................................. 26

4.4.

Zatita tla u Republici Hrvatskoj ........................................................................................... 27

Zakljuak .......................................................................................................................................... 30
Literatura ......................................................................................................................................... 31

Ilustracije
Slika 1Osnovni profil tla................................................................................................................................ 9
Slika 2 Utjecaj poljoprivrede .................................................................................................................... 17
Slika 3 zbijanje tla......................................................................................................................................... 18
Slika 4 Utjecaj urbanizacije ....................................................................................................................... 20
Slika 5 prikaz utjecaja rudarstva ............................................................................................................ 20
Slika 6 prikaz utjecaja industrije ............................................................................................................ 21
Slika 7 Erozija tla .......................................................................................................................................... 22
Slika 8 Ekoloka poljoprivreda ............................................................................................................... 27

II

UVOD
Predmet istraivanja seminarskog rada je Tlo i zatita tla. Kroz seminarski rad
objasnili smo neke od vanih fizikih, kemijskih utjecaja koji se deavaju u naoj okolini.
Ovaj seminarski rad podijeljen je u etiri povezane cjeline. U uvodnom dijelu
razmatra se predmet istraivanja, svrha i ciljevi istraivanja te struktura rada i
znanstvene metode koje se koriste tijekom izrade ovog seminarskog rada.
U prvoj tematskoj cjelini opisujemo Pojam i vanost zatite okolia.
U drugoj tematskoj cjelini opisujemo Geokemijske sfere Zemlje, te pojam i znaenje
tla i njegovu funkciju.
U treoj tematskoj cjelini opisujemo princip monitoringa i glavne znaajke
degradacije tla, tj. fizike i kemijske utjecaje.
U etvrtoj cjelini opisujemo oneienje tla i njegovu zatitu, kroz neke od utjecaja
koji nas okruuju.
Na kraju rada, u saetom obliku prikazani su zakljuci do kojih se dolo istraujui
predmetnu problematiku.

1. POJAM I VANOST ZATITE OKOLIA

Industrijska revolucija otvorila je novu stranicu ljudske povijesti. Do tada je odnos
ovjeka prema prirodi imao odriva obiljeja. Pojavom industrijskog drutva stanje se
dramatino mijenja pa stanje poprima neodrive znaajke. Naime, industrijska i
tehnoloka revolucija sve vie prijeti razaranjem prirodne ravnotee i unitenjem
pojedinih ekosustava. S druge strane, tete izazvane u biosferi prijete zaustavljanjem
razvoja.
Zatita okolia je stoga znaajno struno pitanje u kojem sudjeluju mnoge struke:
biolozi/ekolozi, kemiari, geolozi i pedolozi, sociolozi (jer je zatita okolia i drutveno
pa i filozofsko pitanje), prostorni planeri (graevinari, urbanisti, arhitekti, geografi). Koji
su osnovni problemi u okoliu nastali pod utjecajem ovjeka? Prvi i osnovni problem je
eksplozivni porast stanovnitva na Zemlji u posljednjih stotinjak godina iz kojeg slijede
ostali problemi. To su:

promjena klime (efekt staklenika tj. zagrijavanje zbog povienja koncentracije

staklenikih plinova)

poveanje erozije, odnosno smanjenje umskih povrina, poveanje pustinjskih

predjela i degradacija obradivog tla zbog erozije

smanjivanje koncentracije ozona u atmosferi (zbog poveanja CFC i metana)

smanjenje bioloke raznolikosti zbog izumiranje vrsta

oneienje i zagaivanje tla, podzemnih voda, povrinskih voda, mora i zraka

odlaganje i zbrinjavanje sve vee koliine otpada

Potrebno je naglasiti da promjene okolia prouzroene prirodnim promjenama mogu

prouzroiti znaajne, a ponekad i katastrofalne tete na ekosustavima. Zato je u zatiti
okolia vano poznavati prirodne opasnosti kao to su poplave, sue i oluje, a meu
njima znaajno mjesto zauzimaju geoloke opasnosti. Tri su prirodne opasnosti
geolokog tipa. To su potresi, vulkanske erupcije te klizita i odroni. Zato je za
prognoziranje, praenje i procjena rizika i tehniko savjetovanje i kontrolu, neophodno
poznavanje znanosti o Zemlji.

Prirodna opasnost u kojoj je opasnost kumulativna i ne mora se primijetiti prije nego

nastupi katastrofa. Ta je opasnost po prirodi geokemijska. Jer, suprotno ljudskim
oekivanjima, Zemljina povrina u svom prirodnom kemijskom obliku nije bezopasna.
Primjerice, teke kovine ili radioaktivni elementi nejednoliko su rasporeeni u prirodi
uzrokujui

mogunost

pojave

otrovnim

koncentracijama

ili

hranidbenim

nedostatnostima u vodi ili tlu nekog podruja. Iako djelovanje ovjeka moe prouzroiti
neke lokalne kemijske perturbacije, "prirodne koncentracije" kod lokalnih geokemijskih
anomalija takoer moraju biti uzete u obzir.
Zatita okolia postaje profitabilna djelatnost. Mnoge velike korporacije oekuju
velike profite u prodavanju zelenih tehnologija. Recikliranje otpada takoer je
profitabilno. Primjer profitabilnosti je plaanje odnosno komunalna naknada za
odlaganje (zbrinjavanje) otpada. Graevinska struka aktivno sudjeluje u projektiranju i
osnivanju odlagalita otpada, pa to sve vie postaje jedna od znaajnijih graditeljskih
djelatnosti.
U Hrvatskoj danas ne postoji zelena politika stranka, ali zato postoji zeleni pokret s
pedesetak aktivnih organizacija i skupina. Naelno svi imaju vrlo plemeniti cilj, a to je
ivot i razvoj u skladu s postavkama odrivog razvoja. To znai da resursima
(neobnovljivim izvorima) treba upravljati tako da se ne umanji mogunost buduim
generacijama da zadovolje svoje potrebe.
1.1.

Vani pojmovi zatite okolia

Okoli (eng. environment) je pojam za cjelokupnost prirodne i po ovjeku stvorene

(antropogene) okoline, tj. skup biotskih faktora (iva priroda) i abiotskih faktora (neiva
priroda: stijene, tlo, voda, zrak) te njihov odnos. Iz toga slijedi pojam zatita okolia (dio
toga je i zatita prirode), koja je struno pitanje ali i masovni pokret (ekoloki pokret), a
u posljednje vrijeme i vrlo profitabilna djelatnost.
Globalni okoli (eng. Global environment) je planetarni prostor u kojem se zbivaju
utjecaji izmeu prirode i svjetskog stanovnitva, kao cjelokupnost svih njihovih
meusobnih prostorno-vremenskih utjecaja.

Ekosustav (eng. Ecosystem) je dio okolia potreban za odravanje ivota i ivotnih

zajednica. esto se izraz upotrebljava u obliku globalni ekosustav, ime se misli na
cjelokupnost ivota na Zemlji.
Geofiziologija je pojam za novu znanstvenu disciplinu koja se bavi sveukupnou
fizikalnih, kemijskih i biolokih procesa na Zemlji. Povezana je s teorijom o Geji, kao
hipotezom da je biosfera samoprilagoavajue bie, koje nadzire fizikalne i kemijske
procese, odrava zdravlje naeg planeta.
Oneienje (eng. Pollution) je unos neke tvari ili energije u okoli, ali u koncentraciji
koja ne uzrokuje tetu, dok je oneiiva postrojenje ili osoba koja svojom djelatnou
uzrokuje oneienje.
Zagaivanje (eng. Contamination) je teta nanesena okoliu, ili jednom od njegovih
dijelova, nekom tvari ili energijom (toplina, radioaktivnost) koja prelazi maksimalno
dozvoljene granice nekodljivih koncentracija. Zagaivalo je tvar koja uzrokuje
zagaenje, a zagaiva je postrojenje ili osoba koja uzrokuje zagaenje.
Kapacitet prihvata (eng. Environmental capacity) je pojam u upotrebi kao naznaka da
okoli moe prihvatiti neku razinu djelatnosti, broj ljudi ili neku koliinu oneienja,
bez posljedica po stanje tog segmenta okolia. Potrebno je napomenuti da se u
Europskoj uniji koristi ISO 14000 sustav standarda kvalitete, koji se mahom odnosi na
okoli, njegovo stanje u pojedinim parametrima, kao i na kvalitetu proizvoda koji moraju
biti podvrgnuti standardima.
Odrivost je pojam koji oznaava stupanj intenziteta neke djelatnosti, kojim se ne
prelazi granica kapaciteta prihvata okolia. Definicija odrivosti kae da treba ivjeti
unutar prihvatnog kapaciteta ekosustava. Otuda izraz odrivi.
Naelo opreza (eng. Precautionary principle) se provodi u gospodarenju okoliem kao
upozorenje, kako neku vrstu djelatnosti ili neko odbacivanje otpada, ne treba obavljati
ako postoji sumnja da bi posljedice mogle nanijeti tetu bilo okoliu, bilo ivim biima ili
ovjeku.

1.2.

Ekologija

Ekologija je znanost unutar biologije koja prouava odnose izmeu organizama i

njihovog okolia u kojem ive - a definirao ju je Ernest Haeckel u 19. stoljeu (klasina
definicija). Vrlo esto se pogreno upotrebljava umjesto termina okoli (environment),
jer je, s popularizacijom pojam ekologija postao sinonim za okoli. Dio ljudi je
upotrebljava u irem smislu (socijalna ekologija) imajui u vidu zakonitosti upravljanja
naom kuom (oikos) koja je jedna i jedinstvena za sve, planetom Zemljom.
Posebno vane zadae moderne ekologije su:

istraiti i dokazati antropogene promjene u domainstvu prirode

stvoriti kontrolne mehanizme za njihovo praenje (monitoring)

izraditi pouzdane modele sistemskih procesa

pravovremeno upozoravati odgovarajue nacionalne i internacionalne institucije

na mogue posljedice

pruiti osnove za etiki opravdane drutveno-politike odluke za ouvanje

okolia, ljudskog drutva , biljnog i ivotinjskog svijeta

Prema vrsti organizama kojima se bavi ekologija se moe podijeliti na:

mikrobioloku ekologiju (ekologija mikroorganizama);

fitoekologiju (ekologija bilja);

zooekologiju (ekologija ivotinja);

humanu ekologiju (ekologija ovjeka).

Uobiajena ralamba ekologije prema stupnju organizacije sustava koji se istrauju,

odnosno prema veliini i ustrojstvu isjeaka ivih i neivih sastavnica biosfere. U tom
smislu ekologija ima slijedeu podjelu:

autoekologija (ekologija jedinke)

demoekologija (ekologija vrste)

sinekologija (ekologija ivotne zajednice ili ekosustava)

geoekologija (krajobrazna ekologija)

globalna ekologija (planetarna ekologija)

2. GEOKEMIJSKE SFERE ZEMLJE

Geokemijske sfere ili geokemijski krajolik je pojam koji obuhvaa istraivanja
kumulativnog efekta kemijskih elemenata u okoliu koji je pod utjecajem ovjeka.
Geokemijske sfere Zemlje su:

atmosfera (plinoviti omota, ali takoer plinovi u hidrosferi i litosferi)

hidrosfera (vodeni omota) i kriosfera (ledeni pokrov)

litosfera (preteito silikatna Zemljina kora zajedno sa stjenovitim dijelom

plata) i pedosfera

halkosfera (oksidno-sulfidni dio plata)

siderosfera (nikalno-eljezna jezgra)

biosfera (sfera u kojoj postoji ivot zajedno sa svojim okoliem)

Geoekemijske sfere Zemlje ne egzistiraju zasebno ve djeluju jedna na drugu.

Biosfera obuhvaa dijelove atmosfere, gotovo cijelu hidrosferu i dio litosfere.
Geokemijski procesi koji se u njoj zbivaju rezultat su djelovanja abiotikih i biotikih
imbenika.

2.1.

Geokemijski sustav zemljine kore

Zemlja je izgraena gotovo u cijelosti od samo 15 kemijskih elemenata, dok je udio

ostalih manji od 0.1 %. Svi elementi prisutni na Zemlji mogu se svrstati u etiri grupe:

siderofilni elementi: su veinom plemeniti metali s niskim elektrodnim

potencijalom, koji se preteito veu za eljezo i nikal pa su stoga
koncentrirani u Zemljinoj jezgri;

halkofilni elementi: sa srednjim elektrodnim potencijalom, koji se

preteito veu za sulfide pa se nalaze u sulfidnim leitima;

litofilni elementi: sa srednjim elektrodnim potencijalom, koji se pojavljuju

u silikatima, dakle glavnoj grupi petrogenih minerala;

atmofilni elementi: koji su prisutni uglavnom u plinovitom stanju u

atmosferi.

Pedosfera je tanki povrinski sloj Zemljine kore i sastavni dio biosfere. Povrinski
dio pedosfere, esto se naziva tlo, a sastoji se od anorganskog (mineralnog) i organskog
dijela (humus). U tom dijelu se nalaze raznovrsna iva bia, od kojih su
najmnogobrojnije bakterije, gljive, alge, korijenje vieg bilja te gljivice, kukci, krtice i
rovice koji imaju veliko znaenje za geokemijske procese u tlu. Anorganski dio tla ini
vie od 90 % volumena. Vana komponenta tala je koliina vode i zraka, nunih za
odravanje biolokih procesa. Klimatski imbenici (padaline, temperatura), litoloki
sastav stijena te bioloki procesi, vrijeme i mjestimino utjecaj ovjeka presudno utjeu
na nastanak tla odreenog tipa. Zbog toga moemo razlikovati na stotine tipova tala
razliitog mineralokog sastava i fiziografskih znaajki.
Tlo je tanki sloj nekonsolidiranog materijala koji se mjestimice nalazi na povrini
Zemlje, a nastao je u procesu troenja vrstih stijena te erozijom i transportom
raspadnutog materijala. U genetskom smislu razlikuju se slijedei tipovi tala: rezidualna,
aluvijalna, koluvijalna, taluvijalna, glacijalna, organska, eolska i praporna, vulkanska,
evaporitna i nasuta tla.
U pedolokom smislu razlikuju se tri horizonta idui od povrine: A, B, C horizont. Ahorizont je bioloki aktivan, B-horizont je biloki neaktivan, dok je C-horizont osnovna
stijena

Slika 1Osnovni profil tla

Fizikalno-mehanike znaajke tla takoer prouava mehanika tla koja je grana

geotehnike. Prema geotehnikoj klasifikaciji tla se dijele u vie skupina. etiri osnovne
skupine prema veliini zrna su: ljunak (60-2 mm), pijesak (2-0.06 mm), prah (0.060.002 mm) i glina (< 0.002 mm). ljunak i pijesak su krupnozrnasta tla, najee bez
kohezije, dok su prah i glina sitnozrnasta koherenta tla. estice vee od 60 mm su
valutice. Posebna skupina tala su organska tla.
Prema nomenklaturi organizacije ALPE-ADRIA, tlo kao podsustav biosfere, obavlja ove
funkcije:

proizvodna funkcija tlo kao stanite

biotopska funkcija tlo kao prostor za organizme i ivotinje u tlu,

transformacijska funkcija tlo kao prostor za proces raspadanja, izgradnje

i fiksacije tvari,

funkcije reguliranja tlo kao regulator kruenja tvari u prirodi (duika,

vode i topline),

filtarsko-periferna funkcija tlo kao filtar i perifiltar razliitim fizikalnim,

kemijskim i biolokim procesima koji se odvijaju u tlu,

sirovinska funkcija tlo osigurava razliite sirovine za gospodarski razvoj,

funkcije gradilita tlo kao podloga graevina.

U tlima u slobodnoj prirodi uravnoteeno je kolanje anorganskih i organskih sastojaka. U

intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji, najvei dio ugraenih tvari ulazi u biomasu
uzgojne kulture koja se odvozi. Tako se osiromauje tlo, koje se mora prihranjivati
dodavanjem potroenih tvari, odnosno prirodnim ili umjetnim gnojenjem.

10

3. MONITORING TLA
Zemljite u irem smislu obuhvaa fizikalni prostor tlo, klimu, hidroloke i geoloke
znaajke, te vegetaciju u opsegu koji utjee na mogunost koritenja, zatim rezultate
prole i sadanje aktivnosti ovjeka sa ili bez drutveno ekonomskih uvjeta.
Tlo je samostalno ivo i dinamiko prirodno povijesno tijelo, nastalo postupnim
razvojem iz stijena djelovanjem fizikalnih, kemijskih i biolokih procesa koji ovise o
konstelaciji pedogenetskih faktora, temeljem ega tla poprimaju karakteristina
svojstva.
Program monitoringa
1)

Procjena trenutne situacije

2)

Prijedlog mjerenja

3)

Metode kako e se mjeriti?

4)

Prijedlog mree/mjesta mjerenja?

5)

Strukturu informacijskog sustava monitoringa tko e koristiti podatke?

6)

Vrijeme kako esto e se mjeriti?

7)

Financiranje potrebne investicije?

8)

Ostale namjere/prijedlozi?

3.1.

Pravilnik o metodologiji za praenje stanja poljoprivrednog zemljita

Tlo se openito definira kao povrinski sloj zemljine kore sainjen od mineralnih estica,
organske tvari, vode, zraka i ivih organizama. Tlo povezuje zemlju, zrak i vodu te
udomljuje vei dio biosfere. Zbog izrazito sporog procesa nastanka smatra se
neobnovljivim ili u najboljem sluaju uvjetno obnovljivim resursom.
Tlo je nositelj brojnih funkcija neophodnih za ivot na Zemlji;

osigurava hranu;

biomasu;

sirovine;

stanita i rezerve gena;

skladiti, filtrira i izmjenjuje hranjive tvari, vodu i ugljik.

Izrazito je sloen i kompleksan medij podloan procesima degradacije i prijetnjama koje

u kratkom vremenskom razdoblju mogu ozbiljno ugroziti i onesposobiti njegove

11

funkcije. Posljedice se oituju kroz smanjenje plodnosti tla, bioloke raznolikosti,

kakvoe zraka i vode, te klimatske promjene.
Zakon o zatiti okolia (NN 110/07) navodi:
lanak 10:
1. Tlo je neobnovljivo dobro i mora se koristiti odrivo uz ouvanje njegovih
funkcija. Nepovoljni uinci na tlo moraju se izbjegavati u najveoj moguoj mjeri.
lanak 20:
1. Zatita tla obuhvaa ouvanje zdravlja i funkcija tla, sprjeavanje oteenja tla,
praenje stanja i promjena kakvoa tla te saniranje i obnavljanje oteenih
tala i lokacija.
2. Oneienje odnosno oteenje tla smatra se tetnim utjecajem na okoli, a
utvrivanje prihvatljivih graninih vrijednosti kakvoe tla provodi se na
temelju posebnih propisa.
Prijetnje prema tlu su sloene i u konanici mogu dovesti do degradacije tala.
Pojedini procesi degradacije tla imaju prirodne uzroke, ali se njihovo napredovanje
ubrzava ljudskom djelatnou.
U RH na snazi je Zakon o potvrivanju konvencije Ujedinjenih Naroda o
suzbijanju dezertifikacije u zemljama pogoenim jakim suama i/ili dezertifikacijom,
kao temeljni meunarodni ugovor o zatiti tla. Konvencija je usvojena u Parizu 1994., a
na snagu je stupila 26. prosinca 1996. godine. Za Republiku Hrvatsku Konvencija je
stupila na snagu 4. sijenja 2001. godine.
Tematskom strategijom za zatitu tla Europska komisija identificirala je 8 najznaajnijih
prijetnji prema tlu:
Smanjenje organske tvari i bioloke raznolikosti ocjenjuje se sadrajem
ukupnog ugljika, odnosu ugljika i duika, te volumnom gustoom tla.
Erozija tla ovisi o volumnoj gustoi tla, gustoi vrste faze, ukupnoj
poroznosti, propusnosti tla za vodu i sadraju ukupnog ugljika.
Oneienje tla promatra ukupan i pristupaan sadraj tekih metala i
potencijalno toksinih elemenata te postojanih organskih oneiivaa
(PAH, PCB, triazinski herbicidi, organoklorni pesticidi).

12

 Zbijenost tla definiraju volumna gustoa tla, mehaniki sastav, kapacitet

tla za zrak,kapacitet tla za vodu, struktura, propusnost tla za vodu,
sadraj ukupnog ugljika.
Zaslanjivanje tla ovisi o kiselosti tla, elektrinoj vodljivosti, sadraju soli,
kapacitetu zamjene kationa, propusnosti tla za vodu, kapacitetu tla za
vodu, kemijskom sastavu vode i sadraju ukupnog ugljika.
Klizita ovise o mehanikom sastavu, strukturi te propusnosti tla za
vodu.
Prvi korak u zatiti tla i ouvanju prirodnih funkcija tla te spreavanju
degradacijskih procesa je praenje stanja i promjena svojstava tla. Trajno motrenje tala
podrazumijeva kontinuirano praenje odreenih parametara tla sa svrhom prikupljanja
informacija o promjenama stanja i karakteristika tla te identifikacije oblika i intenziteta
degradacije tla. Bez razvoja sustava kojim bi se trajno periodino prikupljale informacije
o negativnim promjenama u tlu, ne mogu postojati ni pravovremene reakcije kojima bi
se te promjene sprjeavale ili ublaavale.
3.2.

Degradacije tla

Degradacija fizikalnih znaajki tla:

kvarenje strukture
smanjenje propusnosti tla
sklonost formiranju pokorice
Degradacija biolokih znaajki tla:
smanjenje ukupne biogenosti tla
poremeaj odnosa fiziolokih skupina
mikroorganizama
infekcija tla
Degradacija kemijskih znaajki tla:
opadanje sadraja humusa
zakiseljavanje tla
fitotoksini efekti i depresija rasta
ugroavanje akvatikih ekosustava

13

3.2.1. Degradacija fizikalnih svojstava tla antropogenim zbijanjem

Veliki broj prohoda tekih strojeva, posebice po vlanom tlu dovodi do zbijanja tla i
pogoranja njegovih fizikalnih osobina, kvarenja strukture, poremeaja vodo-zranih
odnosa u zoni rizosfere, oteane penetracije korijena u dublje slojeve, te slabije
koritenje hranjiva. Posljedica zbijanja su i poveani trokovi obrade, povean utroak
energije, a smanjena kvaliteta obrade.
Kvarenje strukture moe biti i posljedica pada sadraja humusa , kao rezultata bre
mineralizacije organske tvari u uvjetima intenzivne obrade ili loeg "prometa" organske
tvari.

Stvaranje pokorice jedna je od ekolokih znaajki sekundarnih posljedica

antropogenih tala, koja uzrokuje potekoe kod nicanja biljaka. Posebno su tome sklona
tla bogata frakcijama praha, a siromana humusom i kalcijem.

3.2.2. Degradacija kemijskih svojstava tla

Ove promjene pripisuju se primjeni agrokemikalija (mineralna gnojiva, pesticidi,
stimulatori rasta, desikatori). Opadanje sadraja humusa u tlu je redovita pojava u
antropogeniziranim tlima, jer se kulturni klimaks sadraja humusa nalazi na nioj razini
nego u prirodnom tlu. Uzroci opadanja humusa su: intenzivna obrada i aeracija, te
primjena iskljuivo mineralnih gnojiva. Jedan od razloga je i odvajanje ratarske od
stoarske proizvodnje, izvoenje ili spaljivanje etvenih ostataka, te izostanak zelene
gnojidbe (sideracije).
Acidifikacija (zakiseljavanje)
Acidifikacija tla je poslijedica nekoliko imbenika:
Primjena fizioloki kiselih gnojiva sa sve manje balasta, visoke doze
gnojovke, ispiranje baza iz tla, imisijska acidifikacija ("kisele kie").
posljedice su: pad pH vrijednosti tla, gubitak Ca, pogoranje fizikalnih i
biolokih osobina tla, smanjenje plodnosti tla.

14

Zaslanjivanje tla
Prema FAO/UNESCO karti ukupne povrine halomorfnih tala na Zemlji iznose priblino
831 miliona ha.
Navodnjavanih povrina ima 230 miliona ha, a od toga je 45 miliona ha zaslanjeno ili
izloeno sekundarnom zaslanjivanju.
Izvor lakotopljivih soli moe biti:
direktan (voda za navodnjavanje i zaslanjene ili podzemne vode)
indirektan (stijene zemljine kore i primarni minerali)
Salinizacija u Hrvatskoj je ograniena na podruje Slavonije i Baranje (istoni dio),
dolinu Neretve i uski obalni pojas Dalmacije i otoka. Problemi salinizacije mogu se
pojaviti kod proizvodnja povra u staklenicima, plastenicima i na navodnjavanim
povrinama takoer moe biti rizina zbog sekundarne salinizacije. Navodnjavanje u
Hrvatskoj ne predstavlja problem, jer se radi samo o simbolinih 0.28 % obradivih
povrina.
Fitotoksini efekti i depresija rasta
Ovaj ekoloki poremeaj posljedica je degradacije kemijskih znaajki tla . To se
posebice odnosi na utjecaj mobilnog aluminija na kiselim tlima, kao to su pseudogleji
zapadne Hrvatske, te kisela smea tla Posavine i Meimurja.
Ovoj kategoriji oteenja pripada i utjecaj rezidua pesticida koji u sluaju predoziranosti,
naroito na tlima slabe moi, dovode do kontaminacije. Uzronici ovih pojava spadaju u
"difuzne" izvore zagaenja .

15

4. ONEIENJE I ZATITA TLA

Tlo je temelj za proizvodnju hrane, organskih tvari, spremite za hranjiva za biljke i
oborinsku vodu. Ono djeluje kao filtar, pufer, obnavlja i isti podzemnu pitku vodu. Tlo je
dio kopnenih ekosustava i vana je komponenta ovjekova okolia. Poznavanje stupnja
oneienja i zagaenja tla vano je zbog slijedeeg:
1) Naruavanje (pogoravanje) ekosustava kao cjeline dovodi do manjeg ili veeg
oteenja i samog tla, a u graninim sluajevima i do njegova potpunog
unitenja.
2) Tlo je u pravilu neobnovljiv prirodni resurs. Mnoge posljedice naruenog i
oteenog okolia mogu se sanirati. Na primjer, ako se obustave izvori
oneienja rijeka, ivot e se u njima obnoviti; ako se obustavi emisija tetnih
plinova, oteene biocenoze e se regenerirati, ali jednom oneieno tlo
izgubljeno je za mnoge narataje.
3) Oteenje i unitavanje tla uzrokuje poremeaje u hidrolokom reimu okolia.
Povezanost tla i hidrolokih uvjeta irih podruja ini da se negativni procesi
u jednom tlu mogu odraavati i na okolnu prirodu. Tako se tlo osim
izloenosti tetnim utjecajima i samo javlja kao initelj naruavanja okolne
prirode.
Meu ekoloki znaajnim svojstvima tla je njegova sposobnost da vee odnosno
zadrava tvari s kojima dolazi u dodir. Ta fizikalno-kemijska sposobnost ovisit e o
kapacitetu kationa koji se nalazi u tlu. Druga vana ekoloka znaajka tla je kiselost tla
koja se mjeri u pH vrijednostima. Ako je pH vrijednost manja od 7 tlo je kiselo, a ako je
pH vrijednost vea od 7 tlo je alkalno ili lunato. Neutralna tla imaju pH vrijednost od 6
do 8.
4.1.

Antropogeni utjecaj na tlo

Utjecaji na tlo i oneienje tla poinje intenzivnije ve u mlae kameno doba, im

ovjek prestaje biti skuplja i lovac i poinje se baviti poljoprivredom.

4.1.1. Utjecaj poljoprivrede

Industrijska revolucija (oko 1800. god.) uzrokuje vei intenzitet i opseg utjecaja
ovjeka na tlo. Izumi i otkria donijeli su niz promjena u organizaciji drutva i u

16

poljoprivredi. Uvodi se mehanizacija u obradu tla, ono se obogauje mineralnim

gnojivom. Proizvodnost u industriji prestigla je proizvodnost u poljoprivredi, a porast
brojnosti stanovnitva doveo je do odlaska u gradove. Sve je to uzrokovalo promjene u
kulturnom krajoliku te se prirodni kulturni krajolik pretvorio u umjetni kulturni
krajolik. Razvila se visoko racionalizirana, radno ekstenzivna poljoprivreda.
Izmeu 1930. i 1950. uvode se intenzivno herbicidi pa su time neke vrste korova
jako potisnute ili nestale. Nasuprot tome, neke vrste neosjetljivih korova jako su se
proirile. Visokorodne sorte uzgajanih biljaka zahtijevaju intenzivno gnojenje. Gnojenje
duinim gnojivima uzrokovalo je pojaan rast izdanaka stabljika. Da bi se to sprijeilo,
morale su se primijeniti tvari za spreavanje rasta izdanaka. Posljedica toga bio je porast
gljivinih bolesti, to je navelo na upotrebu fungicida. Unitavanje korova dovelo je i do
pojaane invazije tetnih kukaca i intenzivne upotrebe insekticida. Mjere za
intenziviranje proizvodnje smanjile su diverzitet stanita u krajoliku: mnogi rubovi
izmeu polja, ivice, nakupine stabala, mlake i male bare koji su bili pribjeita za biljke i
ivotinje nestali su, pa su nestala i mnoga stanita i mnoge vrste ili im je broj bitno
smanjen.

Slika 2 Utjecaj poljoprivrede

Poslije 1960. god. moderna poljoprivreda potie specijaliziranost proizvodnje,

smanjenje broja uzgajanih kultura, raste potronja gnojiva i sredstava za zatitu buja.
Uzgoj stoke dijeli se na uzgoj goveda koji je ovisan o panjacima i uzgoj svinja i peradi
koji je neovisan o panjacima. To uzrokuje sve vei uvoz stone hrane i upotrebu
nekadanjih panjaka za uzgoj krmnoga bilja. Ujedno se pojavljuje problem uklanjanja
otpada izmeta od masovnog uzgoja stoke. Sve to utjee na tlo na velikim povrinama.
Oneienje iz poljoprivredne i industrijske djelatnosti prelazilo je povremeno i
mjestimino kritine vrijednosti za bilje, ivotinje i ljude. Optereenje okolia raslo je

17

usporedo s porastom broja stanovnika s porastom intenziteta djelatnosti. Zapravo je

nejasno dokle ti utjecaji mogu jo rasti.
4.1.2. Zbijanje tla
Zbijanje tla poelo je uvoenjem mehanizacije u poljoprivrednu proizvodnju Vonja
strojevima zbija tlo do dubine 60 centimetara. Zbijanjem se smanjuje poroznost tla,
homogenizira se gornji sloj i razbija struktura tla, a tako se smanjuje stabilnost i
prozraivanje. U prirodnim se tlima u gornjih 10 cm tla nalazi 70-90 % organske tvari, u
preoranim tlima u tom sloju preostaje < 20 %, a u dubini 15-25 cm nalazi se 60 %
ukupne organske tvari u tlu.

Slika 3 zbijanje tla

4.1.3. Unos stranih tvari

U suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji u tlo se unose gnojiva, sredstva za
zatitu bilja. Mineralnim gnojivima unose se u tlo soli kalija, nitrati i fosfati. To
dugorono ne smanjuje plodnost tla, ali uklanja stvaratelje humusa koji je osnova za
postojanje edafona. Biljke iskoriste jedva polovicu upotrijebljene koliine mineralnih
gnojiva pa se ostatak s procijednom vodom ispire u podzemnu vodu. Naroito
intenzivno ispiru se nitrati, koji se slabo ili nikako ne veu na estice tla. Neka fosfatna
gnojiva sadre i znatne koliine kadmija (2-3 g Cd na 70 kg/ha). Organska gnojiva poput
stajskoga gnoja i gnojnice takoer ne djeluje uvijek povoljno. Gnoj od svinja esto
sadrava vee koliine bakra, a govee gnojivo djeluje na gujavice otrovno. Stajsko
gnojivo moe pogodovati i razvoju gljivinih bolesti biljaka. Zelena gnojidba i zaoravanje
biljnih ostataka mogu djelovati povoljno. Kompost je najpovoljniji za obnavljanje
18

plodnosti tla. Mulj iz proiavanih voda problematian je zbog toga to esto sadrava
velike koliine tekih metala npr. olova. Sredstva za zatitu bilja (pesticidi) primjenjuju
se u koliinama 1-3 kg/ha na godinu. Oni se apsorbiraju na estice tla, ulaze u organizme
u tlu, kemijski ili bioloki se razgrauju ili se ispiru vodom koja se procjeuje do
podzemne vode. Samo malo pesticida djeluje strogo selektivno na ciljanu skupinu biljaka
ili ivotinja.
4.1.4. Melioracije
Da bi se opsena podruja koja su zbog prekomjerne vlanosti nepogodna za
poljoprivredu privela kulturi, provode se esto opsene melioracije. Posljedica toga
stalni je trend sniavanja podzemnih voda, isuivanje mnogih vlanih stanita i
nestajanje prirodnih zajednica i vrsta vezanih za takva stanita.

4.1.5. Utjecaj urbanizacije

Poveanjem brojnosti gradskog stanovnitva raste broj i veliina velikih gradova.
Time se poveava i njihova aktivnost pa utjecaji na tlo postaju takoer vrlo znaajni. U
gradovima i oko njih raste urbani i industrijski promet. Tu sve vee povrine se
asfaltiraju, zbija se tlo, rastu emisije lokalnih izvora oneienja zbog dobivanja energije
i odlaganja otpada. Osim toga u velikim gradovima i oko njih pojavljuju se sve vee
povrine namijenjene sportu i rekreaciji - etalita, parkiralita, igralita: tu je jo jae
gaenje, vonja vozilima, oneienje organskim i drugim otpadcima. Gaenje i vonja
vozilima uzrokuje vertikalno zbijanje (kompresiju) tla ili horizontalno premjetanje
(translokaciju). Nisu poteena ni podruja koja su udaljena od velikih gradova, pa ni
ona u visokim planinama. Tamo se velike povrine upotrebljavaju kao skijalita. Na
njima se grade i upotrebljavaju vunice, iare, obavlja se mehanika priprema skijalita
te se oteuje tlo kod plitkog snijega. Snijeg se na tim stazama sporije topi i dulje
zadrava.
Izgradnjom naselja esto se gubi vrijedno tlo pogodno za druge namjene. Osim
naselja, i izgradnja prometnica, osobito autocesta, uzrokuje gubitak tla. Tako jedan
kilometar etverostazne autoceste pokriva 4.6 ha, u brdima 6.6 ha, dodatni sadraji
odnose 3.6 ha. Autoceste esto zahtijevaju soljenje zimi, to uzrokuje ispiranje hranjivih
iona kalcija, magnezija i kalija iz tla.

19

Slika 4 Utjecaj urbanizacije

4.1.6. Utjecaj rudarstva

Podruja na kojima se nalazi vie rudnika i povrinskih kopova trpe zbog toga
znatne posljedice. Na povrinskim kopovima uklanja se tlo i ta su podruja izgubljena za
svaki drugi nain upotrebe. Okoli je u tome sluaju optereen potrebom preseljenja
ljudi, oteenja od lokalnih potresa, praine i buke. U podrujima s podzemnim
kopovima znatno se sniava razina podzemnih voda. Na sreu, u Hrvatskoj praktino
nema takvih podruja osim kamenoloma, a oni ipak ne zauzimaju velika podruja.

Slika 5 prikaz utjecaja rudarstva

20

4.1.7. Utjecaj industrije

Oneienje putem oborinama dospijeva u tlo iz oneiene atmosfere. Mnoge
grane industrije intenzivno isputaju oneienje u okoli. Najintenzivnije emisije
oneienja su u kemijskoj industriji, preradi nafte, elianama, pogonima galvanizacije,
proizvodnji baterija, preradi kamena, papirnoj industriji i industriji celuloze,
elektranama na ugljen i mazut, industriji koksa, cementa. Industrija stvara oneienje u
redovitom pogonu a zabiljeeni su i brojni sluajevi akcidentnog isputanja oneienja s
lokalno tekim posljedicama. Najvea koliina oneienja isputa se u atmosferu, manji
dio dolazi izravno u tlo ili u podzemne vode. I oneienje atmosfere zavri prije ili
poslije s oborinama u tlu. Ono moe potjecati iz lokalnih, ali udaljenih izvora. Najvei
-

2-

oneiivai tla su kiseline, osobito spojevi sumpora (SO3 , i SO4 ) koji nastaju iz SO2. Ti
spojevi zakiseljuju tlo a promjena aciditeta ovisi o koliini unesenih kiselina kao i o
puferskoj sposobnosti tla. Veu otpornost na zakiseljavanje imaju tla bogata kalcijem.
Zakiseljavanje ima kao posljedicu promjene pH vrijednosti (ponegdje je zabiljeeno
snienje i za 1 pH jedinicu), ispiranje hranjivih tvari i smetnje u rastu biljaka zbog
oslobaanja toksinih spojeva aluminija i nekih tekih metala. Osim kiselina u tlo se
unose i teki metali. Najvie se unosi olovo i arsen, neto manje kadmij i cink.

Slika 6 prikaz utjecaja industrije

21

4.1.8. Djelovanje erozije na tlo

Erozija tla je prirodni proces star koliko i Zemlja. To je proces koji izazivaju razliiti
prirodni uvjeti, ali i ljudska aktivnost. Kao i kod nekih drugih prirodnih procesa, ovjek
je svojom aktivnou ubrzao i taj proces. Erozija zemljita postala je svjetski problem jer
zahvaa velika podruja i nanosi nenadoknadive tete.

Slika 7 Erozija tla

ovjek promjenom upotrebe povrina znaajno mijenja stupanj erozije. Naalost

ubrzana erozija tala je vaan i skup problem na sve veem broju lokacija budui da se
ovjekovim aktivnostima remete odnosi na sve veem podruju. Prvenstveno je to vano
na poljoprivrednim podrujima na padinama gdje je iskrena uma, a neodgovarajuim
(poprenim) oranjem erozija se moe znatno ubrzati. Vrni dio tla s viom
koncentracijom organske tvari i nutrijenata je posebno hranjiv i vaan za poljoprivredu,
a to je ujedno i sloj koji je prvi izloen eroziji. Npr. postoje procjene da bi se ouvanjem
nutrijenata koji se danas gube zbog erozije tla moglo samo u USA sauvati 20 milijardi
dolara godinje koji se koriste za prihranjivanje tla.
Drugi vaan konkretni problem poveane erozije je ubrzano zatrpavanje
vodotoka i akumulacija. U tom je sluaju suspendirani materijal zagaivalo. Dodatni
problem je i otputanje eventualnih toksinih materijala (herbicidi, pesticidi, kovine) iz
tog sedimenta.

22

Padina pokrivena travom erodira se 100 puta bre od poumljene padine, koju
stabiliziraju biljke s dubokim korijenjem. Stoga proizlazi da deforestacijom dolazi do
ubrzanja erozije tla.Izrazita je ovisnost stupnja i brzine erozije o intenzitetu i koliini
padalina. Maksimalna je kod 250 mm/god., jer pri manjoj koliini padalina predio je
pustinjski pa ustvari nema erozije vodom. Ukoliko su vee koliine padalina, stvara se
biljni pokriva livade. Kod padalina veih od 750 mm/god. rastu ume, to dodatno
smanjuje eroziju tla.
Osim poljoprivrede, graevinski radovi znatno mogu ubrzati stupanj erozije. Prije
gradnje otvara se povrinski sloj stabiliziran biljkama, pa se erozija znatno poveava. No
povrine pod takvim zahvatima su relativno male, u usporedbi s povrinama koje se
obrauju u poljoprivredi, a i povrina je izloena eroziji krae vrijeme. Takoer su
podloni eroziji i povrinski kopovi mineralnih sirovina, gdje se uz ostalo ostavljaju
povrine pokrivene jalovinom, koja se lako erodira, u sluaju da se ne izvri
odgovarajua sanacija.
Litoloki sastav stijene, osim na brzinu troenja, takoer utjee i na eroziju.
Vapnenci su prvenstveno podloni koroziji. Slobodni CO2, organske i anorganske kiseline
te huminske kiseline poveavaju kiselost i kemijsku agresivnost vode te brzinu korozije.
Zato je najsporije topljenje karbonatnih stijena u aridnim krajevima. U krkim
podrujima izrazit je problem erozije tla. Naime jednom erodirano podruje u kru vrlo
teko se moe ponovno kultivirati. Takove su ogoljene padine nakon umskih poara u
jadranskom pojasu Republike Hrvatske. Naime procesi stvaranja novog tla u naelu su
puno sporiji nego to je tlo mogue erodirati. Utjecaj ovjeka moe biti znaajan za
promjenu stupnja erozije na pojedinom podruju (npr. urbanizacija nekog podruja).
U poljoprivrednim podrujima smanjenje erozije je mogue ili smanjenjem brzine
agensa koji erodira (voda ili vjetar) ili zatitom tla od uinaka erozije (npr. uzgojem
zatitnog biljnog pokrova izmeu sezona, pa korijenje, ali i lie uva tlo od djelovanja
vjetra i vode). Djelovanje vjetra se moe smanjiti stvaranjem umjetnih ili biljnih
vjetrobrana. Povrinsko otjecanje moe se smanjiti uzdunim (po izohipsi) oranjem, ili
izgradnjom terasa na padinama. U nepoljoprivrednim podrujima, pravilnom
organizacijom gradilita, ili pravilnim upravljanjem otvorenim kopovima (otvaranje,

23

eksploatacija, sanacija manjih podruja. Takoer, gradnjom retencija na podrujima

gradnje ili u poljoprivrednim podrujima moe se znaajno smanjiti odnoenje
materijala.
4.2.

Oneienje tla

Oneienim tlima smatramo ona tla u kojima se nalaze tvari koje su strane
normalnom prirodnom, kemijskom, fizikalnom i biolokom sastavu tla, to ima neeljene
posljedice po sve to ivi na ili u tlima, po ekosustav u cjelini, a pojedinano po zdravlje
ovjeka kao i po gospodarstvo. Oneienje tla moe biti lokalno i globalno.
Lokalno oneienje tala vezano je s jedne strane za gradove i vea industrijska
podruja, a s druge strane na poljoprivredna podruja koja su u novije vrijeme sve vei
problem.
Globalno oneienje tala vezano je esto uz druge izvore oneienja. Tla se
oneiuju oborinama, dakle iz atmosfere, ili dotokom razliitih tvari iz oneienih
vodotokova.
Glavni izvori oneienja tala mogu biti erupcije vulkana i djelovanje ovjeka. Vulkani
u vrijeme erupcije izbace u tlo oko vulkana velike koliine pepela. Vulkanski pepeo,
ovisno o koliini, mijenja kemijski sastav zraka, a plinovi otopljeni u oborinskoj vodi
mijenjaju sastav tla na koje pada. Sastav tla bitno mogu promijeniti i poari. Na sastav tla
i njegovu plodnost mogu djelovati i prekomjerne ili dugotrajne oborine, poplave i sue.
Djelovanje ovjeka ima sve vee posljedice na sastav tla. Najei su izvori oneienja
tla u urbanim sredinama industrijska postrojenja i promet, a u agrarnim podrujima
glavni izvor oneienja tla je intenzivno ili ekstenzivno poljodjelstvo Mnoga tla su
osiromaena, nedostaju im pojedini kemijski elementi (npr. kalij, fosfor, duik i dr.) pa se
stalnom gnojidbom mineralnim gnojivima nadoknauje taj nedostatak. esto se
nadoknauje koliinama veima od potrebnih, pa nastaje promjena u kemijskom sastavu
tla, a posljedice toga osjeaju se i na njegovu biolokom sastavu. Mijenjaju se sastav
vanih mikroorganizama u tlu i kiselost tla. Viak nekih minerala i duikovih spojeva
ispire se oborinama te oni prelaze u vodotokove pa rijeke i jezera postaju preoptereena
tim tvarima. Mjerenjima je dokazan i porast koncentracije umjetnih gnojiva i pesticida u
morskim zaljevima u koje se ulijevaju velike rijeke iz poljoprivrednih podruja. Posebnu
tetu tlu pa i cjelokupnom ekosustavu nanose brojni i raznoliki pesticidi, tj. preparati za

24

zatitu kojima se u poljoprivrednoj proizvodnji unitavaju nametnici i tetnici, tj.

uzronici razliitih bolesti, korov i drugo.
Na temelju navedenih osobitosti tla u sustavu okolia, s pravom se smatra "da je
tlo izvor prirodnih resursa", a zatita tla je jedno od kljunih pitanja zatite ovjekova
okolia.
Glavni uzronici degradacije i oneienja tla su:
neplansko irenje naselja,
neplansko irenje industrijskih postrojenja,
gradnja prometnica,
poljoprivreda koja koristi sve vie umjetnih gnojiva, pesticida i drugih
agrotehnikih mjera,
industrija koja isputanjem otpadnih voda i odlaganjem krutog otpada
ugroava postojee prostore i zauzima nove,
povrinski iskopi mineralnih sirovina,
prekomjerna sjea uma.
Vie od 70 % kopnene povrine Zemlje manje je pogodno za proizvodnju hrane, a
godinji gubici kvalitetnog tla u svijetu procjenjuju se na 6-7 milijuna ha. Zbog te
injenice, kao i rasta stanovnitva, poljoprivredne povrine smanjuju od 0.4 ha na 0.2 ha
po stanovniku.
Oteeno tlo moe se klasificirati u tri skupine:
1) Tlo na kojem trajno prestaje proizvodnja,
2) Tlo u kojem privremeno prestaje proizvodnja,
3) Tlo koje e, ovisno o oneienju, u budunosti pripasti u neku od navedenih
skupine.
Svake godine milijuni hektara tla gube svoju bioloku raznolikost zbog antropogenog
utjecaja koji su ubrzali procese preseljenja vegetacije i eroziju tla. Dvije petine afrikog
tla, jedna treina Azije i jedna petina Latinske Amerike mogu biti pretvoreni u pustinju.
Pad plodnosti zemlje, ili ak potpuni gubitak plodnosti potrebne za poljoprivredni uzgoj,
esta su pojava u mnogim dijelovima svijeta. Erozija tla koji uzrokuje vjetar i voda, vrlo
je tetna pojava u neplodnom dijelu Sjeverne Amerike i Srednjeg Istoka, dijelovima June
Azije i June Amerike. Problem je velikom mjerom uzrokovan neodgovarajuim nainom
iskoritavanja zemlje i modelima sjetve. Zamjena tradicionalne mjeovite sjetve jednom

25

poljoprivrednom kulturom, te slabo upravljanje zemljom i vodom, izazvali su znaajnu

eroziju tla i druge oblike slabljenja tla. Zaslanjivanje tla utjee na ekstenzivna zemljita
mnogih zemalja sjeverne Afrike, Srednjeg Istoka i Azije. Sustav navodnjavanja uvelike je
poboljao proizvodnost oranica u podrujima nestalnih i nedovoljnih padalina i izazvao
prilagodbu visokoprofitnih vrsta u mnogim zemljama u razvoju. Ipak, nepravilan sustav
navodnjavanja nepotrebno troi vodu, oneiuje podzemne vode i unitava
proizvodnost milijuna hektara tla. Koritenje umjetnih gnojiva u poljoprivredi, preteito
duika, fosfora i kalija izaziva kako mogua oneienja tla tako i oneienja
povrinskih i podzemnih voda. Procjene ukazuju da je u Europi oko 66 % tla oneieno
ili zahvaeno erozijom.
Poremeaji u ekolokom sustavu smanjile su infiltraciju kinice, poveale
otjecanje povrinskog sloja zemlje, smanjile razinu vode, uzrokovale isuivanje
povrinskih voda, te gubitak hranjivih sastojaka u tlu. Uz te uvjete, klimatski poremeaji
i dugotrajnija suna razdoblja u nekim predjelima, ubrzali su smanjenje uroda. Meutim,
poveanje stanovnitva i uvrijeen nain nepoeljnog koritenja zemlje, uzgoj
rentabilnih vrsta usjeva na neodgovarajuim zemljitima, prisililo je stoare i njihova
stada na odlazak na granina zemljita, ubrzavajui tako slabljenje zemlje i njeno
pretvaranje u pustinju. Da bi se mogle mjeriti tete koje izaziva oneienje tla, trebalo bi
temeljito poznavati ekoloke sustave i njihov razvoj jer za mjerenje teta treba odrediti
ekonomsku vrijednost elemenata prirodnog bogatstva (npr. nacionalnog parka).
4.3.

Ekoloka poljoprivreda

Rjeenja za smanjenje nepovoljnog utjecaja industrije trae se u primjeni tehnologija

koje oslobaaju manje tetnih tvari i koje zahtijevaju manje energije. Osim toga nastoji
se u postojeim proizvodnim tehnologijama smanjiti nekontrolirane emisije primjenom
razliitih ureaja reducirati podruje na kojem se oneienja mogu proiriti.
Rjeenja za smanjenje nepovoljnog utjecaj obrade zemljita na tlo je ekstenziviranje
proizvodnje. Pod ekstenziviranjem se podrazumijeva smanjenje utjecaja proizvodnih
faktora. Pritom se oekuje smanjenje prinosa, ali se s druge strane ostvaruju ekoloki
ciljevi, npr. stanita bogatija vrstama, bolja zatita biljnih i ivotinjskih vrsta. Primjeri
mjera koje vode k ekstenziviranju jesu npr. uvoenje u proizvodnju vrsta i sorti koje
zahtijevaju manje intenzivne zahvate, daju moda manje prinose ali daju i zdraviju i

26

kvalitetniju hranu. Tada gubitak od smanjenja prinosa moe biti i manji od trokova za
pojaanu zatitu koju bi traile visokorodne sorte. Ekstenziviranje poljoprivrede s
ostavljanjem nekih povrina na ugaru i za ekoloke svrhe (zatita prirode, pribjeita za
ivotinje i biljke i dr.) mogu dovesti do razvoja tzv. ekoloki upravljanoga krajolika. Iz
svega toga proizlazi alternativna poljoprivreda koja pretvara jednostranu energetski,
kapitalno i intenzivnu poljoprivredu u sveobuhvatno ekoloku poljoprivredu. Takva
ekoloka (bioloka) poljoprivreda nastoji proizvesti zdravu i kvalitetniju hranu i odbaciti
sintetine biocide. Uvodi bioloke proizvode i postupke za tetnike, bolesti i korove. Ona
djeluje protiv smanjenja broja vrsta i jaa sposobnost samoregulacije u ekosustavima.

Slika 8 Ekoloka poljoprivreda

4.4.

Zatita tla u Republici Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj otpada 0.45 ha obradivog tla po stanovniku, to je relativno

povoljan odnos za prehranu stanovnitva.
Da bi se tlo zatitilo, potrebno je prije svega uiniti slijedee:
1) Voditi sustavnu prostornu i zemljinu politiku s obzirom na prirodne osobitosti
tla, kao i o potrebama dananjih i buduih narataja za kvalitetnim tlom;
2) U poljoprivredi i umarstvu razviti nove naine obrade agrotehnikim mjerama
koje uvaju kvalitetu tla;
3) Smanjiti potronju kvalitetnog tla u nepoljoprivredne svrhe;

27

4) Prilikom definiranja graevnih podruja provoditi ekoloke i ekonomske analize

koritenja i zatite zemljita.
Da bi se zatitilo tlo, potrebno je posebnu pozornost posvetiti lokacijama novih
naselja, industrijskih zona, trasama prometnica, povrinskim kopovima mineralnih
sirovina, odlagalitima otpada i umjetnim akumulacijama vode. Hrvatska se treba skrbiti
u zatiti tla, meu ostalim i zbog toga to je Europski parlament ve 1972. godine donio
Europski dokument o tlu kojim se tlo razmatra "kao najdragocjenije i ogranieno dobro
ovjeanstva." Stoga stavlja u zadatak i svim europskim vladama da "moraju bogatstvo
tla iskoritavati razumno i planski."
U tom smislu moe se rei da je i u Hrvatskoj tlo jedno od najveih prirodnih
bogatstava i da se mora pravilno ouvati i odravati za proizvodnju hrane. Tlo treba
uvati, za poljoprivredu, ali i od poljoprivrede.
Politikom zatite okolia uz brojnu zakonodavnu regulativu svjesno se eli upravljati
sustavom kvalitete okolia. Zatitom tla bavi se vie zakona i propisa Republike
Hrvatske. To su:
Zakon o zatiti okolia
Zakon o zatiti prirode
Zakon o prostornom ureenju
Zakon o gradnji
Zakon o rudarstvu
Zakon o poljoprivrednom zemljitu
Zakon o umama
Zakon o zatiti prirode zabranjuje koritenje prirodnih dobara na nain koji uzrokuje
dugorono oteenje tla i gubitak njegove prirodne plodnosti.
Zakon o prostornom ureenju kojim se ureuje: gospodarenje, zatita i upravljanje
prostorom. Tako se u lanku 2. Zakona naglaava integralan pristup u planiranju
prostora to meu ostalim podrazumijeva: analizu razvojnih mogunosti u prostoru,
izradu dokumenata prostornog ureenja (razliitih prostornih i urbanistiki planova) i
mjere za provoenje tih planova.
Zakon o gradnji vaan je jer propisuje na koji nain i uz koje se uvjete mogu graditi
objekti u prostoru. Zakon definira tehnika svojstva bitna za graevine. Sa Zakonom o
prostornom ureenju stvaraju zajedno "neraskidivu vezu" za osmiljeno gospodarenje

28

tlom i prostorom i njihovu zatitu pri emu postoji jo itav niz zakona i propisa koji se
nadovezuju na te zakone.
Zakon o poljoprivrednom zemljitu regulira koritenje poljoprivrednog zemljita,
njegovu zatitu, promjenu namjene i nadzor. Utvruje nain valorizacije zemljita,
naine koritenja zemljita, razliite bonitetne klase te obaveze vlasnika poljoprivrednog
zemljita da ga odravaju za poljoprivrednu proizvodnju.
Zatita poljoprivrednog zemljita od oneienja sprovodi se radi omoguavanja
proizvodnje zdravstveno ispravne hrane, radi zatite zdravlja ljudi, ivotinjskog i biljnog
svijeta, nesmetanog koritenja i zatite prirode.
Zatita

poljoprivrednog

zemljita

od

oneiavanja

provodi

se

zabranom,

ograniavanjem i spreavanjem od direktnog unoenja, te unoenja vodom i zrakom

tetnih tvari i poduzimanjem drugih mjera za ouvanje i poboljanje njegove plodnosti.
tetnim tvarima u poljoprivrednom zemljitu smatraju se tvari koje mogu prouzroiti
promjene kemijskih, fizikalnih i biolokih osobina zemljita, uslijed ega se umanjuje
njegova proizvodna sposobnost, odnosno onemoguava njegovo koritenje za
poljoprivrednu proizvodnju.
Zakon o kvaliteti, kontroli kvalitete i prometu mineralnih gnojiva utvruje
kakvou gnojiva, nain kontrole i postupanja s gnojivom to je od velike vanosti za
zatitu tla i podzemnih voda.
Zakon o umama utvruje nain gospodarenja umama i umskim podrujem uz
posebnu naznaku o zatiti uma i umskog tla.
Pravilnik o zatiti poljoprivrednog zemljita od oneienja tetnim tvarima
propisuje najveu koncentraciju tetnih tvari koje se mogu nalaziti u tlu. Tako propisuje
i najviu koncentraciju tekih metala koji su potencijalno toksini. To su: Cd kadmij, Hg
iva, Pb olovo, Mo molibden, As arsen, Co kobalt, Ni nikal, Cu bakar, Cr krom i Zn cink.

29

Zakljuak
Zatitom tla kao jednog od glavnih temelja na kojima se grade svi graevinski
objekti u ovom seminaru objasnili smo neke od vanih fizikih, kemijskih utjecaja koji se
deavaju u naoj okolini. Zato je poznavanje osnovnih principa zatite okolia vano za
graevinske inenjere? Graditeljstvo je jedna od temeljnih djelatnosti na kojima poiva
razvoj ljudske zajednice. Tijekom graenja i eksploatacije graevine neminovne su tete
prouzroene

na

okoliu.

Meutim,

poznavanjem

problema

one

mogu

biti

minimalizirane, a ignoriranjem problema te tete mogu biti nerazumno velike. Prilikom

prostornog planiranja, gdje uz urbanistiku struku, znaajno sudjeluje i graditeljska,
paljivim planiranjem razvoja mogu se, ne samo izbjei znaajne tete, nego ak i
poboljati stanje okolia, prouzroeno prethodnim nepaljivim djelovanjem.

30

Literatura
1. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/329475.html
2. http://pedologija.com.hr/literatura/Zem_resursi/
3. http://geol.pmf.hr/~mjuracic/predavanja/Geol.zastite.okolisa/04.Erozija.poplav
e.pdf
4. Dr.sc. Benac C., Zatita okolia za studente graditeljstva; Rijeka; 2005
5. Vukadinovi V., Lonari Z., Ishrana bilja, Poljoprivredni fakultet u Osijeku; 1998

31