VELEUIITE U VARADINU

Odjel graditeljstva

GORAN TOMIEK
TEFEK POLANEC

Kolegij: Zatita okolia

BILJNI UREAJI ZA PROIAVANJE VODA

SEMINARSKI RAD

Varadin, Studeni 2013.

VELEUILITE U VARADINU
Odjel graditeljstva

Kolegij: Zatita okolia

BILJNI UREAJI ZA PROIAVANJE VODA

SEMINARSKI RAD

Predmetni nastavnik:

Studenti:

mr. sc. Lovorka Gotal Dmitrovi,

Goran Tomiek

dipl. ing. kem. tehn.

tefek Polanec

Varadin,studeni 2013.

SAETAK

Tema seminarskog rada su Biljni ureaji za proiavanje voda. Postupci

proiavanja otpadnih voda naglo se razvijaju u cijelom svijetu. Za zadovoljenje sve vieg
standarda proiavanja otpadnih voda, a naroito komunalnih, dosad su uglavnom sluile
konvencijalne metode proiavanja za koja su potrebna visoka financijska ulaganja. Otpadne
tvari pojavljuju se u tekuem, krutom i plinovitom obliku. Otpadne tvari koje se pojavljuju u
tekuem obliku nazivaju se otpadnim vodama. Svojstva otpadnih voda razlikuju se prema
porijeklu, pa se mogu svrstati u kuanske (nastaju u seoskim i gradskim naseljima,
industrijske(nastaju uporabom vode u tehnolokim postupcima i u proizvodnji energije) i
poljoprivredne otpadne vode. Da bi se poboljalo stanje kakvoe vode za njenu daljnju
upotrebu potrebno je ienje. Prirodne vode esto treba istiti kad se iskoritavaju za
namjene za koje je potrebno vrlo visoka kakvoa vode. Otpadne vode iste se kako bi se
mogle ponovno upotrebljavati ili isputati u vodne sustave. ienje voda obavlja se
primjenom fizikalnih radnji (operacija), kemijskim postupcima i biolokim postupcima
(procesima). U postupke biolokog proiavanja spadaju i biljni ureaji za proiavanje
voda.

Kljune rijei: voda,biljni ureaji za proiavanje, ureaji za proiavanje

SADRAJ:

1.UVOD .................................................................................................................................................. 1
1.1. CILJ RADA................................................................................................................................. 1
1.2. PREDMET RADA ...................................................................................................................... 1
2.BILJNI UREAJ ZA PROIAVANJE OTPADNIH VODA ........................................................ 2
2.1.Bioloki nain proiavanja ......................................................................................................... 2
2.2.Izvori oneienja voda ................................................................................................................. 2
2.2.1.Kuanske otpadne vode ......................................................................................................... 3
2.2.2.Industrijske otpadne vode...................................................................................................... 3
2.2.3.Oborinske otpadne vode ........................................................................................................ 4
2.2.4.Rashladne otpadne vode ........................................................................................................ 4
2.3.Postupci ienja otpadnih voda.................................................................................................... 4
3.Biljni ureaj za proiavanje otpadnih vode

................................................................................ 6

4.Opis rada biljnih ureaja ...................................................................................................................... 7

5.Podruje primjene biljnih ureaja9
5.1. Uinkovitost ureaja10
5.2.Opravdanost izgradnje biljnih ureaja......................................................................................... 11
5.3. Nedostaci biljnih ureaja..12
6.ZAKLJUAK .................................................................................................................................... 13
LITERATURA ...................................................................................................................................... 15

1.UVOD
Zatita voda i postupci proiavanja otpadnih voda naglo se razvijaju u cijelom
svijetu. Za zadovoljenje sve vieg standarda proiavanja otpadnih voda, a naroito
komunalnih, dosad su uglavnom sluile konvencijalne metode proiavanja, za koja su
potrebna visoka financijska ulaganja. Stoga je razumljivo da se u svijetu sve vie trae
postupci koji iziskuju manje trokove uz potrebnu visoku uinkovitost.

1.1. CILJ RADA

Cilj ovoga rada jest prikazati tehnologiju proiavanja otpadnih voda koje su u
skladu s okoliem. Biljni su ureaji uinkovit nain obrade kuanskih i komunalnih
otpadnih voda iz manjih naselja.

1.2.PREDMET RADA

Predmet ovog rada je sistem za bioloko proiavanje otpadnih voda.

2.BILJNI UREAJ ZA PROIAVANJE OTPADNIH VODA

2.1.Bioloki nain proiavanja
Zatita voda i postupci proiavanja otpadnih voda naglo se razvijaju u cijelom svijetu. Za
zadovoljenje sve vieg standarda proiavanja otpadnih voda, a naroito komunalnih, dosad su
uglavnom sluile konvencijalne metode proiavanja, za koja su potrebna visoka financijska
ulaganja. Stoga je razumljivo da se u svijetu sve vie trae postupci koji iziskuju manje trokove uz
potrebnu potrebnu visoku uinkovitost.

2.2.Izvori oneienja voda

Otpadna tvar i otpadna energija nastaju u postupcima ovjekovih djelatnosti, a za samog
korisnika predstavljaju nekoristan i nepoeljan otpad. Otpadne tvari pojavljuju se u tekuem,
krutom i plinovitom obliku. Otpadne tvari koje se pojavljuju u tekuem obliku nazivaju se
otpadnim vodama. Svojstva otpadnih voda razlikuju se prema porijeklu, pa se mogu svrstati u
kuanske, industrijske i poljoprivredne otpadne vode. Prema nainu unoenja otpadnih voda u
vodne sustave, razlikuju se tokasti (koncentrirani) ili raspreni ispusti.
Kuanske i industrijske otpadne vode prikupljaju se sustavom kanala te isputaju u vodne
sustave kanalskim ispustima. Takav nain unoenja otpadne vode u prijamnike je tokasti
ispust. Oborinske vode koje izravno iz atmosfere dospijevaju u vodne sustave ili nakon
ispiranja povrine uma, livada i drugih povrina ulaze u prijamnike na vrlo dugakim
potezima, nazivaju se raspreni ispusti. U otpadnim vodama kuanstva, industrije i dijelom
oborinskih voda koje se prikupljaju kanalskim sustavima mogue je nadzirati otpadnu tvar
pomou ureaja za ienje otpadnih voda. Tokasti izvori oneienja mogu na taj nain
ujedno biti i nadzirani izvori oneienja. Kad je rije o rasprenim izvorima oneienja,
zapravo nije mogue nadzirati otpadnu tvar, pa su takvi izvori neprovjereni izvori
oneienja.
Prema pojedinim svojstvenim pokazateljima sastava otpadne vode mogue je procijeniti
porijeklo otpadne vode, odnosno za svojstva pojedinih otpadnih voda mogu se navesti
znaajni pokazatelji.

2.2.1.Kuanske otpadne vode

Kuanske otpadne vode nastaju u seoskim i gradskim naseljima. To su vode iskoritene u
kuanstvima, ugostiteljstvu, zdravstvu, kolstvu, uslunim i drugim neproizvodnim
djelatnostima. Otpadne vode iz turistikih naselja istih su svojstava kao i kuanske vode.
Nazivaju se jo i "komunalne" ili "gradske" te "fekalne" otpadne vode.
Sastav i svojstva otpadnih voda ovise o nainu upotrebe voda. ista voda iz vodoopskrbnih
sustava upotrebljava se za obavljanje svih ivotnih funkcija, sanitarnih potreba kao i za
komunalnu potronju ( pranje ulica, zalijevanje zelenila, pranje automobila ).
Bioloka razgradivost temeljno je svojstvo kuanskih otpadnih voda. Kuanske otpadne
vode sadre organske tvari koje se poinju razgraivati im dospiju u vodu.
Sastav otpadne tvari u kuanskim vodama ovisi o mnogo initelja, a posebno o nainu ivota,
klimatskim prilikama, izgraenosti vodoopskrbnog podsustava i raspoloivim koliinama
vode. Kuanske otpadne vode sadre znatne koliine krupne otpadne tvari kao to su papir,
krpe, plastine vreice, ostaci voa i povra.

2.2.2.Industrijske otpadne vode

Industrijske otpadne vode nastaju uporabom vode u tehnolokim postupcima i u proizvodnji
energije. Sastav i koncentracija industrijskih otpadnih voda ovise o tehnolokom postupku i
ne mogu se usporeivati pomou zajednikih pokazatelja. U odnosu na kuanske otpadne
vode, industrijske otpadne vode mogu se podijeliti u dvije temeljne skupine:

bioloki razgradive ili spojeve koji se smiju mijeati s kuanskim otpadnim vodama ,

bioloki nerazgradive ili nespojive koje se ne smiju mijeati s kuanskim otpadnim

vodama bez prethodne obrade.

Primjer bioloki razgradivih voda jesu otpadne vode prehrambene industrije. Nespojive su
otpadne vode metalne industrije.
Industrijske otpadne vode mogu sadravati:
teke metale, kiseline, luine, mineralne soli, biocide, mineralna ulja i ugljikovodike, fenole i

aromatske organske spojeve, radioaktivne tvari i sintetine kemijske proizvode kojih ne

sadre prirodne vode.

2.2.3.Oborinske otpadne vode

Oborinske vode samo se uvjetno mogu nazvati otpadnim vodama. Ponekad se pri
istraivanju utjecaja otpadnih tvari na kakvou prirodnih voda pretpostavlja da su oborinske
vode iste, a moebitno oneienje prouzroeno oborinskim vodama smatra se "prirodnim
oneienjem" sliva. Meutim uslijed sve veeg oneienja atmosfere, a zatim i zemljita
opaeno je da oborinske vode ine znaajne izvore oneienja prirodnih voda.
Oneienje oborinskih voda nastaje jo u atmosferi, prolazei kroz oneienu atmosferu
voda otapa mnoge plinove, dimove te dospijeva na tlo ve promijenjene kakvoe. U
pojedinim se industrijskim podrujima oborinska voda pojavljuje sa snienom vrijednosti pH,
pa se takve padaline nazivaju "kisele kie".

2.2.4.Rashladne otpadne vode

U mnogim industrijskim i energetskim postupcima upotrebljava se voda za hlaenje
postrojenja, odnosno za odvoenje vika topline. Znaajne koliine topline isputaju se iz
termoelektrana koje se koriste fosilnim ili nuklearnim gorivom, a zatim rafinerija nafte,
eliana, kemijske industrije, tvornice celuloze i papira kao i destilerija. Kada se u prirodne
vodne sustave isputaju rashladne vode bez prethodnog hlaenja, nastaje toplinsko
oneienje. Toplinsko oneienje je svaka promjena prirodne temperature (povienje ili
snienje) vodnog sustava izazvana ovjekovom djelatnosti.
Promjene temperature vode utjeu na fizikalno-kemijska svojstva vode kao i na ekoloke
prilike u vodnom sustavu.

2.3.Postupci ienja otpadnih voda

ienjem voda poboljava se stanje kakvoe vode za njenu daljnju uporabu. Prirodne vode
4

esto treba istiti kad se iskoritavaju za namjene za koje je potrebno vrlo visoka kakvoa
vode, na primjer: vodoopskrba stanovnitva.
Otpadne vode iste se kako bi se mogle ponovno upotrebljavati ili isputati u vodne sustave.
ienjem se iz prirodnih ili otpadnih voda:

odvajaju krutine od tekuina izravno ili neizravno nakon pretvorbe otopljenih tvari u
krutine;

odvajaju kapljevine od vode;

odvajaju plinovi iz vode;

pretvaraju otopljene ili rasprene tvari u kapljevine ili plinove, koji nemaju svojstva
oneiivaa;

smanjuje broj mikroorganizama koji izazivaju bolesti.

ienje voda obavlja se primjenom fizikalnih radnji (operacija), kemijskim postupcima i

biolokim postupcima (procesima).

3.Biljni ureaj za proiavanje otpadnih vode

U Europi biljne ureaje u proiavanju otpadnih voda prvi su primijenili autori Seidel i
Kickuth 1960. godine u Njemakoj. Od tada, do 1984. godine izgraeno je u Zapadnoj Europi
oko 500 biljnih ureaja. U posljednje doba strunjaci irom svijeta propagiraju prirodne
tehnologije proiavanja otpadnih voda. Ipak, to nisu rjeenja koja mogu biti izgraena i
zaboravljena. Iziskuju pomnjivo projektiranje, odravanje u radu i monitoring. Biljni ureaju
graeni su i u SAD, u Kanadi i u Australiji za sekundarnu obradu otpadnih voda, ali i za
njihovo tercijarno proiavanje kad je rije o gradovima i naseljima.
Velika Britanija zapoela je izgradnju biljnih ureaja 1985. godine primjenom horizontalnog
toka i metodom proiavanja u podruju rizosfere (tzv. metodom korijenskoga podruja),
sistemom koji je upravo tada bio uveden i u Danskoj. Vodno gospodarstvo Velike Britanije
pokazalo je izvanredno velik interes za te ureaje zbog niskih trokova njihove izgradnje i
odravanja. Rabljeni su za malena naselja u kojima se adekvatno obraivala otpadna voda, ili
se uope nije obraivala.
Posljednjih desetak godina biljni su ureaji u upotrebi i u hladnijim kontinentalnim
podrujima (nadmorske visine vee od 1.000 m.n.m.), u naih susjeda Austrijanaca,
Slovenaca i Maara. Biljni ureaji za proiavanje veoma su kompleksni bioloki sistemi
koji oponaaju procese u prirodi, stare koliko je star svijet.
Tehnologija proiavanja biljnim ureajima stara je 40-tak godina, ali joj je posljednjih
desetak godina posveen znatan interes. Trenutno je u svijetu izgraeno nekoliko tisua
biljnih ureaja. Mogunost primjene biljnog ureaja za proiavanje otpadnih voda u
Hrvatskoj za sada je samo izraeno kao elaborat ( izraen u Hrvatskim vodama ), za vodno
podruje sliva rijeke Save.

4.Opis rada biljnih ureaja

Neproiene otpadne vode uzrokuju razliite tete za okoli. Isputanjem u vodotoke,
movare ili tlo, zagauju osjetljiva podruja povrinskih i podzemnih vodnih resursa. Biljni
ureaji imaju za cilj sustavnu kontrolu i najvee mogue poboljanje mogunosti sistema
proiavanja otpadnih voda pomou biljnih ureaja, a slue za uklanjanje ili transformiranje
zagaenja otpadnih voda, te u mnogim sluajevima slue za kreiranje okolia u estetskom
smislu, kako bi se sauvao ivi svijet i socijalni ciljevi. Biljni ureaji mogu imitirati prirodne
sisteme u kojima voda tee po povrini bazena (Free Water Systems FWS) i filtrira se kroz
gust nasad vodenog bilja ili sistem moe imati potpovrinski tok kroz bazen, odnosno kroz
propusni supstrat u kojem su biljke posaene.
Takva tehnologija proiavanja otpadnih voda pogodna je za manja naselja (do 1.000 ES) jer
je jeftinija za projektiranje i odravanje. Nain projektiranja i povrina mora biti osigurana za
izgradnju kvalitetnog biljnog ureaja za proiavanje otpadnih voda veinom su ovisni o
traenom nainu proiavanja otpadnih voda, ovisni o socijalnim i o estetskim kriterijima,
isto tako i o topografiji odreenog podruja.
Biljni ureaji mogu funkcionirati kao samostalne jedinice, ali mogu ukljuivati druge jedinice,
meu kojima su movare, jezera, travnjaci, pa ak i ume. Biljni ureaj moe raditi kao
povrinski ili potpovrinski filtracijski sistem prikladan za funkcioniranje najpovoljnijih
fizikalnih i kemijskih mehanizma za uklanjanje zagaenja i za uravnoteenje aerobnih i
anaerobnih procesa bioloke razgradnje, u kojima teku i procesi evapotranspiracije filtracije.
Biljni ureaji (traci) movare projektirani su sistemi napravljeni ljudskim radom to imaju
za cilj simuliranje samoproiavanja otpadnih voda koje je uoeno u prirodi kad se
oneiena voda ispusti u prirodne ekosisteme movara. Ekosistem se pri tom pojavom
oneiene vode, adaptira na negativne utjecaja izvana, te se uspostavom odreenih ivotnih
procesa brani od vanjskog utjecaja i degradacije.
Takvi sistemi proiavaju otpadne vode time to uklanjaju organske tvari oksidacijom
amonijaka, reduciranjem nitrata i uklanjanjem fosfora. Mehanizmi proiavanja veoma su
sloeni i obuhvaaju bakterijsku oksidaciju, filtraciju, sedimentaciju i taloenje.

Biljni ureaji s potpovrinskim tokom vode mogu biti s horizontalnim tokom, s vertikalnim
tokom, ili s kombinacijom tih dvaju tokova. U horizontalnim sustavima voda koja je
prethodno mehaniki proiena tee filtracijskim bazenima blizu povrine i naputa
filtracijski bazen pri dnu, sporim longitudinalnim tokom. Lokacija ulaza prilagoena je tako
da je tok otpadne vode uvijek jednolik. To moe biti osigurano distribucijskom graevinom
ili upotrebom bazena za filtraciju ispunjenog esticama razliitog granulometrijskog sastava
na ulazu. U sluaju vertikalnog sistema, ulaz otpadne vode smjeta se blizu povrine, a
uravnoteenu distribuciju otpadne vode osiguravaju meusobno paralelne cijevi. Proiena
se voda prikuplja na dnu i kroz drenane cijevi izlazi van.
U oba sluaja nuno je osigurati mogunost regulacije vodnog nivoa na izlazu, tako da se
moe regulirati i retencijsko razdoblje, te da opskrba vodom u razdoblju vegetacije moe biti
kontinuirana.
Procesi poboljanja kakvoe voda u biljnim ureajima za proiavanje otpadnih voda
ukljuuju:
FIZIKALNE PROCESE-prirodnu filtraciju, sedimentaciju, precipitaciju, konju (
odstranivanje uginulog biljnog materijala )
KEMIJSKE PROCESE-razgradnju, razliite kemijske reakcije ( oksidaciju, redukciju ),
kemijsku apsorpciju
BIOLOKE PROCESE-bioloku apsorpciju, bakterijski metabolizam, biljni metabolizam,
prirodno ugibanje
Takvi su procesi proiavanja dio krajolika, vre se intervencijom ovjeka uz pomo velikih
vodenih povrina, vlanih podruja koja su stvorena na mjestima izvrgnutim sui, zadravaju
vodu i poboljavaju mikroklimatske uvjete. Oni osiguravaju jeftin nain ponovne upotrebe
vode (water re-use). Oni takoer mogu biti upotrijebljeni pri stvaranju rekreacionih podruja,
jezera za ribolov, parkova, turistikih centara, koja osiguravaju poveanje prostora za razliite
biljke i ivotinje. Njihova je istinska prednost u jeftinoi opreme i jednostavnosti
funkcioniranja.
8

Da bi se zadovoljili uvjeti propisani standardima, potrebno je da biljni ureaj uspjeno i

uestalo uzrokuje institucija koja vodi pilot-projekt. Kompletirani reprezentativni i istodobno
uzeti uzorci ulaznih i izlaznih voda moraju biti usporeeni. Probni rad ureaja traje godinu
dana i za to vrijeme rezultati moraju biti takvi da zadovoljavaju propise. Bazeni biljnih
ureaja izgraeni u blagom nagibu te na dnu obloeni nepropustljivom folijom ili ilovaom.
Na podlogu se stavlja supstrat na koji se sade autohtone biljke.
Upotrebljava se razliito movarno bilje i bilje vlanog stanita: trska, a, rogozi i sl.
Mehaniki obraena otpadna voda dolazi iz talonika u bazene, gdje se u supstratu filtrira,
proiava i kondicionira za ispust. Mikrobna komponenta slina je kao u klasinim
ureajima, ali je vezana na korijenju biljaka i supstratu. Biljke slue mikroorganizmima kao
stanite i vaan izvor kisika. Biljke sustavom zranih upljina kroz listove i stabljike provode
zrak do korijenja i do okolnog zemljita.
Dio zemljita ipak ostaje bez kisika. Tako u procesu razgradnje sudjeluju anaerobni i aerobni
mikro-organizmi. Razgraene organske tvari biljke ugrade u svoje tkivo i time proiavaju
otpadne vode. Supstrat je razliit u svakom bazenu i ovisi o specifinim uvjetima.
Pravilnim omjerom izmeu povrine i dubine bazena postie se najpogodnije vrijeme
zadravanja vode (reteniranje) u sustavu (uglavnom vie dana). Otpadne vode protjeu
horizontalno ili vertikalno kroz supstrat ispod povrine, to onemoguava stvaranje neugodnih
mirisa i razvoj insekata.
Fizikalnim procesima tvari suspendirane u vodi znatno su reducirane, koloidi su takoer
prilino reducirani, isto tako i koliina organske materije, duika, fosfora, tekih metala,
organskih mikrozagaivaa. Broj bakterija i virusa takoer je prilino smanjen.
Kemijskim procesima vri se redukcija fosfora i duika, isto tako i koliina tekih metala,
bakterija i virusa.
Biolokim procesima reducira se koliina organskih materijala, koloida, duika, organskog
mikrozagaenja, uz to bakterije i virusi. Smanjenje fosfora i tekih metala takoer je znatno.

5.Podruja primjene biljnih ureaja

U naelu, biljni ureaji proiavaju sve otpadne vode, a najvie slue za :
1.proiavanje kuanskih otpadnih voda skupine kua, farma, turistikih naselja do 1.000
stanovnika (ES). Slue i za vea optereenja i naselja, ako je na raspolaganju dovoljno
zemljine povrine;
2.pojedinana kuanstva kojima je prikljuak na kanalizacijsku mreu udaljen;
3.procjedne vode iz deponija smea i druge vode, koje sadravaju otrovne tvari (teke metale,
pesticide, fenole);
4.zagaene oborinske vode s autocesta;
5.tercijarno proiavanje u konvencionalnim ureajima za proiavanje otpadnih voda;
6.manje tvornice s organski oneienom otpadnom vodom (izmeu ostalog, proiavanje
obojenih otpadnih voda iz tekstilne i prehrambene industrije);
7.zatitu ekoloki vanih podruja: izvora pitke vode, podzemnih voda, jezera i mora;
8.kondicioniranje vode za pie;
9.zagaene oborinske vode s poljoprivrednih povrina (non-point pollution, tzv. netokasto
zagaenje);
10.suenje mulja.
U praksi, s obzirom na stupanj uinkovitosti proiavanja otpadnih voda, najbolji su se
rezultati postigli proiavanjem kuanskih otpadnih voda, pa je stoga i prijedlog lokacija u
Hrvatskoj vezan za ruralna naselja koja imaju preteno kuanske otpadne vode.

5.1.Uinkovitost ureaja
Uinkovitost biljnih ureaja, odnosno postotak odstranjenja otpadnih tvari osniva se na nizu
faktora:

na promjenama u njihovoj koncentraciji u influentu i efluentu, na brzini protoka otpadne vode

kroz sistem, na veliini bazena, na propusnost supstrata, te na nagibu terena.
Prema literaturnim podacima uinkovitost biljnih ureaja moe biti veoma visoka. Budui da
10

se procesi proiavanja zbivaju u tlu, neovisno o vanjskoj temperaturi, uinak proiavanja

veoma je visok i zimi (70-80%). Za toliko se smanji koliina otpadnih tvari na izlazu. Ljeti je
uinak vii, ak 90-99 %. Da se postigne ta uinkovitost, potrebna je povrina bazena od 1-3
(obino 2) m2 za ekvivalent stanovnika (ES).
Uklanjanje bakterija Escherichia coli, koje su vane sa stajalita javnog zdravstva, obino je
oko 99,99 % u biljnim ureajima i u prirodnim movarama/tracima. Veoma rijetko ispod 98
%.
Uinkovito, u visokom postotku, odstranjuju se iz otpadnih voda organske i mineralne tvari,
koje i bakterije fekalnog i drugog porijekla. Proiena voda moe se ispustiti u potoke,
rijeke, jezera i more ili zadrati u lokvama i umjetnim akumulacijama i upotrijebiti za
navodnjavanje, za uzgoj vodenih kultura i riba, za gaenje poara. Biljni materijal moe
posluiti za kompostiranje, za proizvodnju energije ili u hortikulturne svrhe.

5.2.Opravdanost izgradnje biljnih ureaja

Biljni ureaji za proiavanje otpadnih voda postali su rasprostranjeni u svijetu zbog niza
prednosti:
niski trokovi izgradnje, niski trokovi rada (npr. za skupocjen dnevni nadzor
konvencionalnih ureaja angaira se osoblje s visokom strunom spremom, pri biljnim
ureajima dovoljna je nazonost kvalificiranog radnika izobraenog za rad na ureaju),
mogu proiavati veoma malene koliine otpadne vode, npr. pojedinih samostojnih kua,
udaljenih hotela, kampiralita, turistikih centara,

djeluju kao prirodni i kao tzv. zeleni proces,

dobro se uklapaju u krajolik i osiguravaju ivot na stanitu,

kao tercijarni stupanj mogu osigurati egzistiranje biljnih vrsta,

11

osiguravaju proiavanje oborinskih voda za malena naselja,

obino mogu biti izgraeni od lokalnih materijala i saditi se autohtonim biljkama.

5.3.Nedostaci biljnih ureaja

Nedostaci koji se javljaju pri primjeni biljnih ureaja u procesu proiavanja otpadnih voda,
u usporedbi prema konvencionalnim ureajima jesu:
vea potreba za zemljinom povrinom, povoljan pad terena, u nedostatku primjerenog nagiba
terena potrebna je strojarska oprema - crpke za dizanje otpadne vode, vea osjetljivost prema
anaerobnim stanjima, suzbijanje korova, koje je problem jedino za sezone rasta, u poetku
dok se korisne biljne zajednice ne razviju.

12

6.ZAKLJUAK
U tranzicijskim zemljama promiljena uporaba prirodnih movara i biljnih ureaja
vrijedna je i primjenjiva za zatitu voda u slivu, u rijekama i u jezerima. Biljni su ureaji
potencijalno dobri zbog niske cijene kotanja i prilagodljive tehnologije proiavanja za
otpadne vode u ruralnim podrujima. Isto tako mogu biti integrirani u sustave poljoprivrede i
ribogojstva, gdje proizvodi mogu biti upotrebljivi radi uinkovitosti procesa proizvodnje.
Ovdje dolaze do izraaja brojne mogunosti rjeavanja vezane uz prirodne karakteristike
lokacije, uz klimatske uvjete, uz sastav otpadnih voda i uz druge imbenike. Ti se postupci
mogu iskoristiti u irokom spektru komunalnih i otpadnih voda, u oborinskom otjecaju s
prometnih i poljoprivrednih povrina, s objekata uzgoja stoke, s aerodroma, pa procjednih
voda deponija, a posebno su poeljni u zatienom podruju i u nacionalnim parkovima, gdje
prirodna tehnologija ima posebno mjesto. Cilj ovoga rada jest prikazati tehnologiju
proiavanja otpadnih voda koje su u skladu s okoliem. Biljni su ureaji uinkovit nain
obrade kuanskih i komunalnih otpadnih voda iz manjih naselja.
U takvim sustavima bazeni s biljnim vrstama prilagoenim na vodu u kombinaciji s biolokim
filtrima upotrebljavaju se za proiavanje otpadnih voda, prema uvjetima propisanim
u zakonskoj regulativi. Biljni ureaji za proiavanje otpadnih voda, prema dosadanjim
podacima, jednostavan su, prihvatljiv i ekonomski opravdan nain zatite voda i okolia
uope, a sadanji kriteriji i smjernice mogu se u budunosti daljim istraivanjima
modificirati i usavriti. Osim toga izgradnja takvih ureaja koji funkcioniraju bez velikog
utroka energije, ali uz maksimalno iskoritavanje procesa koji se i inae zbivaju u prirodi,
izvanredno se dobro uklapa u ideju odrivog razvitka i openito u ekoloki pristup zatiti
voda koji u svijetu danas poprima glavno znaenje.
Upravo zbog svega to je iznijeto i Hrvatska bi se trebala ukljuiti u istraivanja
daljih mogunosti izgradnje i iskoritavanja takvih ureaja, to je mogue jedino njihovim
postavljanjem na vlastita podruja, koja odgovaraju zahtjevima ureaja. Uz pomo vladinih
fondova alternativna rjeenja kao to su biljni ureaji postaju izvanredno vana, posebno jer
su jeftinija u izgradnji i radu u usporedbi sa standardnim metodama proiavanja otpadnih
voda.

13

Zato je potrebno istaknuti potrebu za podrkom u irem razvoju tih sistema, na nain
ukljuivanja to veeg broja nevladinih udruga, preko kojih bi se trebalo djelovati u smislu
ukljuivanja kako lokalnog stanovnitva, tako i irih struktura dravne vlasti u nastojanja za
to veim razvojem i primjenom biljnih ureaja.

14

LITERATURA

INTERNET STRANICE:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87avanje_vode
http://www.zelenaenergija.org/hrvatska/clanak/biolosko-prociscavanje-otpadnih-voda/410
http://www.proton.hr/mali-uredaji-za-procis
https://www.google.hr/search?q=biolo%C5%A1ko+pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87avanje+otpadni
h+voda&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ei=d352UrXuBsKD4ASw9YCgCQ&sqi=2&ved=0CAcQ_
AUoAQ&biw=1525&bih=666&dpr=0.9

15