Professional Documents
Culture Documents
REGULACIJSKE GRAEVINE
SEMINARSKI RAD
UVOD
1. OBALOUTVRDE
Obaloutvrda je paralelna regulacijska graevina u koritu vodotoka kojom se obala titi
od erozije. Gradi se najee na konkavnoj obali vodotoka, rijetko na obje obale du
pravolinijske dionice ili u naseljima u okviru regulacije gradskog tipa. Kruna obaloutvrde je
najee na nivou obale (nivo srednje velike vode ili punog korita vodotoka).
Na kraim potezima kroz naselja se, zbog nedovoljno prostora ili urbanistikih zahtijeva,
zatita od poplava umjesto nasipima osigurava kejskim zidovima razliitih tipova. Kejski
zidovi imaju i funkciju zatite obala od erozije, a koriste se i za rekreaciju. Izbor tipa
obaloutvrde ovisi o mnogo parametara:
- geometrijskih karakteristika obale i trase rijenog toka,
- geomehanikih svojstava materijala obale,
- hidroloko-hidraulikih karakteristika toka (reim vodostaja, intenzitet i uestalost
oscilacija nivoa, raspored, intenzitet i smjer brzine toka u zoni obaloutvrde),
- karakteristika reima rijenog nanosa,
- djelovanja valova,
- djelovanja leda,
- ambijenta u kojem se gradi (klasina ili naturalna regulacija),
- raspoloivog materijala i radne snage,
- cijene.
Osnovna podjela obaloutvrda je na vertikalne i kose.
da je u samom filtru mogue formiranje skeleta estica koji e optereenje od obloge prenijeti
na zalee bez deformacije filtra;
normalno ugraivanje i postizanje uniformnog kvaliteta. Najee je filtar debljine 15 do 25
cm ili debljine obloge.
2. PARALELNE GRAEVINE
Paralelna regulacijska graevina se izvodi kada je potrebno suenje rijenog korita
(slika 10.). Ova graevina ne remeti uvjete protjecanja vode pa je pogodna za regulacijske
radove za potrebe plovidbe.
Prave paralelne graevine se grade na konkavnim obalama ili na obje obale na
pravolinijskim dionicama, sa krunom na koti srednje vode. U tijelu graevine se na nivou male
vode ostavljaju otvori duine 2 10 m, koji omoguavaju ulaz nanosa u prostor izmeu
graevine i obale. Taloenjem ovog nanosa formira se projektirana obala.
Paralelna graevina se sa obalom povezuje traverzama, koje sprjeavaju formiranje
sekundarnog toka izmeu graevine i obale. Na uzvodnom i nizvodnom kraju se graevina
ukorjenjuje u obalu. Dijelovi prave paralelne graevine su podloga, tijelo i traverze. Podloga
prenosi optereenje od konstrukcije na slabo nosivo rijeno dno. Moe se izvesti kao fainski
madrac, sloj krupnijeg ljunka, tucanika ili sitnijeg kamenog nabaaja, ojaani geotekstil.
Tijelo paralelne graevine ima trapezni presjek, sa nagibom kosina prema obali 1:1 do
1:2, a prema rijeci 1:1,5 do 1:4. irina objekta u kruni je 1 - 4 m. Izvodi se od najrazliitijih
materijala (kamen, punjene faine, gabioni). Traverze se postavljaju na meusobnom razmaku
koji je jednak irini vodnog ogledala pri srednjoj vodi i obavezno se ukorjenjuju u obalu. U
zoni ukorjenjenja, obala se titi obaloutvrdom (bar 5 m uzvodno i 10 m nizvodno), jer je toka
ukorjenjenja najugroenija erozijom.
3. POPRENE GRAEVINE
Naperi su poprene regulacijske graevine kojima se vri suenje rijenog korita do
projektirane irine (slika 11.). Izgradnjom napera se postie odbacivanje rijene struje ka
sredini toka, dok se u meunaperskom polju stvara cirkulatorno strujanje i istaloivanje
rijenog nanosa (slika 12). Grade se na konveksnim obalama ili na obje obale na
pravolinijskim dionicama rijeke, uvijek u vidu sustava - nikad pojedinano (slike 13. i 14.).
Prema poloaju u odnosu na rijeni tok mogu biti uzvodni, upravni i nizvodni. Naperi sa
krilima (duina uzvodnog krila: 10 - 30 m, duina nizvodnog krila: 20 - 100 m) se esto
koriste na plovnim rijekama, jer manje remete strujnu sliku.
4. PROSJECI ( ISKOPI )
Prosjecanje rijenih krivina ima za cilj da se skraenjem trase povea propusna mo
korita za protok vode, pronos leda i nanosa. Meutim, ukoliko elementi prosjeka nisu dobro
odabrani javljaju se negativni efekti: velika dubinska erozija, ruenje graevina, ugroavanje
mostovskih stubova, vodozahvata itd.
U naturalnom ureenju vodotoka se prosjecanje kao regulacijska mjera ne koristi, jer
se ovom mjerom pogoravaju hidroloki uvjeti nizvodno, to je protivno konceptu integralnog
ureenja sliva. esto se u okviru rehabilitacije rijenih korita "ispravljeno" korito vraa u
prirodno stanje tako to se projektira nova meandrirajua trasa.
Postoje dva naina izvoenja prosjeka:
- iskopom kinete (malog korita) koje se djelovanjem rijeke razrauje do projektiranih
dimenzija (slika 15.) ili
- iskopom novog korita u punom profilu (slika 16. )
Formiranje prosjeka iskopom kinete je mogue ukoliko je stupanj skraenja toka veliki
(vei od 1:3) i ukoliko se kopa u nevezanom materijalu. Dimenzije kinete ovise o rezultatu
hidraulikog prorauna, nainu iskopa i karakteristika materijala u kojem se vri iskop.
Orjentacijske dimenzije kinete su:
- irina: 1/10 do 1/20 irine budueg korita
- dubina: do nivoa podzemne vode ili neto ispod
- nagib kosina: od 5:1 do 10:1 (u sluaju runog iskopa, 1:2).
10
5. NASIPI
Nasipi su najznaajnije regulacijske graevine. To su veliki zemljani objekti koji se
grade izvan osnovnog korita. Njima se korito za veliku vodu suava i tako sprjeava plavljenje
ireg priobalja u kojem su izgraena naselja, industrija ili je ureeno poljoprivredno zemljite.
Pri projektiranju nasipa potrebno je definirati:
- trasu nasipa,
- dimenzije (visina krune, irina krune, nagib kosina, poloaj i irina bankina i berme)
- karakteristike konstrukcije (materijali, slojevi, debljina slojeva)
- materijal za izgradnju nasipa (pijesak, ljunak, glina, humus), koji se uzima iz
pozajmita u neposrednoj blizini nasipa, kako bi se smanjili transportni trokovi.
Nasipi se po visini dimenzioniraju tako da sprijee izlijevanje mjerodavne velike
vode, iji se povratni period (odnosno vjerojatnost pojave) bira u ovisnosti od vrijednosti
branjenog podruja odnosno teta koje bi nastale pri plavljenju. Za to se u projektu koristi
tehno-ekonomska analiza. Naime, zatita od izlijevanja velikih voda koje se rijetko javljaju
zahtijeva vee investicije i vie trokove odravanja (vee su dimenzije nasipa), ali su tete od
plavljenja manje.
rui, ukoliko nema ureene zone za uputanje i isputanje vode u prostor izmeu ljetnog i
glavnog nasipa.
- Obodni nasip titi manje naselje, industriju ili sline vrijedne sadraje. Gradi se po
obodu podruja. To je jeftinije reenje od glavnog nasipa, koji uvijek ima veliku duinu.
Takoer, obodni nasip ne izaziva znaajne promjene reima velikih voda.
- Usporni nasip je nasip uz pritoku u zoni uspora glavnog toka. Ovaj nasip ima iste
karakteristike poprenog profila kao glavni nasip uz recipijent. Ukoliko velike vode pritoke iz
glavnog toka ne koincidiraju jer su veliine sliva bitno razliite, ne grade se usporni nasipi,
ve se pritoka uvodi u glavni tok kroz propust sa nepovratnim (abljim) poklopcem, koji se
automatski zatvara kada se u glavnom toku javi velika voda.
- Prikljuni nasip spaja glavni nasip sa visokim terenom.
- Transverzalni (popreni) nasipi se grade da bi podijelili branjeno podruje na manje
kasete. Podjelom se poveava sigurnost zatite od poplava, jer ako popusti glavni nasip tete
od poplava e biti nanijete samo u tom dijelu.
-
nasip.
12
13
6. PRAG
Prag je poprena regulacijska graevina. Pragovi se grade na rijekama koje imaju vei
poduni pad, u cilju stabilizacije uzdunog profila rijenog korita odnosno sprjeavanja erozije
dna i obala koja moe dovesti do ruenja prirodnih obala i objekata u koritu.
Pragovi mogu biti izvedeni od najrazliitijih materijala, a postoji bezbroj
konstruktivnih rjeenja. Izbor konstrukcije ovisi o morfolokim i ekolokim uvjetima u
vodotoku. Primjer praga zidanog od kamena u cementnom malteru je dan na slici 20, a na slici
21 je betonski prag, koji je izveden nizvodno od mosta kako bi se zaustavila erozija korita.
Pragovi imaju tijelo trapeznog presjeka (nagibi kosina: uzvodna 1:1; nizvodna 1:2),
irina u kruni 1.5-2 m. Kruna praga se izvodi u nagibu (od 1:2 do 1:50) od obala ka sredini
toka, radi koncentracije protoka u periodu malih voda. Grade se u periodu malih voda.
Obvezno se ukorjenjuju u rijene obale i dno.
15
ZAKLJUAK
16