Besplatni primjerak

I
S
S
N

1
8
4
6
-
4
3
7
8
Broj 29 godina IV srpanj 2010.
ZGmg 29-korice.indd 1 27.06.2010. 21:18
3
Ljubav i vrijednost
Dragi moji, jo smo zajedno - jo se volimo Zagreb moj grad i ja, a sudei prema
vaim pismima, i vi.
asopis je bio nominiran i ove godine za Nagradu Grada Zagreba. "Jedinstveni
asopis koji ve etvrtu godinu s velikim potovanjem prati i tematski obrauje prolost,
sadanjost i planove za budunost". Tako su rekli brojni akademici, profesori, uvaeni
graani koji su potpisali nominaciju za Nagradu. Oni, a i mi, svjesni smo njegovih
vrijednosti, pa makar ih neki ne prepoznaju.
Kie su nas dobro prale ove sezone, a pere nas i ekonomska situacija, peru nas i male
i velike nepravde, ali mi se ne damo ostajemo isti sa svojom ljubavlju prema gradu i
vama, itateljima.
Ponosno sam provela prijatelje iz daleke
zemlje po mom lijepom gradu. Rijetki pro laz nici,
sve zatvoreno dalo se naslutiti da je praznik.
"Dan dravnosti", objasnim prija telji ma, a oni
pitaju: "A gdje se slavi, gdje su zasta ve?". I doista,
traei pogledom ugledah po koju zastavu...
uhvati me nelagoda. to nam se to dogodilo?!
Imamo slobodu svoju dra vu nakon nekoliko
stoljea! Nije li to naj vea vrijednost? Kada emo
osvijestiti svoje vrijednosti? Razmislimo malo i o
tome, kad se budemo odmarali negdje na plai ili
u hladovini svoga doma.
elim vam lijepo i ugodno ljeto!
Besplatni primjerak
IS
S
N
1
8
4
6
-4
3
7
8
Broj 29 godina IV srpanj 2010.
Impresum
Izdava: BIBRA izdavatvo d.o.o.
Trg kralja Tomislava 21, Zagreb
Tel./fax: 01/4880 555
e-mail: bibra.izdavastvo@zg.t-com.hr
www.zagrebmojgrad.hr
Direktorica i glavna urednica:
Biserka Rajkovi Salata
Graka urednica: Nera Orli
Redaktura i lektura: Diana Kuini
Novinari: Milka Babovi, Branimir poljari
Suradnici: dr. sc. Snjeka Kneevi, dr.
sc. Darija Vranei Bender, dr. Vladimir
Dugaki, prof. dr. sc. Mirmna itum,
Mirjana Drobina, Dunja Majnari
Radoevi, Nina Gazivoda, Boidar
Perhari, eljko Heimer, Nada Premrl
Fotogra: Ines Novkovi, Saa Novkovi,
Ivan Bali Cobra
Marketing: Redakcija
Pravni zastupnik: Tuak Mileti i partneri
Odvjetniko drutvo
Tisak:
Foto: Ines Novkovi
4 Povijest grada
Britanski trg - Mali plac
9 Zagrebake ulice
12 Obljetnice
110 godina Oktogona
16 Povijest grada
Kako se plovilo Savom
22 Stara savska kupalita (2):
Od Marathona do Bundeka
28 Sava kakve vie nema (2):
Iz babinjaka u Indijski hram
32 Povijest zagrebakog sporta
Od prstenca do hipodroma
36 Obljetnice
60 godina hipodroma:
Carski sport na Kajzerici
40 Povijest grada
Hladetina i peenke pred
kaptolskom vijenicom
44 Grbovi Gornjogradske vijenice
48 Feljton: Vila Frange
Rokov perivoj bijelih jasena
51 Zagrepani koje ne smijemo
zaboraviti: Zagrebake postaje
kiparstva Roberta Frangea
Mihanovia
54 Vatroslav Lisinski (2):
Neplaeni glazbenik Musikvereina
58 Kultura: Ljeto u Zagrebu
74 Intervju: Viktor mega
- Znanstvenici poslije umirovljenja
ne sputaju zavjesu na mozak!
82 Feljton: Bolnica milosrdnih sestara
Od samostanskog prizemlja do
bolnikoga kompleksa
86 Zdravlje: Na sunce uz SPF
90 Roditelji i djeca
Opasni krpelji izmeu Save i Drave
94 Zdravlje: Riblje ulje i crno vino
pomau dobrom kolesterolu
Sadraj
elite li na kunu adresu primati
besplatan* primjerak asopisa "Zagreb,
moj grad", molimo javite se u nau
redakciju telefonom ili e-mailom.
* asopis je besplatan, a plaa se samo potarina.
Sljedei broj izlazi u listopadu 2010.
ZGmg 29.indd 3 27.06.2010. 21:26
4
- Mali plac
Britanski trg
Pogled na trg i njegove tri fronte, oko 1908.
Na zapadnoj i junoj fronti nove zgrade, na istonoj stare.
Pogled na zapadnu frontu trga i trite, oko 1908. Bive pravoslavno groblje,
ograeno ogradom, jo nije otkupljeno. Na njegovu mjestu bit e ureena nova trasa
Pantovaka i mali park. U zadnjem planu, desno kuerci Radnikog dola.
Povijest grada
ZGmg 29.indd 4 27.06.2010. 21:26
5
Napisala: dr. sc. Snjeka Kneevi
(Tekst se zasniva na veoj studiji "Britanski trg", objavljenoj u
autoriinoj knjizi "Zagrebu u sreditu", 2003.)
Foto: dokumentacija autorice
N
adimak Mali plac, koji se za Bri-
tan ski trg odrao gotovo do da-
nas, svjedoi o urbanom statu su
tog trga koji se u povijesnoj jez gri Zagreba
potvrdio kao drugo po vanos ti otvoreno
trite. Nadivio je plac na Jelai evu trgu,
preseljen na moder nu dola ku trnicu,
mnoga starija i mlaa tri ta na drugim
trgovima i jedini sau vao svoju izvornu
na mjenu. Njome Bri tanski trg uva me-
mo riju ne samo Zagreba, nego uope
europ skog povijesnog grada u kojem su
otvo rena trita uz primarnu gospodarsku
vanost bila iv drutveni prostor, mjesto
neposrednog kontakta urbanog i ruralnog
stanovnitva, a i nazonosti prirode u
gradu kao prizor koji se mijenja smje-
nama godinjih doba. Europski gra dovi,
ne samo manji nego i vei od Zagreba,
kultiviraju tradiciju takvih trgova kao dio
po vijesnog urbaniteta, izraslog iz uske po-
vezanosti potreba, obiaja i navika ljudi s
odreenim mjestima grada.
Potkraj 19. stoljea anonimni urbani
kroniar lapidarno obiljeava trg: nami-
jenjen je "prodaji ivea i u gornjem dielu
ih godina, kada su bezobzirne "rekon-
strukcije" nanosile nepopravljive tete
mnogim povijesnim gradovima. I nad
Britan ski trg nadnijela se prijetnja da bu-
de potpuno raskomadan izmeu novih
pro met nica, ali to se ipak nije obistinilo.
No dru ga namjena koju istie kroniar
na pra gu 20. stoljea govorei o "etnji i
od maranju" dugo nije zapoljavala niko-
ga. Ispi tivanje kulturnih i socijalnih po-
ten cijala trga ostaje izazovom za postin-
dustrijski urbanitet koji u Zagrebu ne
biljei odvie realizacija.
Posjet princa ubrzao ureenje
Iliki trg nastao je voljom graana
Josipova, kasnije Radnikog dola, a pot-
vren je tek u drugoj generalnoj urba-
nis tikoj osnovi iz 1887. godine. Na po-
vrini budueg trga bila je od 1860-ih
ma nja tvornica parketa i drvene grae
s par nom pilom, proirena nakon 1870.
go dine. U neposrednoj blizini, na dijelu
nekad velikog posjeda "Schnbrunn", for-
miralo se naselje priprostih obiteljskih
kua radnika i zanatlija, koje prvotno
ime vue od kapelice sv. Josipa, visoko
na brijegu. Nakon otvaranja novog po-
gona u Vodovodnoj ulici tvornica naza-
duje i napokon se gasi, a zemljite prela-
zi u posjed tek osnovane Hrvatske
eskomptne banke. itelji naselja upuuju
1885. zahtjev da se zemljite otkupi od
banke i uredi trg. Narodne novine, 19.
prosinca 1885: "Naroito je bila elja
stanovnitva u radnikom dolu, da se
raz iri ona pretiesna cesta od Rokove
ulic e, kuda se ide neprestano pjeke i sa
kol ima obino Pantovakom, uz to, da
se takodjer tamo ostavi trg, gdje bi mogle
siromane tudjene obitelji kupo vati po-
vrtje, da nemoraju putovati do Jela ie-
va trga." Zemljite Eskomptne banke,
"onako pusto i prostim zidom ogradjeno"
za grad je gotovo uvreda, a na mjestu
"bive tvornice makinah" misli se na
tvorniku bravarsku radionicu koja se
najdulje odrala javnost eli "liepi trg sa
drvoredi" koji e biti "vrlo ugodna toka na
dugoj cesti do kolodvora" (Junog, danas
Zapadnog). Zemljite je Grad doista
kupio i ubrzo se na poluureenoj povrini
ustalila "mala, jutarnja trgovina".
Da se takodjer tamo ostavi trg, gdje bi mogle siromane tudjene obitelji kupovati povrtje, da nemoraju
putovati do Jelaieva trga traili su 1885. itelji Radnikog dola
Pogled na istonu stranu Pantovaka, oko 1900.
U drugom planu vila odvjetnika dr. Jakova Radoevia i njegov posjed izmeu Pantovaka
i Bosanske ulice. U meuratno doba tu e nastati etvrt vila s Buconjievom, Bulatovom i
Pavlinovievom ulicom. I danas nosi naziv Radoeviev brijeg.
etnji i odmaranju". Najvaniji zagrebaki
urbanist te epohe, Milan Lenuci, karak-
terizira ga 1912. ovako: "Negdanji Iliki
trg danas Ladislava gro fa Pe jaevia
razvio se je kao trite ta ko, da u tom ne
zaostaje ni za samim glav nim tritem na
Jelaievu trgu, a kao stjecite raznih cesta
ini pravo sredite ne samo za zapadni
dio donjega grada, ve i za one gradske
predjele, koji se na bre uljcima zapadno
od Mesnike ulice razvijaju u posljednje
vrijeme osobito buj no i brzo."
Lenuci upozorava na karakteristiku
trga koja je osobito dola do izraaja u
au tomobilskoj eri: Britanski trg je pro-
metni trg, stjecite vie ulica koje se sa
svih strana preko njega slijevaju u Ilicu,
a povezuju prostrane rezidencijalne pre-
dje le sa sreditem i junim dijelovima
gra da. Ta prometna funkcija intenzivno
je zapoljavala zagrebake planere 1960-
Ureenje trga godinama
je prijeio otvoren
potok Kraljevac u koji
su se svodile otpadne
vode Radnikog dola i
Pantovaka
ZGmg 29.indd 5 27.06.2010. 21:26
6
eljeno ureenje trga godinama je
prijeio otvoren potok Kraljevac u koji su
se svodile otpadne vode Radnikog dola i
Pantovaka, a du potoka irio se nesnosni
smrad. Dodue, Iliki trg provizorno je
ureen zahvaljujui posjetu princa Ru-
dolfa Habsburga Zagrebu 1888. godine:
zasaen je drvored, poljunana ploha, pa
se trenje razmahalo. No uvjet konane
regulacije trga bilo je natkrivanje potoka.
Najprije je 1892. presvoen na sredinjem
dijelu trita. No proirenje i denitivno
oblikovanje trga bilo je uvjetovano i ot-
kupom starog pravoslavnog groblja na
poetku Pantovaka, naputenog nakon
otvaranja Mirogoja (1876.). Trg je stoga
ure en tek napola: premalen za dvije na-
mjene, "prodaju ivea" i "etnju i odma-
ranje". Potonje nije moglo zaivjeti ni zato
to je na sjevernom dijelu bilo komunalno
stovarite ljunka za posipanje cesta.
Tek 1904., kad je bio presvoen jo dio
Kraljevca, moglo se razmiljati o kona-
nom ureenju trga. Ve otprije postojala
je ideja da se tu gradi zatvorena trnica.
Projekt je izraen ve idue, 1905. godine.
Trnica zaposjeda sredinju plohu tr-
ga, dok je na izduenom sjevernom di je-
lu predvien park, a na uskom zele nom
potezu uz Ilicu ak spomenik. Pro jek-
tant, gradski inenjer Vladoje Eisen barth,
oslanja se na provjerene uzore, ta ko da
trnica zadovoljava sve tadanje hi gi-
jen ske i funkcionalne zahtjeve, a ima i
naglaeno estetske pretenzije. Prva je ko -
mu nalna graevina koja ima secesijska
stil ska obiljeja.
Trnica nije sagraena, a umjesto spo-
menika na junom rubu uz Ilicu sagraen
je 1908. javni zahod. U perspektivi otkupa
Nacrt proelja i bone
strane trnice u secesijskom
stilu geometrijskih
obiljeja, 1905.
U ugaonom paviljonu s
tornjiem predvien je
javni zahod.
biveg pravoslavnog groblja napokon se
poinje razmatrati oblikovanje spone
s Pan tovakom, koje je utvreno 1909.
godi ne: na mjestu groblja uredila bi se
par kovna povrina, Pantovak bio se pro-
irio i dobio drvored. Te je godine trg
dobio ime prema hrvatskom banu, grofu
Ladislavu Pejaeviu.
Lenucijev projekt ad acta
Unato lijepim pla n ovima, trg kao da
se opire promjeni i uporno odrava pe ri -
ferijski duh mjesta. Javno mnijenje neza -
do voljno je odu govla e njem trans for ma -
cije, a zahtjevi se usmje ravaju na pre svo-
e nje po toka od trga do Goljaka, to je
na pokon realizirano 1910. godine. "Udo-
vo ljeno je davnoj elji, a i priekoj po tre bi
itelj stva Radnikog dola i Pan tov aka.
Taj je potok primao fekalije Rad ni-
kog dola i Pantovaka i okuivao zrak
Ta je pogibelj sada uklonjena i stvo rena
mogunost, da se otvori novi pre djel gra-
da." I doista, tek to je potok ne stao, Mi-
lan Lenuci, predstojnik Grad skog gra ev-
nog ureda, izradio je projekt koji pot puno
preobraava Radniki dol, a i Peja eviev
trg.
U potonoj dolini predlae se avenija,
iroka 32 metra, koja s obje strane sadri
plonike ( 3 m) i kolnike (8 m), a u sredini
10 metara iroki "etalitni put", natkriljen
"dvostrukim drvoredom". "Sjajna ulica",
kako je naziva Lenuci, vodila bi "ravno
u najljepi gradski perivoj Zelengaj i
Tukanac iz najivlje prometne ile glav-
noga grada, Ilice i samog sredita za pad-
nog dijela donjega grada", a imala bi "pre-
Umjesto spomenika na
junom rubu uz Ilicu
sagraen je 1908. javni
zahod
ZGmg 29.indd 6 27.06.2010. 21:26
7
krasan vidik na bujnu zelenu 'Zagrebaku
goru' s Medvedgradom, Sv. Jakovom i naj-
viim njenim vrhuncem Sljemenom. U in-
teresu je itavog grada da se prediel, leei
sieverno od navedenog trga tako regulira,
da bude pritok svjeeg zraka im izdaniji,
a pogled na goru im bolje uzuvan." No
postoji uvjet: uklanjanje radnikog na-
selja. "Radniki dol prikazuje danas ana-
kronizam... nis ke, slabo gradjene kuice
bez ikakvih zdrav stvenih uredbi stoje na
mjestu, gdje bi mogle niknuti moderne
trokatnice u skladu s vrijednou u imo-
vinskom po gledu, koja je za sada jo ve-
zana i eka da joj se otvori put i ivot."
Sjajna cesta zamiljena je kao kralje-
nica novog rezidencijalnog predjela,
pro metnica i promenada, a vodi do po-
sto je ih i planiranih parkova koji se u
ne pre kinutu slijedu niu od Zelengaja,
Tu kan cem do Cmroka i dalje, Gornjim
Pre kri jem prema Medvednici. Projekt
sadr i i reviziju trga, kojem se dosad na-
sto jalo utvrditi vre mee i to pra vil-
niji oblik. Sada se on otvara u zeleni ne-
dogled, a sjeverni, novi dio trga doslovno
se pretapa u njega. Lenuci ga redenira iz
njegove topografske zadanosti kao pro-
ireno ue vie tokova, a najsnaniji, po-
tok i njegovu dolinu, sa da u liku ras ko ne
"Sjajna ulica", kako je
naziva Lenuci, vodila
bi "ravno u najljepi
gradski perivoj Zelengaj
i Tukanac"
avenije, nudi kao po sebnost tog za gre ba-
kog trga.
Iako je projekt izazvao interes kue-
vlas nika i posjednika u irem okoliu tr-
ga, a i itave javnosti, on nije dospio do
realizacije: 1911. godine stavljen je ad
acta, za neka druga vremena. Moda
je tome pridonio otpor po sjednika ko-
ji su po sebnom odredbom mo rali su-
dje lo vati u sku pom i sloe nom za hva tu
dopri nosom koji bi uplaiva li pri godom
gradnje novih kua, a izvjesno je da
je pu na realizacija u to doba nad ma ivala
Aerofotogrametrijska snimka Britanskog
trga i okolice, 1998.
G
e
o
f
o
t
o
Pejaeviev trg, poslije 1928.
U prvom planu, desno, kua Gross (arh. Vladimir terk), u sredini
paviljon s javnim zahodom i tramvajskom ekaonicom, javni sat i
oglasni stupovi. U to doba obnovljen je drvored oko trga.
ZGmg 29.indd 7 27.06.2010. 21:26
8
ru, preureenje javnog zahoda u tram-
vajsku ekaonicu s telefonom, a 1930-ih
opremljen je kioscima i javnim sa tom.
Najvea se promjena zbila 1928. izgrad-
njom kue Gross, koja je zaposjela itav
ju goistoni ugao od Ilice do utoka Rokove
ulice. Na mjestu vie modernih trgovina
tog doba danas je samoposluga Konzum.
Godine 1997. raspisan je natjeaj za
idejno urbanistiko-arhitektonsko ure-
e nje trga s ciljem harmonizacije njego-
vih sadraja i funkcija, napose regula cije
prometa. Prvonagraeni projekt Je senka
Horvata i Tihomira Jukia sa sura d ni-
cima Azrom Sulji i Krunoslavom mi-
tom ponudio je obzirni popravak, bez
znatnijih intervencija. Najvea je za-
mjena supstandardnih kua na potezu od
Rokove do Nazorove ulice novom zgra-
dom s autobusnim terminalom, spremi-
tima i podzemnom javnom garaom,
koja rjeava najvei dio otvorenih proble-
ma. No teite je na kretanju pjeaka i
utvrivanju mjesta za drutvene i kul-
turne sadraje, ne samo na trgu nego i u
okolnim kuama i blokovima. Inovacije
su minimalne, svedene na novu urbanu
opremu. No zbog okolianja (ili dipeta)
konzervatora, rad od 1999. eka lokacijsku
dozvolu.
Na trgu nema nita nova, osim male
i simpatine promjene. Nedjeljom se
na njemu ustalio sajam antikviteta koju
mu osigurava novu ivost i drukije po-
sjetitelje, dok mu nesalomivi plac s neto
pravih kumica odrava tradiciju.
nan cij ske mo gunosti gra da. Kako bilo,
pro jekt je sve den na provizorno ureenje
Ku ku lje vi eve ulice s desne (zapadne)
stra ne nat krivenog Kraljevca, koja se po-
stup no izgra uje, napose u meuratno
do ba. Re gulacijom itave potone doline s
tom novom ulicom i starim Radnikim do-
lom bavi se nekoliko projekata iz 1960-ih
s teitem na djelotvornom prometnom
rjeenju za volju kojeg se nemilice pre-
prav lja trg. U jednoj od verzija Kruno
Tonkovi, radikalni pobornik rekonstruk-
cije (tonije, ruenja) dospijeva do ap-
surda: potpuno negira povijesni trg i nje-
gove strukture. Ti prijedlozi preutno su
odbaeni kao futuristiki.
eka se dozvola
Zapoeto jo 1949. godine, ruenje
zapadne strane Radnikog dola okonano
je 1963. godine. Na njegovom mjestu
ureen je iroki pojas u kojem se smjenjuju
parkiralita i zelene povrine, mjestimice s
grupama visokog raslinja. Tim hibridnim
i kompromisnim rjeenjem denitivno je
zaguena potona dolina, u kojoj je Le-
nuci zamislio velegradsku aveniju, sponu
grada i jedinstvenih zagrebakih parkova-
uma. No na istonoj strani Radnikog
dola jo nekoliko priprostih kua odr ava
memoriju na radniko naselje ranoin-
dustrijske ere.
Na trgu su se promjene svodile na
po stupno proirenje trita prema sje ve-
Nedjeljom se na
trgu ustalio sajam
antikviteta koju
mu osigurava novu
ivost
Foto: Ines Novkovi
Poetak ruenja zapadne strane Radnikog dola, 1949.
Foto: Vladimir Gutea
ZGmg 29.indd 8 27.06.2010. 21:26
9
U
lica koja povezuje Britanski trg
s Tukancem isprva se zvala Jo-
si po vaka cesta ili Josipovac, po
crk vi Sv. Josipa uza enski samostan koji
je kas nije kao zaklada Eduarda Jelaia
Bu im skog pretvoren, kako i danas pie
na ulazu u kapelicu, u "zemaljsko siro-
tite". Bio je to zaetak izgradnje niza
odgojno-obrazovnih ustanova u dana-
njoj Nazorovoj ulici, kao to su na ku-
nom broju 47 Centar "Slava Rakaj", na
broju 49 Djeji dom, Centar za odgoj i
obra zo vanje "Viktor Bek", odjeli Pravnog
fakult eta, a na kraju ulice nalaze se i dva
Zagrebake ulice
Napisao: Branimir poljari
Foto: MGZ
Nazorova ulica
mu zeja: Lovaki muzej i Hrvatski muzej
arhitek ture, na uglu s Ulicom Ivana Gora-
na Kovaia u bivoj vili industrijalca
Gut man na. U toj je vili od 1945. ivio Vla-
dimir Nazor do svoje smrti 1949. i tu je
napisao i svoju posljednju znakovitu pjes-
mu Ptica u zlatnom kavezu. Nazor je u
toj ulici radio dulje vrijeme kao ravnatelj
Dje jeg sirotita.
Roen je u Postirama na Brau 1876.
godine, a knjievnim se radom po eo
ba viti ve u gimnaziji, 1893., djelu ju i
vie od pet desetljea. Pisao je pjes me,
pripovijetke, romane, putopise, pri e i
pjesme za djecu. Nezaboravan je ostao
po pripovijetkama Veli Joe, Pri e iz dje-
tinjstva i romanima Pastir Lo da i ar ko.
Nazor se prikljuio anti fa is ti koj bor bi
1942. zajedno s pjes ni kom Iva nom Go-
ranom Kovaiem. Go dine 1943. po stao
je predsjednik Ze malj skog anti fa is tikog
vijea narod nog oslobo e nja Hrvatske, a
zatim pred sjed nik Prezidija Sabora Na-
rodne Re publike Hrvatske, ostavi na toj
dunosti do smrti 1949.
Dvije godine ranije, 1947., Ulica
Adol fa Moinskog dobila je ime po Vla-
di miru Nazoru. Tako je spomen na gra-
don aelnika Moinskog, koji je etiri puta
biran za zagrebakoga gradonaelnika,
ostao jedino u imenu vidikovca na Med-
vednici Adolfovcu. Moinski je os-
tva rio mnoge planove u gradu, a dao je
sa graditi i Sljemensku cestu. Dok Slje-
menska cesta ima mnogo zavoja, Na-
zorova ili neko Moinskijeva ima samo
dva otra zavoja. No, tu je i preac sa
Stu bama Rikarda Jorgovania, koje su se
do 1928. zvale Moinskijeve stube. Jor-
govani, roen u Malom Taboru 1853.,
a umro u Zagrebu 1880., pisao je pjesme
i pripovijetke Crne niti, Za jedan asak
radosti, Gavran i mnoge druge koje mu je
August Harambai objelodanio 1890. u
pet svezaka.
Jo jedna zanimljivost iz Nazorove
uli ce: na kunom broju 8, u vrijeme kad
je gradonaelnik bio Adolf Moinski, ot-
voreno je prvo javno kupalite u Zagrebu,
kojim su se uglavnom koristili stanovnici
Radnikoga dola i Ilikoga trga.
Nazorova 51, sirotite
Zavod sv. Josipa, samostan Magdalenka
ZGmg 29.indd 9 27.06.2010. 21:26
10
U
produetku Ilikoga trga prema sje-
veru nalaze se dvi je paralelne ulice:
desna je Radniki dol, a lije va Ku ku-
lje vieva ulica. Izmeu njih je perivoj s parki-
ralitem, gdje su neko bile prizemne radnike
kue po kojima se i ulica od 1878. zove Rad-
niki dol. Postoji i stariji naziv - Josipov dol,
po kapelici Sv. Josipa u Nazorovoj ulici.
U tom radnikom naselju nalazila se tvor-
nica parketa, pa su radnici poeli izgradnju
svojih kuica. A kako su izgledale, mo e -
mo jo danas vidjeti na samo nekoliko primjera u dana njem
Radnikom dolu. Iza tih kua bile su drvarnice, koko i njci,
nastambe za svinje, do potoka koji je tekao dananjom Kuku-
ljevievom ulicom. Preko potoka bili su vrtovi u pod noju Pan-
tovaka. Kad je potok nadsvoen poela je inten zivna izgradnja
Kukuljevieve ulice, pa je meu prvim velikim zda njima po-
dig nut Djeji dom 1910. godine, u kojem se danas nalazi Psi-
hijatrijska bolnica za djecu i mlade. U starom Radnikom
dolu bilo je nekoliko trgovina, zanatlijskih radionica, a umjesto
tvornice parketa, koja je izgorjela, otvorene su pekarnica i dvije
gostionice. I dok je Kukuljevieva dobila asfalt, stari je Radniki
dol, sve dok gotovo sve stare kuice (po sredini) nisu poruene
1963., bio pod makadamom. Kue starog Radnikog dola ruene
su desetljeima, kako je koji vlasnik nalazio drugo mjesto za
obitavanje iz tog sve vie zaputenog naselja. Kad je prostor
osloboen, mnogi su predlagali da se sagradi podzemna garaa
P
okraj stare pote na Britanskom ili Ilikom trgu strmo
se penje ulica koja je jo 1878. dobila ime po groblju i
kapelici Sv. Roka. Ve je godine 1897. dobila rasvjetu, a
kako bi uspon uz ulicu bio laki, prije dosta godina postavljen je
rukohvat, pa uz ulicu Goljak jedina ima, kako stari Zagrepani
kau, svoj gelender. Poput Rokova perivoja i Ulice Ivana Gorana
Kovaia, i Rokova je ulica nekad bila otmjeni, rezidencijalni dio
grada, pa je u njoj sagraena jedna od najljepih zagrebakih vila,
na kunom broju 11. Projektirao ju je arhitekt Viktor Kovai za
slikara Roberta Auera. Iz starih zapisa moemo pratiti povijest
toga brijega iz nad Ilice. U srednjem vijeku imao je naziv Penezna
goriza ili Gradeka gmajna. Ondje se nalazio i izvor potoka koji
nosi ime Ilica, pa se pretpostavlja da je po tom izvoritu i glavna
zagrebaka ulica dobila ime - Ilica. Godine 1682. na Gradekoj
gmajni sagraena je i kapelica, posveena sv. Roku, zatitniku od
kuge, pa su na groblju pokopani umrli od te opake bolesti.
Budui da su se u Zagreb doselili mnogi idovi, 1811. gradski
je magistrat odredio da se otvori dio za ukop podno groblja Sv.
Roka. Rokovo je groblje naputeno i zatvoreno 2. lipnja 1877.
Na njemu je vjeni mir naao i hrvatski skladatelj Vatroslav
Lisinski, no ne zadugo jer je ekshumiran i pokopan uz hrvatske
preporoditelje u arkadama na Mirogoju. Poput Jurjevskog, i Ro-
kovo je groblje pretvoreno u perivoj, 1918. godine. Oko pe ri voja
su sagraene obiteljske kue, a postoji i ideja o perivoju skulp-
tura. Hoe li do realizacije doi, pokazat e budunost. Da nas
je to miran kutak nadomak sredita grada i okup ljalite djece,
etaa i zaljubljenika, perivoj s kojeg se pokraj kapelice Sv. Roka
prua jedan od lijepih vidika na Donji grad i prema istoku na
zvonike Zagrebake katedrale.
Rokova ulica i Rokov perivoj
Kapela sv. Roka na Rokovom perivoju
F
o
t
o
:

i
z

k
n
j
i
g
e

"
V
i
l
a

F
r
a
n
g
e

"
Radniki dol i Kukuljevieva ulica
u cijeloj duljini do poetka Zelengaja, a iz nad
garae uredi perivoj. Prijedlog je jednostavno
odbijen, uz ob raz loenje da nikada u tom dijelu
grada nee biti toliko auto mo bila, zbog ega se
danas kajemo. Poslije Drugog svjetskog rata Ku-
ku ljevieva ulica preimenovana je u jedinstven
naziv: Rad niki dol.
Godine 1992. lijeva strana ponovno dobiva
ime po hrvat skom povjesniaru, politiaru i
knjievniku Ivanu Kukuljeviu Sakcinskom koji
je roen u Varadinu 1816., a umro u dvorcu
Pu hakovec kod Svetog Kria. Bio je gorljivi ilirac, a u Hrvatskom
saboru odrao je 2. svibnja 1843. prvi govor na hrvatskom jeziku
(prije toga je jezik u Saboru bio latinski) i zaloio se da hrvatski
postane slubeni jezik. Obnaao je mnoge politike dunosti u
vrijeme ilirskog preporoda i nakon njega, pisao knjievna djela
rodoljubno-prosvjetiteljske vrijednosti, a kao otac moderne his-
toriograje napravio je vrlo mnogo. Monograje koje je posve tio
svim vanim pitanjima hrvatske povijesti jo su i danas polaz na
toka mnogih istraivanja. Od 1874., kad je otvoreno Sveui li-
te u Zagrebu, pa do svoje smrti 1889. bio je predsjednik Mati ce
hrvatske. Po velikom rodoljubu i znanstveniku Ivanu Kukulje vi u
Sakcinskom nazvan je i jedan trg u Zagrebu, u naselju pan sko.
Jo jedna zanimljivost: Gradsko je poglavarstvo jo 1911.
go dine donijelo odluku da se zbog tronosti porui naselje Rad-
niki dol, ali je posljednja skupina kua sruena tek pola stoljea
kasnije.
ZGmg 29.indd 10 27.06.2010. 21:26
11
Arnoldova ulica
U
naem gradu ima razliitih ulica: dugakih, kratkih,
irokih, uskih, ravnih i strmih, ali i slijepih, onih koje ne-
maju svretka ili im se na kraju preprijeilo neko zdanje,
kao to je Visoka ulica na Gornjem gradu. U Donjem gradu pak
jedna ulica poinje velikom uglovnicom, poznatom kao Grossova
kua na Ilikom trgu, Britanskom ili neko Pejaevievom trgu, i
skree podno Rokova perivoja do ilikih vrtova. To je trebala biti
ulica koja bi usporedno s Ilicom bila povezana s Demanovim
prolazom, ali se od te zamisli odustalo. Tako je nastala slijepa
ulica koja je dobila ime po svestranom hrvatskom pedagogu,
lozofu i pjesniku uri Arnoldu.
uro Arnold roen je u Ivancu, 24. travnja 1854., a umro je
u Zagrebu, 22. veljae 1941. Diplomiravi lozoju u Zagrebu,
od 1880. do 1882. boravio je u Gttingenu, Berlinu i Parizu.
K
ad su 1606. godine u Zagreb doli isusovci, koji su os no vali
Klasinu gimnaziju na Gornjem gradu i sagradili sa mostan
na Jezuitskom trgu, grad im je najprije dao zemljite za
vrtove na mjestu dananjeg nebodera na Jelaievu trgu i po-
etku Ilice. ezdesetak godina kasnije, doznajemo iz "Pro tokola
Slo bodnog kraljevskog grada na Grikim goricama zagrebakim",
isusovci su stekli posjed na Pantovaku. Do posjeda je vodio uski
kolni put hrptom brijega, nalik na dugaku vrpcu, slian - kako bi
kajkavci rekli pantlinu. Pretpostavlja se da je upravo od pantlina
ili pantlika nazvano cijelo podruje Pantovakom.
Na poetku Pantovaka, s lijeve strane ulice na mjestu da-
nanjeg Zanatlijskog doma, bilo je neko pravoslavno groblje, dok
su se s druge strane ulice poele isprva graditi male prizemnice,
sline onima u Radnikom dolu za radnike male tvornice parketa,
s oblicima ruralne arhitekture, kao to je bila kua obitelji ohan
na usponu. Pri vrhu Pantovaka bilo je seosko naselje obitelji
Cesar koja je sve do ukidanja kmetstva bila podlona obitelji
Nikoli. Koliko je to naselje bilo malo govori podatak iz 1801.,
prema kojem je na Pantovaku bilo sedam kua i 42 stanovnika.
Jo godine 1878. navodi se kako je ulica slabo izgraena, no
kad se otvorila trnica na trgu, poela je intenzivnija gradnja,
posebice u gornjem dijelu, s kuama za odmor, vilama i zgra da ma
s nekoliko stanova za iznajmljivanje. Tako je ve 1907. u toj danas
rezidencijalnoj etvrti sagraena puka kola. Kod broja 60 na
Pantovaku otvorila se i prva trgovina, a bila je tu i Topolova
pekarnica. Prekoputa stare kole otvara se, kako bi Zagrepani
rekli, grajzleraj, trgovina mjeovite robe. Pantovak dobiva i
prva izletita: epatovu gostionicu i gostionicu "K veselom Joi"
Josipa Obolta, nasuprot umi i imanju barunice Nikoli. Prva
zagrebaka autobusna veza uspostavljena je na relaciji Iliki trg
- Pantovak, a autobus je vozio samo do ulice Goljak jer je cesta
dalje prema estinskom vrhu bila puno ua.
No, kad je rije o ne tako dalekoj prolosti, prilikom gradnje
vile Zagorje, danas Predsjednikih dvora, ezdesetih godina
prolog stoljea posjeen je drvored akacija sve do stare kole,
radi proirenja ulice. Kronje su bile oblikovane u obliku kugle,
a o drvoredu su brinuli klupari, radnici koji su postavljali klupe
na Malom placu za potrebe trnice. Danas se na Pantovaku na-
lazi i kapelica koja je, zahvaljujui asnim sestrama, ostala okup-
ljalitem mladei, a u sklopu samostana je djeji vrti. Stanovnici
toga dijela grada dobili su prvi put upnu crkvu Sv. Kvirina.
Mnogi se tue na pregust promet dananjim Pantovakom
te se sa sjetom prisjeaju vremena ladanjske idile, vinograda
i vonjaka, a i ume Nikolieva imanja u koje se ilo u berbu
kestena i gljiva. Bilo je to vrijeme kada se zaista poput pantleka
uska traka kolnoga puta penjala grebenom strmoga brijega.
Duga traka Pantovaka
Nakon toga je radio kao profesor u Zagrebu i poslije kao ravnatelj
Uiteljske kole, a zatim i kao profesor pedagogije i lozoje na
Zagrebakom sveuilitu. Uza sve to, bavio se knjievnim radom,
pa je objavio nekoliko zbirki pjesama, nastavljajui tradiciju e-
noe i Markovia. Pjevao je romance i balade s temama iz hr-
vat ske prolosti i narodnih pria, kao to su Damjen Juda,
knez dubrovaki i Kata Lovieva te je svojom idealistikom i
ro man tiarskom orijentacijom bio u stalnom sukobu s "mla-
dima". Tako je za njegova predsjedanja Maticom hrvatskom od
1903. do 1909. ona bila glavni oslonac starih, to je izazivalo
bijes i nemale sukobe unutar hrvatskih kulturnih djelatnika. Na
Arnoldov poticaj organiziran je 1896. prvi pedagoki seminar
za teorijsko i praktino obrazovanje srednjokolskih profesora
na Zagrebakom sveuilitu, a prije toga napisao je udbenike iz
logike i psihologije za srednje kole.
Zagreb se svom sugraaninu, lanu Akademije znanosti i
umjetnosti, lanu Drube brae hrvatskoga zmaja, organizatoru
kolstva i knjievniku oduio imenom slijepe i kratke ulice.
ZGmg 29.indd 11 27.06.2010. 21:26
12
110 godina
najpoznatijega
gradskoga prolaza
europski pasa
Oktogon,
Izgradnja Oktogona pokazuje
visoku urbanu svijest tadanje
gradske uprave, graana
Zagreba i investitora, Prve
hrvatske tedionice
Glavno proelje u Ilici
palae Prve hrvatske
tedionice u Zagrebu
1900. godine
ZGmg 29.indd 12 27.06.2010. 21:26
13
I
zgradnja kompleksa Prve hrvatske
te dionice s Oktogonom, koja je tra-
jala od 1898. do 1900., tipoloki je po-
mak u izgradnji Donjega grada i pojava
novog urbanog elementa, introvertirane
pjeake ulice, tzv. pasaa.
Pasai su u Europi tijekom 19. stoljea
bili omiljeni urbani elementi. Njihov raz-
voj u skromnim mjerilima zapoinje po-
etkom toga stoljea, a izmeu 1820. i
1840. postaje velika moda. U drugoj po-
lovici 19. stoljea pasai dobivaju sve vee
dimenzije koje poetkom 20. stoljea po-
staju goleme.
Na tragu tog popularnog i tada ve
etabliranog modela, arhitekt Josip pl. Van -
ca projektira monumentalni kom pleks
Oktogona, zaokruivi njegovom iz grad-
njom blok iju su gradnju zapoeli Fellner
i Helmer zgradom Hrvatske es komp t-
ne banke na uglu Ilice i Petrieve ulice.
Arhitekt Helmer, koji je izmeu 1891. i
1892. projektirao u Berlinu Lin den ga-
le rie pasa, svojim je skicama su ge rirao
Vancau upravo takvo rjeenje za tvaranja
bloka.
Arhitekt Josip Vanca
Obitelj hrvatskog arhitekta Josipa
Vancaa (1859.-1932.) potjee iz mjesta
Farkaia na Kupi. Roen je u Sopronu,
gdje je njegov otac radio kao potanski
inovnik. Otac je 1865. postavljen za rav-
natelja pote u Zagrebu, pa je Vanca za-
vr io Realnu gimnaziju u Zagrebu. Na
stu dij odlazi u Be i zavrava Visoku teh-
ni ku kolu. Godinu dana radi u ate ljeu
Fellnera i Helmera, a zatim stu dira na
Aka demiji u Beu i diplomira 1883. u klasi
Friedricha Schmidta. Te je godine pozvan
u Sarajevo da izgradi ka toliku crkvu i
time zapoinje njegov rad na podruju
Bosne i Hercegovine. U Sara jevu je os-
tavio veliki broj znaajnih zgra da. Osim
u Sarajevu, kasnije djeluje u Hr vatskoj i u
Sloveniji, gdje je takoer osta vio znaajan
opus.
Arhitekt Vanca, nekadanji beki
stu dent te suradnik u atelierima Fellnera
i Helmera te Schmidta, prenosi u nau
sredinu europska iskustva. On je arhitekt
velikih poteza, sposoban za rjeavanje
ur banistikih i arhitektonskih zadataka.
Ve tijekom rada u Sarajevu orijentiran
na davanje smjernica za razvoj grada,
on se i u Zagrebu, u koji je 1889. pozvan
zbog projekta Crkve sv. Blaa, takoer
posveuje urbanim temama. Posebno ga
zanima irenje grada prema zapadu (ot-
varanje Rooseveltova trga juno od Ka-
zalita - u sklopu prijedloga smjetaja Sv.
Blaa iza zgrada kolskih zavoda, kao i
proirenje i ravanje Prilaza prema Ulici
Republike Austrije i Rudolfovoj vojarni
s oktogonalnim proirenjima, takoer u
sklopu prijedloga lokacije Sv. Blaa).
Prema prostorno-tipolokoj shemi
po nuenoj u knjizi J. F. Geista, Oktogon
spa da u tip pasaa s dva ulaza. Jedan ulaz
iz glavne trgovake ulice Ilice kroz sveani
portal i eljezna ornamentirana reetkasta
vrata vodi u okomitu unutranju ulicu
do sredinjeg prostora oktogonalnog tr-
ga, gdje dolazi do promjene pjeakog
prav ca. Tu se unutranja ulica lomi, ka ko
bi dijagonalno i u blagom padu pove zala
Oktogon s Preradovievim tr gom. Tak-
vo je rjeenje bilo uvjetovano i ve izgra-
enim objektom Hrvatske eskompt ne
banke.
Izgradnjom monumentalnog trokat-
nog kompleksa Oktogona, Zagreb po-
etkom 20. stoljea dobiva doista urbano
eu ropsko rjeenje u obliku prikladne ve-
ze - sretnog pjeakog spoja - Ilice kao
glav ne trgovake ulice s novim Pre ra do -
vievim trgom. U blokovnoj struk tu ri
Do njega grada Zagreb time do biva novi
element - prvu natkrivenu pje a ku ulicu
s reprezentativnim okto go nal nim pro i-
re njem: trgom, nadvie nim unu tra njom
staklenom kupolom s vi trajima (ob nov-
ljena 2003.), iz kojeg se ulazi u banku. Na
kraju hoda, na Cvjet nom trgu bila je Bud-
jejovika pivnica.
Nasuprot skoro prozrane svijetle
unu tranjosti, proelja su kompleksa his-
toricistiki monumentalna. Ulaz iz Ilice
posebno je naglaen. Iznad uvue nog
por tala ulaza u prolaz, s bogato orna men-
tiranim kovanim eljeznim vratima, nalazi
se natpis banke. Iznad njega je balkon koji
nose Atlanti. Bone stijene lijevo i desno
od ulaza oko uvuenih otvora prizemlja
bogato su ureene secesijskim motivima
u velikom mjerilu (vertikalni motivi vije-
naca, lia, vrpci glavica te vertikalni u-
ljebljeni motivi). Iznad vijenca 3. kata
na lazi se reljef s alegorijskim prizorima,
kojeg bono ankiraju dva kipa, a lje-
masto krovite zavreno je ogradom sa se-
cesijskim biljnim s-viticama.
Napisala: dr. sc. Ljiljana epi
Foto: dokumentacija autorice i
Ines Novkovi
ZGmg 29.indd 13 27.06.2010. 21:27
14
Istake, ukrasi, vitraji
Dugaki potez krila na Margaretskoj
ulici prekinut je sredinjom dvoetanom
istakom na konzolama, s tri otvora. Na
treem katu je iznad istake balkon. Na
tom sredinjem dijelu, iznad vijenca 3.
kata, takoer se nalazi plitki reljef s ale-
go rijskim prizorima, koji uokviruju dva
okrugla otvora orubljena vijencima i ljud-
skim gurama. Iznad se die ljemasto
kro vite s tri okrugla otvora, a zavrava ga
eljezna ograda sa s-vitiastim motivima,
istim kao i na ilikom dijelu kompleksa.
Uglovi na Ilicu i Preradoviev trg po -
sebno su naglaeni istaknutom tro brid-
nom dvokatnom istakom. Iznad ulaza u
prolaz s Preradovievog trga istaka za-
vrava polukruno, a ispod njega, iznad
luka prolaza, upisana je godina 1899.,
uokvirena buketima cvijea. Iznad istake
na razini treega kata takoer je balkon.
Produljena fasada iznad treega kata za-
vrava bakrenim krovitem s okruglim ot-
vorom u sredini te na vrhu tornjiem.
itava fasada kompleksa podijeljena je
u tri pojasa. Prvi, koji obuhvaa prizemlje
i meukat, obraen je u plitkoj rustici.
Drugi pojas ine prvi i drugi kat. Prozori
drugoga kata imaju parapete ukraene
motivima vijenaca. Iznad tee traka s lis-
natim motivima, dok je iznad treega kata
vijenac s "gutama".
U unutranjosti dva su kraka dvo-
eta nog pasaa (prizemlje i meukat) u
pr vom dijelu (iznad kojeg se nalaze zgra-
de) s punim stropom, dok su dije lovi koje
vode do oktogonalnoga trga ostak ljeni
ispod eljezne konstrukcije. Taj ostak-
lje ni dio podijeljen je na kvadratina po-
lja s jetkanim staklom i obrubljen orna-
men tiranom bordurom terakotne boje.
Zidovi su prolaza oko otvora i iznad nje-
ga takoer opremljeni pomodnom sece-
sijskom dekoracijom s preteno verti-
kal nim motivima vijenaca, lia, vrpci i
glavica te tapiastih vertikalnih uljeblje-
nih motiva.
Sredinji oktogonalni troetani trg
nad vien je kupolom eljezne kon struk-
cije. Osam staklenih "latica" nose metal ni
nosai. Svaka se latica sastoji od 64 sta-
klena dijela, povezana olovnom armatu-
rom. Veliina je vitraja od 45x40cm do
270x40cm, a ukraeni su zlatnim viticama
i cvjetnim viebojnim motivima (crna, ze-
lena, plava, crvena i uta). Posebno je de-
ko rativni sredinji motiv na dnu i na vrhu
svakog segmenta. Vitraje je 1899. izra dila
beka tvrtka Geylin i nasljednici, a ob-
novljeni su 2003. godine.
Stupovi na kutovima oktogonalnoga
trga horizontalno su kanelirani, a ispod
vijenca druge etae zavravaju glavama
u okviru vijenca lia. Otvori tree etae
ukraeni su vertikalnim secesijskim mo-
tivima, dok je traka friza ispod vijenca
kupole s lisnatim motivima.
Iz tog centralnog prostora ulazi se u
pretprostor banke s otmjenim sveanim
stubitem i zatim u dvoranu sa alterima.
Iznad ulaza u banku nalazi se natpis:
Zrno do zrna pogaa, kamen do kamena
palaa.
Podovi pasaa pokriveni su kvadra-
ti nim ploicama u dvije boje, koje su
polo ene u polja orubljena bordurama,
od kojih jedna nosi motiv meandra. Ta
vea polja odijeljena su uim poljima,
isto sa bordurom. Posebno je tretiran
oktogonalni trg u ijoj se sredini nalazi
veliko kvadratino polje, gdje je variran
motiv meandra u bordurama, kao i tema
ploica u dvije boje.
Tlocrt kompleksa je, osim pasaa, tra -
dicionalno organiziran. Iznad razi ne dru-
ge etae krila kompleksa na Bogovi evoj,
Margaretskoj i Ilici orga nizirana su oko
unutranjih dvorita s pristupom preko
est stubita.
Izgradnja Oktogona pokazuje visoku
urbanu svijest tadanje gradske uprave,
graana Zagreba i investitora (Prve hr-
vatske tedionice). Dvadesetak godina
kas nije ta se urbana svijest svela na nisku
razinu, pa e prijedlog Pimana i Seissela
za kompleksno rjeenje tzv. Zakladnog
bloka (dananji blok Nebodera izmeu
Ilice, Gajeve, Bogovieve i Petrieve) os-
tati samo u projektu.
Budui da znaaj prolaza Oktogon nije
samo u najkraoj vezi Ilice i Preradovieva
trga, usprkos tome to je nedavno ob-
nov ljena njegova unutranjost, i dalje je
zbog djelomino neadekvatnih sadraja
premalo koriten. Da bi Oktogon dobio
nekadanji kompleksni znaaj, trebalo bi
ponovno uspostaviti bogatstvo namjena,
koje je postojalo u trenutku njegova ot-
varanja i time rearmirati vanost Ok-
togona u slici grada.
ZGmg 29.indd 14 27.06.2010. 21:27
15
djelo kipara Ivana Rendia, koji je sve-
ano otkriven nasuprot Umjetnikom
pa v iljonu 1895. Tamo je bio do 1956.,
kad je premjeten na Preradoviev trg.
Ren di je Preradovia predstavio u odori
generalmajora na visokom postamentu.
Na stranjoj je strani postamenta natpis
kako je spomenik o svom troku dao po-
staviti Stjepan Mileti.
Ivan Rendi, akademski kipar, bio je
lan Grupe Meduli. Njegova djela odli -
kuju se realistikim pristupom i ele men-
ti ma naturalizma u obradi deta lja. Au tor
je brojnih gradskih spo me ni ka - Lju devitu
Gaju u Krapini, Iva nu Gun duliu u Dub-
rovniku, Ni koli Dubo koviu u Jelsi, pa i
ovog na Cvjet nom, odnosno Pre rado vi-
evom trgu.
Napisao: Branimir poljari
Foto: MGZ
Preradovieva ulica
i spomenik
S
tara cesta koja se od trga kod Sve-
te Margarete sputala prema ju-
gu kroz majure i livade imala je
drvored dudova svilca. Bilo je to u vrijeme
carice Marije Terezije koja je iz Graza
poslala vjete djevojke koje su znale ra-
diti svilu, kako bi to znanje prenijele dje -
vojkama iz Slo bod nog kraljevskog gra da
Gradeca. Uz cestu je otvorena mala svi-
larska manufaktura, a cesta se u sta rim
dokumentama naziva Svi larska. To je
dananja Preradovieva ulica koja to ime
nosi od 1897., po pre porodnom pjes niku,
austrijskom general majoru Pe tru Pre ra-
doviu.
Preradovi je roen u Grabrovnici
1818. godine, a umro je u Fahrafeldu po-
kraj Bea 1872. Bio je pokopan na Mal-
tze idorskom groblju, blizu junog kolo-
dvo ra u Beu, no opepoznata je bila
nje gova elja da bude pokopan u svojoj
do movini, pa je njegovo tijelo uz velike
poasti preneseno u Zagreb, 1879. godine.
Nad grobni spomenik iz bijelog mramora
izradio je kipar Ivan Rendi, a nalazi se na
pjesnikovu grobu u arkadi na Mirogoju.
Spomenik prikazuje vilu koja vijencem
kiti pjesnikov grob. Osim Preradovieva
imena, na spomeniku je i natpis: "U tvom
polju daj mu groba Tvojim cvijeem
grob mu kiti".
Preradovi je nakon godine provedene
u Vojnom zavodu u Bjelovaru primljen
na Vojnu akademiju u Bekom Novom
Mjestu. Kao porunik poslan je u Milano,
gdje se upoznao s prvakom ilirskog pre-
poroda, Ivanom Kukuljeviem koji je pak
izuzetno utjecao na njegovu hrvatsku
nacionalnu svijest. Na Kukuljeviev nago-
vor, Preradovi je preveo na njemaki
pr vo pjevanje Gundulieva "Osmana", a
svoju prvu pjesmu na hrvatskom jeziku
objavio je 1843. u Zadru pod naslovom
Poslanica Spiri Domitroviu. Za prvi broj
Zore dalmatinske napisao je pjesmu Zo-
ra puca, bit e dana. Spomenimo nje go-
va izdanja Prvenci 1846. i Nove pjesme
1851., u kojima prevladavaju do mo ljub ne,
ljubavne i reeksivne teme. Upravo do-
moljubnim pjesmama nastavio je tradiciju
ilirske rodoljubne poezije, s naglaenom
misaonou i bez patetike. Preradovieva
je poezija najuspjelije hr vat sko pjesnitvo
prve polovice 19. sto ljea; najpoznatije su
pjesme Rodu o je ziku i Jezik roda moga ili
pak ljubavne pjes me, kao to je Ljudsko
srce, koje su izraz njegovih intimnih preo-
kupacija.
Intendant Hrvatskog narodnog kaza-
lita, dr. Stjepan Mileti, o svom je troku
dao podii spomenik Petru Preradoviu,
Foto: iz knjige "Spomenici i fontane u gradu Zagrebu
Ugao Preradovieve i Tesline Ugao Preradovieve i Hebrangove
Zagrebake ulice
ZGmg 29.indd 15 27.06.2010. 21:27
Povijest grada
16
K
ada danas svakodnevno pre la zi-
mo reguliranom i ureenom Sa-
vom preko brojnih mostova, ne
raz mi ljamo kako je Sava izgledala na
pod ruju Za greba u svom prirodnom ob-
li ku, kad su njome plovile brojne ko rabe,
tumbasi i lae raznih oblika i veli ina.
Plovidba Savom pokraj Zagreba u
pro losti se odvijala u vrlo tekim uvje-
tima i s vrlo primitivnim plovilima. Pro-
met Sa vom odravao se ne samo do Za-
greba ve i mnogo uzvodnije, sve do ua
savske pritoke Ljubljanice. To je i dokaz
da se u pomanjkanju boljih prometnih
veza ta danji ovjek koristio najjeftinijim,
ali i naj teim oblikom prijevoza te uspije-
vao plo viti prirodnim tokom Save.
Napisao: Branko Vujasinovi, dipl. ing. geod.
Foto: Ines Novkovi i
dokumentacija autora
Kako se plovilo Savom
Pet dana dili
U 13. stoljeu kamena je sol iz velikih ugarskih solana u Marmarou
stizala laama Tisom, Dunavom i Savom do Rugvice nadomak
Zagreba, gdje se prodavala ili pretovarivala na manje lae
Sava je sluila kao prometnica kojom
su plovili graani, kao i trgovci koji su
pre vozili robu za prodaju; Savom su op-
enito plovili ljudi zbog razmjene dobara,
kupovine ili prodaje robe, a njome su se
prevozile i vojske i vojna oprema. U to
je vrijeme Sava bila jedina sigurna pro-
metnica za prijevoz ljudi i robe, i to niz-
vodno, kad se plovilo bez pogona i uz-
vodno, kad se moralo dobro veslati ili
vu i plovne objekte dugim uadima po
kopit nicama uz Savu.
Sava je bila vana prometnica na
ovom dijelu Hrvatske i kad je znatno
po mogla razvoju grada Zagreba koji se
u antikim vremenima, od prvih nase-
ljenika, smjestio na granici Alpa i Podu-
navlja i na glavnom putu iz srednje
Eu rope prema Jadranu. Tada su prvi na-
se ljenici Zagreba izraivali nastambe na
viim predjelima, dalje od Save i izvan
poplava, ali su Savu koristili za plovidbu.
Dananji izgled i poloaj Save kod Za-
greba znatno se razlikuje od stanja kad je
u brojnim meandrima u prirodnom toku
tekla irim podrujem grada. estim mi-
jenjanjem korita i vijugavim tokom, mi-
lenijima je tekla ljunanim naslagama
za grebakim poljem, mijenjajui glavno
korito poslije svake vee navale vode,
pri tom ostavljajui mnoge rukavce, na-
plavine i sprudove koji su se takoer
mije njali. Upravo takvom prirodnom Sa-
vom obavljala se plovidba nizvodno i uz-
vodno, unato svim tekoama.
Prijevoz vojske i soli
Sava kao plovna rijeka spominje se
u legendi o Argonautima, kad se upo-
trebljavala za plovidbu i prije Rimljana.
Rimski zapisi potvruju da je Sava bila
plovna i u vrijeme njihove vladavine na
ZGmg 29.indd 16 27.06.2010. 21:27
17
ancom do Siska
Plovidba Savom u gornjem toku prema
Valvasoru 1689.
I ovako se nekad plovilo Savom u gornjem
dijelu toka
ovim prostorima, od 1. do 4. stoljea.
Sava je tada bila plovna cijelim tokom do
ua Ljubljanice i naseobine Adnonum
(Vrhnika), odakle je cesta preko Aquileje
vodila prema Rimu. Sava se spominje i u
opisu cara Trajana (53.-117. godine) koji
je s vojskom iz Ancone preko Dalmacije
stigao do Save kod Siska i dalje nastavio
ploviti Savom i Dunavom, kad je 105. go-
dine napao Daane.
To potvruju i rimski naziv za Ljub-
ljanicu Nauportus (ladonosna), kao i
izgraena naselja uz Savu: Anda u tonija
(itarjevo), Siscia (Sisak), Servi tum (Sta -
ra Gradika), Marsonia (Slavon ski Brod),
koja dokazuju da se Sava u doba Ri ma
upo treb ljavala ne samo za prijevoz voj-
ske, ve i za prijevoz robe.
Nakon propasti Rimskoga carstva
i dolaska barbara u 4. stoljeu, Sava se
vjerojatno nije koristila intenzivno kao
prometnica. U nedostatku dobrih pu-
tova, Sava se ipak upotrebljavala za pri-
je voz vojske, a neto je bolje stanje od
9. stoljea, kad su bolje okolnosti za tr-
govinu i plovidbu Dunavom i Savom.
Jo u 12. stoljeu Zagreb je poznat
kao sredite trgovine soli koja je tada
vrlo traen i skup proizvod. U 13. sto lje-
u kamena je sol iz velikih ugarskih so-
lana u Marmarou stizala laama Ti som,
Dunavom i Savom do Rugvice na do mak
Zagreba, gdje se prodavala ili pre to-
varivala na manje lae ili kolima do vozila
i prodavala u Zagrebu. I kralj An drija I.
darovnicom iz 1217. godine da ro vao je
sol zagrebakom Kaptolu, koja se pre-
vezla laama do Rugvice i dalje koli ma do
Zagreba.
Hrvatski sabor ve u 15. stoljeu do-
nosi odluke o ienju i ureenju Sa ve
za bolju plovidbu, na kojoj je prije po-
vlaenja Osmanlija 1504. godine u amcu
bilo 100 ajkaa sa ajkama. Kasnije, oko
1521. godine, Hrvati sa 400 ajkaa bra-
ne Zemun od Osmanlija. Isto tako, pri
op sadi Gradeca 1529. godine, kad su
Fer di nandovi pristalice sa 700 branitelja
bra ni li Zagreb od Zapoljinih ljudi, po-
mo gradu stigla je Savom iz Kranjske i
ta jerske - konjanici su ili putovima uz
Sa vu, dok su pjeaci stigli prije amcima i
spla vima i tako spasili branitelje Zagreba.
U vrijeme najeih napada Osman-
lija na Hrvatsku zastupnici Sabora sa-
vjetuju kralju Ferdinandu u Grazu 1537.
godine da gradi lae na Savi i poruuju:
Tko e biti premoniji na vodama,
njegovo e biti kraljevstvo, to najbolje
svjedoi o vanosti plovidbe Savom u
Sava je bila plovna jo
u doba Rimljana, to
potvruje i rimski naziv za
Ljubljanicu Nauportus
(ladonosna)
ZGmg 29.indd 17 27.06.2010. 21:27
18
obrani zemlje. Tada se Sava koristila za
rat ne potrebe: prijevoz vojske i vojne op-
reme Austrije i Osmanlija. Primjerice,
pri je bitke kod Siska 1591. godine iz Za-
greba je laama Savom do sisake utvrde
dopremljeno ito, a neposredno prije
glav ne bitke iz Zagreba su nizvodno Sa-
vom dopremljeni i topovi za sisaku utvr-
du. Samo godinu dana kasnije, u boju za
Petrinju i Sisak 1593. godine, i Osmanlije
su laama uzvodno Savom prema Sisku
dopremili svoje topove, pri emu je za-
robljeno 30 velikih laa s vojnom opre-
mom.
Srednjovjekovni je Gradec od Save
bio udaljen "oko jednu uru hoda", kako je
pisao Tkali, a na pristanitu skele Kra-
ljev brod (danas stari most na Savskoj
cesti) roba se utovarivala i istovarivala sa
skele ili s ploveih tumbasa, koraba i laa
koje su plovile uzvodno i nizvodno Sa-
vom. Tada je glavni promet bio sa soli koja
je dolazila s mora do Dubovca i tovarila
se na lae te prevozila Kupom i od Siska
i Savom u unutranjost zemlje. Kasnije je
glavni promet plovnim rijekama bio pri-
jevoz ita, poslije i drva.
16. i 18. stoljea u Zagreb dopremalo i
ito, a za potrebe graana i druga roba.
Grad Zagreb je od plovidbe Savom
imao veliku korist, to pokazuje nekoliko
pri mje ra. Celjski kipar Meder je 1653. go-
dine ugo vorio s gradom izradu, dopre mu
te ug rad nju velikog oltara za Crkvu sv. Ka -
ta ri ne i Savom ga prevezao do "bro di a"
skele Kraljev brod. Isto tako je i ki par Fra-
njo Robb iz Ljubljane 1721. go di ne Savom
dovezao oltar sv. Ignaca za Crk vu sv. Ka-
tarine, a 1729. godine i oltar sv. Marije Lo-
retske do skele i "brodia" Kra ljev brod.
I Hrvatski je sabor imao mnoge ugo-
vore za dopremu robe Savom iz Kranjske
za vojne potrebe, pa su 1745. godine tr-
gov ci iz Kranjske laama i splavima do
Zagreba dopremili velike koliine suk na.
Takvih primjera u povijesti ima mno go.
Ukratko, promet je Savom bio znat no
jef tiniji od dopreme robe tada jo neure-
enim cestama.
Nakon zavretka Velikog bekog rata
1699. godine i povrata velikih plodnih
pod ruja Slavonije, Srijema i Podunavlja
pod vlast Austrije, nastupaju nove, bolje
okol nosti za ureenje plovnih rijeka jer
na staje potreba prijevoza velikih koliina
i ta do luka Jadrana. Stoga, od sredine 18.
sto ljea poinju radovi za osposobljavanje
plov nih rijeka za bolju i sigurniju plovidbu
- Save do Siska te Kupe do Karlovca. Od
1765. godine plovidba i prijevoz ita laa-
ma iz Podunavlja Dunavom i Savom do
Siska te Kupom do Karlovca gotovo je
redovna i stalna, dok se istodobno u sup-
rot nom smjeru obavlja promet soli i druge
robe od Jadrana prema unutranjosti.
Uzvodno Savom pokraj Zagreba sve
do Zaloga kod Ljubljane tada se obino
manjim lakim laama s pliim gazom
prevozilo ito, sol i druga roba koju su
vukli na dugim uadima ljudi, a kasnije
i konji, zbog ega su uz Savu postojale
staze, tzv. kopitnice. Te su kopitnice na
Savi od Zemuna do Siska bile na lijevoj,
austrijskoj strani, a od Siska do Karlovca
kroz Vojnu krajinu samo na lijevoj obali
koja je bila u Banskoj Hrvatskoj.
Glavni promet vodom iao je Savom
do Siska i dalje Kupom do Karlovca,
odakle je vei dio robe odlazio cestama
prema lukama Jadrana ili preko Metlike
do Ljubljane i dalje do luke Trst. Drugi
prometni pravac iao je Savom od Siska
uzvodno preko Zagreba do Zaloga u
Kranjskoj, gdje se obavljao pretovar robe
u kola i cestama vozio do Trsta. U oba
sluaja roba se u Sisku pretovarivala u
manje lae i odlazila prema Karlovcu ili
Zagrebu. Uzvodno Savom pokraj Zagreba
ito, sol i druga roba prevozila se najee
manjim i lakim laama s pliim gazom.
Do pojave broda na paru, plovila su
Savom plo vila raznih veliina. Najmanje
ko rabe imale su dva ovjeka: jedan je
vukao lau dugim uetom, drugi je up-
ravljao, a tijekom vonje su se izmjenjivali.
Vea plovila bile su burele (barele ili
barkae) te tumbasi i lae itarice, solarice
ili lae za druge namjene (drvo, ljunak ili
pijesak). No, bilo je laa i na jedra, koje su
za pogon koristile snagu vjetra.
Zbog oteane plovidbe u vrijeme nis-
kih vodostaja, kao i zbog brojnih pliaka te
panjeva i stabala kojih iz korita nitko nije
vadio, ureenje rijeke na ovom dijelu bilo
je posebno vano jer se uzvodno od Siska
moglo ploviti samo manjim kupskim ili
kranjskim laama, tzv. tumbasima, koje
Splavi na Savi kod Podsuseda oko 1930.
Povijesni zapis iz 1541. godine potvr-
uje da se slavonsko ito dopremalo Sa-
vom preko Zagreba do Breica i Krkog i
tamo mijenjalo za sol ili prodavalo. Laa-
ma iz Kranjske i tajerske dopremala se
trgovaka roba, dok se istodobno promet
odvijao i uzvodno. Iz Ljubljane roba je do
Zagreba, osim laama, dolazila i splavima
ili cestom uz Savu, ali je prijevoz Savom
bio znatno jeftiniji. Sava je za vrijeme
ratova s Osmanlijama imala veliko znae-
nje i za potrebe grada Zagreba, kad se
roba dovozila unato ratnim opasnostima.
Savom je jeftinije
Iako se plovidba Savom odvijala i
prije, tek od 16. stoljea postoje znaajniji
zapisi kroniara jer se, osim soli, izmeu
Vua laa po Kupi kopitnicom 1912.god.
Prije bitke kod Siska 1591.
iz Zagreba je laama
Savom do sisake utvrde
dopremljeno ito
ZGmg 29.indd 18 27.06.2010. 21:27
19
su dalje vukli ljudi kopitnicama uz obalu.
Te su lae najee bile nepokrivene, pa
se ito u njima prevozilo u bavama. Bile
su duge do 45 m, iroke 4,5 do 5,0 m i u
punom optereenju imale su gaz 0,80 do
0,90 m, a u njih se zbog brojnih pliaka
nije smjelo utovariti vie od 900 do 1000
vagana ita. Malo se tko drao tih uputa
i dozvola, pa je na dugom putu bilo istov-
arivanja i pretovarivanja robe, da bi se
moglo proi teim dionicama.
eljeznica potisnula parobrod
U Rugvici, nizvodno od Zagreba, sol
se najee pretovarivala u kola ili u manje
lae, zbog ega je tu krajem 18. stoljea
bio uspostavljen solni ured. Poetkom 19.
stoljea otvoreno je pristanite, a 1800.
godi ne izraen je i plan za izgradnju it-
nog skladita, kako bi se omoguilo skla-
ditenje velikih koliina robe i olakala ot-
prema dalje Savom uzvodno ili cestom od
Dugog Sela prema Zagrebu, Krievcima ili
Bjelovaru. U to vrijeme u Rugvici postoji
ured s dvije zgrade i dva drvena taglja u
kojima se obavljao nuni popravak laa.
Poveani promet Savom doveo je
1809. godine i do redovitog potanskog
pro meta "laom diliancom" od Zaloga
preko Zagreba do Siska, kojom su se osim
pote prevozili roba i ljudi. Put nizvodno
od Zaloga do Zagreba trajao je najee
tri dana i do Siska pet dana. Na tom pu-
tu bilo je deset postaja na kojima se uto-
varivala roba i ukrcavali putnici, dok je
vonja uzvodno trajala mnogo dulje -
ukup no 14 dana.
Skori Napoleonov pohod krajem iste
godine prekinuo je potanski promet. Ali
unato promjenama granica i osnivanja
Nepoleonovih Ilirskih provincija, plovid-
ba i promet ita i druge robe Savom obav-
ljala se i dalje.
Promet ita Savom pokraj Zagreba
do Zaloga bio je prvih godina 19. stoljea
u prosjeku godinje oko 200.000 vagana
(oko 8500 tona), dok je do kraja tridesetih
godina u povoljnim godinama iznosio i do
625.000 vagana (oko 26.000 tona). I u vrlo
tekim uvjetima plovidbe Savom pokraj
Zagreba, gdje je glavno korito esto mije-
njalo svoj tok, 1850. godine je od Zalo ga
preko Zagreba do Siska i obratno prolo
vie od 500 laa i taj se broj stalno pove a-
vao, pa je godinje Savom redovito plovilo
u oba smjera i do 700 raznih plovila.
Uvoenjem parobroda u plovidbu
izmeu Siska i Zemuna poslije 1838. go-
dine, bitno se mijenja promet Savom na
tom dijelu, unato tome to zagrebaki i
kranjski trgovci za plovidbu jo koriste
tum base, lake lae, pa i splavi za do-
pre mu kolonijalne robe, tkanina, obue i
dru gih proizvoda iz Kranjske, za kojima u
Zagre bu vlada velika potranja.
Promet Savom pokraj Zagreba ve je
toliko razvijen da je 1853. godine izraen
i projekt uvoenja stalne parobrodarske
veze od Siska preko Zagreba do Zidanog
Mosta. Projekt se nije ostvario jer je usko -
ro planirana gradnja eljeznike pru ge od
Zidanog Mosta preko Zagreba do Siska,
koja je otvorena krajem 1862. godi ne.
Umjesto stalne plovne veze preko Za-
greba, otvorena je i odravana stalna plo-
vidba laama izmeu Siska i Rugvice.
Da je taj plovni put Savom bio dobro
razvijen, potvruje podatak da je u vrije-
me velikog prometa u oba pravca plovilo
do 600 velikih laa nosivosti do 300 tona,
dok je raznih plovila prolazilo godinje
Rje Rje een en enje e e rregul gulaci aci ije je je Save e od od
Pod od odsus su suseda eda do do Za Za Zagre grr ba ba ba
izmeu 5000 i 6000. U to vrijeme je kroz
Sisak godinje prolazilo 100-tinjak velikih
parobroda sa 400 lepova, 70-ak manjih
putnikih brodova, otprilike 240 veih
laa sa itom ili bavarskim duicama te
gotovo 1000 manjih plovila.
Plovidba Savom imala je veliku pro-
metnu vanost u tom razdoblju, to je
znat no pridonijelo brem gospodarskom
razvoju Zagreba i Hrvatske.
Mea Mea Mea eandr ndr ndr ndr ndr dr dr r ddd ir iira ira ira iiirano no o no ko ko ko ko oooooorit rit rito r o r o r rije ije ije ije ijeke ke e ke ke Sav SSav S e o e o e e ko o Zag Zaggg Zag Zaggreba 185 185 1185 85 85 85 885 185 85 885 8 185 8853. 33333
Staro korito Save i rjeenje regulacije
izmeu Medsave i Podsuseda
ZGmg 29.indd 19 27.06.2010. 21:27
Od Marathona
22
S
tara kupalita na rijeci Savi - Hut-
tererovo (poslije Gospodari evo),
Gradsko, Trnjansko i Vojniko - ni-
su bila dovoljna za sve vie gradskoga sta-
novnitva. Rijena je voda sve zagaenija,
a utapljanja, unato uvarskim slubama,
esta. Potreba za bazenskim kupalitem
javlja se jo prije Prvoga svjetskoga rata,
Stara savska kupalita (2) ))))))))))) SSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSttttttttttttttttttttttttttttttaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaarrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrraaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa sssssssssssssssssssssssssssssaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaavvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvssssssssssssssssssssssssssssskkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa kkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuppppppppppppppppppppppppppppppaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaalllllllllllllllllllllllllliiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiitttttttttttttttttttttttttttttaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa ((((((((((((((((((((((((((((((22222222222222222222222222222)))))))))))))))))))))))))))))
Napisala: prof. dr. sc. Ariana tulhofer,
autorica znanstvene monograje
"Sportska arhitektura u Zagrebu"
Foto: dokumentacija autorice
1
FRANJO BAHOVEC (1906.-1996.), arhitekt, ra dio je u Odsjeku za visokogradnje
Gradskoga gra ev nog ureda (1930.-1945.), GRO Tempo (1948.-1951.) i APZ Plan
(1951.-1973.). Projek tant je Sportsko-rekreacijskog centra alata (1936.-1966.),
Zimskog plivalita Mladost (1952.-1958. s V. Antoliem i B. Tuekom), bazena u
Zelini (1956.-1958.) i Bregani (1956.) te sportskog par ka s bazenom na Sveticama
(1965.). Osim tih sport sko-rekreacijskih graevina, autor je niza in dus trijskih, javnih,
poslovnih i stambenih zgrada.
2
ANTUN ULRICH (1902.-1998.), arhitekt, diplo mi rao je na bekoj Hochschule fr
angewandte Kunst u klasi prof. J. Homanna, 1927. Nakon povratka u Zagreb radi
u Odjelu za regulaciju grada (1928.-1941.), vodi vlastiti ured s in. V. Juranoviem
(1942.-1945.), izvanredni je profesor na Tehnikom fakultetu u Skopju (1949.-1953.)
te opet vodi svoj ured Ulrich (1953.-1966.). Dobit nik je nagrada za ivotno djelo
Viktor Kovai (1968.) i Vladimir Nazor (1972.). Njegova su glav na izvedena djela:
Dom veslakog kluba Uskok (1931.), zgra de u Zakladnome bloku: Pet rieva 1 (1933.
s F. Bahovcem) i Gajeva 4 (1936.), stambeno-poslovna zgrada na Pre radovievu trgu
5 (1937.), bolnica na Rebru (1934.-1941. sa S. Kliskom i V. Juranoviem), neboder
Vjesnika na Savskoj cesti (1955.-1959.), Vojna bolnica u Splitu (1955.-1965.) te
nekoliko stambenih zgrada i kola.
F. Bahovec i A.
Ulrich: Gradsko
kupalite na Savi,
1930., projekt
kad je 1907. godine izraen projekt za
grad nju modernoga bazenskog kupalita u
sav skom rukavu kod Cvjetne ceste, no ka-
ko su predvieni trokovi iznosili ot prilike
500.000 kruna, projekt nije ostvaren.
U prvim godinama poslije Prvoga
svjet skoga rata nekoliko je puta postav lja-
no pitanje izgradnje bazena. Spominje se
mo derno bazensko kupalite s ltriranom
savskom vodom, pa je 1930. godine pred-
lo eno neureeno gradsko zemljite iz-
meu Savske ceste i Jaruna, potoka rno-
merca i Horvaanske ceste. Iste se godine
predlae na Gradskom kupalitu gradnja
bazena 50x20 metara, izmeu kabina i
nasipa.
U Gradskome graevnom uredu prije
Drugoga svjetskoga rata izrauju se al ter-
nativni projekti kupalita na Savi, pa mladi
arhitekti Franjo Bahovec
1
i An tun Ulrich
2

razrauju svoj prijedlog. Za miljaju cijeli
kupalini sklop sa zat vorenim i otvorenim
bazenima, velikim brojem kabina za pre-
svlaenje i sobama za poslugu. Zgrada bi
imala podrum, prizemlje i tri kata, a manji
dio i etvrti kat. Predvieno je produljenje
tramvajske pruge sve do glavnog ulaza u
kupalite.
ZGmg 29.indd 22 27.06.2010. 21:27
23
do Bundeka
ranije. Mrtvi savski rukavac izmeu na-
sipa i rijeke oistio bi se od mulja i obli-
kovao u jezero za kupanje, odijeljeno od
rijenoga korita niim nasipom. Cijevima
bi se punio rijenom vodom. Taj prirodni
bazen bio bi dug vie od 100 metara, a
irok vie od 40 metara. Do 3/4 povrine
planirana je dubina 0,5-1,5 m, dok bi pre-
ostala etvrtina bila pogodna i za skokove
zbog dubine i do 3,5 m.
"Novo kupalite zamiljeno je kao ve-
liki park koji bi se protezao od savskog
nasipa do korita rijeke, a bio bi dug
pre ko 200 metara. Kabine i sve zgrade
bile bi graene na montanom principu
zbog proljetnih i jesenskih poplava, ta-
ko da bi se zimi i za vrijeme poplava i-
ta vo kupalite prenijelo iza nasipa u
spre mi ta. Je dino bi se temelji vrsto
ugra dili u zemlju." (Z. F., 1954.: areno
ku pa li no naselje u parku (priprema za
iz grad nju nove plae na Trnju), Borba,
19(25), 31.1., 9). Izmeu savskog korita
Sportsko drutvo Marathon
sveano je otvorilo svoje
plivalite 15. kolovoza 1939.,
dva mjeseca nakon to je
Akademski teniski klub na
alati zavrio svoj bazen
koji je bio namijenjen samo
lanovima kluba
Na temelju studije kupalita s tri ot-
vo rena bazena punjena grijanom vodom,
koja je 1937. godine izraena u gradskoj
op ini, dvije godine kasnije planira se
grad nja velikog otvorenog bazenskog ku-
pa lita koje bi se gradilo iza kabina Grad -
skog savskog kupalita. Gradsko po gla-
var stvo odredilo je lokaciju uz Gradsko
kupalite kako bi njegove kabi ne upo treb-
ljavali i korisnici bazena, a zemljite je
ionako bilo u gradskim rukama. Planirala
se gradnja bazena dugog ak 200 metara,
ali zbog nedostatka novca prvo bi se gra-
dio 100-metarski bazen. Zatim se projekt
djelomice mijenja, pa se planiraju dva
bazena, velika 100x50 metara. Bazeni bi,
zbog visoke podzemne savske vode, bili
jedan metar odignuti od terena te bi sta-
jali na armiranobetonskim stupovima.
Planovi za izgradnju su se zahuktali, pa je
u Zagreb pozvan in. Stanko Bloudek iz
Ljubljane. On je izloio svoje struno mi-
ljenje o postojeim zamislima, izjasnivi
se za projekt Gradskoga graevnog ureda.
No, budui da je poeo Drugi svjetski rat,
ti planovi nisu mogli biti ostvareni.
Kupalite u Trnju i plivalite
Marathona
Nakon Drugoga svjetskoga rata u
opem graditeljskom zamahu predvialo
se da e se do 2000. godine u Zagrebu
sagraditi 56 zatvorenih i 78 otvorenih
ba zena, najvie bazena velikih 16,67x25
metara, dok bi kolski bazeni bili manji:
12,5x25 m, 8x16,67 m ili 8x12,5 m.
Arhitekt Zvonimir Pogaj
3
planira
ureenje kupalita na lijevoj obali rijeke
Save u Trnju, 1950. godine, malo istonije
od prvog zagrebakog kupalita Franje
Hutterera, ureenog tono stotinu godina
3
ZVONIMIR POGAJ (1906.-1971.), akademski arhitekt, diplomirao 1932. na Arhitektonskom odjelu
Umjetnike akademije u Zagrebu u klasi prof. D. Iblera. Poslije studija kratko boravi u Parizu, a nakon
povratka vodi vlastiti ured u Zagrebu. Dobitnik je jedine nagrade za projektiranje sportskih graevina na II.
bijenalu u Sao Paulu, Brazil (1953. za kupalite Borik u Zadru) i godinje nagrade Viktor Kovai (1961. za
kupalite Plaa u Crikvenici). Njegova vanija izvedena djela su: Hrvatski lijeniki dom u ubievoj 9 (1934.
s F. Cotom), vila Botteri (1934. s F. Cotom), Matica hrvatskih obrtnika u Ilici 49 (1940. s A. Freudenreichom),
crkve u Podsusedu (1940. ) i na Kneiji (1942.), hotel Adriatic u Omilju na Krku (1966.) te kupalita u
Stubikim Toplicama (1937.), Borik u Zadru (1954.), Plaa u Crikvenici (1963.) i emnica kod Krapine (1965.).
Z. Pogaj: Kupalite
na Savi u Trnju,
1950., prostorna
skica
Lj. Mievi:
Ureenje jezera Bundek, 2005.
ZGmg 29.indd 23 27.06.2010. 21:27
24
i nasipa, u hladovini visoke vegetacije,
bile bi smjetene nepravilno poredane,
razigrane, jednostavno oblikovane grupe
pojedinanih, obiteljskih i skupnih kabina
za presvlaenje oko kojih bi se uredile
kamenom poploene etnice.
Tri je godine kasnije, 1953., Zvonimir
Pogaj dobitnik jedine nagrade za pro jek-
tiranje sportskih graevina na Drugom
bijenalu u Sao Paulu u Brazilu za izve-
deno kupalite Borik u Zadru, ime je u
svjetskim razmjerima priznat visoki do-
seg njegovih kupalinih zamisli.
Sportsko drutvo Marathon savjesno
je pripremalo gradnju svog bazena za
pli vanje, pa je 1935. godine organiziran
ui pozivni natjeaj na kojem je prvo-
na graen bio projekt arhitekta Slavka
Lwya
4
. Arhitekt je predvidio glavni ba -
zen velik 50x20 metara s tribinama i
kraj njega manji bazen, 20x20 metara,
za skokove s tornja. Sportski sklop zao-
kru uje nekoliko klupskih zgrada, obli-
kovanih jednostavnim i istim kubusima
moderne, tenisko igralite s tribinama
i tek naznaeno nogometno igralite s
atletskom stazom zapadno od bazena.
Kad je na Ravnicama uz horvaanski
savski nasip 1936. godine Sportsko dru-
tvo Marathon izgradilo privremeno spre-
mite za veslake rekvizite, zapoeli su
njegovi lanovi akciju za izgradnju vlasti-
toga bazena. Kako u Zagrebu tada jo nije
bilo bazena za plivaka natjecanja prema
olimpijskim pravilima, zainteresirala se
za tu akciju i gradska opina te je obeala
svoju novanu pomo. Projekt je izradio
graditelj Branko Vlah, a na nacrtima je
manje korekture izveo in. Stanko Blou-
dek iz Ljubljane. SD Marathon dobilo je
u lipnju 1939. godine graevnu dozvolu
i subvenciju gradske opine od 350.000
dinara, a ve je sljedei mjesec zapoelo i
u rujnu dovrilo gradnju plivalita.
Marathonov je bazen bio velik 50x20
metara i dubok od 1,20 do 2,50 metara,
s osam natjecateljskih staza i tribinama
za gotovo 1000 posjetitelja. Orijentacija
bazena, isprva namijenjenog samo sportu
i teajevima plivanja za poetnike, bila
je sjever-jug. Oko bazena prostirao se
po ploeni sunalini prostor, irok est
me tara. Bazen je zbog podzemne vode
bio povien 100 cm od tla, u najpliem
je dijelu bio ukopan 20 cm (dubina vode
120 cm), a u najdubljem 150 cm (dubina
vode 250 cm). Armiranobetonska ploa
bazenskog dna bila je podijeljena u deset
dilatacijskih polja. Vidljive su plohe bile
prekrivene cementnom glazurom. Ubrzo
su sagraeni tuevi i ostali higijenski sa-
draji, poploen je teren, podignuta povi-
enja uz plivalite i sagraene svlaionice.
SD Marathon sveano je otvorilo svoje
pli valite 15. kolovoza 1939. godine, samo
dva mjeseca nakon to je Akademski te-
niski klub na alati zavrio svoj bazen,
velik 20x8 metara (projektant Franjo Ba-
hovec) - prvi u Zagrebu, ali namijenjen
sa mo lanovima kluba. Marathonov je
bazen bio prvi bazen olimpijskih dimen-
zija u Zagrebu.
Mladost i Jarun
Prema projektu arhitekta Slavka Del-
na i hortikulturnoj osnovi arhitekta Zvo-
nimira Frhlicha, odmah nakon zavr etka
Drugoga svjetskoga rata, 1946. godine,
po elo je ureenje sportskoga par ka Aka-
dem skog sportskog drutva Mladost,
za pad no od Gradskoga kupalita. Pro-
stor koji je park trebao zauzeti pro te zao
bi se izmeu savskoga nasipa i no vo -
projektirane Horvaanske ceste te za pad -
no do tadanje granice grada Za gre ba.
U sklopu novoga sportskoga parka na-
ao bi se i Marathonov bazen za pliva-
nje. Ulaz u sportski sklop planiran je s
istone strane. Projektiran je glavni teren
s tribinama za 10-15.000 gledatelja te niz
igralita za druge sportove: hokej na ledu
i travi, est terena za koarku, etiri za
odbojku, deset teniskih igralita, staza za
motociklistike utrke s gledalitem, dva
pomona igralita za nogomet i rukomet,
teren za gimnastiku, at-
letska staza i posebna
staza za terensko tra-
nje. Uz plivalite Mara-
thona podigle bi se no ve
tribine. Plivaki je ba zen
nakon Drugoga svjet-
skoga rata ostao u dob-
rom stanju, trebalo je
sa mo urediti ltere. Uza
sve graevine sagradile
bi se svlaionice sa sa-
nita rijama.
Taj je opsean plan
proveden samo djelo-
S. Lwy: Sportski
sklop Marathon, 1935.,
natjeajni projekt
4
SLAVKO LWY (1904.-1996.),
arhitekt, studirao je u Beu,
Zagrebu i Dresdenu, gdje je
i diplomirao u klasi prof. M.
Dlfera, 1930. godine. Od
1932. do 1966., s manjim preki-
dima, vodi vlastiti ured. Autor
je 40-ak realizacija, veinom
stambenih zgrada, i jo barem
toliko projekata. Vanije iz-
vedbe: zgrada Massan u Zvo-
ni mi rovoj 23 (1932./33.), vila
Hirschler na Gornjem Pre-
kriju 2 (1932./33., danas
um ski dvor), zgrade u Za-
klad nom bloku: Petrieva 7
(1933.) i Bogovieva 4 (1933.),
prvi zagrebaki neboder ku-
a Radovan u Masarykovoj
22 (1933.), Jadransko osigu ra-
vajue drutvo u Drakovi evoj
13 (1936.), stambene zgrade:
Zvonimirova 23 (1932./33.),
Ribnjak 20 (1936.), Bokovieva
7b (1936./37.), Savska 8 (1937.)
i studentski domovi Cvjetno
naselje (1955.), Sava (1960.),
arengradska (1961.) i dom u
Rijeci (1963. s E. Seriem).
S. Deln: Sportski park ASD Mladost, 1946., prvi projekt
ZGmg 29.indd 24 27.06.2010. 21:27
25
mi no, pa su u sklopu Sportskog parka
Mla dost, sveano otvorenog 1958. godine,
ure e ni, uz bazen za plivanje, zemljani te-
nis ki tereni, rukometno, tri odbojkaka i
dva ko arkaka terena, atletsko borilite
s nedovrenom (i predugom: 401,5 m!)
atletskom stazom, igralite hokeja na travi
i ragbi igralite. Ukupna povrina parka
iznosila je 24.000 m
2
.
U neposrednoj blizini sportskog par-
ka izgraeni su Dom odbojke "Bojan
Stra ni" (1980.) i Plivako-vaterpolistiko
sre dite Mladost (1987.), arhitekata Vinka
Pe nezia i Kreimira Rogine.
Velika je vrijednost suvremenog Za-
greba Jarun, prostrano sportsko-rekrea-
cij sko sredite, prekrasna oaza mira i pri-
ro de, okruena velegradskom vrevom. Je -
hi drotehniku, infrastrukturu i zemljane
ra dove ispitao je postojee stanje i kon-
cipirao veliki sportsko-rekreacijski sklop.
Idejna je studija, zavrena sljedee godine,
odredila i usmjerila eksploataciju ljunka,
pri mar ni imbenik oblikovanja toga pro-
stora. Studija je uzimana u obzir kod kas-
nijih ur banistikih planova i projekata
pod ruja Trenjevke, a i grada u cjelini.
Go dine 1965. Sportsko-rekreacijski cen-
tar Jarun ucrtan je u Urbanistiki pro-
gram Zagreba, pripremni dokument ge -
ne ral nog urbanistikog plana. Osim -
nan ci ranja, problem za realizaciju pred-
stav ljala je zatita od visokih savskih vo da.
Ob ram beni je savski nasip uz cijeli pro-
stor Jaruna zavren 1967., tri godine na-
kon ka ta strofalne poplave Zagreba.
5
FEDOR WENZLER (1925.-2008.), arhitekt i urbanist. Diplomirao je 1952. na Arhitektonskom odsjeku
Tehnikog fakulteta u Zagrebu. Doktorirao je 1980. Bio je profesor na Graevinskom fakultetu u Zagrebu.
Autor je ili koautor 130-ak znanstvenih i strunih radova: generalnih i detaljnih urbanistikih planova,
projekata za rekreacijske i sportske centre, nacionalne parkove i parkove prirode u Hrvatskoj i inozemstvu.
Dobitnik je brojnih natjeajnih nagrada, meu kojima se istie prva nagrada za novo sredite Skopja (1965.,
koautor R. Mievi), ex aequo s Kenzom Tangeom. Dobitnik je nagrade Udruenja hrvatskih arhitekata
Viktor Kovai za ivotno djelo 2001. godine.
6
Akademik JOSIP SEISSEL (1904.-1987.), arhitekt. Diplomirao je 1929. na Tehnikom fakultetu u Zagrebu.
Radio je kao gradski inenjer u Odsjeku za regulaciju grada Zagreba do 1939., kad je imenovan profesorom
i ravnateljem Obrtne kole u Zagrebu. Na Arhitektonskom odsjeku Tehnikog fakulteta u Zagrebu poinje
raditi 1946. kao honorarni nastavnik. Od 1950. do 1952. voditelj je toga Odsjeka, 1956.-1965. predstojnik
Zavoda za urbanizam i 1959.-1965. predstojnik Katedre za urbanizam. Od mladosti se bavio avangardnom
likovnom umjetnou pod pseudonimom Jo Klek. Autor je i suradnik brojnih urbanistikih planova te
urbanistikih projekata parkovne i memorijalne arhitekture. Za svoj svestrani i plodni opus primio je brojna
priznanja i nagrade.
V. Penezi i K. Rogina: Plivako-vaterpolistiko
sredite Mladost, 1987.
ze ro Jarun je zapravo nekadanji savski
ru ka vac, a od rijeke je odvojen nakon veli-
ke poplave 1964. godine. Njegovo je ure-
enje inicirao bivi aktivni vesla, ar hitekt
i urbanist prof. dr. sc. Fedor Wen zler
5
. Na
poticaj svoga mentora, aka de mika prof.
Josipa Seissela
6
, kao diplom ski je rad 1952.
godine napravio pro jekt ve slake staze s
prateim jezerima na pod ruju Jaruna,
omiljenog prirodnog izle tita i kupalita
Zagrepana, posebice Tre njevana.
Wenzler je najveu vodenu povrinu
predvienu projektom - veslaku stazu
- stavio u os staroga savskoga korita, ja-
runskog rukavca. irenje grada i sve za-
gaenija Sava pokrenuli su 1961. godine
realizaciju te ideje. Arhitekt Fedor Wen-
zler sa skupinom strunjaka za pejza,
F. Wenzler:
Planovi ureenja SRC Jarun 1952.-1985.
ZGmg 29.indd 25 27.06.2010. 21:27
26
Nakon nekoliko daljnjih razrada pro-
jek ta SRC Jaruna, potaknutih zainte re-
siranima za ureenje tog velikog pod-
ru ja u blizini grada (1970., 1975., 1984.),
Univerzijada '87. pokrenula je oz biljne
radove. Naime, osim planskog isko pa va-
nja ljunka prema projektu (koje ipak nije
uvijek potovalo projektirane kon ture i
dubine iskopa), do Univerzijade 1987.
go dine nije bilo veih ulaganja i inter-
ven cija. Iskopano je otprilike 70 posto
pro jek tiranog volumena jezera i veslake
sta ze. Usprkos 35 godina od prvih ideja
u Wenzlerovu diplomskom radu do rea-
li za cije 1987. godine, zadrana su nje go -
va osnovna koncepcijska polazi ta koja
su se temeljila na gradskim potre bama
za rekreacijskim i sportskim vode nim
sadrajima, koristei pri tome pri rod ne
lokacijske prednosti. Idejna jez gra pro-
stornog i pejsanog koncepta zadr ala se
do danas: regatna veslaka staza odvojena
je od jezera za kupanje manjim otocima,
zadrane su velike livadne povrine i u-
marci autohtonih vegetacijskih oblika u
zaleu kupalita, dominiraju pjeaki i
biciklistiki promet te u novije vrijeme
sve prisutniji koturaljkai, a zadran je i
manji prostor u zateenoj biocenozi kao
specian ekoloki rezervat.
Cjelokupna je povrina Rekreacijskog
i sportskog centra Jarun 230 hektara, od
ega su treina vodene povrine. Ukupna
je duljina obale 10.300 metara, a 2800
metara plaa je ureeno, uglavnom na
dije lo vima obale s blaim pokosima (1:6
do 1:10) i prekriveno separiranim ljun-
kom krupnijih frakcija. Dva jarunska je-
zera, Veliko i Malo, s pet otoka povezanih
mostovima bez tekoa primaju i do
20.000 kupaa dnevno, a u vrhuncima op-
te reenja mogu primiti i dva puta toliko.
Jezgru sportskoga dijela ini ves la ka
regatna staza duga 2250 metara, uz koju
su smjeteni veslaki domovi i pratei
sadraji za natjecanja. Oko jezera vodi bi-
ciklistiko-koturaljkaka staza du ga 5500
metara. Ureeni su sportski tere ni za mali
nogomet, koarku, rukomet i odbojku
na pijesku, softball, minigolf, stol ni tenis,
brdski bicikl, badmington, rampa za ro-
lanje, biciklistiki poligon, trim-staza du-
ga 6500 metara, nadstrenice, boalite i
nekoliko djejih igralita.
Pejsana arhitektica Mira Halambek-
Wenzler cijelo je vrijeme suraivala na
projek tiranju i planiranju jarunskoga pej-
saa. Zadrana je izvorna ljepota savsko ga
kraj olika kao dio prepoznatljivog identi-
teta grada Zagreba. Glavni oblikovni ele-
ment, osim zelenila, vodene su povrine:
dominantna ravna veslaka regatna staza
postavljena u smjeru sjeverozapad-jugois-
tok nasuprot mekih, razvedenih jezerskih
obala, ime se naglaavaju raznorodne
ulo ge vodenoga sklopa. Posebna je vri jed -
nost Jaruna netaknuta priroda uz Otok
divljine. Tu je sauvana prirodna mo-
varna i barska zajednica, napuena kop-
ne nim i vodenim raslinjem sa stotinjak
vrsta ptica i mnotvom raznovrsnih riba,
vodenih ivotinja i kukaca.
Malo je gradova koji samo pet kilo-
metara od svoga sredita imaju mogu-
nost ureenja ovako velikog, u prirodni
pejza uklopljenog rekreacijskog i sport-
skog sklopa. Zahvaljujui tome da je jo
prije 50 godina taj prostor osmiljen s
tom namjenom, sprijeeno je njegovo ne -
na mjensko iskoritavanje. Dananji po-
pu larni Sportsko-rekreacijski centar Ja -
run pokazuje da se prije vie od 50 go-
di na zamiljen projekt uspio othrvati
agre sivnoj ideologiji rasta Zagreba, koja
na mee gustu izgradnju na svim grad skim
pod rujima, mislei samo na ekonom ski
prot, a ne i na kvalitetan ivot suvre me-
noga gradskoga ovjeka.
Bundek za 21. stoljee
ljunara Bundek jedna je od desetak
ljunara na podruju grada Zagreba.
Na stala je krajem 1950-ih godina isko-
pom ljunka za potrebe izgradnje Novog
Zagreba, a nalazi se na desnoj obali rije ke
Save izmeu Mosta slobode i Mosta mla-
dosti, sjeverno od naselja Sredie. Jezero
je bilo omiljeno kupalite i okup ljalite
Zagrepana sve do poetka 70-ih, kad je
zbog neureenosti palo u zaborav. Bundek
se sastoji od dva manja jezera, ukupne
povrine otprilike est hektara, spojenih
uskim kanalom koji za niskog vodostaja
presuuje i jezerca se odvajaju. Istono od
Bundeka movarni je teren nekadanjeg
prirodnog jezera Racinjak. Nekoliko su
se puta pokretali planovi za ureenje
tog dragocjenog gradskog pro stora, ali
realizacija je priekala 21. stoljee.
Osim svoja tri izvedena kupalita
(Stubike Toplice, 1937.; Borik u Zadru,
1947.-1953. i Plaa u Crikvenici, 1963.),
akademski arhitekt Zvonimir Pogaj pro-
jek tirao je vrlo zanimljivo i detaljno ana-
li zi rano kupalite na ljunari Bun dek u
Zagrebu. Urbanistiki dio projekta iz ra-
dio je Vladimir Ivanovi. Projekti ra ju i
kupa lite Jezero, Pogaj je vrlo de talj -
no sa gledao sve aspekte takvog slo e nog
pro stora, velikog 40-ak hektara, go to vo
u srcu grada, predvienog za bo ravak i
rekreaciju tijekom cijele godine. Analizi-
rao je sve pojedinosti, kako bi mak si mal-
no iskoristio blagodati zrane i vodene
kupelji, prouavao je grakone za s jenje-
nja, godinju promjenu razine vo de u
Z. Pogaj:
Kupalite Jezero, 1957., projekt
ZGmg 29.indd 26 27.06.2010. 21:27
27
jezeru (ak 2,5 m razlike razine jezera
od svibnja do rujna), prednosti suna nja
na povienom (neka su sunalita pred-
viena odignuta dva metra iznad zemlje,
na drvenim rotiljima koji vijugaju iznad
putova i nasada, a ujedno rade hladovinu
onima koji ne vole previe sunca)...
Na povrini od otprilike 290.000 m
2

planirano je kupalite za 13-15.000 ku pa-
a. Jezero je izdueno u smjeru istok-za-
pad, s veim poumljenim otokom na mi-
je njenim ugostiteljskoj ponudi u sre di ni,
manjim u sjeveroistonom dijelu je ze ra na-
mijenjenim izgradnji dvadesetak vi kend-
kuica te etiri otoia izgraenih od ve-
likih oblih kamenih blokova bez na sada,
idealnih za sunanje. Junu oba lu, nepo-
god nu za sunanje, koristili bi ska kai u
vodu. Bila bi izvedena od betonskih blo-
ko va razliitih veliina, koji bi se mogli
tako kombinirati da omogue skakanje u
vo du sa svih visina. Ostale bi obale bile
pjeane ili ljunane plae, mjestimice
od vojene malo strmijim travnatim dijelo-
vima.
Glavni je ulaz planiran istono od
jezera. etnica obilazi oko jezera s vanjske
strane svlaionica i s nje se moe na bilo
kojem mjestu istupiti i krenuti prema
plai. Otok namijenjen ugostiteljstvu po-
vezan je sa sjevernom i junom obalom
drvenim vijugavim mostovima koji um-
jes to ograde na svakoj strani imaju drve ne
klupe bez naslona. Svlaionice su u veim
ili manjim skupinama planirane oko cije-
log jezera, a svaka je skupina kabina za-
sebni zadatak, bez obzira na to sastoji li
se od obiteljskih kabina ili od kabina za
izmjenino svlaenje s pohranom robe u
ormarie ili skupne garderobe. Blokovi
svlaionica postavljeni su uvijek okomito
na jezero, kako bi to manje spreavali
pogled. Na pojedinim mjestima, uz po-
volj nu konguraciju te rena i zatieno
od vjetra, zamiljena su pra akalita za
djecu. Sve ostale povrine, livade i u-
mar ci namijenjene su za igru, rekreaciju
i dru enje. Bila je planirana dubina jezera
od pet metara. Sloj ljunka debljine 5-7
m ispod vode sluio bi za prirodno pro-
iavanje. Za neplivae uredilo bi se ne-
ko li ko ograenih pliaka, a za djecu neko-
liko bazena na obali.
Dvadeset godina nakon sloene ana-
lize arhitekta Pogaja za kupalite na je-
zeru Bundek organiziran je natjeaj za
urbanistiko-arhitektonsko ureenje tog
podruja u rekreacijsko-plivaki cen-
tar. Ia ko je odziv na natjeaj bio velik:
prim lje no je 27 radova te je dodijeljena
prva na grada skupini autora S. Dimini,
B. Doklesti, A. Gluni, V. Ivani i K.
Ivani - do realizacije ipak nije dolo.
Novi planirani sadraji - otvoreni bazeni,
sportska igralita, ljetna pozornica i veliki
zatvoreni bazen s prateim prostorijama
u prvonagraenom su natjeajnom
radu smjeteni na istonom rubu parcele,
uz Most mladosti. Planirano je ureenje
jezera Bundek, ali gotovo u postojeem
obliku, ime je prirodni okoli valoriziran
potpuno ravnopravno s velikim graev-
nim sklopom. Prvonagraeni se rad isti-
cao "integralnou pristupa... jer nastoji
to vie ouvati zateene pejzane i am-
bijentalne vrijednosti te nudi i mnogo-
broj ne poticajne sadraje... Uspjelo pove-
zivanje inae teko uskladivih zahtjeva
proizlazi iz osnovne ideje projektanata
da sve graditeljske zahvate koncentriraju
na rubu rekreacijske zone." (Maroevi,
T., 1978.: Sauvane zateene pejzane i
ambijentalne vrijednosti, ovjek i prostor,
25(306), 9-10).
Ureenje jezera Bundek i vodoza-
titnog podruja u njegovoj neposrednoj
blizini provedeno je u organizaciji grada
Zagreba tijekom 2005. godine, prema
projektu arhitekta Ljubomira Mievia.
Zagrepani su dobili kultivirani prostor
koji se, osim kao kupalite ljeti, koristi
tijekom cijele godine za razliita dogaanja
i okupljanja. Vee je jezero ureeno u
jav no gradsko kupalite s poljunanim
oba lama, dok je manje ostalo djelomice
sa uvano u prvobitnom stanju, kako bi
se omo guio daljnji boravak bar nekim
au toh tonim ptijim vrstama. Naime, sje-
om drvea, uklanjanjem samonikle nis-
ke gr movite vegetacije i vodenih bilja ka,
pro mij enjeni su uvjeti gnijeenja sto ti-
njak ptijih vrsta koje su se tijekom 40-
ak godina (od poetka iskopa ljunka i
oblikovanja male prirodne oaze u gradu)
odlino prilagodile suivotu s ovjekom.
Najvei problem jezera Bundek - niska
razina vode - tek treba rijeiti...
"Prostor izmeu"
Zagreb nikada nije bio grad na Savi,
meutim, s prelaskom Save, njeno je
priobalje postalo 'prostor izmeu'. To je
zeleno podruje do danas najveim dije-
lom, i prostorno i vremenski, bilo ko-
ri teno za rekreacijske i sportske sadr-
aje. Iako oni ne mogu biti jedini njegovi
sadraji, vrijedno je nastaviti s urei va-
njem te zone u kultivirani prostor zelenila,
etnje, odmora i rekreacije, tako potreban
svakom graaninu. Naravno, vrednovanje,
gospodarenje i zatita vodenih resursa
trebaju biti u prvome planu jer je sadanja
i budua vodoopskrba grada pitkom
vodom jedan od najveih i najsloenijih
urbanistikih problema Zagreba.
Problemi suvremenoga gradskoga i-
vota usmjerili su danas teite interesa na
trgovake, nancijske i stambene sa dr-
aje, dok je esto u drugom planu ostalo
ureenje i permanentno saniranje slo bod-
nih, velikih, sportsko-rekreacijskih, pe ri-
voj nih povrina u povijesnim i po sebice
rubnim dijelovima grada, kao pod ru ja
za svakodnevnu rekreaciju tijela i duha,
sportska druenja ili jednostavno pro-
sto ra za predah, susret, okupljanje. To
znai da se premalo vodi briga o jednom
od osnovnih aspekata koji doprinosi us-
pos tavljanju osjeaja identiteta, a time i
zadovoljstva ivota u gradu.
Potvruje to izgorjelo drveno sun-
a lite na Savi, graevina koja je cije l om
nizu generacija Zagrepana priu ti la ne-
zaboravna druenja, ali - uspr kos glas no
najavljivanoj sanaciji i obnovi - vie ne po-
stoji. Svjedoci smo sazrije va nja svi jes ti
o znaenju sporta, ne sa mo pro fesio nal-
noga koji je doveden do granica ljud skih
mogunosti, ve i svakodnevnih relak si-
ra juih rekreacijskih nadmetanja u cjelo-
vitom i cjelokupnom ivotu grad skoga o -
v jeka te potrebe ouvanja i una pre i va -
nja sportskih i rekreacijskih sadr aja. Sre -
om, usprkos sve eim i in ten ziv ni jim
po macima, podruje grada Za gre ba pru-
a mnotvo raznovrsnih mo gu nos ti za
ureenje sportskih i rekre acij skih pro-
sto ra, a jedan je jo uvijek tek dje lo mino
isko riten primjer i savsko priobalje.
S. Dimini, B. Doklesti, A. Gluni, V.
Ivani i K. Ivani: Rekreacijsko-plivaki
centar Novi Zagreb, crte: J. Vanita,
1977., natjeajni projekt
ZGmg 29.indd 27 27.06.2010. 21:27
Dovoljno je bilo uspeti se
do polovice topole, odakle
se pruao krasan pogled
preko zatitnih dasaka
ravno u babinjak
Neizmiljene prie sa zagrebake periferije
28
I
mao je babinjak i stranju stranu. Ta-
mo, s vanjske strane, u visokim ku-
pa linim daskama koje su zatvarale i
skrivale babinjak poduzetniji deki su no-
iima izbuili rupicu-dvije, kao u plotu
oko nogometnog igralita. No, kako je
cijel o kupalino zdanje, pa i babinjak, po-
dignuto na zidane stupove, znatieljni i
uzbueni deko trebao je pomo. Jedan,
to vii to bolji, sluio je kao lojtra, a drugi
sretnik stao bi mu na ramena i, ako je bio
i sam visok, prislonio oko na rupicu u
daski, ugrabivi sretan trenutak (Kairosov
uperak, rekli bi stari Grci)... Samo, onaj
dolje je pourivao: "Dost si gledal, sad
bum ja tebi stal na rame!". Prialo se da je
jedan pao i iaio ruku. Poslije je priznao
da je pao jer se prestraio. "Deki, da ste vi
to videli i vi bi se prestraili. Ispred rupice,
takorei pred nosom, opazil sam ist
izbliza... Deki, da ste to videli!" Neki nisu
ma ui pendrekom, potrao da uhvati
one ba lavce, prostake. "Ta dananja mla-
de! To bi sve trebalo u Glinu!" (gdje su
se zatvarali bezprizorni). Dakako, i taj
put bili su prekritelji bri od policije.
No, nije to bio jedini sukob s organom
vlasti. Policajci su esto i samoinicijativno
navraali da zatite javni red i moral.
Nedaleko babinjaka bila je visoka to-
pola. Dovoljno je bilo uspeti se do po-
lovice, odakle se pruao krasan pogled
preko svih zatitnih dasaka rav no u ba-
binjak. Pogled je, dodue, bio pa no ramski,
ali zato nije prijetila opasnost da se deki
prestrae krupnoga plana. I nisu ovisili
o leima pomagaa. Krasno! - sve dok
deke voajere nisu opazile edne dame u
babinjaku i opet alarmirale policajca.
Napisao: Boidar Perhari
Foto: MGZ i asopis "Svijet" iz 1933.
Iz babinjaka u Indijski hram
ene su se prskale i hladile, stojei do koljena ili najvie do
struka u vodi ("Ne idite dublje, da vas ne odnese!"), a mukarci bi
unuli i tato zamasima ruku simulirali plivanje ("Ne da mi se iti
tam na sredinu!")
Sava kakve vie nema (2)
imali takvu sreu. Jednome su se ba neka
lea naslonila na rupicu. Provukao je prst
i pokakljao goliavicu. Vrisak! Uzbuna!
uvarica babinjaka, dakako odjevena, po -
jurila je po deurnog policajca koji je,
ZGmg 29.indd 28 27.06.2010. 21:27
29
"Tak sam se sipal, da
sam obranil kad mi je
Isusek pucal na gol";
ako i nije, glavno da se
prialo
I tada bi poela komedija. Policajac bi
obino stigao prije nego to su se deki
spustili s topole i pobjegli. Oni na drvu,
a on ispod: "Da ste odmah doli dolje!"
"Kaj mislite da smo tak bedasti! Dojdi ti,
murja, gore!" Na to bi se kaciga (po uzoru
na londonske bobije) razjarila i mahala
pendrekom... Ve su se okupili i navijai.
Ve ina ih je bila, vie iz politikih nego
iz udorednih razloga, na strani djeaka
na topoli. "Gospon straar, popenjite se,
pa ih ulovite!", podjarivali su predstavu
gledatelji. Policajac bi se moda, onako
razjaren, i penjao, ali kako e u tekim
ci pelama i uniformi! Ako pak skine cipe-
letine i uniformu, gubi autoritet obini
goliavac u gaama. Osim toga, mogli bi
ga tuiti efu da se popeo kako bi gledao
one "proklete babe" zbog kojih je sad ispao
bedak. I poela je igra ivaca: "Bute vi ve
doli dole!", ekao je "murja", naslonjen na
topolu. Sunce je zalo, ve se i babinjak
ispraznio. "Kaj sad imam uvati? Pa nisam
budala da tu prekovremeno stojim, za to
mi nee platiti!"
Savsko haklanje
Nedaleko babinjaka, gdje je zavravalo
drveno kupalino zdanje, bio je travnjak,
a trava nikada nije dospjela narasti toliko
da bi oteavala izvoenje nogometnih
vjetina, vragolija i nadmetanja. U svako
doba dana trali su za loptom neki igrai.
Izmjenjivali su se djeaci koji su igralite
morali ustupati starijim mladiima, a onda
gotovo svakog popodneva, kad bi topole
produljile svoje sjene, na obljubljenom
travnjaku zaigrali bi i ljubimci nas djeaka,
mladia i starijih purgera koji su ak otili
od anka i napustili partiju napsa da bi
uivali u igri. Na toj tratini sloili su dvije
momadi i zaigrali arobnjaci nogometa:
Isusek Plee, vjetak u driblanju i alama,
spretni Koka-Kokovi koji se u zezanju
nadmetao s Pleom, robusni Brozovi
koji je loptu esto puknuo iza platana jer
mu je ut bio prejak za ovo malo igralite,
"neprelazni" Jazbinek, malo trapav i spor
u trku, ali uvijek sveprisutan... Samo su
nedostajali Lenik i Glazer. Lenik je bio
zubar, pa je i tih ljetnih poslijepodneva
radio u ordinaciji. A Franjo Glazer bio
je nekako preotmjen da se gol i bosonog
uputa u savsko haklanje. Tako se zvala
igra: hakl; jer nogomet su ti nai ljubimci
igrali na igralitima pred punim tribinama
Zagreba, Bea, Budimpete, Liverpoola (u
kojem je Graanski 3:0 nabio Engleze). A
ljeta su provodili s nama na Savi.
Ako je falio igra ili ako Glazer nije
bra nio izmeu dvije ibe zabodene u
zemlju, koje su oznaavale gol, pozvali bi
djeaka ili mladia: "Mali, hoe li biti na
golu?". Ma, kakva odlika u koli, pohvala
ili nagrada, kakvi Hawaji - toga dana bio
je taj najsretniji djeak na svijetu! Jo ako
se mogao pohvaliti: "Tak sam se sipal, da
sam obranil kad mi je Isusek pucal na
gol"... Ako i nije, glavno da se prialo i
pamtilo do danas.
Na prostoru koji se tada inio vrlo
velik, izmeu nasipa i kupalinoga zdanja,
bile su travnatim povrinama okruene
pjeane djeje oaze. Maliani koji jo nisu
prerasli arene kantice i lopatice gradili su
kule u pijesku, a njihove mame, koje su
sjedile ili leale na daskama za sunanje,
gradile su svoje kule u mati, dok je pater
familias uljao lakat negdje za ankom.
Vjetar e sutra raznijeti kule u pijesku, a
nestat e i mamina kula u zraku jer sutra
je ponedjeljak kad se, po obiaju, rija
ve. "Gospoo, je li va onaj slatki mali?"
ili "Ne znam kak va, ali moj mu odmah
im dojdemo otide tam na ank" "A moj,
da vam samo pripovedam..." I na kraju:
"Ba smo se lepo razgovarale. Bute doli i
sutra?" "Nemrem, sutra imam ve!".
A na Savi, na vodi i u vodi, u kontra-
punktu savskih ljetnih dana namakalo
se, trcalo, u vodu guralo, noge u vodi
hladilo, plivalo i slabe plivae spaavalo.
Tadanji su Zagrepani bili slabi plivai,
a mnogi, pogotovo stariji, nisu se dali ni
za ivu glavu dublje od struka u vodu.
Sava bi, kao da se ali sa svojim kupaima,
svake zime za nabujalih voda premijetala
ljunak i na drugome mjestu priredila
pliak za bojaljive neplivae. ene se
nisu sramile to ne znaju plivati, pa su
se prskale i hladile, stojei do koljena ili
najvie do struka u vodi ("Ne idite dublje,
da vas ne odnese!"). Mukarci bi unuli
i tato zamasima ruku simulirali plivanje
("Ne da mi se iti tam na sredinu!"). Za te
brojne neplivae pobrinulo se Gradsko
poglavarstvo te je dalo napraviti veliki
kupalini os. Plutajue udo, neobino,
ali korisno. Na provi bile su u trokut
zabijene letve koje su, usporavajui tok
rijeke, proputale vodu ispod poda osa.
A na sredini su bila dva drvena bazena:
plii za djecu i dublji za odrasle. Zvali smo
ih koare jer je kroz njih protjecala Sava
i u tim se protonim drvenim bazenima
moglo bezbrino kupati.
No, djeaci, a pogotovo mladii pa
makar bile u tim bazenima plahe dje-
vojice i gospodine nisu se tamo ku-
pali. Mogao bi netko pomisliti da ne
zna mo plivati! Skakali smo na ogradu
tog osa i onda, netko na noge, netko na-
glav ce ili ak "u lastavici", poletjeli u Savu.
Izronivi, najprije smo pogledali je li nas
ona vidjela... Najee nije ili se sa mo
pravila da nas ne vidi. Ponetko preod-
vaan, a preslab pliva poeo bi, maui
rukama, tonuti i izranjati, a Sava ga je no-
sila. Sreom, tamo gdje se to najee do-
gaalo ekali su u dugim amcima "savski
spasivai" i izvukli nesretnika. Ako nije
bio odrasli ovjek, dali bi mu redovito
vritnjak, valjda kao putni dodatak, a on
bi isto tako redovito eljem (ako ga je
jo imao ispod ruba gaica) ili rukom
briljivo i zbunjeno popravljao frizuru. to
ako je taj vritnjak iz mnotva okupljenih
znatieljnika vidjela i ona? Zbogom
ljubavi! I zaboravi me!
Mi, djeaci od 13-14 godina, bili
smo vie skloni Tarzanovim avantu ra ma,
opas nim pothvatima, borbi s opas nos ti-
ma, nego etnjama po kupali nom korzu
makar smo ve sanjali draes ne, pro-
pupale djevojice u cvjetnim kos timima...
Zapravo smo nekako uskla i vali i jedno i
ZGmg 29.indd 29 27.06.2010. 21:27
30
drugo: i Tarzanove avan ture i nasluene
ljubavne enje. Zapravo, naa je bila cije-
la Sava: od Indijskog hra ma prema Pod-
susedu, pa nizvodno do Savskog bro da, i
to lijeva i desna obala rijeke. Sava je, kao
i druge brze rijeke, jednosmjerna cesta:
pli vajui, sputali smo se nizvodno, a uz-
vodno pjeaili. Bosi, dakako. Uos talom,
mi periferijski djeaci, bili smo cijelo lje to
bosi, pa nas vie nije smetao ni iljati lju-
nak niti pekao podnevnim suncem ua-
reni pijesak.
Krokodili i ivo blato
Indijski hram ve mu je i ime taj-
novito bio je uzvodno, otprilike malo
dalje od dananjeg Jarunskog jezera. Od
glav nog korita Save odvajalo se tamo ne-
koliko rukavaca, sporednih tokova. Kad
je rijeka bila via, voda je, dodue spo-
rije nego u glavnom koritu, njima tekla i
prelijevala se iz rukavca u rukavac. (Je-
dan je jo i danas uoljiv uz Kajakaki
klub "Konar".) A ljeti, pogotovo ako du-
go nije bilo kie, pretvarali su se ti rije-
ni rukavci u mirne, nepokretne bare po-
kri vene sagovima algi i abokreine, a
bilo je i jezeraca ukraenih cvjetovima
lo poa i utih lokvanja. Okruene topo-
lama, grbava stabla vrba rasla su iz vode
i isprepletala se s trskama, vodenim tra-
vama dugih, otrih listova i lijanama na-
lik na goleme duge zmije u indijskim i
amazonskim praumama. Iza panja natru-
le topole virila je glava i vrebale su oi
kro kodila, goleme zmije vijugale su kroz
grmlje, a neke preplaene ptice uzlijetale,
lepeui krilima... Nasreu, za prodrljive
pirane tada jo nismo uli, pa ih u tim
naim vodama nije bilo. Ali vrebalo je
ivo blato! Nikad se ne zna gdje moemo
u njega upasti, zato se onaj koji je zagazio
u mulj da dopre do velikih bijelih lopoa
drao za tap kojim je netko drugi, stojei
na sigurnom panju, mogao prijatelja iz-
vui i spasiti. Bilo je tajnovito i opasno
u Indijskom hramu, pa nije udno da je
netko i kriknuo kad bi aba, uznemirena
naim podvizima, s lopoevog lista sko-
ila u vodu. A kad smo, izbjegavi sve
opas nosti i obogativi nae prie novim
pod vizima, nakupili toliko lokvanja i lo-
poa da e svatko moi od njih napraviti
vijenac, probili smo se gutikom do glav-
nog toka rijeke, poskakali kao apci u vo-
du i pustili da nas Sava nosi...
Na osu do kojeg smo doplivali nije
nas, dodue, doekao slavoluk, ali smo
toga dana s vijencima lopoa oko vrata,
ubranih u tajnovitom Indijskom hramu,
ipak bili najslavniji djeaci. Tako se barem
nama inilo. Lopoe jo nismo imali kome
pokloniti, ili to nismo znali uiniti, pa su
se uskoro vijenci slave pokidali, a cvjetovi
otplovili Savom...
Bare i jezerca koje smo zvali Indijski
hram nisu bile jedine. Sava je prema
vlastitom projektu ili sluaju odnosila i
do nosila ljunak, mulj i tko zna gdje iz va-
ljene panjeve te uzdu obje obale stvarala
i mijenjala bare, jezerca i rukavce. Plie i
dublje, pokrivene tanjim ili debljim slo-
jem abokreine, lokvanjima ili lopo-
ima. Samo su neki imali glatku povr i -
nu u kojoj se zrcalilo nebo. Takvo jed no
je zerce bilo je na junoj obali, na su p rot
Gradskog kupalita. Tamo je bio za e tak
zagrebakog klupskog pliva nja. (Ia ko se
prvo natjecanje odralo u mut nom Mak-
simirskom jezeru.) U da a rama bile su
kabine i klupske prosto rije Zagrebakog
plivakog kluba, legen darnoga ZPK. Iz-
me u dva, pedeset me tara udaljena, pon -
tona trenirali su pod bud nim okom ma-
gistra Praunspergera prvi nai rekorderi.
U slinom rukavcu na lijevoj obali rijeke
trenirali su plivai "Ma ratona". Tamo su
prvi put zaigrali tekom i skliskom ko-
na tom loptom legende za grebakog vater-
pola: Amel, Seifert, sve strani porta
Kumar... i ekali da se zavri i vodom
napuni prvi zagrebaki plivaki bazen.
Poimo za lopoima to ih je odnosila
Sava: stotinjak metara nizvodno od o-
sa s drvenim bazenima za neplivae bio
je kolni most. Oslonjen na etiri vrs ta i
stabilna kamena nosaa (dva uz oba lu,
dva u rijeci) s isto toliko lukova. Bio je
to, mislim, prvi most koji je kod Zagre-
ba prekoraio Savu i bio je ve star i do-
trajao. Seoska kola sa sijenom jo je izdr-
avao, ali kad bi dnevno pet-est ili ak
dvadesetak automobila prelazilo preko
njega, podrhtavao je kao staraka koljena.
Trebalo je neto poduzeti i na njegovom
mjestu preko vrstih kamenih nosaa
podignuti novi most. A to do tada? Uni-
verzalni i izvrsni zagrebaki inenjeri smi-
slili su, a dobri majstori izveli udo tehnike
- podigli su od drvenih trupaca uz most
nosae, pomone i privremene. A onda
se jednog prijepodneva skupilo brojno
graanstvo da s uenjem i nevjericom
gleda kako e se most premjestiti na te
drvene trupce. Milimetar po milimetar,
cijeli se most pomicao po nosaima ili
klizaima i cijeli je golemi teret pre mje-
ten. A preko kamenih stupova sagraen je
novi most - i on je danas staraki drhtav
i preko njega prolaze jo samo pjeaci
i biciklisti. Pod kolonama automobila i
auto busa koji danas prolaze u prekosavski
Zagreb sigurno bi se sruio. Stari most s
lukovima kasnije su razrezali u dijelove,
hru premazali crvenim minijem, pre-
nijeli i sastavili nizvodno. Nazvan je Cr-
veni most. Ne znam jesu li se njime ikada
sluili oni koji su u pinklecima i torbama
nosili svoje starudije na h-plac, kako se
nekad govorilo.
Uz kolni most ispred kojeg je kao i
danas zavravala Savska cesta bilo je drugo
zagrebako kupalite, Gospodarievo. Bi -
lo je to ekskluzivno i komorno sasta ja li te
ozbiljne gospode, uglavom sun a a i rijet-
kih ku paa. Mi djeaci nismo upo treb-
ljavali rijei ekskluzivno i ko mor no, ali
smo znali da nama tamo nije mjesto i da
bismo gospodu previe ometali i ner virali.
Gospodarievo kupalite
ZGmg 29.indd 30 27.06.2010. 21:27
imale koga skrivati niti svojim rupicama
otkrivati.
Uruavanje se sve vie pribliavalo
sre dinjem, nekadanjem kupalinom tr-
gu, koji je ipak najdulje odolijevao pro-
padanju. I to zaslugom njegovih posljed-
njih stanovnika. Naime, neki su sijedi
lju di, koji su tuda nekad prenosili svoju
mla dost, vjerni Savi, kupalitu i svojim
us po menama, nekoliko prestinih kabina
pre tvorili u svoje savske vikendice. Po-
prav ljali su daske, zabijali preko trulih
nove, obloili zidove kabina skromnim
tepi sima, krpama, ukrasili ih plakatom ili
sli kom iz starog kalendara, smjestili unut-
ra stoli, a neki su zastrli ulaz i a re nim
zastorom. Ve rano u proljee dolazili bi
i iznosili stolie i ligetule, priali kako su
proveli zimu, tuili se na reumu i nadali
se da e sunce ne samo obojiti njihova
ve pomalo oronula tijela, nego i izlijeiti
re u mu u kostima. Opet su izmijeali kar-
te i nizali partije napsa, razgovore i ob-
navljali sjeanja. "Ti, Fran cek, sjea se ti
one blondinke kaj je uvijek leala tam na
sredini, a bedaki su ju gledali kaj nebeskog
anela?" "Seam se, ali se spominjem da
si ti bil jedan od tih bedakov!" "Jesam, uj,
bil sam u nju fest zaljubljen... ul sam
da se posle udala za nekakvog pljes nivog
bankovnog inovnika." "Mesto za Tar-
zana, kakav si bil ti!" "Pa i bil sam, samo
da ti pripovedam..." "Daj, komi, bu mi
pripovedal drugi put! Sad promeaj karte
da vudrimo jo jednu partiju, moda i
zadnju jer nas nekak ovo sunce sve slabije
grije..."
Sljedeeg proljea doekala ih je
pusto. Neke je dijelove spalio poar (ka-
u, ak namjerno podmetnut), a osta tak
krhkih, natrulih dasaka zdrobili su i u
kamione utovarili zubati snani strojevi.
Gotovo sablasno jo su strali zidani no-
sai, a onda su i njih sruili. Buldoeri su
uredno i temeljito ostavili za sobom
nita.
Istina, novo vrijeme i novi ljudi izdu-
bili su, urednim putevima zaokruili, ak
zahodima i telefonskim govornicama te
skupim restoranima i jeftinijim fast-fudo-
vima opskrbili jezero, rekreacijski centar,
Jarun. Ali, to je ve druga pria koju e
sas tavljati neki novi djeaci. Naalost,
bez Indijskog hrama, a zapravo i bez Save
koja kao crna pruga prljave vode tee
bez ivota i bez ljudi. Sama, postavi tek
geografski pojam, zemljopisna injenica
da ima jedna rijeka koja protjee kroz
Zagreb.
31
U Trnju, tamo gdje je duga i prana
Tr njanska cesta, izgubivi ime, prelazila
preko nasipa te se grbava i prana ili blat-
njava sputala preko nasipa do rijeke, bio
je Savski brod. Ima takvo plovilo poseban
naziv: dereglija, no kao to nije muar bio
avan, niti vlak voz, niti je zelje s baulom
isto to i kupus i pasulj, tako i to nae plo-
vilo nije bilo dereglija, nego brod - Savski
brod. Preko dva dugaka, iroka i plitka,
od debelih dasaka napravljena amca,
bile su pribijene isto tako vrste daske;
dugo eljezno ue klizilo je kotaima po
sajli razapetoj s jedne do druge obale. Na
nizvodnoj strani broda (recimo, na kr-
mi) bilo je dugo, teko i nezgrapno ves lo,
svojevrsno kormilo kojim je brodar up-
ravljao i usmjeravao brod prema jed noj
i opet natrag prema drugoj obali. Vje-
rojatno se nikakvim matematikim pro-
raunima ne bi mogle izraunati sve sil-
nice i sile koje su pokretale taj brod, ali je
obrateni, od sunca ciganski potamnjeli
brodar to nepogreivo znao.
Zadnja partija napsa
Nikada Sava nije bila tako bistra, ak
prozirno zelena, kao proljetnih i ljetnih
mjeseci kad je zavravao Drugi svjetski
rat i kad su poinjale nove strahote. U to
vrijeme prestao je raditi slovenski rudnik
Trbovlje, koji je ispirui iskopani ugljen
isputao u Savu, na Hrvako, crne estice
ugljena. Toga ih ljeta nije bilo. Rijeka je
bila bistra, ali su tih mjeseci, kada je svijet
slavio mir i kad su jo samo dvije bombe
pale na Hiroimu i Nagasaki, Sa vom
plovila gola ili s pokojim ostatkom do-
mobranske uniforme ili seljakih opanaka
naduta tijela Hrvata ubijenih negdje u
Slo veniji. Zagrepani su s obale ili s nasipa
gledali tijela koje je Sava odnosila i tko
zna u kojima im muljevitim rukavcima ili
barama pripremila nepoznati grob. Mo-
da ih je jo dugo potom netko oekivao,
a onda palio o Sisvetama svijeu pod kri-
em, kriem onih kojima se ne zna grob.
Je li i Sava tih dana poela umirati, je li
alila za svojim djeacima koji su nekada
njome plivali s vijencima od cvjetova
lopoa? Je li umirala zato to je Zagreb
imao sve vie stanovnika, a sve manje Za-
grepana? Je li rijeka napustila ljude ili su
ljudi napustili Savu? Ranosocijalistikih
godina poeli su trudbenici (a i trutovi)
odlaziti u sindikalna kolektivna odma-
rali ta sa zahodima-uavcima i svako-
dnev nim prenim srdelicama i zelje-sa-
la t om. Omladinu su pod prijetnjom uz
pjes mu "Idemo, radimo, socijalizam gra -
dimo!" odvodili na "dobrovoljne" rad ne
akcije na raznim prugama i auto pu to vi-
ma. Nekoliko godina kasnije po ne ki su
Zagrepani, umjesto na tramvaj troj ku,
posjedali u prve e, neki su ve gra-
dili male i kojekako zbite, a zatim i sve
uglednije vikendice... A Sava je bivala sva-
kog dana sve mutnija, zatrovanija... vie ni
abokreina ne bi mogla preivjeti.
Onda su ravnalom ili nekim krivu-
ljarom ukrotili njenu samovolju i utjerali
rijeku u disciplinirani tok izmeu prljavog
kamenja, nasipima omeenih ploha gdje
nema vie ni topola ni vrba ni tajnovitoga
grmlja.
Ne sjeam se kojeg je ljeta, odmah
poslije rata, gradski komitet odustao od
odravanja kupalinog osa. Ostali su
godinama poslije samo jo eljezni stupovi
(koloni, kao u pomorskim lukama) za koje
su, kao brodovi koji ne plove, bile nekada
privezane osi. Dugo su jo preivljavale,
uruavale se i postupno nestajale kabine
i korzo Gradskog kupalita. Blagajna je
bila ve odavno zatvorena, kabine se vie
nikome nisu otvarale ni zatvarale, a daske
po kojima se nekad kooperno etalo
sve su vie pljesnivile, trulile i otkrivale
neizljeive kaverne i propadalita. Slavine
na tuevima su zahrale i netko je ko-
nano zatvorio dovod vode. Reklame
"Ni vea" su kie i sunce izbrisale, zrcala su
iz gubila odraze jer vie nitko nije u nji-
ma ogledao svoj ljupki smijeak niti po-
ravnavao kosu. Natrule visoke ograde
babi njaka vjetrovi su sruili: nisu vie
ZGmg 29.indd 31 27.06.2010. 21:27
Povijest zagrebakog sporta
32
kop ljem "pogoditi prsten u sredinu", onda
su mo rali znati jahati! Tko su oni bili, gdje
su vje bali, iji su konji bili, ne znamo,
ali je raz borito misliti da je u Zagrebu i
nje govoj okolici moralo i prije sudskog
spora 1472. biti nekog jahanja radi igre i
razo node. Igra Prstenac ponovno se spo-
minje u zapisniku varokog biljenika:
"Na kon podueg vremena tekue 1709.
go di ne opet je zavedena asna igra ga a-
nja kopljem u prsten, to slui na sla vu
Boju, a za utjehu i probitak varoi i gra-
ana.". A iz ilustrirane revije Svijet saz-
najemo da su o Uskrsu 1926. jahai Hr-
vatskog konjanikog sokola na stadionu u
Maksimiru ponovno oivjeli staru viteku
igru Prstenac.
Koristimo ponovno rezultate istra i-
vanja prof. dr. ivka Radana. Tako dola-
zi mo do godine 1870. i osnivanja dr av-
nih organizacija koje su postale osno va
dalj njeg napretka konjarstva, stru nog
uz goja i selekcije te kolovanja kadro va
svih prola. Osnovana je vojna pastu-
ha r na u Kutjevu, a zatim ergele, meu
ko ji ma i ergela Petrovo u Staniu kraj
Bo ja kovine (Dugo Selo, Zagreb). Sve te
ko njo uz gojne ustanove bile su pod voj-
nom upravom.
Godina 1870. je znaajna godina prvih
temelja i konjikog sporta. Citirajmo re-
e nicu iz teksta prof. dr. ivka Radana:
"U ergelama, isto tako i u pastuharnama,
cjelo kupni struni uzgoj podmlatka i pa-
stuha odvija se uz neprestanu sportsku
aktivnost jahanje.".
I... odluke ostvarene 1870. brzo su
do nijele rezultate. Prve sportske ko nji-
ke utrke prireene su 1878. u Zagre bu
u Jankomiru, na imanju grofa Juli ja Jan-
ko via. Prof. dr. ivko Radan preciz-
K
ad ponemo traiti u knjigama
po datke o povijesti konjogojstva, s
ciljem da se upoznamo s poecima
sporta, obino posegnemo za tekstovima
sveuilinog profesora dr. ivka Radana,
svjetskog autoriteta za povijest sporta.
Zato je tekst u njegovoj knjizi "Pregled
historije tjelesnog vjebanja i sporta" naj-
sa drajniji vodi naoj elji da saznamo
to vie.
"Konjiki sport u Hrvatskoj, kao i u
ostalim zemljama", pie prof. dr. ivko
Radan, "bio je u poetku sport vele-
posjed nika. Meutim, njihov utjecaj na
raz voj konjarstva i jahakog sporta ne bi
trebalo potcjenjivati..." Budui da prof.
dr. Radan obuhvaa u svojoj studiji pod-
ruje cijele Hrvatske, on svoje tvrdnje,
prije svega, potkrepljuje kronoloki, pri -
mjerom akova (biskup Josip Juraj Stros-
majer), Virovitice (ergele Suhopolje i
Te re zo vac na imanju veleposjednika gro-
fa Andrije Jankovia). Sve to valja spo-
me nuti jer se sav taj razvoj uzgoja odra-
a vao i na Zagreb. Kad pie o obnovi
er ge le lipicanaca u akovu 1864., odmah
nastavlja podatkom da te iste godine,
1864., djeluje u Zagrebu posebna jahaka
kola Vilima Lambergera. Taj podatak u
pra vilu povjesniari uzimaju kao poetak
zagrebake jahake sportske povijesti.
Ali, postoji jo raniji datum koji ne
smijemo u ovom lanku ispustiti. U Za-
grebu u jednom sudskom spisu pro naen
je podatak da se posljednjeg dana poklada
1472. igrala na zagrebakom Gradecu
"vrlo asna igra Prstenac". Sudski se spis
bavi sukobom purgera Gregorija i sluge
ne kog Marka Mleanina. Svaali su se
oko neke oklade. Ako su sudionici igre
Prs tenac u sedlu konja u trku pokuali
no u znanstvenika navodi i program
to ga, za na konjiki sport povijesnog,
do ga aja: "... utrke preko zapreka na 3
en gles ke milje i utrke na 1 i pol milju u
og radi..." (1 engleska milja = 1609 me-
tara). A ve sljedee godine, 1879., u Za-
grebu se osniva Drutvo za dizanje ze-
maljskog konjogojstva. Unutar Drutva
dje luje i pododbor za utrke! Te su utrke
bile jedna od metoda testiranja napretka
uzgoja konja kroz natjecanje, dakle sport.
Iste godine, 1879., u Zagrebu se osniva i
Jockey-klub. Zagreb prerasta u sve jae
sredite konjogojstvenog i konjiko-spor-
tskog organiziranog djelovanja.
Iz kasnijih dogaanja razabiremo da
su sve te odluke donesene promiljenom
suradnjom na nekoliko drutvenih ra-
zina. Prof. dr. ivku Radanu moemo biti
zahvalni, ostavio nam je u nasljee i i-
njenice o uvjetima u kojima se sve to zbi-
valo. Na primjer: "Novoosnovano Drutvo
za dizanje zemaljskog konjogojstva u Za-
grebu nacijski je pomagala Zemaljska
vla da Hrvatske, Slavonije i Dalmacije,
po sebno u dodjeljivanju nagrada na trka-
ma...". A to je bio poticaj i razvitku ko-
njikog sporta!
Na konju od Bea do Pariza
Vrijedan dokument ostavio nam je
tada poznati zagrebaki fotograf Herman
Fickert. Snimio je 1879. jednu od prvih
zagrebakih amazonki, Soju Hatz. Ona
jo tada jai postrance sjedei u enskom
sedlu. Ta nam fotograja govori da se
zaista jahalo, prvenstveno na velikim po-
sjedima imunih, da su i ene jahale, prije
svega radi zdravlja i drutvene razonode.
Jo jedna promjena: u Zagrebu, sredi-
njici zbivanja, 1886. Drutvo (osno vano
Napisala: Milka Babovi
Foto: asopisi Svijet i Sport,
1931. i1932.
Godine 1864. djeluje u
Zagrebu posebna jahaka
kola Vilima Lambergera
to se smatra poetkom
zagrebake jahake sportske
povijesti
Soja Hatz, jedna
od prvih zagrebakih
amazonki
F
o
t
o
:

H
e
r
m
a
n

F
i
c
k
e
r
t
,

Z
a
g
r
e
b

1
8
7
9
.
ZGmg 29.indd 32 27.06.2010. 21:27
33
1879.) preimenovano je u Hrvatsko-sla-
vonsko drutvo za konjogojstvo i postalo
nadleno za cijelo podruje. Posljedica
razumnog, sustavnog rada je i imenovanje
povjerenika u svim upanijskim mjestima
u kojima su ve postojali zemaljski konjo-
gojski odbori. Vrlo brzo nakon te odluke
prireuju se utrke, sportske konjike pri-
redbe, diljem Hrvatske: u Varadinu, Vin-
kov cima, Bjelovaru, Kninu... Zanimljivi su
programi: utrkivanje rasnih konja, utrke
seljakih konja te kola za utrkivanje i
konjskih seljakih zaprega.
Niu i prvi natkriti postori, prve ja-
ionice (manjei). Zagreb prednjai sa
sve anim otvorenjem prve jaionice 1890.
i to na Starom sajmitu (danas Martieva
ulica), kasnije zgrada Zagrebakog zbora.
Slijedi Varadin 1892. U zapisima se spo-
minju i daljinska jahanja pretee da-
nanjih jahakih maratona. Zna se da je
po runik Zubovi, asnik Zagrebakog
garnizona, jahao 1892. od Bea do Pariza i
od Bea do Petrograda.
Dragocjene podatke o razvitku kasa-
kog sporta nalazimo u knjizi "Sportska
arhitektura u Zagrebu", arhitektice dr. sc.
Ariane tulhofer: "Zagrebako kasako
drutvo djeluje od 1914. do 1918. u ok-
viru Bekog kasakog kluba. Nakon 1.
svjetskog rata obnovljeno je 1921. Sve do
1928. treniraju i prireuju kasake utrke
na svom trkalitu u rnomercu, a zatim
na Miramarskoj cesti".
Promjenu unosi i odluka 1923. da se
u Hrvatskoj dokida vojna uprava konjo-
gojskih zavoda. Dotadanjeg upravi te lja,
ko njikog kapetana Dragutina es tu, ug-
lednog sportskog djelatnika i promi catelja
konjikog sporta, nasljeuje u Hrvatskoj
Miroslav Steinhaus, direktor prve hrvat-
"Prstenac" u Zagrebu
o Uskrsu 1826.
Radoslav Cimerman i
njegov Elan
ZGmg 29.indd 33 27.06.2010. 21:27
34
ske ergele Petrovo u Staniu kraj Boja-
ko vine. Kasai te 1923. prireuju u
Za gre bu prvi put Jugoslavenski derby,
klas nu utrku za rasplodna grla stara eti-
ri go dine. Zagreb je njegovao kasaki
sport, koji je na novom hipodromu na
Kajzerici doslovce procvao.
U dijelu priprema za ovaj tekst po-
ela sam zdvajati nisam pronala pisa-
ne podatke za daljnje razdoblje do poet-
ka 2. svjetskog rata. Razlog spominje
Mi li voj Radovi: u elji da se pomogne
po sli jeratnoj obnovi, premarni aktivisti
su svu arhivu, knjige i zapise o konjarstvu
Savske banovine u Zagrebu bacili kao
sirovinu. Ne veli narod sluajno: po-
nekad je i put u pakao poploen dobrim
namjerama!
Pomogle su mi sauvane stranice re-
vije Sport (godine 1931. i 1932.) i slijedila
sam izvjetaje s konjikih natjecanja.
Oi to je na trkalitima i stadionima bilo
ko nji kih natjecanja. Naslovi su bili:
"Konj sko-portska natjecanja u Zagrebu",
"Con cours hippoque u Zagrebu", "Con-
co urs d'elegance u Zagrebu"... Uz foto-
gra je s tih natjecanja informacije su uv-
jerljive, a posebno je dojmljivo koliko je
gledatelja. I jo jedan podatak: natjeu se
i civili i asnici te jahaice!
Napisala: Dunja Majnari Radoevi
Foto: Muzej HT-a
V
elika je bila uloga konja u po vi-
jesti ovjeanstva i poveza nost te
snane ivotinje s ovje kom, i u
svakodnevici seljaka i u dav nom rato vanju
vojnika. Jaha stop ljen s konjem "preu-
zima" njegovu vi sin u, snagu, ud, pokret-
ljivost... te su vje rojatno stoga moni vla-
dari esto prikazivani kao nepobjedivi
ko njanici. Nekoliko je prikaza konja na
po tan skim markama Republike Hrvat ske.
U treoj seriji potanskih maraka pod
imenom Hrvatske autohtone pas mine
(20. oujka 2007.) na drugoj je u nizu od
tri marke prikaz posavskoga konja. Di-
zajneri iz Zagreba, Ana aja i Mario Pe-
trak, izvrsno su oslikali ovu vrstu koja
je spoj velikih europskih ratnih konja i
manjih, pokretljivijih orijentalnih konja,
a karakterizira se kao srednjeteki radni
konj. Sedamdesetih godina 20. stoljea
populacija posavskoga konja imala je ot-
prilike 12.500 grla, dok se danas smatra
velikom i koncentracija od 200-tinjak
ko nja na podruju Parka prirode Lonj-
sko polje. U ouvanju ove pasmine veli ku
ulo gu imaju udruge uzgajivaa hrvat skog
po savskog konja, a i drava koja nov a-
nim poticajima stimulira ouvanje i za-
ti tu ove pasmine. U tiskari "Zrinski" u
a kovcu tiskana je ova marka u 200.000
pri mjeraka.
Hrvatske
auohtone
pasmine III
- posavski
konj, 2007.
100. obljetnica
rodenja
Andrije
Maurovia,
2001.
Konji su esto inspirirali i umjetnike,
pa je velikan hrvatskog i svjetskog stripa
Andrija Maurovi u stripu "Trojica u mra-
ku" glavnog junaka, tzv. Crnog jahaa,
mar kantno prikazao na konju u trku.
U povodu 100. obljetnice roenja ovog
po pularnog ilustratora brojnih knji ga,
tjednika, dnevnih novina i plakata, Hr-
vatska pota je 29. oujka 2001. izdala
Trkai i kasai su na novom hipo-
dromu na Kajzerici nastavili svoje djelo-
vanje u boljim uvjetima, za preponae
je pak nastalo neusporedivo bolje doba,
ali i daleko vie rada, uenja i... radosti
uspjeha. Zagreb je vrlo brzo postao sre-
dite preponskog jahanja. Glavnu rije
u parkuru imali su lanovi Konjikog
klu ba Zagreb etvorka Radoslav Ci-
merman, Zdravko Marui, Mileta Ba-
bovi i Josip Koblar te jahaice koje
su ih u ono vrijeme uspjeno slijedile:
Rajka Juri i Lela Blaek. A konji?! Ne,
neemo iznevjeriti vjernost prijateljima
jer u ono vrijeme i djeca su znala za
Cicu, Alkara, Elana, Kavalira i Javora.
U kronike preponskog jahanja na ega
grada i njihova su imena urezana u
mnogo, mnogo trofeja, prvenstava Hr-
vatske... i od 1962. do 1969. u pokale za
osvojena prvenstva Jugoslavije est
puta pojedinana i pet puta momadska.
A kroniar naega grada, Branimir
poljari, zapisao je u svojoj udesnoj
knjizi "Stari Zagreb od vugla do vugla"
da se Zagreb oduio najboljem meu
jednakima ulica koja omeuje Kaj-
zericu sa sjeverne i istone strane te
prolazi uz ulaz na hipodrom nazvana je
1993. imenom Radoslava Cimermana.
Alice Hercog i Orel bili su najuspjeniji
2. 7. 1932, na igralitu HAK-a u
Maksimiru
Mihalo Dudukin i Mirko na HAK-ovom
igralitu u Maksimiru, 2. 7.1932
Prepuno gledalite stadiona HAK-a u
Maksimiru, 2. 7. 1932.
Groca Margot Balogh-Drakovi,
pobjednica natjecanja elegantnog
jahanja, ljeto 1932.
Jahaice prigodom predaje nagrada,
Maksimir 2. 7.1932.
ZGmg 29.indd 34 27.06.2010. 21:27
35
O Zagrebu markom i igom
Kralj Tomislav
"dojaio" iz vedske
po tansku marku. Autor likovnog rjeenja
mar ke je Danijel Popovi, a tiskana je u
tiskari "Zrinski" u akovcu.
Sredinom 19. stoljea skladano je se-
dam koranica na temu hrvatskog voj-
sko voe Josipa Jelaia. U povodu 150.
ob ljetnice praizvedbe "Jelai-mara" Jo-
ha na Straussa st., Hrvatska pota je 16.
ruj na 1999. izdala potansku marku. Mar -
ku je oblikovao Hrvoje ercar prema ko-
lo riranoj litograji C. Lanzedellia koji
je, inspiriran likom hrvatskog velikana i
Straussovom glazbom, romantiarski pri-
kazao Jelaia u ratnoj
odori na rasnom konju
koji se pro pinje usred
bojnog po lja. Marka
je tis ka na u AKD-u u
Zagrebu.
Moda su upravo snaga i mistina povezanost
konja i konjanika u stremljenju ka
zajednikom cilju esta inspiracija
za likovni prikaz velikih vladara
konju. Ovdje je zapravo prezentirana
skulptura franakog vladara - 23,5
cm visoka bronana statua iz 9. sto-
ljea, koja se uva u Louvreu u Parizu.
Moda latelistiki najzanimljivija hr-
vat ska potanska marka s prikazom ko-
nja i kraljevskog konjanika, marka je s
likom hrvatskoga kralja Tomislava. Mo-
ni hrvatski vladar s jakim snagama na
moru i kopnu (60.000 konjanika) okru-
nio se 925. godine za kralja, to mu je
ta da i papa priznao. Impozantna statua
kralja Tomislava, koju je poznati kipar
Robert Frange-Mihanovi pripremao de-
setak godina, postavljena je 1947. na To-
mislavovu trgu u Zagrebu. Na snanom
konju moni vladar simbolizira staro
hrvatsko kraljevstvo i pozdravlja pridole
putnike ispred panorame Zagreba. Up-
ra vo je to kadar koji je Zlatko Ja ku, poz-
nati hrvatski i svjetski graver, pre toio u
du botisak za potansku marku. Nai me,
Jaku je, radei za vedsku potu u Swe-
den Post stamps tiskari u Kisti kao je dan
od est vodeih gravera vedskih po-
tanskih maraka, predloio da se u prob-
nom tisku za vedske automate maraka
ko risti ova njegova gravura (s tiskom Re-
pu blika Hrvatska i nominalom 10). Pri-
je d log je prihvaen i otisnuta je marka
dimen zija 27x31,5 mm, ije je zupanje
linij sko dvostrano 12 . Marke su raene
u svicima za automate s kontrolnim broje-
vima i to po 200 komada. vedska pota je
prihvatila i drugi prijedlog Z. Jakua, pa je
1992. godine ove otisnute marke u nakladi
od 438.000 komada darovala Republici
Hrvatskoj. Hrvatska pota zahvalila je
tako da je u Hrvatskoj od 5. svibnja 1992.
na alterima koristila ove marke. Budui
da automata za marke nije bilo, svici se na
taj nain nisu ni upotrebljavali.
Hrvatski kraljevi
- 900 g. smrti Petra
Svaia, 1997.
a
H ki k lj i
M
k
z
z
Kralj
Tomislav,
1992.
Blok - Karlo Velki - Stvaranje Europe, 2001.
150. obljetnica pra iz-
vedbe "Jelai mara"
Johana Straussa, 1999.
Europa
CEPT - 500
obljetnica
otkria
Amerike,
1992.
ovjeansku snagu kojom konj i konjanik
kreu u boj za slobodu".
Moda su upravo snaga i mistina
povezanost konja i konjanika u stremljenju
ka zajednikom cilju esta inspiracija za
likovni prikaz velikih vladara.
Tako je na prvoj marki niza "Hrvatski
kraljevi" akademski slikar Eugen Kokot
doarao Petra Svaia s kopljem na
konju koji se propinje, oito u borbi.
Ovaj posljednji hrvatski vladar narodne
krvi poginuo je u bici na Gvozdu, a 900.
obljetnicu njegove smrti obiljeila je
Hrvatska pota izdanjem marke (3. srpnja
1997.) koja je tiskana u HTZ-u u Zagrebu.
Najmoniji vladar nakon Rimskoga
carstva, Karlo Veliki, vrstom je rukom
uje dinio Crkvu i Dravu, a na Boi 800.
go dine okrunjen je u Rimu za cara Fra-
nakoga carstva. Hrvatskom potanskom
mar kom unutar bloka "Karlo Veliki
Stva ranje Europe", tiskanom 19. sijenja
2001. godine u "Zrinskom" u akovcu,
obi ljeena je 1200. godinjica ovog zna-
aj nog dogaaja. Dizajner marke Hrvoje
ercar velikog je vladara prikazao "u et-
nji" kartom Europe na snanom i mirnom
31. srpnja 1992. Hrvatska pota iz-
dala je niz od dvije marke pod nazivom
"Eu ropa CEPT 500. obljetnica otkria
Amerike", koje su tiskane u tiskari "Zrin-
ski" u akovcu. Boris Ljubii je autor li-
kovnog rjeenja druge marke koju je ra dio
prema skulpturi "Indijanci" Ivana Me-
trovia. Ovaj Metroviev rad (dva ko nja
i na njima Indijanci) iz 1926./7.go di ne
postavljen je u ikagu na ulazu u Grand
Park kao spomenik koji pokazuje "nat-
ZGmg 29.indd 35 27.06.2010. 21:27
36
da je bilo sueno da se, stotinjak godina
poslije parikog, hipodrom u Zagrebu
pruio na junoj obali Save 1950. godine
ba na Kajzerici, naselju koje je ime dobilo
po kajzeru caru jer se na tom prostoru
nalazilo vojno carsko vjebalite egzercir
plac. A tijekom kratke, etve ro godinje
povijesti Napoleonovih Ilir skih pokrajina
bilo je to mjesto gdje je zavr avala njihova
granica, o emu i danas svjedoi francuski
miljokaz na ulazu sa staroga, sada samo
pjeakoga mosta na Kajzericu.
Isprva je hipodrom planiran na vie
od 65 hektara od savskoga nasipa na
sjeveru do june granice duboko na dije-
lu dananjeg Zagrebakog velesajma,
ukljuujui i teren Nogometnoga kluba
Lo komotive, odijeljen od Bundeka na is-
toku i na zapadu od periferijskih ku i-
ca, rasporeenih u nekoliko ulica istog
N
emamo arhivu, nemamo mono-
graju - kae Marijan Anti, ru-
kovoditelj Hipodroma Zagreb,
jed ne od osam poslovnih jedinica pod-
runice Upravljanje sportskim objektima
Zagrebakog holdinga. I tako je potragu
za 60-godi njom povijesti zelene oaze
izmeu Sa ve i Velesajma valjalo poeti u
turim zapi sima zagrebakih kroniara i u
bogatim sjeanjima zaljubljenika u konje i
konjiki sport.
Zagrebaki je hipodrom ureen po
uzoru na pariki Longchamp uz obalu
Seine, na kojem je prvu utrku sa svoje jahte
pratio i francuski vladar Napoleon III.,
neak slavnoga cara Napoleona I. Pa kao
Napisala: Diana Kuini
Foto: Ines Novkovi i
arhiva hipodroma
60 godina hipodroma pokraj Save
ime na s razliitim brojevima: devet ih se
zove Juna obala, a 14 Podbreje. Naj-
dulja meu Junim obalama, ulica koja
prolazi uz glavni ulaz na hipodrom i
omeuje Kajzericu sa sjeverne strane uz
nasip, 1993. dobila je ime po Radoslavu
Cimermanu, legendi hrvatskoga konji-
koga sporta, koji je 1974. na treningu na
hipodromu nesretno pao sa svoga konja
Kavalira i poginuo u 37. godini.
Staje u barakama
Hipodrom je ureen ponajprije za
odr avanje utrka, pa su 1950. godine
na istonom dijelu sveano otvorene tri
elip tine travnate galopske staze (2400,
2200 i 1600 metara) i jedna kasaka sta-
za nasuta ljakom (1000 metara), a sa
startom na jugozapadnom rubu ure e-
na je i ravna galopska staza duga 800
Carski sport na Kajzerici
Hipodrom mora postati reprezentativno mjesto za prihvat konja koji e dolaziti na natjecanja i
treba mu vratiti osnovnu namjenu: sportsko borilite i uilite, kae rukovoditelj Marijan Anti
ZGmg 29.indd 36 27.06.2010. 21:27
37
me tara za utrke dvogodaca. U sredini
kasake staze ureen je parkur za natje-
ca nja u preponskom jahanju, a dva su
par kura za treninge bila s unutranjeg
za padnog ruba dvije vee galopske staze.
U ravnini s ciljem galopske i kasake sta-
ze, nasuprot natjecateljskom parkuru,
na istome mjestu gdje su i danas bile su
prve tribine: najprije s drvenim klupama
na zemljanom nasipu, a zatim su klupe
podignute na eljeznu konstrukciju. Na
zapadu uz dananju Cimermanovu ulicu
i prema savskom nasipu bile su barake u
kojima su 1947. i '48. bili smjeteni zat-
vorenici iz Drugog svjetskog rata, koji su
i radili na ureenju hipodroma, a kasnije
su u tim barakama ureene staje za ko-
nje, spremita za opremu, garderobe za
jahae. Prva zidana staja sagraena je
1952. godine. Nije dobra vijest da se neke
od tih baraka jo uvijek upotrebljavaju za
smjetaj konja.
- Staru staju treba preurediti, barake
sruiti i sagraditi staje za novo doba.
Galopske staze i kasaka staza imaju dobar
temelj, odlinu drenau, ali su unitene
i treba ih urediti kae Marijan Anti,
istiui kako projekt ureenja hipodroma
postoji ve gotovo 20 godina; trebalo bi ga
obnoviti i prilagoditi suvremenim po tre-
bama. - Moderni hipodromi imaju pro -
laze ispod trkaih staza, videozidove, tri-
bine ispod kojih su trgovine, kladionice,
su venirnice, ugostiteljski objekti, rasvjetu
za nona natjecanja...
Danas se na zagrebakom hipodromu
takvi planovi ine utopijski, kako su se
moda 50-ih godina prologa stoljea
inili planovi o dvorani za jahanje koja
je sagraena poetkom 1989. godine, za-
jedno s kvalitetnom stajom u kojoj su
smje tena 34 konja. Upravo je zatvoreno
jaha lite, zatieno od vremenskih nepo-
goda, 40 godina nakon otvorenja hipo-
droma dalo vjetar u lea razvoju olim-
pij skih disciplina konjikoga sporta:
pre pon skog i dresurnog jahanja. No, prije
se moglo i bez dvorane...
- Jaili smo konje iz bive vojne ko-
le ili isluene galopere, sedla smo pre-
krivali, da se ne sramotimo... a bili smo
fan tastini! - priao mi je nedavno Mileta
Babovi, jedan od etvorice zagrebakih
le gendi preponskog jahanja (to su jo Ra-
doslav Cimerman, Zdravko Marui i
Joa Koblar, od kojih vie nitko nije meu
ivima), sjeajui se njihovih uspjeha
iz polovice 50-ih i 60-ih godina. Bili su
vladari parkura na hipodromima bive
Jugoslavije, a iz vie nego skromnih uvjeta
dostizali su do pobjeda i visokih plasmana
na meunarodnim turnirima u Austriji,
Njemakoj, Maarskoj, Italiji. U iduih
desetak godina, 70-ih i 80-ih, pobjedniki
su niz zagrebakih preponaa nastavile
Lela Blaek i Rajka Juri Car.
Preponski se sport u Zagrebu poeo
razvijati u Konjikom klubu Trenjevka,
koji je na zelenu livadu hipodroma stigao
kao podstanar Konjikom klubu Zagreb
koji se 1952. na hipodrom preselio iz
Maksimirske 7. Krajem 60-ih godina klu-
bovi su se spojili u jedinstveni Konjiki
klub Zagreb u kojem su se ravnopravno
Galopske staze i kasaka
staza imaju odlinu
drenau, ali su unitene i
treba ih urediti
Konjika natjecanja na hipodromu
Tradicionalna je konjika priredba na
hipodromu Meunarodni lipanjski
turnir koji se odrava od 1975. godine,
a najuspjeniji se jahai bore za glavnu
prestinu nagradu - Pehar grada Zagreba.
Istodobno s Lipanjskim turnirom, odrava
se i Prvenstvo Hrvatske u preponskom
jahanju, na kojem se najbolji domai
jahai natjeu za titule dravnih prvaka
u svim kategorijama. Od 1992. godine
odravaju se i utakmice Croatia kupa u
preskakanju prepona. Na zagrebakom
se hipodromu odravaju jo i preponske
utakmice Zimskog i Ljetnog kupa te tradicionalni Boini turnir.
Hipodrom je svake godine domain i nekoliko turnira u dresurnom jahanju, meu
kojima su i natjecanja za World Dressage Challenge.
Galopski derby utrku u kojoj se natjeu punokrvna engleska grla na stazi od
2400 metara i to samo jednom, u treoj godini ivota zbog loe galopske staze
ne gledamo na zagrebakom hipodromu; najee se odrava u Sinju. No, zato
zagrebaka kasaka staza doputa odravanje Hrvatskog kasakog derbyja (prvi
je bio 1998.) - utrke na 2600 metara, koju samo jednom u ivotu tre kasai stari
etiri godine. Uz mnogo truda, galoperi i kasai na zagrebakom hipodromu uspiju
organizirati pet-est trkaih dana na godinu, to je zanemarivo u svjetskim okvirima.
ZGmg 29.indd 37 27.06.2010. 21:27
38
raz vijali galopski, kasaki i preponski
sport te kola jahanja. Kad je 1961. u voj-
sci ukinuta konjica, na hipodrom su stigli
i vojni konji, dotad smjeteni na Selskoj
cesti, kamo su ih tri puta tjedno odlazili
jaiti jahai s hipodroma. U 80-ima je,
usklaujui se prema tadanjim zakonima,
Konjiki klub postao Konjiko drutvo
Zagreb do 2003., kada ga je gradska vlast
proglasila najprije samostalnom podru-
nicom Ustanove za upravljanje sportskim
objektima, a zatim jednom od jedinica
podrunice Zagrebakog holdinga.
A gdje su utrke?
Kako je tijekom proteklih desetljea
konjiki sport rastao, tako se hipodrom
smanjivao. Naime, jo kad se poeo
graditi Zagrebaki velesajam (otvoren
1956.), okrueni galopskom stazom na
istonoj strani hipodroma strojevi su
iskapali ljunak i za sobom ostavili grabe
koje su dugo bile terenski izazov mladim
jahaima. Velesajam se irio, Nogometni
klub Lokomotiva takoer je uzeo svoj
dio terena. Ve je ograda hipodroma,
postavljena poetkom 70-ih godina, sa
sjeverne strane ustupila prostor za put
ispod novog savskog nasipa, ali se na jugu
pruala sve do velesajamskih paviljona.
Antallova je ulica presjekla ju nu stranu
hipodroma i odlomila dio na kojem su se
trebale graditi nove tribine. Prije nekoliko
je godina, kad se ureivala cesta prema
Bundeku, hipodromska og rada opet po-
maknuta na istoku, otprilike tri metra. I
tako je zelena oaza hipodroma u sreditu
nove metropole s prvotnih 65 stisnuta na
dananjih 47 hektara.
Bilo je "otimanja" i unutar ograde.
Naime, gradnja dvorane 1989. presjekla
je najdulju galopsku stazu, a kad je zbog
sigurnosti pape Ivana Pavla II. (koji je
na zagrebakom hipodromu 11. rujna
1994. okupio tisue vjernika) trebalo po-
sjei grmlje, drvee, ivicu, zauzvrat je
Grad uredio ulaz na zapadnoj strani, na-
pravio dva pjeana parkura i jedan trav-
nati, postavio rasvjetu i opet nautrb
galopskih staza. Sigurno je i to razlog
to su galopski i kasaki sport u Zagrebu
gotovo zamrli, iako je hipodrom prije 60
godina otvoren ponajprije zbog odra-
vanja utrka.
Uostalom, hipodrom (starogrki
, hippodromos) izvorno je
gr ki sportski objekt za konjike utrke
i utrke zaprega. Naziv je sloenica od
staro grkih rijei (hippos) konj i
(dromos) utrka. Hipodromima
u dananjem svijetu, meutim, najee
vladaju druge dvije rijei: konji i novac.
Utrke se odravaju svakog vikenda, pri-
vlae kladioniare, pobjedniki konji po-
stiu vrtoglave cijene, kupuju ih drav-
nici, eici ili poznati svjetski poduzetnici,
nagrade su astronomske. Preponski sport
i dresurno jahanje takoer imaju svoju
pu bliku, turniri postaju elitni drutveni
dogaaji, pobjedniki jahai nacionalni
junaci, a savreno utrenirani konji samo
to ne znaju itati i pisati... Konjiki je
sport, uostalom, oduvijek bio zabava za
careve.
Koliko je zagrebaki hipodrom daleko
od takvoga svijeta?
Konjiki klub Zagreb imao je do po-
etka 80-ih i vlastiti uzgoj sportskih konja
na ergeli Trebovac blizu Ivani Grada.
Svake su jeseni dvogodinji konji s ergele
dolazili na hipodrom na ujahivanje, pa je
zagrebaki hipodrom bio rasadnik mla-
dih trkaa koje su i darivali klubovima u
Varadinu, Bjelovaru, Koprivnici, Osije-
ku. Zahvaljujui konjikom znalcu Artu ru
Blaeku na hipodrom su iz Iloka stizale
najbolje punokrvne kobi le naime, u
Iloku (gdje je i grof Eltz uz gajao engleske
punokrvnjake) skupili bi se ras plodni
konji iz cijele tadanje Jugoslavije, pa bi
se rasporeivali po republikama. Na-
kon trkae karijere, veina je galopera i
kasaa zavravala u koli jahanja, a upravo
je na tim odbaenim trkaim konjima
zagrebaki poker preponskih asova 50-ih i
60-ih godina poeo osvajati meunarodne
turnire, izazivajui uenje i divljenje. Za-
tim su se konjima iz vlastita uzgoja pri-
kljuili vojni konji iz rasformirane konjice,
a tek su poetkom 80-ih u Zagreb stigla
prva tri konja kupljena u Njemakoj ta-
danji Savez za ziku kulturu kupio ih je
kao pomo u razvoju preponskog sporta.
- Kad sam u Tripoliju rekla da sam
ja ila zbog medalje, a ne zbog novca,
nisu ra zumjeli o emu priam rekla mi
je Rajka Juri Car, prisjeajui se ekip-
ne pobjede u tafeti na velikom meu-
narod nom turniru u Libiji 1981. Rajkinih
osvojenih 1500 dolara stiglo je u blagajnu
Konjikog drutva Zagreb i donijelo silne
probleme jer nije bilo deviznog rauna... I
pokojni Joa Koblar isticao je kako su oni
jaili za rozete, znake i stisak ruke, ak su
i pokali stigli kasnije!
A "svoje" su konje tek 1990. mogli ku-
piti od njihovog pravnog vlasnika kluba.
I kupovali su ih na licitacijama, tek rijetki
Osim dvorane, sve je
objekte na hipodromu
moda isplativije sruiti,
nego popravljati
ZGmg 29.indd 38 27.06.2010. 21:27
39
da bi nastavili sportsku karijeru, a veina
zato da bi ih spasili od klaonice, dobili
njihove potomke ili naprosto zadrali kao
ljubimce.
Vjerojatno je u tom silnom entu zijaz-
mu i ljubavi zapeo razvoj hipodroma pre-
ma vrelu zarade i vrhunskoga sporta.
Ipak, 21. je stoljee dovelo na hipo-
drom neke nove klince. Teko oni mogu
zamisliti da su nekad lanovi kluba prije
treninga pospremali sijeno i slamu, istili
staje, glancali opremu, pa onda sami or-
ganizirali natjecanja tjednima bojili pre-
pone, popravljali ograde, ureivali zele-
nilo, pripremali rozete za pobjednike...
Tre nirali su tako i radne navike, a oistiti
ili proetati konja starijeg jahaa bila je
gotovo stvar prestia.
Ferrari u drvarnici
Generacija koja se konjikim sportom
poela baviti 80-ih godina i kasnije, danas
su treneri ili profesionalni jahai, neki od
njih kolovani u Njemakoj, Austriji ili
Sloveniji. Posljednjih nekoliko godina na
zagrebakom hipodromu gostuju stra ni
treneri i odravaju teajeve, kole, a Hr-
vatski konjiki savez prije dvije je go dine
pokrenuo i vlastiti sustav obrazo va nja u
svim granama konjikog sporta te ob ra-
zovanja trenera i voditelja kola jahanja;
dio se nastave odrava i na hipodromu.
Bez poloenog ispita i licencije nema vie
ni natjecanja ni treniranja. Sportski se ko-
nji uglavnom uvoze, no i tu se poelo ra-
u nati na vlastite snage i kolovati mla de
konje, kao to, primjerice, radi hrvat ski
re prezentativac Ante imlea.
Bez vrhunskog konja nema vrhunskih
sportskih rezultata, a takvih konja nema
bez novca. etverononog ljepotana, u
ko jeg ete biti zaljubljeni i zbog kojeg
ete odvajati pola prosjene hrvatske
plae za hranu i smjetaj u jednom od
hipodromskih boksova, moete kupiti i
za nekoliko tisua eura. Pritom je vano
istai da Grad Zagreb subvencionira vie
od pola ekonomske cijene smjetaja. Me-
utim, elite li konja za natjecanja, izno si
se penju na nekoliko desetaka, ak i sto-
tina tisua eura, a onda valja platiti i dob-
rog trenera. I kao to to u ivotu obi no
biva, rijetko su spojeni talent i mogu-
nosti, pa nije neuobiajeno da vlasnik vr-
hunskog konja ustupa drugom jahau ili
da odlian jaha za konja trai sponzora.
Posljednjih su se godina na zagre-
bakom hipodromu odravale i utakmice
Svjetskoga kupa u preponskom jahanju,
ime je Zagreb upisan na svjetskoj karti
konjikoga sporta poput Sljemena sa
Svjetskim kupom u skijanju. Meutim,
prole i ove godine Svjetskoga kupa u
Zagrebu nema zbog nedostatka novca za
organizaciju u kojoj valja potovati svjet-
ska pravila, pa i svjetske iznose nagrada.
ini se da se ipak carskim sportom ne
moete baviti ako niste car!
I hipodrom treba dobiti novo, carsko
ruho. Iako Zagrebaki holding brine o
is toi, odravanju terena i zelenila, hi-
po dromu minka vie nije dovoljna
60-godinjak je spreman za estetske ope-
ra cije. Prije svega, treba obnoviti galop ske
staze i vratiti im ivot. Staje mo raju biti
organizirane prema pravilima, mo raju
ima ti ventilaciju, prostore za tui ranje
ko nja, i enje, potkivanje, posebna spre-
mita za opremu i hranu, boksovi tre baju
biti tono odreene veliine, gar derobe
i prostori za jahae takoer moraju za-
dovoljavati visoke standarde ukratko, i
konji i ljudi na hipodromu trebali bi ima-
ti smjetaj s pet zvjezdica. Danas se, na-
alost, skupocjeni konj moe vidjeti u
premalome boksu u dotrajaloj staji sa ve
stotinu puta popravljanim daskama, u
kojoj je propuh jedini nain prozraivanja.
Betonski i zemljani podovi boksova tako-
er vie nisu najbolje rjeenje, hranilice i
po jilice su dotrajale, rasvjeta je u veini
pro stora svedena na obinu arulju Kao
da ferarri drite u sklepanoj drvarnici!
Ne prikladne su i prostorije za spremanje
hrane za konje, potkivanica puno je
toga na zagrebakom hipodromu danas
jo uvijek preputeno improvizaciji i
domiljatosti lanova klubova. Osim dvo-
rane, sve je objekte na hipodromu moda
isplativije sruiti, nego popravljati.
- Hipodrom mora postati reprezen-
tativno mjesto za prihvat konja koji e
do laziti na natjecanja. Trening-centri i re-
kreacija moraju biti izvan grada, u zagre-
bakoj okolici, a hipodromu treba vratiti
osnovnu namjenu: sportsko borilite i
uilite. Utrke i turniri tada bi se mogli
odravati svake nedjelje istie Marijan
Anti. - kola jahanja takoer treba os tati
na hipodromu i pruati osnovna zna nja
o svim granama konjikog sporta. Hipo-
drom ne smije biti objekt odvojen od
sporta, ve mora biti organizator sport-
skih priredbi. I odravanje velikih kon-
cerata, ako se ne poklapa sa sportskim
prired bama, nije neuobiajeno za hipo-
drome i donosi prihod.
Daleko, predaleko se ini '64. godina,
kad je Sava poplavila Zagreb, a na hi-
podrom je navrla iznutra, iz podzemlja,
iz svih onih iskopanih graba za ljunak
za gradnju Velesajma kad su konje
spaavali i odvodili u staje u okolici. Iz
nekog je drugog vremena i ratovanje
jahaa s lovcima koji su po hipodromu
lovili fazane i jurnjava za odbjeglim ko-
njem po uliicama stare Kajzerice kad
hipodrom nije imao ogradu. Davno je i
vrijeme romantinog volonterizma kad
su jahai u ruke najprije uzimali metle,
vile i take, a tek onda sedla i uzde. Prolo
je i vrijeme bajkovitih sportskih uspjeha
s prikrpanom opremom i isluenim ko-
njima koji su samo iz ljubavi crpili ma-
ginu snagu. ivot se mijenja i juri na-
prijed. Galopom.
ZGmg 29.indd 39 27.06.2010. 21:27
40
K
aptol je najstarije zagrebako na-
selje. Njime su upravljali kanonici,
do bivi od zagrebakog biskupa
zemljite sjeverno od katedrale. Stolni
Kap tol zagrebaki ustanovljen je kao zbor
kano nika ve pri osnutku Zagrebake bis-
kupije (1094.). Naselje izduenog ne pra-
vilnog etverokuta sa zapada prati lini-
ju potoka Medveaka, a s istoka je bilo
prirodno zatieno sustavom Rib nja ka.
U 13. stoljeu oko naselja su podig nute
palisadne utvrde, zamijenjene polovi nom
15. stoljea, zbog straha pred Osman li-
jama, zidanim obrambenim susta vom.
Uz trg ispred katedrale, koji se lijev kas-
to su uje prema sjeveru u uli cu Kap tol,
kanonici su podizali svoje kurije. U poet-
Hladetina i peenke
pred kaptolskom vijenicom
Poar 1645. godine s brda
Gradeca, noen jakim
vjetrom, brzo se prebacio
na Kaptol...
ku su to bile drvene kue s vrto vima, za-
mi jenjene tijekom 17. i 18. stoljea zida-
nim zdanjima koja i danas poznajemo.
Obina slavni kaptolom Zagrebeki,
stari je kajkavski naziv za Kaptol i njegove
stanovnike.
Katastrofalni poar 1645.
Kaptol je esto, jednako kao i Gradec,
stradavao u katastrofalnim poarima. Je-
dan od najpoznatijih zbio se 1645. godine
Napisala: Nada Premrl
Foto: MGZ
O starim i novim
zagrebakim
vijenicama
i i i OOOOOOOOOOOOOOO ssssssssssssssstttttttttttttttaaaaaaaaaaaaaaarrrrrrrrrrrrrrriiiiiiiiiiiiiiimmmmmmmmmmmmmmm iiiiiiiiiiiiiii nnnnnnnnnnnnnnnooooooooooooooovvvvvvvvvvvvvvviiiiiiiiiiiiiiimmmmmmmmmmmmmmm
zzzzzzzzzzzzzzzaaaaaaaaaaaaaaagggggggggggggggrrrrrrrrrrrrrrreeeeeeeeeeeeeeebbbbbbbbbbbbbbbaaaaaaaaaaaaaaakkkkkkkkkkkkkkkiiiiiiiiiiiiiiimmmmmmmmmmmmmmm
vvvvvvvvvvvvvvviiiiiiiiiiiiiiijjjjjjjjjjjjjjjeeeeeeeeeeeeeeennnnnnnnnnnnnnniiiiiiiiiiiiiiicccccccccccccccaaaaaaaaaaaaaaammmmmmmmmmmmmmmaaaaaaaaaaaaaaa
Kaptolska vijenica
na fotograji Ivana
Standla, 1876.
na brdu Gradecu, a noen jakim vjetrom
brzo se prebacio na Kaptol, gdje je unitio
brojne kanonike kurije, opustoio kate-
dralu i biskupski dvor. U tome poaru
stra dala je i stara kaptolska vijenica koja
se tada, pretpostavljamo, nalazila sje ver -
no od katedrale. To razabiremo na naj-
starijem prikazu Kaptola i Gradeca iz
po lo vine 16. stoljea, koji se uva u nacio-
nal noj biblioteci u Beu (cod. 8609).
Izduena zgrada s trijemom tijekom
go dina je obnavljana. Kako je bila trona,
Kap tol je na tome mjestu, uz nancijsku
pot poru Hrvatskoga sabora, izgradio
1675. novu zgradu vijenice na sjevernom
dije lu trga ispred katedrale. Ta kaptolska
vije nica poznata nam je sa starih foto-
graja. Bila je to reprezentativna i monu-
men talna graevina koja je zatvarala
kap tolski trg sa sjeverne strane, a svojim
razvedenim i oslikanim proeljima djelo-
vala je vrlo slikovito.
ZGmg 29.indd 40 27.06.2010. 21:27
41
Na proelju prizemlja s june strane
prigraene su trgovine pod boltama i ar-
kadnim otvorima. U tom prostoru pro-
davao je mlinar Franjo Jagati bijelo bra-
no, dok su se kukuruzno brano, kruh i
pogae prodavale na trgu. Pod trijemom
kaptolske vijenice mogla se pojesti i na
hladetina u zemljanim tanjurima, hladne
peenke, kiselo mlijeko, uz dobar kruh,
a katkada i ne perece, kako pripovijeda
Dragutin Hirc u knjizi sjeanja na Stari
Zagreb.
Na prvome katu kaptolske vijenice
iz meu dva prozora bila je velika zid na
sli ka Majke Boje, suzatitnice Prvostol-
nice, koja sjedi i dri maloga Isusa u lije-
voj ruci, i oboje su okrunjeni. U desnoj
ru ci dri ljiljan na dugoj stabljici. Do nje -
nih nogu lebde etiri anela koji dre gr-
bove: Kraljevine Ugarske, Dalmacije, Hr-
vatske i Slavonije. U pozadini se nazire jo
nekoliko gura. Slika je istodobno i suna-
ni sat, uokvirena je bijelim rubom na ko-
jem su ispisane rimske brojke; na slici uz
desnu ruku Gospe privrena je pali ca
za pokazivanje vremena. Slika - sat je na
glavnom proelju okrenutom trgu i po sje -
ti teljima tradicionalnih sajmova, ali i vjer-
ni cima koji se na trgu okupljaju prije misa.
Na istonom je pak proelju zgrade,
okrenutom prema katedrali, u prizemlju
nekoliko ulaznih vrata, srednji, pretpos-
tavljen glavni ulaz u vijenicu s ravnim
nad vojem, nadvien je kroviem. U visini
prvoga kata, izmeu dva prozora je zidna
slika s prikazom sv. Stjepana, ugarskoga
kralja, sutitulara stolne Crkve sv. Stjepana,
koji stoji na uzvisini, a naslikan je s dugom
bijelom bradom i ezlom u desnoj ruci,
Kaptolska vijenica bila je reprezentativna i monumentalna graevina koja je zatvarala kaptolski
trg sa sjeverne strane, a svojim razvedenim i oslikanim proeljima djelovala je vrlo slikovito
Na proelju prizemlja
kaptolske vijenice
prodavao je mlinar Franjo
Jagati bijelo brano
a zlatnom jabukom u lijevoj ruci. U dru-
gome je planu potok i zidani most s
mno tvom ljudi.
Vijenica je pokrivena monumental-
nim etverostrenim krovom.
Zasjedanje u novoj vechniczi
Zahvaljujui izvrsnoj, otroj fotograji
Marka Antoninija i Ivana Standla iz 1876.,
uspjeli smo izvui samo detalje slika, tako
da ih je bilo mogue djelomice opisati.
Ova samostojea graevina resila je
kap tolski trg dvjesto godina, a onda je od-
lukom Odbora za poljepanje grada 1876.
sruena, s obrazloenjem da nagr uje grad.
Zgrada vijenice izgubila je svoju na -
mjenu jo 1850. kada su Carskim paten-
tom kralja Franje Josipa I. sva gradska i
kaptolska naselja ujedinjena u jedinstveni
Slo bodni i kraljevski glavni grad Zagreb.
Ovim je patentom, meu ostalim, odre-
eno da na elo gradske uprave bude po-
stav ljen izabrani gradski naelnik.
Na kaptolskome trgu, neto junije
od vijenice, podignuta je 1876. fontana
Sunani sat s likom Majke Boje, suzatitnice Prvostolnice, zidna
slika na kaptolskoj vijenici, detalj s fotograje I. Standla
Zidna slika na proelju kaptolske vijenice; sv. Stjepan kralj,
sutitular Prvostolnice, detalj s fotograje Ivana Standla
ZGmg 29.indd 41 27.06.2010. 21:27
42
s ki pom Blaene Djevice Marije sa etiri
an ela, djelo bekog kipara Antuna Fern-
korna.
Na gornjogradskom breuljku, na
mjes tu ranijeg pretpovijesnoga naselja,
sve anom poveljom sa zlatnim peatom,
Zlat nom bulom (1242.), osnovao je hrvat-
sko-ugarski kralj Bela IV. Slobodni kra-
ljevski grad na brdu Gradecu. U slje dea
e dva desetljea graani kao obve zu
kralju morati podii jake utvrdne zido-
ve, pa je tako novi grad ubrzo opasan be-
demom koji prati konguraciju terena, a
na sredinjem je gradskom trgu podignuta
Crkva sv. Marka i gradska vijenica.
Na dan Sv. Blaa (3.veljae), zatitnika
Gradeca, sazivana je gradska uprava. Za-
sjedalo se u vechniczi, podignutoj na Mar-
kovu trgu, koja je od srednjeg vijeka ostala
na toj adresi. Sveane sjednice poinjale
su zazivom Duha svetoga, nastavljale se
izdavanjem i peaenjem isprava. Birao se
toga dana i gradski sudac s prisenicima
koji su mu pomagali u upravljanju gra-
dom. Imenovali su se na taj sveani dan i
novi graani i isticali zaasni graani.
Zgrada Gradske vijenice spominje se
od srednjeg vijeka uvijek na jugozapad-
nom uglu Markova trga i glavne gornjo-
gradske ulice koja vodi od kule Lotrak
do Markova trga, kasnije prozvana Gos-
podskom ulicom, a od 1935. Ulicom sv.
i rila i Metoda.
Dananji kompleks u irilometodskoj
br. 5, koji se protee u Kuevievu i Freu-
denreichovu ulicu, poznat je u Zagrebu
kao "Stara gradska vijenica".
On se sastoji od tri objekta koji su tek
potkraj 19. stoljea spojeni u cjelinu za
potrebe proirenog djelovanja gradskog
ma gistrata.
Znani povjesniar Vjekoslav Klai na -
vodi da je 1615. novu zidanu zgradu vije-
ni ce dao sagraditi gradski su dac Jakob
Gasparini na mjestu stare sred njovjekov-
ne vijenice. Bila je kao i mnoge zgra de na
Gornjemu gradu pokrivena in drom.
Markov trg mijenja izgled
Poetkom 17. stoljea Gradec postup-
no mijenja svoj vanjski izgled, pose bice
dolaskom redovnika u Gradec (isu sov ci,
kapucini, klarise). Oblikuju se dva no va
trga, Jezuitski i Katarinski, grade vel ika
zdanja samostana. Skrom ne sred njo vje-
kov ne drvene kue i gospo darske zgra de
pretvaruju se u reprezentativnije obli ke.
Tako i sredinji Markov trg mije nja svoj
izgled. Gradi se nova gradska vi je nica,
s trga nestaje ubonica, gradi se nova
Kapela sv. Urule, na zapadnoj strani trga
zidaju se plemike kue.
Zanimljiv podatak donosi povjesniar
Emilije Laszovski koji objavljuje opis
gradskih zgrada 1788. godine te navodi
nekoliko kua u dobrom stanju, meu
kojima spominje se "pod brojem 127. vi-
jenica u gornjem gradu sa osam soba,
jed nom kuhinjom, tri zatvora, jednim
pod rumom, dva duana".
Zgrada vijenice u 18. stoljeu je do-
ista dobro izgledala, zauzimala je kutnu
parcelu, bila je jednokatnica s visokim
kro vitem, kako vidimo na najstarijem li-
kov nom prikazu Markova trga iz 1783.
Na crteu se prikazuje sveanost usto li-
enja podbana Franje Szechenyja, koja se
odvijala na glavnome gradskom trgu.
Poetkom 19. stoljea zgrada vijenice
postala je ve tijesna i nedovoljna za javne
potrebe, pa je Gradska opina 1803. kupila
susjednu kuu grofa Adama Oria za
"proirenje gradske vijenice". Meutim,
palaa Ori je adaptirana tek tridesetak
godina kasnije. Godine 1833. ljubljanski
je graditelj Antun Cragnolini nadogradio
drugi kat, zatvorio barokni ulini trijem
s arkadama i krinim svodovima, koji su
jo i danas vidljivi u sobama u prizemlju.
Ubrzo je gradski magistrat preselio u tu
kuu.
Istodobno je sruena zgrada stare
vijenice, kupljene su jo dvije parcele u
Freudenreichovoj ulici te je na tome mjes-
tu podignuta prva profesionalna zgrada
kazalita, koju je projektirao takoer An-
tun Cragnolini.
Zagrebaki trgovac Kristofor Stan ko-
vi, sretni dobitnik na bekoj lutriji, uloio
je svoj dobitak za gradnju toga kazalita,
koje je sveano otvoreno 4. listopada
1834. godine. To je tada za grad Zagreb,
koji je brojio jedva 15.000 stanovnika, bio
je dan od najvanijih dogaaja.
U toj zgradi kazalita prvi put se uo
hrvatski jezik, u meuinu neke njemake
predstave 1835. pjevana je Gajeva bud-
nica "Jo Hrvatska ni propala". Ovdje je
godine 1840. izvedena i prva predstava
na hrvatskom jeziku, Kukuljevieva dra-
ma "Juran i Soja ili Turci kod Siska", a
28. oujka 1846. izvedena je i prva hr-
vatska opera "Ljubav i zloba" Vatroslava
Li sinskoga. U plesnoj dvorani odrano je
i nekoliko vanih zasjedanja Hrvatskog
sabora, 23. listopada 1847. na prijedlog
Ivana Kukuljevia hrvatski jezik je pro gla-
Markov trg 1783., sveanost ustolienja podbana Franje
Szechenyja; na preciznom crteu detaljno i tono su
prikazani svi objekti na trgu, pa tako i zgrada vijenice s
visokim krovitem na jugozapadnom uglu trga.
ZGmg 29.indd 42 27.06.2010. 21:27
43
en slubenim jezikom. Go-
dine 1848. zasjedao je ovdje
i prvi hrvatski Narodni sabor
pod predsjedanjem bana Jo-
sipa Jelaia.
Spojeni vijenica i
kazalite
Gradska vijenica i ka-
za lite stajali su jedno pored
drugoga punih ezdesetak
go dina do otvorenja novog
Zemaljskog kazalita na Sve-
uilinom trgu 1895. go dine.
Tada je Grad preuzeo na-
pute nu ka zalinu zgradu i
1897. je adaptirao za po trebe
gradske vijenice. Gra e vin-
ske ra dove je vodio poznati
zagrebaki gra di telj uro Carnelutti.
Spojene su zgrade vijenice i dijela ka-
zalita, srueno je gledalite i pozornica,
a zadrano je glavno stubite te otvoren
novi zajedniki ulaz iz irilometodske,
s grbom grada Zagreba u luneti portala.
Na mjestu gledalita i pozornice u Freu-
denreichovoj ulici izgraena je nova zgra -
da za gradske urede s posebnim ula zom
na sjevernoj strani, iznad ijeg je por tala
takoer grb grada Zagreba. Sta ra plesna
dvorana na prvome katu preu reena je
za vijenicu, za skuptine grad skog zas-
tup stva. Na galerijskoj ogradi vi je nike
dvorane naslikan je izmeu dva svjet ska
rata friz sa 20 grbova opina ire zagre-
bake regije. Oslikao ih je zagrebaki sli-
kar - dekorater Edmond Hasse pod stru-
nim vodstvom ravnatelja Kraljevskog
ze maljskog arhiva i heraldikog strunjaka
Ivana Bojniia.
Poetkom 20. stoljea (1910.) izve-
dena je dvokatna prigradnja u Kuevi e voj
ulici, a 1930. nadogradnja prema dvori-
noj strani, dok su 1941. tavanski prostori
preureeni u uredske sobe. Meutim,
sve to bilo je premaleno za potrebe sada
ve velikoga grada, pa su pojedini gradski
uredi smjeteni u drugim zgradama na
Gornjem i Donjem gradu. Radi proirenja
magistrata kupljena je 1931. i palaa
Ori-Rauch u Matoevoj ulici br. 9.
Opsena rekonstrukcija i restaura tor-
sko-konzervatorska obnova stare gornjo-
grad ske vijenice izvedena je prema pro-
jektu akademika Andrije Mutnjako via,
dipl. ing. arh., i trajala je desetak godina te
je dovrena 1975.
Godine 1927. govori se o potrebi iz -
gradnje moderne gradske vijenice, ko ja
bi s obzirom na irenje gra-
da, odgovarala njegovim po-
tre bama, pa se kao idealno
mjesto predlae poetak Ilice
s proeljem prema Jelaievu
trgu. U tu bi svrhu trebalo
sruiti zgradu gradske bolnice
uz Gajevu ulicu, koja e se
doskora io nako ruiti, i Stan-
ko vievu kuu u Ilici broj 2.
Kroz palau te vijenice pro -
jek tiraju se u Ilici tri pro la za:
za pje ake, tramvaj i dru ga
vozila. Ideja ovih ur ba nis tikih
zanesenjaka, koji su ovom
reprezentativnom na mjenom
elje li pro mi jeniti zionomiju
glavnoga grad skog trga, ubrzo
je pala u za borav.
Potkraj 1958. Skuptina grada Zagreba
preselila je u novu gradsku vijenicu na
dananjem Trgu Stjepana Radia. Mo-
der na zgrada vijenice podignuta je na
ini cijativu predsjednika Skuptine grada
Zagreba Veeslava Holjevca, a prema od -
linom projektu arhitekta Kazimira Ostro-
go via. Izduena zgrada obloena je bije-
lim kamenom; neprekinuti niz vo do-
rav nih prozora i bijelih kamenih traka,
ot vo re no prizemlje na stupovima pred-
stavljaju klasinu internacionalnu mo der-
nu ar hitekturu. Reprezentativan vesti bul
pro tee se po visini kroza sve etae, a dva
unu tranja dvorita parkovno su ob rae-
na i dostupna kroz kolonadu stupova.
Meutim, zasjedanja Skuptine ipak
se jo i danas tradicionalno odravaju u
bivoj sveanoj vijenikoj dvorani na
Gor njem gradu.
Zgrada vijenice na Markovu trgu,
fotograja Ivana Standla, oko 1898.
Prijedlog za gradnju gradske vijenice
na Jelaievu trgu, objavljen u asopisu
"Svijet" 1927.
ZGmg 29.indd 43 27.06.2010. 21:27
44
P
rema koliini ili stupnju kon cen-
tracije, kao i s obzirom na po ten ci-
jalnu spomeniku vrijed nost (sta -
rost, autentinost, stupanj ouva nosti i
po vijesni znaaj), heraldika se ba tina i-
reg podruja Zagreba moe smje stiti unu -
tar etiri glavna heraldika punkta:
1. Gornji grad i Kaptol najstariji su
dijelovi Zagreba, ije palae, up rav ne
zgrade i crkve svojim fasadama ili unu-
tra njim ambijentima predstav ljaju prve
riznice heraldikih primje ra ka te pruaju
uvid u najstariju po vijest grada i njegovih
stanovnika;
2. Mirogoj reprezentativno i ujed-
no najvee zagrebako groblje koje u
svojim arkadama uva nepresune iz vore
podataka za genealoka istra ivanja te
predstavlja svojevrstan mra morni muzej
obiteljske heraldike na otvorenom;
3. Donji grad - moderno gradsko sre dite
19. stoljea, posjeduje repre zen tativne
palae koje danas nastanjuju di plomatska
predstavnitva razliitih drava svijeta,
uglavnom ukraene njihovim za stavama i
grbovima, koji pruaju dobar uvid u me-
unarodne veze suvremene Republike
Hrvatske;
4. Medvednica park prirode i atrak-
tivno gradsko izletite koje pri svo jem
najviem vrhu Sljemenu, na stro pu sve-
tita kapelice Majke Boje Sljemenske
Kraljice Hrvata ima ilustriran kompletan
grbovnik hr vatskih pokrajina i gradova iz
perioda izmeu dva svjetska rata.
Budui da smatramo nunim na pra-
viti kompleksan prikaz svakog pojedinog
he raldikog punkta, a u njihovu okviru
i detaljniju analizu pojedinih heraldiki
relevantnih graevina, sada u saetim
crtama predstavljamo jednu od njih
Gornjogradsku vijenicu.
Preureenja vijenice
Gornjogradska vijenica nedvojbeno
je jedan od izuzetno vrijednih repre-
zen tativnih objekata zagrebakoga Gor-
nje ga grada, ne samo u povijesnom,
um jet nikom ili drutveno-politikom
smi s l u, ve i u heraldikom. Sagraena
1833./34. godine u tadanjoj Gospodskoj
ulici za potrebe gradskog kazalita, da-
nas obuhvaa prostor dvaju objekata:
pa la u u irilometodskoj 5 i susjednu
zgra du na uglu irilometodske i Trga
sve tog Marka. Trokove izgradnje prvog
na mjen skog zagrebakog kazalita u
cijelosti je nancirao bogati trgovac Kris-
tofor Stankovi, dok je projekt izradio
graditelj iz Ljubljane, Antun Cragnolini.
On je na prvom katu kazalita uredio
veli ku reprezentativnu plesnu (redutnu)
dvo ranu, izuzetno zanimljivu zbog he ral-
dikih freski koje se danas u njoj nalaze.
Kad je 1897. u Donjem gradu sagra-
e na druga kazalina zgrada, koju Hr-
Napisala: Dubravka Pei aldarovi
Foto: dokumentacija autorice
Grbovi Gornjogradske vijenice
Grb Gria uglavnom odgovara opisu prvog i najstarijeg grba
ujedinjenog Zagreba koji je tek carskim ukazom iz polovice
19. stoljea formalno potvren kao jedinstvena urbana cjelina
vat sko narodno kazalite koristi i danas,
gornjogradski je objekt adaptiran za po -
trebe gradske uprave. Tu je adapta ciju
izveo Carnelutti, a freske po zido vi ma
hod nika i novo oslikavanje soba zagre-
baki slikar Edmond Haase. Nekada-
nja redutna dvorana preureena je u re-
prezentativnu skuptinsku dvoranu, to
joj je funkcija i danas (a u vrijeme ovih
posljednjih radova jo uvijek nema he-
raldikih fresaka na njenoj galeriji).
No, niti time nisu potpuno prestala
preureenja Gornjogradske vijenice, ve
se povremeno nastavljaju i u 20. stoljeu.
Tako je, na primjer, djelomina prigradnja
dodatnih prostorija izvedena ve 1910.-
1911., a nadogradnje prema dvorinoj
zgradi tijekom 1930. godine, dok je adap -
tacija tavanskih prostorija izvrena tije-
kom 1941. Konano je od 1968. do 1975.
Zagreb 1093.
Kaptol 1093.
Gri 1242.
ZGmg 29.indd 44 27.06.2010. 21:28
45
izvedena i posljednja temeljita re kon -
struk cija, pod rukovoenjem arhitek ta
An dri je Mutnjakovia.
Tijekom jednog od spomenutih grae-
vinskih zahvata, a vjerojatno ne poslije
po etka Drugog svjetskog rata, nastao
je impozantan friz sa 20 teritorijalnih
(javnih) grbova trgovita, gradova, op-
ina i posjeda na ogradi galerije u ve-
likoj skuptinskoj ili nekadanjoj ples-
noj dvorani. Iako je bila rije o grbovima
razliitog porijekla i pravno-heraldikog
statusa, od kojih je poneki jo potpuno
nepoznat u hrvatskoj heraldikoj povijes-
ti, prikazani su ujednaenim stilom i do-
sljedno identicirani nazivom teritorijalne
jedinice koju predstavljaju, kao i godinom
stjecanja privilegije, odnosno utemeljenja,
ili barem prvog spomena u dokumentima.
Unato nedostatku konkretnih dokaza,
nije sasvim neosnovana pretpostavka da
su ti grbovi na galeriji skuptinske dvo -
rane oslikani upravo na inicijativu Dru-
be "Braa Hrvatskoga zmaja", udruenja
koje je dje lovalo izmeu dva svjetska rata
s ciljem zatite i obnove nacionalne bati-
ne, tradicije i kulture.
S obzirom na relevantne pokazatelje,
ipak sa sigurnou moemo tvrditi da
su nositelji svih prika zanih grbova bili
aktivni drutveni i eko nomski subjekti
tijekom duljeg povijes nog razdoblja i da
u tom smislu predstav ljaju svjedoanstva
viestoljetnog kontinuira nog razvoja ire
zagrebake regije.
Grad Zagreb pritom je zastupljen s
nekoliko razliitih heraldikih varijanti: a)
novijim gradskim grbom koji je konano
utvren oko 1897. godine (u mod rom:
na zelenom brijegu srebrna utvr da s tri
kule i otvorenim vratima, zdesna praena
zlatnom zvijezdom, slije va srebrnim
mjesecom); b) grbom Kaptola, jednog od
naj sta rijih naselja na podruju dananjeg
Za gre ba, utemeljenog 1093. s osnivanjem
Za gre bake biskupije (u crvenom: sre brni
rog, gore dvije zlatne zvijezde, dolje za ob-
ljena kula s dva prozora i otvo renim vra-
tima); c) grbom Gria (Gra deca), drugog
najstarijeg naselja na zagrebakom pod-
ruju, koje je podignuto na istoimenom
breuljku i kojem je 1242. kralj Bela IV.
dao povlastice slobodnoga kraljevskoga
grada (u crvenom: na ze lenom trobrijegu
srebrna utvrda s tri kule, opasana sre-
brnim zidinama otvorenih vrata, zdesna
praena zlatnom zvijezdom izmeu dva
ruina cvijeta, slijeva sre brnim mla dim
mjesecom okruenim s pet rui nih cvje-
tova). Ovakav grb uglavnom od go vara
Dvadeset grbova na ogradi
galerije
ZGmg 29.indd 45 27.06.2010. 21:28
46
opisu prvog i najstarijeg grba uje di njenog
Zagreba nove hrvatske metro pole koja
je tek carskim ukazom iz polo vice 19.
stoljea formalno potvrena kao je din-
stvena urbana cjelina, sastavljena od poje-
dinih povijesnih naselja.
Jedna varijanta grikoga (gradekoga)
grba pripisuje se zagrebakom naselju
Nova Ves (u crvenom: na zelenom brijegu
srebrne zidine grada s otvorenim vratima
i prozorima te krovovima i kronjama u
pozadini), ponajprije utemeljenom kao
posjed Zagrebake biskupije s kmetskim
selitima i mlinovima istono od poto-
ka Medveaka, da bi 1237. godine, od-
redbom Stjepana II., pripalo Kaptolu, a
po tom posebnom ispravom Zagrebakog
stolnog kaptola iz 1344. dobilo povlastice
"slobodnog sela Lepa Ves".
nom: tri zlatna ljiljana, 2:1) i Vugrovca (u
modrom: na zelenom tlu tri trsa vinove
loze s grozdovima).
Posebnu skupinu ine grbovi naselja
koja su se nalazila u relativnoj blizini za-
grebake gradske jezgre, ali su tijekom
ur banog razvoja Zagreba ostala izvan nje-
gova podruja. To su grbovi Ivani Grada
(u modrom: srebrna kula, zdesna tri ljilja-
na), Krapine (u modrom: iza srebrnih
zi dina otvorenih vratia grad s kulama i
crve nim krovovima), Zeline (u crvenom:
zlat na zvijezda iznad srebrnog mladog
mje seca), Jastrebarskog (u modrom: udes-
no okrenuti jastreb prirodne boje) i Sa -
mobora (u modrom: na kamenom tlu
prir odne boje izmeu dva crna tr nova
grma srebrna kula s krunitem i otvo-
re nim oblim vratima), kao i nekoliko
grbo va seljakih plemikih opina koje
vu ku porijeklo jo iz srednjovjekovnih
vre mena (13.-14. stoljea) Draganii (u
modrom: na zelenom trobrijegu izmeu
dvije zlatne zvijezde ruka u crvenom ru-
ka vu dri srebrnu sablju, a iznad nje zlat-
na kruna); Cvetkovii (u modrom: zlat ni
ljiljan); Turopolje (u modrom: na ze le nom
tlu iza jarka s mostiem srebrna kula
crvenog iljatog krova i zatvorenih vra-
ta, iz koje raste udesno okrenuta ruka u
crvenom rukavu sa srebrnom sabljom,
praena s po jednim u crveno odjevenim
stra arom sa svake strane, desno gore tri
zlatne zvijezde, lijevo zlatni mladi mje-
sec); Kraii (u modrom: na zelenom
brije gu bijeli golub na vrhu kronje drveta
Vlaka 1848.
Petrovina 1200.
Kraljevec 1300.
Vugrovec 1200.
Ivani Grad 1100.
Samobor 1242.
Turopolje 1255.
Krapina 1193.
Draganii 1264.
Kraii 1249.
Zelina 1201.
Domagovii 1300.
Kupina 1350.
Jastrebarsko 1257.
Cvetkovii 1244.
Grbovi iz zagrebake okolice
Jednako su neobini i u naoj heraldici
dosad slabo poznati grbovi nekolicine
crkvenih posjeda iz neposredne za gre-
bake okolice, koji su tijekom vremena ta-
koer osvojili relevantne feudalne po vlas-
tice te se do druge polovice 19. stoljea
postupno uklopili u okvire urbanog na-
selja. Rije je, prije svega, o grbu (V)Lake
ulice (raskoljen tit: desno, crveno-sre-
brno ahirano, 3x5; lijevo, crveno-modro
razdijeljeno, gore zlatna zvijezda iznad
mladog mjeseca, dolje na zelenom tlu
kuna u trku udesno, a iznad nje zlatna
zvijezda); Kraljevca (crveno-srebrno a-
hi ran tit, 5x5 ); Petrovine - posjeda koji
je tijekom povijesti bio poznat jo pod
imenom Podgorje ili Biskupec (u crve-
Nova Ves 1344.
ZGmg 29.indd 46 27.06.2010. 21:28
s tri kule otvorenih vrata, zdesna praena
zvijezdom, slijeva mladim mjesecom; u
nakitu zidna kruna s pet grudobrana)
nalazi na bonoj fasadi susjednog objekta
koji je proeljem okrenut prema Trgu sv.
Marka. Pozivamo da proeete ulicama
za grebakoga Gornjega grada i uvjerite
se u vrijednost heraldikoga blaga koje se
tamo, uglavnom neprimijeeno, sve tee
odupire bremenu proteklih stoljea.
47
Zagrebaka upa 1137.
Sponzor rubrike feljton
pri rodne boje) i Kupina (crveno-zeleno
po dijeljen tit: gore zlatna zvijezda) - koje
su, po svemu sudei, upotrebljavale stari
grb knezova Krkih-Frankopana.
Posljedni u nizu heraldikih simbola
koji neposredno upuuje na ire zagre-
ba ko podruje jest grb Zagrebake u-
pe (upanije) - etvoren tit sa srcem
tita u sredini: u zlatnom, na zelenom tlu
peina prirodne boje iz koje izvire vo da
(Manduevac); 1. u modrom zlatna okru-
njena leopardova glava, 2. crveno-srebrno
a hirano, 3. u modrom, na zelenom tlu
kuna u trku udesno praena zlatnom zvi-
jez dom, 4. u zelenom dvije srebrne valo-
vite grede (Sava i Kupa).
Iako se taj pojam povremeno upo treb-
ljavao u najstarijim povijesnim izvo rima
12. stoljea za identikaciju vrlo irokog
teritorija koji se protezao preko rijeke
Une ak do Bosne, vjerojatno je u vrijeme
nastanka heraldikog friza obuh vaao tek
one pravne subjekte i prostorne imbenike
iji su grbovi ovdje predstavljeni. No, svoj
je formalno-pravni status Zagrebaka u-
panija stekla polovicom 18. stoljea od
carice Marije Terezije koja je carskom
poveljom ujedno podijelila i opisani grb.
Zakljuimo napomenom da se i na
proelju Gornjogradske vijenice mo gu
vidjeti aplikacije dvije (neobojane) va-
rijan te gradskoga grba: starija je varijan ta
za grebakoga grba (na brijegu utvrda s tri
kule, opasana zidinama zat vorenih vra ta,
zdesna praena zvijezdom, slijeva mla-
dim mjesecom), smjetena na proelju
iz nad glavnog ulaza u vijenicu, dok se
novija varijanta grba (na trobrijegu utvrda
ZGmg 29.indd 47 27.06.2010. 21:28
48
travnatih ploha, "prokrvljenih" slobod-
nim linijama sipinjenih staza i slobodno
pozicioniranih voluminoznih stabala koja
dominiraju prostorom.
"Monumentalna stabla bijelog gorskog
jasena (Fraxinus excelsior) svojim habi-
tusom skulpturalnih karakteristika ine
temeljnu odrednicu identiteta perivoja, a
dinamiki aspekt slike perivoja realiziran
je kroz bogatstvo razliitosti formi, vo-
lumena, boja i tonova kronji stabala, uz
mnogobrojne cvatue vrste grmlja. ()
Elementi punoga i praznoga nalaze se u
skladnom omjeru te ine cjelinu izuzetne
vizualne i kompozicione kvalitete."
3

3
Citat iz elaborata Rokov perivoj, Struna podlo-
ga za proglaenje zatienim dijelom prirode,
pri jed log za zatitu i upis u Upisnik zatienih
dijelo va prirode u kategoriji spomenika parkovne
ar hitek ture Gradskog zavoda za zatitu spo me ni-
ka kul ture i prirode, autora Jadranke Janji, elj-
ke Stanii i Vjerana Majnaria, Zagreb, 2001.
Arhitekt Zvonimir Frlich autor je
projekta dananjeg izgleda parka. Sauvan
je i Frlichov nacrt iz 1955. godine, kad je
pisao o fascinantnim stablima jasena na
Rokovu perivoju: Rijetko krasni soliterni
V
ila Roberta Frangea Mihanovia
na lazi se na ugaslom Rokovu
grob lju, danas Rokovu perivoju, na
za ravni jednog od obronaka Zagrebake
gore, Medvednice, koji se prua gotovo do
sa moga gradskoga sredita.
U neposrednoj je blizini kapela sv.
Ro ka, koju su podigli graani Gradeca
sre dinom 17. stoljea kao zavjet protiv
kuge. Jednobrodna je graevina, zabatnog
proelja s drvenim tornjiem piramidalne
kape. Svetite je poligonalno zakljueno;
s vanjske strane u tragovima je sauvana
izvorna kasnorenesansna oslikana obrada
proelja. Na junom proelju naziremo
naslikanu sunanu uru s okvirom na ko-
jem se razabiru kerubinske glavice. Jedina
je lijalna kapela sauvanog izvornog ar-
hitektonskog oblikovanja iz tog vremena
u Zagrebu. Oko kapele razvijalo se
katoliko i idovsko groblje. Obnovljena
je nakon potresa 1880. godine
1
.
1
Kapela sv. Roka zatiena je kao spomenik kul tu-
re od 1974. godine.
Napisala: Nina Gazivoda
Foto: Goran Vrani
Frangeu je njegovo malo Rokovo s otvorenim pogledom na Sljeme s jedne, na panoramu Pljeivice s
druge, a na savsku dolinu s tree strane, nadomjetalo cijelu veliku prirodu
Vila Frange
Na Mirogoju je otvoreno sredinje
gradsko groblje 6. studenoga 1876. go-
dine, novi prostorni akcent u panorami
gra da. Rokovo groblje je naputeno. Re-
gulatorna osnova 1887. godine bive je
groblje odredila kao "intimni perivoj" u
planiranoj rezidencijalnoj etvrti Josi-
povac, a 1890-ih godina, kad je ve bio
iz graen vei dio etvrti vila, uslijedili
su uestali zahtjevi za ureenje perivoja.
Od lukom skuptine gradskog zastupstva
1903. godine
2
, Rokovo i Jurjevo groblje
trebali su biti ureeni kao perivoji do
1906. godine.

2
Zapisnik skuptine zastupstva slob. i kralj. grada
Zagreba od 5. 10. 1903., l. 216.
Zasaene biljne vrste omoguivale su,
uz vrlo male zahvate, brzu prenamjenu
naputenih manjih groblja u parkove i
perivoje. Osim vrijedne vegetacije, pred-
ispozicije za osnutak perivoja na Rokovu
groblju bile su i njegov poloaj i kvalitetne
vizure prema gradu.
Rokov perivoj je slobodno oblikovana
parkovna povrina trokutasta oblika s
elementima pejzane koncepcije. Kom-
pozicija se temelji na odnosu otvorenih
Panoramska snimka Zagreba iz 1955. g.
Pogled sa Strossmayerova etalita
ZGmg 29.indd 48 27.06.2010. 21:28
49
primjerci jasena (Fraxinus Sieboldii i
excelsa) razvili su ovdje nesmetano svoju
bujnu kronju. Ne zna se, da li su ljepi u
proljee kad dobivaju mladi list, ili ljeti
kad pruaju ugodnu hladovinu. U jesen i
zimi kada list otpadne, bujni splet njihovih
grana razvija se kao ipkasti zastor pre ma
plavome nebu.
4
Frlich je u svom pro-
jektu uvaavao zateenu kvalitetnu ve ge-
taciju i prostornu organizaciju, inte grira-
jui ih u novu kompoziciju. Crno gorica
je slabo zastupljena, samo sa neko liko
sta bala tuje i crnog bora, to je neo bino,
s obzirom na to da je Rokov perivoj na
nekadanjem groblju.
4
Zvonimir Frlich, Stara zagrebaka groblja -
dananji perivoji, Hortikultura, br. 3-4, 1955.
Posebno se istie usklaenost perivoja
kao prostora za javno raspolaganje sa
svojom "kulisom" - vrtovima privatnih vila
"za gledanje u mimohodu"
5
i ire, s
autohtonom zajednicom hrasta kit-
njaka i graba park-ume Tukanac.
Frangeu je "njegovo malo Rokovo s
ot vorenim pogledom na Sljeme s jedne, na
pa noramu Pljeivice s druge, a na savsku
do linu s tree strane, nadomjetalo cije-
lu veliku prirodu. Dua mu je godina ma
srasla sa zelenilom biveg groblja: sa sta -
rim empresima i lijeskama, s dr ve ti ma
gloga i kronjatih jasena, iza kojih pro-
viruje kapelica sv. Roka, to se sit nim zvo-
nom glasi samo na nedjelje i blag da ne, sa
sunanim zalazima, koji u svojoj sa mo i
nad gradom raskono gore i ras ko no se
gase, i s bijelim mjeseinama nad crnim
nonim nasadima, koje kao da se naj-
raskonije razlijevaju ba ovdje gore()".
A "Rokovo" je bilo za njega svijet za
sebe. Nije mu smetalo da je tu nekad bilo
groblje. "To ba i jest ivot znao bi rei
ovo vjeno mijenjanje oblika: tu, gdje
je nekad bio stan smrti, danas je mjesto
ivih, kojim se uurbano kreu ljudi i
bezbrino se igraju djeca; a gdje je danas
ivot, bit e opet smrt. Vjeno raanje,
umiranje, preobraavanje ()."
6

Kapela sv. Roka i razoreni grobovi; razglednica.
Sanjkanja na Rokovu perivoju, Robert Frange-Mihanovi i djeca, oko 1911.g.
Fotodokumentacija obitelji Frange sauvana u vili.
Robert Frange-Mihanovi,
Skica za nadgrobni spomenik; sadra.
5
eljka orak: Zagreb pisani prostor,
Sjeverni Za greb, Zagreb, 1994., str. 99.
6
Zdenka Markovi: Frange Mihanovi, Biograja
kao kulturno-historijska slika jedne epohe hr vat ske
likovne umjetnosti, JAZU, Zagreb, 1954., str. 244.
ZGmg 29.indd 49 27.06.2010. 21:28
50
Neobino je ovo Frangeovo poe ti-
zirano pomirenje s prolaznou i smru.
Bio je poznat, doznajemo od Zdenke
Mar kovi, kao ovjek koji je ve od rane
mladosti zazirao od misli na smrt i na sve
to je sa smru povezano. Izbjegavao je
groblja i sprovode. Uznastojao je da soba
u sanatoriju na Srebrnjaku, u kojem e i
umrijeti, ne gleda na sjever, na Mirogoj,
ve na jug.
7

7
Z. Markovi: Frange Mihanovi, str. 251
Osoba takvog stava i svjetonazora
odabrala je naputeno groblje kao mjesto
za gradnju obiteljske vile, a onda i atelijera.
Potkraj prvog desetljea 20. stoljea
perivoj je tek nastajao, a spoznaja o na-
putenom Rokovu groblju bila je po sve-
manja. Uostalom, na Kovaievim pro-
jek tima vile iz 1910. godine eksplicite pie
"Novogradnja obiteljske kue za gos podina
i gospou Roberta i enku Fran ge na
Rokovom groblju u Zagrebu".
Bez obzira na poetinost krajolika i
romantiarsko ureenje vrta, kojem e se
predano posvetiti, pogotovo potkraj i-
vota, Frange je sam sebi nametnuo ok-
ruje, tonije reeno "temeljenje", s kojim
se duboko u sebi vjerojatno nije mogao
posve racionalno nositi.
Govorei o nadgrobnoj plastici, Ive
i mat Banov smatra da: "Ideja smrti u
Fran gea nema uznemirujue, dramatine
ili eshatoloke, nego meditativne, lir ske
bi ljege. Smrt i ivot u Frangea pred stav-
ljaj u jednu jedinu i neprekinutu nit. To je
pro stor melankolije bez jakog religioznog
(iko no graf skog) sidrita s osjeajem neke
bole i ve lje pote i njenosti. Smrt je u
dru tvu mla dog djevojakog ili enskog
bia. Ona nije monstrum, niti zla sila;
smrt ov jeka doimlje se spavanjem, a grob
posteljom (...)."
8
8
Ive imat Banov: Robert Frange Mihanovi,
prilog povijesti modernog hrvatskog kiparstva,
Zagreb, 2005., str. 53.
Opina slobodnog i kraljevskog glav-
noga grada Zagreba, na prijedlog grad-
skog naelnika dr. Milana Amrua, ustu-
pila je Robertu Frangeu i Robertu Aueru
gradsko zemljite u ukupnoj povrini od
oko 260 .h. radi formiranja ("popunjenja")
dviju graevinskih parcela, uz uvjet da
Frange ustupi dio svoje nekretnine po-
vrine oko 38 .h. za osnovanu cestu.
Obojica bi trebala kompenzirati zemljite
jednom gurom u bronci u prirodnoj
veliini odraslog ovjeka za zdenac koji se
ima postaviti na Rokovu groblju, u roku
od tri godine, to je Frange (za obojicu)
i potovao. Radi kontrole postupka grad
e imenovati posebno povjerenstvo "koje
e sporazumno s moliteljima raspraviti i
odobriti predloene kice".
Vila Auer, Rokov perivoj 1, graena
za Roberta i Leopoldinu Auer, zavrena u
rujnu 1910., kua je pokraj vile Fran ge, a
nastala je neposredno prije nje. U "pa ke tu"
je bila s vilom Frange, u prvoj fazi izgrad-
nje vila umjetnika na Rokovu pe rivoju.
Dru ga faza izgradnje vila uslije dila je
nakon Prvog svjetskog rata. Od Fran gea
i Auera oekuje se da ispred svo jih kua
"urede predbae s ukusnim ogra dama".
9
9
Zapisnik skuptine zastupstva slob. i kralj. grada
Zagreba, 5. VII.1909., l. 221.
U eleginom ozraju mjesta koje
je pripadalo mrtvima odabran je meko
modelirani akt mlade ene, duhovno ne-
pri sutne, zabaene glave i tijela izvijena
una trag. Desnim koljenom oslonjena je na
rub niskog ovalnog zdenca; njegov vanjski
plat dekoriraju ornamentirani guralni
re ljefni prizori iz Danteova Pakla, Raja i
istilita.
Skulptura (1910.-1911.) nazvana je
Ele gija, a dano joj je i ime eznue, kas-
nije i Uskrsnue.
10
Izidor Krnjavi je inter-
pretira kao duu, po uskrsnuu u tijelu
mlade ene koja sa enjom gleda uvis za
vjenim ivotom, spremna da poleti.
11
10
U katalogu izlobe Hrvatskog drutva umjetnosti,
odrane 1911. godine, pod red. br. 137. pie:
Elegija, zdenac za Rokovo etalite, sadra.

11
Z. Markovi: Frange Mihanovi, str. 202, bilj. 5.
Prva je velika gura (visina 194 cm,
kru na zdenca vis. 51 cm) u jednom ko-
madu odlivena u bronci u ljevaonici za-
gre bake Umjetnike kole, 1912. godine.
U travnju 1912. godine gradska je ko-
misija, postavljajui ablonu, tra ila naj-
prikladnije mjesto za guru na na pute-
nom groblju, no tada nije postav ljena.
Po etkom Drugog svjetskog rata pre ne-
se na je u dvorite Gliptoteke JAZU (HA-
ZU) u Medvedgradskoj ulici. Skulp tura
je po stav ljena u perivoju tek 1994. godi-
ne, kao dio ugovorne obveze Grada Za-
greba pre ma darovateljici Zbirke, Ivani
Frange.
12
Frange i Auer trebali su
kompenzirati zemljite
jednom gurom u bronci u
prirodnoj veliini odraslog
ovjeka za zdenac
Robert Frange-Mihanovi,
Zdenac Elegija, 1910-1911. bronca.
12
U jugozapadnom dijelu sredinje zelene povrine
perivoja, prema projektu iz 1992. godine, autora
idejnog rjeenja Mihajla Kranjca i projektanta
voditelja Josipa Dumania, postavljena je 1994.
godine skulptura Elegija.
ZGmg 29.indd 50 27.06.2010. 21:28
51
Napisao: dr. sc. akademik Tonko Maroevi
Foto: Goran Vrani
Od kolodvora
do Mirogoja
Posjet Modernoj galeriji omoguit
e susret s nekoliko kiparevih
remekdjela, ali pravu riznicu
njegove ostavtine zatei
emo u Gliptoteci HAZU
V
jerujem da nema mnogo stva ra la-
ca koji su zaduili na glavni grad
kao to je to uinio kipar Ro bert
Frange Mihanovi (1872.-1940.). Ne na-
met ljiv i suzdran, otmjen i distin gvi ran,
uspostavio je prisne veze s mno gim pr-
va cima europske umjetnosti te us pje no
izlagao na znaajnim inozemnim izloba-
ma, a ipak je najodreeniji trag os tavio u
gradu u kojem je proveo najvei dio svoga
formiranja i praktiki itav ak tivni ivot.
Hrvatska umjetnost mora mu zahva-
liti na nekim kljunim ostvarenjima, na
Zagrepani koje ne smijemo zaboraviti
Zagrebake
postaje kiparstva
Roberta Frangea
Mihanovia

ZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrreeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeebbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaakkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee
ppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooossssssssssssssssssssssssssssssssssssssssstttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaajjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee kkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiippppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaarrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrsssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssstttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa
RRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRoooooooooooooooooooooooooooooooooooooooobbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeerrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrtttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrraaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaannnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnngggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa
MMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiihhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaannnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnooooooooooooooooooooooooooooooooooooooovvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvviiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa
Robert Frange-Mihanovi na
konju, negativ na staklu
Fotodokumentacija obitelji
Frange sauvana u vili
Foto: iz knjige "Vila Frange"
Foto: Ines Novkovi
ZGmg 29.indd 51 27.06.2010. 21:28
52
izrazitom podizanju civilizacijske razi ne i
kreativnih i maklenskih zahtjeva, ali i na
injenici da je bitno pridonio okup ljanju
mladih, vitalnijih sila oko Hr vatskog sa-
lona 1898. godine te potom or ga nizi ra nju
i otvaranju Akademije li kov nih umjet nos-
ti (1907.), na kojoj je do smr ti ra dio kao
ugledan nastavnik.
etnja Zagrebom mogla bi nas pod-
sjetiti i na njegovu vanost i vrijed nost.
Brojni putnici i namjernici u na grad
najprije e se susresti s Frange ovim spo-
menikom kralju Tomislavu, podig nutom
ispred Glavnog kolodvora (s poza dinom
Umjetnikoga paviljona), koji je postao
jedan od zatitnih znako va ambijenta i
kako kae Fran ge ov monograf Ive imat
Banov ne mimoilaznom razglednicom
grada Zagreba. Ali prenaglaeni monu-
men talizam i obvezatna ocijelna retorika
ne upuuju nas odve na oblikovna, pla-
s tika svojstva zanimljivoga djela, a i
gotovo dva desetljea peripetija oko iz-
vo enja i postavljanja (izmeu projekta
i de nitivne lokacije 1947.) svakako nisu
pri do nijeli autentinosti dojma.
Od fasada do Moderne galerije
Mnogo je primjerenije proetati in-
timnim i komornijim prostorima u ko-
jima je kipar ostavio svoje uspjele ra dove,
pa ak pritom preskoiti i zgradu Osi-
guravajuega drutva Croatia (na uglu
Preradovieve i Masarykove), gdje se
na fasadama niu veliki relje s likovi-
ma Drvara, Kosca, etelice i Prelje, od-
nosno monumentalnu graevinu Sveu-
i li ne knjinice, gdje su takoer na
fasa di etiri alegorijska kipa koji pred-
stav ljaju Filozoju, Teologiju, Medi ci nu
i Justiciju. Naime, koliko god su nave-
dena djela dobro oblikovana i pripa-
daju umjetnikovoj zreloj fazi (1910.-12.),
njihova je originalnost temeljito uvje to-
vana obavezom personiciranja ap strakt-
nih pojmova ili amblematskih rad nji, a
sloboda modelacije ograniena stan dar-
dizacijom reljefnoga kadra.
Nema dvojbe da je svoje najbolje ra-
do ve Frange Mihanovi ostvario za en-
terijerne ambijente i pohranio u privat -
nim salonima i javnim dvoranama, ura-
u na vajui, dakako, izlaganje u naj ug led -
nijim galerijskim i muzejskim prosto-
ri ma. Ve je s nekoliko najranijih ra-
dova, jedva navrivi dvadesetu go-
dinu i vo ta, ostvario djela kojima
se mo gao podii ti u ino zemstvu, a
pred stavljaju isho di ne toke do -
mae modernije shvae ne skulp -
tu re. Rije je o nekoliko mor-
fo lo kih smjerova: od im pre-
siv nog verizma "Rim lja nina"
(1893.), preko uvj er ljivog
na tu ralizma "Sa vija a elje-
za" (1893.) i secesijsko-sim-
bo like glave "Gorgo ne-Me-
duze" (1895.) pa do ekle kti ki-
historicisti kog primije njenog
srebrenog "e kia" (1898.), na-
mi jenjena otvore nju zgra de
HNK - proao je nemalu ekspre sivnu am-
pli tu du i dokazao se u itavoj iri ni za-
dataka i mogunosti.
Uslijedio je ciklus velikih bronanih
reljefa za dvorane Odjela za bogotovlje
i nastavu u Opatikoj ulici 10, u kojima
je takoer iskuao bogate registre svo-
je modelacije i tretiranja tvari, da bi ko -
nano u kompoziciji posveenoj "Filo-
zoji" (1897.) progovorio puninom po-
kre nutih, razgibanih masa, gipkou i jed -
rinom organskih sugestija, dinamiz mom
ispupenih i osjenanih dijelova. Tu se
Filozoja, 1897. Zlatna
dvorana, Opatika 10,
Zagreb
Rimljanin,
1893.
eki, 1895.
F
o
t
o
:

i
z

k
n
j
i
g
e

"
V
i
l
a

F
r
a
n
g
e

"
vidi Frangeovo suvereno ovlada vanje
"impresionistikom" fakturom, cje lovito
posvajanje aktualnih tekovina "rode niz-
ma", odnosno kreativno nasljedovanje
ve likog majstora Rodina s kojim se nalazio
u Parizu i doivio njegovu podrku. U du-
hu dinamine i prostorno iznimno raz-
vedene igre volumena i upljina nas tat e
iste 1897. godine i lik umirueg voj ni ka,
koji e kao spomenika plastika u Osije ku
(posveena 78. tzv. okevievoj pukov-
niji) obiljeiti denitivnu armaciju tada
mlade hrvatske umjetnosti, narataja Mo-
derne.
Izlazei iz zgrade Odjela za bogo-
tov lje i nastavu, u Opatikoj ulici broj
12 naii emo na reljef to ga je Frange
Mi hanovi posvetio svojemu (polu)prezi-
menjaku, tvorcu hrvatske himne, Antunu
Mihanoviu, oduivi se za primljene a-
nitete, za komplementarni irski doiv ljaj
ljudi i krajolika.
Spustimo li se do trga pred Katedra-
lom, u zabatu glavnog portala nai e-
mo kameni reljef Svetog Trojstva, to ga
je Frange izveo 1901. godine i koji je
izloen eroziji doivio i nedavnu resta-
uratorsku intervenciju.
Naravno, posjet Modernoj galeriji
omo guit e susret s nekoliko kiparevih
re mek djela ("Bijeg u Egipat", "Furija", "Ot-
mica Europe"), ali pravu riznicu nje gove
ostavtine zatei emo, dakako, u Glip-
toteci HAZU u Medvedgradskoj ulici.
ZGmg 29.indd 52 27.06.2010. 21:36
53
Od Gliptoteke do Mirogoja
Tu emo upoznati Frangea kao vr-
hun skog animalista, autora koji je i radei
po narudbi znao doi do imaginativnih
i ekspresivnih rjeenja ("Bik", "Puran"). U
nizu gipsanih modela i odlivenih kom-
pozicija suoit emo se s istaknutim pri-
mjercima simbolistike, spiritualistike
po e tike ("Let due", "Vade", "Sadilica",
"Stup ivota"), ali i s djelima nadahnutima
rat nikim motivima ("Straar na Soi",
"Voj nik Zmi", "Teko ranjeni domobran")
ili pak s ciklusom vezanim s traenjem
"na cionalnog", junoslavenskog, folklor-
nog (epskom narodnom pjesmom po tak -
nu tog) izraza: "Predrag i Nenad", "Pjes ma
uskrsnua" , "Guslar", "Umir"). inje ni ca je
da ni s takvim, preteno grup nim i am bi-
ciozno koncipiranim plasti nim cje linama,
Frange nije uspio izai iz rezervata ateljea,
ostavi u domeni komornoga odjeka.
Stoga bi bilo najprimjerenije zaputiti
se njegovoj kui na Rokovu perivoju, koja
e kad bude konano ureena i otvorena
za javnost moi najbolje predstaviti
introvertni karakter i intimno mjerilo ovog
kipara, podjednako snanog i autentinog
i u malim, minijaturnim dimenzijama.
Prisjetit emo se stoga njegovih uspjelih
plakata i medalja, meu kojima su i neka
od najistananijih i ritmiki najuspjelijih
primjera secesijske stilizacije, odnosno
njene i tople modelacije ("etiri godinja
doba, "Raupana djevojica", "Bik kojeg
obuzdava goni").
Pred Frangeovom kuom je "Elegija"
(1911.), okrugli bronani zdenac, okru-
njen gurom lijepo modeliranog en skog
akta, sjetna evokacija vitalnosti i plod-
nosti.
Zavrimo li razgovor o Frangeu Mi-
ha noviu s njegovim mirogojskim ostva-
renjima, ne znai da nuno odabi remo
mor bidnu vizuru. Na nekoliko nad-
grobnih kipova on je iznimno uvjer ljivo
pred stavio radnika i seljaka, pjesnikovu
Mu zu i majinu ljubav, a skromni obi-
telj ski grob zaokruio je monom bistom
vlastite majke (izvedenom 1904. godine).
Pri dodamo li nadgrobni spomenik obi-
telji Leitner s varadinskoga groblja,
grup nu kompoziciju s likovima raznih
ivot nih dobi, nastalu 1906., nuno pada -
mo u napast usporeivanja s goto vo
istovremenim Metrovievim "Zden-
cem ivota", odnosno na veem razma-
ku s Rodinovim "Graanima Callaisa".
Takva "visoka" usporedba mogla bi
sama po sebi biti na ast Frangeu Mi-
ha noviu, ali moe znaiti i neizbjeno
stavljanje u sjenu veih u povijesni "drugi
plan".
Meutim, mislim da nije pretjerano
zakljuiti kako je Frange kao kipar u eu-
ropskim razmjerima ovjeren kao vie
ne go solidan sudionik epohe, a u doma-
emu, hrvatskom kontekstu po mno gim je
aspektima protagonist i pio nir, zagovornik
modernijih tokova i odr avatelj mak si-
malistikih zahtjeva. Dru enje s njego-
vim radovima u zagrebakoj sredini prua
uvjerljive dokaze njegove snage i doseg-
nute individualne mjere.
Vade (Furija), 1917. - 1922. , bronca Otmica Europe, 1907., lijevano, bronca Bijeg u Egipat, 1906., bronca
Sadilica 1914. Spomenik smrti 1909. nadgrobni spomenik obitelji Leitner skica za spomenik uVaradinu
ZGmg 29.indd 53 27.06.2010. 21:36
Musikvereina
54 54
U
mladosti Vatroslava Lisinskog, u
vrijeme marljivog uenja glazbe,
ali i mnogih drugih disciplina
op eg obrazovanja, dva su dogaaja bila
osobito znaajna za cijeli njegov ivot.
Kad mu je bilo osamnaest godina umro je
voljeni otac, vrijedni Andrija Fuks, kojem
je posljednjih godina posao iao veoma
loe. Nakon njegove smrti ostalo je mnogo
dugova. Obitelj je osiromaila. Otada se
ivjelo veoma skromno, a sve do svoje
prerane smrti Vatroslav se kretao na rubu
posvemanjeg siromatva. Drugi znaajan
dogaaj uslijedio je kad se Vatroslav, tada
skladatelj i glazbeni voditelj Prvog ilirskog
glazbenog drutva, zaljubio u glazbeno
veoma darovitu mladu djevojku Hedvigu
Baan. Obostrana velika ljubav trajat e do
posljednjega dana Vatroslavova ivota.
Nakon slavne izvedbe Lisinskove ope-
re Ljubav i zloba, u vrijeme kad je Va -
tro slav kao zavreni pravnik ve pet go-
din a radio kao neplaeni prakti kant kod
Banskoga stola, njegovi su prija telji pri-
kupili skromnu svotu novca za trogodinje
kolovanje, budu i da stipendiju za studij
glazbe na konzerva toriju izvan Hrvatske
nije dobio.
Otiavi u Prag, zbog poodmaklih go-
dina (bilo mu je ve 28) nije mogao upi-
sati konzervatorij, pa je tri godine mar -
ljivo privatno studirao kod dvojice veo ma
uglednih profesora, nadajui se da e
mu kasnije odobriti polaganje za vr nih
ispita na konzervatoriju. Uvelike je pro-
irio svoje glazbeno znanje, a ujedno je
Razoaran, bolestan, oajan
zbog nemogunosti da sredi
svoj ivot i stekne priliku za
miran skladateljski rad, Lisinski
naputa Glazbeni zavod i
opet postaje pisar s bijednom
plaom
Napisao: Stanko Rozgaj
(u povodu objavljivanja knjiga
"Mladi Lisinski" i "ivotni jadi Lisinskog")
Foto: MGZ
Vatroslav Lisinski (2. dio)
Neplaeni glazbenik
sve tri godine marljivo skladao pjesme i
orkestralne skladbe. Takoer je tijekom
te tri godine gotovo dovrio svoju drugu
operu, Porin, glazbeno djelo europskih
vrijednosti.
Nacionalna glazba
Naalost, sav je taj vrlo predani rad
bio popraen mnogim nevoljama: siro-
matvom, slabom prehranom, neodgo-
varajuom hladnom klimom, zdravstve-
nom preosjetljivou, a dva puta je bio
prisiljen krae vrijeme provesti u siro-
tinjskoj bolnici. Koliko god mu se u tim
prilikama osjetljivi organizam iscrplji vao,
stvaralaka snaga mu je rasla te je, skla-
dajui djela izuzetne ljepote, zapaen i
cije njen u glazbenom ivotu Praga.
Lisinskog su u Pragu, jednako kao ra-
nije u Zagrebu, zavoljeli zato to je stva-
ranje svojih glazbenih djela zasnovao na
iz vornom narodnom melosu. Ve kao
dje arac bio je oaran starim hrvatskim
na rodnim i folklornim pjesmama. Sam
je doao do onoga to se u doba Hrvat-
skog narodnog preporoda osobito cije-
nilo: stvarati umjetniku glazbu u
pjes mana, orkestralnim skladbama ili
ope ra ma - koja e svojim pijevnim melo-
dija ma podsjeati na sluanje davnih hr-
vat skih narodnih pjesama. U tom je po-
gledu bio jedan od europskih pionira
stva ranja takozvane nacionalne glazbe,
to je sredinom 19. stoljea veoma mnogo
zna ilo u preporodnim tenjama na kul-
tur nom i umjetnikom polju. Takvo se
stva ranje odraava u njegovim zrelim dje-
lima, posebno u operi Porin. Ta pria o
borbi hrvatskoga naroda protiv Franaka
is pu njena je melodijama koje izviru iz hr-
vatske narodne glazbe. Jednako tako se u
njegovim ekim i slovakim pjesmama
osjea duh narodnih melodija. U tome
ZGmg 29.indd 54 27.06.2010. 21:36
55
je najvei povijesni znaaj Lisinskog kao
glazbenog stvaraoca.
Uza sve nevolje tijekom boravka u
Pra gu, koje je podnosio hrabro, eljan
zna nja i stvaranja, zadesila ga je velika bol
umrla mu je voljena sestra Marija, nje-
gova najvea zatitnica i podrava teljica,
osoba koja ga je hrabrila na njegovu putu
glazbenog stvaraoca. Bio je slomljen, ali
se uspio odrati, vjerujui kako bi voljena
sestra eljela da on unato svim nevoljama
ivi svoj umjetniki ivot.
Profesori i kolege veoma su ga voljeli
i podravali. No, uza svu naklo nost pri-
vatnih profesora pa i uza snano zala ga nje
i podrku koju mu je pruao i ban Jo sip
Jelai, nisu mu dopustili polaganje zavr-
nih ispita na konzervatoriju nije bio re-
dovni student, pa to ne bi bilo pre ma pra-
vilima kontzervatorija!
Lisinski se vratio u Zagreb iscrpljen,
nosei veoma pohvalne, ali ipak samo pri-
vatne svjedodbe dvojice uglednih pro-
fesora koji su ga poduavali.
A kad je stigao u voljeni Zagreb ut-
nja. Razoaranje. ak izvjesna predba-
civanja Kako je mogao, nakon tri godine
stu dija za koji su muno prikupljali i slali
novac, doi natrag bez diplome kon zer-
vatorija, on, tada najkolovaniji glaz benik
u Zagrebu?
No, ubrzo se to zaboravilo. Odmah
se zaposlio u Musikvereinu (Glazbenom
drutvu, dananjem Glazbenom zavodu)
u kojem su tada glavnu rije imali Aus-
tri jan ci i njihovi hrvatski priljeni sljed-
benici. Lisinski se svim svojim mladena-
kim arom bacio na posao. Kao pravnik,
sas tavio je s dvojicom prijatelja nova pra-
vila Drutva. Usput je sa trigom vodio
ne prekidnu promidbu za ulanjenje u
Drutvo koje je do tada, zbog nestaice
novca, bilo na rubu propasti. Sada, Vatro-
slavovom zaslugom, Drutvo se lijepo
oporavilo, zaivjelo.
Razoaran, oajan, bolestan
Dodijeljena mu je u dunost da vodi
orkestar i pjevaki zbor, to je vrlo pre-
dano, ak strogo, radio i uvjebavao.
Cilj mu je bio potaknuti glazbeni ivot
Zagre ba, koji je zbog iscrpljujuega rata
l848. godine pao u bezvoljnost, beznae
i siro matvo. U ratu je ban Jelai spasio
Monar hiju od rasula, a habsburkim vla-
da rima ivot i poloaj. Zauzvrat, carska
je kua u Beu nametnula Hrvatskoj es-
toku policijsku diktaturu, nastojei osla-
biti preporodni pokret: kulturni raz voj,
um jet nost, privredne i politike djelat-
nosti.
Vatroslav je s orkestrom i zborom pri-
re ivao lijepe koncerte, privlaio slua te-
lje, a ban Jelai ga je hvalio i pomagao
mu gdje god je mogao. Vatroslav je tako-
er postavljen za nadzornika glazbene
ko le Drutva, a i taj je posao obavljao
te me ljito i strogo. Napisao je i cjeloviti
ud be nik glazbene teorije za potrebe te
ko le. Usput je dovrio svoju veliku ope-
ru Porin, iji su se dijelovi izvodili na
kon c er tima. Nadao se da e uskoro biti
izvede na u cijelosti ali to za ivota nije
doekao.
Unato svemu, nisu ga cijenili, nego
omalovaavali, ak i vrijeali. Jo uvijek
i zauvijek! bio je veliki Hrvat, ilirac,
vjerujui u jedinstvo slavenskih naroda u
sklopu Monarhije. To je pridonijelo loem
raspoloenju vlasti i hrvatskih poslunika
prema njegovim umjetnikim i odgojnim
nastojanjima... uza sve to to je tri godine
radio kao neplaeni glazbenik Drutva!
Kad je raspisan natjeaj u glazbenoj koli
i kad je trebao biti izabran za ravnatelja
ili barem za nastavnika glazbene teorije,
nije se javio jer je bio uvjeren da ne bi bio
izabran. Tako je jo neko vrijeme radio
sve poslove bez ikakve plae, sa sve manje
nade da e se srediti i oeniti vjernom
zarunicom Hedvigom.
Nakon niza velikih nepravdi i uvre-
da, poeo je oajavati te pomiljati da
se povue s posla. Bivi prijatelji pre ma
njemu su se odnosili nehajno, a ban Je-
lai je tada, u vrijeme nesretne policij-
ske diktature habsburkog dvora, bio u
Za grebu gotovo nemoan, sveden na ra-
zinu for malnog vladara, pa se namjeravao
povui.
Znajui sve to, praki su ga prijatelji
zvali u Prag, gdje bi dobio stalni posao kao
glazbenik i mogao bi srediti materijalni
ivot. Nije prihvatio. Nije se elio odvojiti
od voljene Hrvatske, vjerujui da e se
stvari srediti, no one su bivale sve gore.
Nije se mogao vjenati, zasnovati obitelj,
ovako bez stana i plae. Njegova majka,
osiromaena i bolesna, stanovala je kod
zeta te nije mogla pomoi. Hedvigini ro-
ditelji smatrali su da bi se mogao srediti
kad bi opet poeo raditi kao pravnik.
Pristali bi da se Vatroslav vjena s Hed-
vigom, ali iako dobrostojei, nisu uinili
nita kako bi pomogli da se to ostvari.
Oajan, razoaran, ve na kraju zi-
kih snaga, bez nade da e u Zagrebu iz-
vesti njegovu voljenu operu Porin, po-
vu kao se iz Glazbenog zavoda i predao
mol bu Banskom stolu za namjetenje u
svoj stvu pravnika. Odluio je ne baviti se
vie glazbom, dok se prilike ne srede i dok
ga ne pozovu da opet zapone dostojan
umjetniki posao.
Na posao je primljen s minimalnom
pla om s kojom nije mogao zasnovati
obitelj. Optereen sve veim zdravstvenim
neprilikama, opet je obavljao mrski pisar-
ski posao. Vjerna, hrabra, puna ljubavi,
Hed viga je inila sve to je mogla da mu
olaka taj ivot pun tjelesnih i jo teih
duevnih patnji zbog odricanja od glaz-
be nog rada. Bivi prijatelji, sada na polo -
aji ma, nisu naparavili nita kako bi mu
ponovno omoguili da se bavi stvara-
lakim umjetnikim poslom.
Vatroslav se teko razbolio i gotovo
na rukama svoje vjerne Hedvige umro 31.
svibnja l954., u 35. godini ivota.
Tako je Hrvatska, nebrigom monih
prijatelja i bez imalo saaljenja velike
Mo narhije, izgubila svoga najveega
glaz benika. Da, bilo je i onih koji su ga
ra zu-m jeli, tugovali nad sudbinom darovi-
tog glazbenog stvaraoca, pisali o tom
nemi lom zapostavljanju u novinama te
mu poslije smrti podigli nadgrobni kamen
na nje mu jedinoj, voljenoj hrvatskoj
zemlji.
Kako je mogao, nakon tri
godine studija za koji su
muno prikupljali i slali
novac, doi natrag bez
diplome konzervatorija...
Uz vjernu zarunicu
Hedvigu Vatroslav Lisinski
umire 31. svibnja 1854.
godine u 35. godini ivota
ZGmg 29.indd 55 27.06.2010. 21:36
56
E
lina Garana jedna je od najveih
opernih zvijezda da na njice. Ova
letonska mezzosopranistica panju
je privukla ve na drugoj godini studija,
kad je za deset dana spremila ulogu
Giovane Seymour u Donizettijevoj operi
Anna Bolena. Pobjeda na Meunarodnom
pjevakom natjecanju Mirjam Helin u
Finskoj i uloga Maddalene u Verdijevom
Rigolettu 1999. godine, otvaraju joj vrata
svjetskih opernih pozornica. Pod jed nako
su uspjene njene interpretacije Mo zar-
tovih heroina, bel kantistikog oper nog
repertoara, kao i sakralnih djela. Nastu -
pala je u najvanijim opernim kua-
ma, kao to su njujorka Me tro politan
ope ra, londonska Kraljevska opera Co-
vent Garden, Be ka i Bavarska drav-
na opera, Wiener Konzerthaus, beki
Mu sik verein, Grand Ttre u enevi,
Semper Oper u Dresdenu, pa rika Opera
Garnier itd. Riccardo Muti, Kurt Masur,
Sir Roger Nor rington, Marris Jansons,
Nicolaus Harnoncourt, Fabio Luisi, Mar-
co Armiliato, Anna Netrebko, Ramn
Var gas, Rolando Villa zn, Bryn Terfel,
Ren Pape samo su neki od slavnih diri-
genata i pjevaa s kojima je suraivala u
dosadanjoj karijeri.
Gospoa Garana ima sve to je po -
trebno: muzikalnost, teh niku, glas, samo -
uv je renost, pamet, dramski opseg i izgled
lm ske zvijezde, rijei su uglednog glaz be-
nog kritiara New York Su na, koje moda
ponajbolje opisuju slavnu primadonu.
Je dan od njenih posljednjih trijumfa sva -
kako je utjelovljenje Bizetove strast ve ne
ciganke Carmen kojom je oduevila lju bi-
telje opere di ljem svijeta i jo jednom do-
kazala zvjezdani status operne dive.
Nakon tog senzacionalnog uspjeha
u Metropolitan Operi, kojemu je, putem
izravnoga satelitskog prijenosa, svjedoila
i hrvatska publika u rasprodanoj dvo-
rani Lisinski, Elina Garana prvi e put i
uivo zapjevati u ciklusu Lisinski su bo-
tom na poziv Koncertne dvorane Va tro-
slava Lisinskog. Slavna e pjeva i ca odr-
ati koncert u nedjelju, 10. listopada,
uz Simfonijski orkestar Hrvat ske ra dio-
televizije pod dirigentskim vod stvom Ka -
rela Mar ka Chichona.
Elina Garana snimila je desetak CD
i DVD izdanja za najprestinije izdavake
kue (Deutsche Grammophon, Virgin Cla-
ssics, Ondine, TDK, Nightingale Cla s sics).
Dobitnica je brojnih nagrada, od ko jih
ak etiri za pjevaicu godine (Echo Kla-
ss ik 2007 i 2009 Awards, Mu sical Ame rica
Award 2010, MIDEM Clas sic al Awards
2010). Uz to, Europska kul tur na fon da-
cija dodijelila joj je Europsku kul tur nu
nagradu za glazbu 2006., a snimka Vi-
valdijeve opere Bajazet donijela joj je no-
minaciju za Grammy te nagradu MI DEM
Classical Awards 2006 za najbo l ju snim-
ku opernoga djela. Od 2005. eks kluzivno
snima za Deutsche Grammophon.
Zanimljivo je da je njen prvi susret
s operom bio loe is kustvo. Imala sam
u listopadu u Lisinskom
Elina Garana
sedam godina i roditelji su me odveli na
Wag nerovog "Tannhusera". Uasno sam
se dosaivala jer nisam nita razumjela i
otila sam iz kazalita u pauzi, priznala
je Elina. Gotovo sam odrasla u kazalitu
jer se ono nalazilo tono preko puta moje
dramske kole. Tijekom odrastanja sve
sam vie eljela nastupati u mjuziklima.
Bila sam fascinirana pjevanjem, ples a-
njem, glumom, kostimima, rasvjetom i
me lodijama. Barbra Streisand bila je i
danas je moj heroj, stvarno je oboavam.
Osim Barbre Streisand, Elina je oboavala
i pop-dive poput Whitney Houston i
Mariah Carey, ije je pjesme esto pje vu-
ila, no sa 17 godina otkriva svijet opere
zahvaljujui ploi na kojoj se, meu os-
talima, nalazila slavna Normina arija
Casta diva u interpretaciji australske kolo-
raturne sopranistice Joan Sutherland.
ZGmg 29.indd 56 27.06.2010. 21:36
57
ZGmg 29.indd 57 27.06.2010. 21:36
58
Ljeto u Zagrebu Zagrebaki vremeplov
Promenadni koncerti
subotom na Zrinjevcu
Pleete li? Poelite li se ponekad, barem na trenutak, vratiti u prolost? Zagrebaki
vremeplov odvest e vas u svijet glazbe i obiaja minulih vremena, ondje gdje je tradicija
utisnuta u prostor, zvukove i ljude. Tek poneku minutu etnje od sredinjega Trga bana
Josipa Jelaia stiete na Zrinjevac, prekrasan park prepun cvijea, zelenila i tradicije.
Svake subote od 11 do 13 sati, od proljea do jeseni, u Glazbenom paviljonu koji
ondje stoji jo od 1891. godine moete uivati u valcerima i koranicama, napjevima
iz opereta, talijanskim kanconama, jazzu i evergrinima. I jo neto: odjenite ili samo
zamislite krinolinu i frak, zataknite cvijet i pleite, pleite Najmatovitiji kostim, kao
i najbolji plesni par, Turistika zajednica grada Zagreba nagradit e vikendom za dvije
osobe!
Osim toga, otvorene su djeje radionice i igraonice, antikvarijat i pro-
davaonice suvenira, a bit e tu i nelfotograf - fotograrajte se u kostimima iz 19.
stoljea!
Sredite grada svake subote od 10 do 12 sati postat e i folklorna scena na
kojoj e nastupati folklorna drutva iz Zagreba i zagrebake okolice.
Gornji grad u prolosti
Na Jelaievom trgu svake subote od 10 do 13 sati te
na Gornjem gradu od 17 do 20 sati Zagrebaki vremeplov
vodi u prolost: je li to doista gornjogradskim ulicama
prolaze glavni junaci nekih davno ispisanih pria? Pjesnik koji
je napisao poznatu pjesmu, kroniar Zagreba, prodavalac
novina, pismonoa u starinskoj odori likovi iz legende
i junaci iz leksikona, veliki i mali ljudi koji su obiljeili
zagrebaku prolost zajedno s vama eu ulicama
romantinoga Gornjega grada. I sve je tu: nostalgina
pjesma, struak cvijea i vrijeme...
Glazbene vedute
Svake subote od 10 do 11 sati na Gornjem gradu opet se
uju starogradske i ljubavne pjesme. I doleti u pohabani eir
poneki novi, najee onda kad nostalgini stihovi pogode
izravno u srce i dotaknu duu. Pjevalo se i kad se voljelo
sretno i kad se voljelo uzaludno Oivljujui tu tradiciju, i
danas moete uivati u romantici glazbe na Gornjem gradu:
ulini svirai - udruga Zagrebaki cinkui i kvartet Potepuhi
vraaju nas u prolost.
ZGmg 29.indd 58 27.06.2010. 21:36
59
Program na
Zrinjevcu
3. srpnja
11.00-11.45 Orkestar ansabla
Lado
12.00-13.00 Novi staromodni
orkestar Franje Vlahovia Kia
(ansambl koji sebe smatra uvarom
zagrebakog duha i tradicije, a
izvodi najljepe pjesme o Zagrebu)
10. srpnja
Vanja Lisak i zvijezde vjenog
sjaja
(vjena glazba u izvedbi glazbenih
legendi)
17. srpnja
Zagrebaki dixieland ansambl
(klasini dixieland repertoar)
24. srpnja
Steve Morgans & Hot Rod Band
(glazba u ast Elvisu Presleyu)
31. srpnja
Jewsers
(stara idovska glazba)
Gornjogradska likovna kolonija Strossmartr, na temu Grad Zagreb, u organizaciji
Turistike zajednice grada Zagreba u suradnji s lanovima HDLU-a, likovnim
umjetnicima i strunjacima s podruja likovnih umjetnosti, traje od 15. lipnja do 15.
srpnja. Radionice izvode umjetnici, a otvorene su za graanstvo kroz interaktivne i
edukativne sadraje. Posebno se odravaju i radionice za djecu.
Radionice sadre pet razliitih podruja likovnog rada, koja se ponavljaju prema
rasporedu: ponedjeljkom - oslikavanje kravata, utorkom - radionice glinamola, srijedom
- oslikavanje tekstila, etvrtkom - likovne kolonije, petkom - kartografski kola, subotom
i nedjeljom - radionice za djecu.
Radionice se odvijaju od 10 do 13 i od 17 do 21 sat na zapadnoj strani
Strossmayerovog etalita.
Tajne Gria
Za sve koji ele upoznati povijesnu i
tajnovitu stranu glavnoga grada organizira
se noni interaktivni obilazak Gria.
etnja je temeljena na slobodnim tu-
maenjima motiva romana Marije Juri
Zagorke i gradskih legendi, a posebna je
zbog veernjeg termina i kostimiranih
likova koji na slikovit i interaktivan nain
govore o povijesti Zagreba. Posjetitelji
ak tivno sudjeluju u razliitim igranim
dogaajima iz tog doba, od kojih e im
neki podii razinu adrenalina, a neki ih
raznjeiti
U nonu etnju Griem kree se
u srpnju, petkom i subotom u 22.30 s
poetka Mesnike ulice, a skupinu do e-
kuje vodi koji u ruci nosi natpis Tajne
Gria. etnja traje do 23.30 sati. Prijaviti
se moete na brojeve telefona 091 4615
677 i 091 4615 676. Ulaznice se kupuju
prije poetka etnje. Tajne Gria orga-
niziraju Turistika zajednica grada Za-
greba i Katapult promocija d.o.o.
Gornjogradska likovna kolonija Strossmartr
ZGmg 29.indd 59 27.06.2010. 21:36
60
Program
02. 07. petak
Atrij Galerije Klovievi dvori
I SOLISTI VENETI, Italija
04. 07. nedjelja
Scena Gradec
KAZALITE OPERETE I MJUZIKLA IZ
BUDIMPETE, Maarska
Opereta Gala
1. FESTIVAL OPERETE I MJUZIKLA
09. 07. petak
Scena Gradec
NARODNO KAZALITE IZ MIKOLCA,
Maarska
F. Lehr: Zemlja smijeka
05. 07. ponedjeljak
Atrij Galerije Klovievi dvori
DIALOGOS, Hrvatska / Francuska
Judita
06. 07. utorak
Scena Gradec
KALIOPI, vokal, Makedonija
EDIN KARAMAZOV, lutnja
Sudjeluju: Darko Peluan, gitara; Mario Ivelja,
kontrabas
Oblivion
10. 07. subota
Scena Gradec
PIETRARSA, Italija
I SOLISTI DI NAPOLI
SUSANNA PESCETTI, dirigentica
MIMMO MAGLIONICO, solist
Napuljske ansone
12. 07. ponedjeljak
Scena Gradec
NATACHA ATLAS, vokal, Maroko
13. 07. utorak
Scena Gradec
STOCHELO ROSENBERG, gitara
COSTEL NITESCU, violina
MOZES ROSENBERG, gitara
MATE MATII, gitara
JURICA TELMA, kontrabas
100 godina Djanga Reinharda
14. 07. srijeda
Atrij Galerije Klovievi dvori
NEW LONDON CONSORT, Velika Britanija
THE MUSICIANS OF THE GLOBE
PHILIP PICKETT, umjetniki voditelj, dirigent
Rough Music, zabavna glazba baroka
16. 07. petak
Atrij Galerije Klovievi dvori
ORIENT EXPRESTO
Matej Metrovi, glasovir
Kristina Bjelopavlovi, glasovir
Borna ercar, udaraljke
Paolo Cimmino, tamburello
Gordana i Zorislav ojat, svjetlovir
Tradicionalni zagrebaki ljetni festival, Zagrebake ljetne
veeri (nekadanje Veeri na Griu), u toplim srpanjskim
veerima i ove godine donosi pregrt umjetnikih dogaaja.
U Atriju Galerije Klovievi dvori, kao i na Sceni Gradec,
Zagrebake ljetne veeri predstavljaju mnoge sjajne domae
i svjetske glazbenike. Zanimljiv i bogat program, uz ve
uobiajene koncerte klasine glazbe, nudi i tradicijsku glazbu,
jazz, blues i world music.
U okviru Ljeta, odravaju se i 1. Festival operete i mjuzik-
la, ovaj put s dvije produkcije maarskih kazalinih i operet-
nih kua, kao i 44. Meunarodna smotra folklora koja, nakon
to je na svjetski popis nematerijalne kulturne batine uvr-
teno sedam kulturnih dobara s podruja Hrvatske, eli iroj
javnosti na svoj nain predstaviti UNESCO-ve aktivnosti
zatite nematerijalne kulturne batine, u kojima sudjeluje i
Hrvatska.
Zagrebake ljetne veeri
Poetak svih koncerata je u 21 sat
I Solisti Veneti
Natacha
Atlas
19. 07. ponedjeljak
Scena Gradec
MAYTE CAPARRS, vokal, Argentina
GUSTAVO CASSISSI, panjolska gitara
LIONEL MORTOLA, kontrabas
PABLO LONGIOVINE, bandoneon
Noche del tango
Orient Expresto
ZGmg 29.indd 60 27.06.2010. 21:36
61
Od 23. do 27. srpnja trajat e 11. Festival plesa i neverbalnog kazalita Svetvinenat,
jedinstvena kulturno-turistika manifestacija koju organizira Zagrebaki plesni
ansambl. Festival se dokazao kao omiljeno okupljalite plesnih strunjaka i ljubitelja
plesne umjetnosti koji dolaze pratiti festivalski program sastavljen od suvremenog plesa,
zikog teatra, mime, cirkuserije, ulinog teatra te edukativnih seminara i radionica.
Program 11. FESTIVALA
Program 11. Festivala, kao i dosad, dijeli se na glavni i popratni. Glavni program sadri izvedbe
plesnih i neverbalnih predstava, site specic radova, perfomansa i postava instalacija, dok popratni
podrazumijeva raznolike oblike edukativnih i prezentacijskih procesa. Program je koncipiran na
nekoliko punktova: na velikoj pozornici u Katelu Grimani, na sceni novoosnovanog Kulturnog
centra te na trgu i drugim specinim lokacijama.
Osnovni program ukljuuje predstave:
Mirisi cimeta; Bitef teatar, Srbija
Desire; Transit dansa, panjolska
Obmoje za pece, FOLKLOUR Brane
Potoan, Slovenija
Response; FLOW MO CREW, Finska
Projekt, Masa company, Ognjen Vuini,
Aleksandra Mii, Hrvatska
Sahar Azimi, Izrael, Hrvatska; UTF-8
League of time, Bad Company, Hrvatska
Wazovol, cirkuserija, Belgija
site-specic radove i instalacije:
BCAA, Mirco Arcese, Italija; Plesna
interaktivna instalacija
DreaMe, Henrik Kaalund, Njemaka
kao i edukativne forme:
HIP-HOP radionica pod vodstvom skupine
Flow-Mo-Crew, Finska
Radionica suvremenog plesa pod vodstvom Lipi
Hernandez
Okrugli stolovi/razgovori s koreograma
Liliana Resnick; projekcije, prezentacija i preda-
vanje o plesnom lmu
11. Festival
plesa i neverbalnog
kazalita Svetvinenat
20. 07. utorak
Atrij Galerije Klovievi dvori
SIDONIJA LEBAR, violina
JADRANKA GAPAROVI, violonelo
KATARINA KRPAN, glasovir
F. Chopin, F. Liszt
21. 25. 07.
44. MEUNARODNA SMOTRA
FOLKLORA
www.msf.hr
26. 07. ponedjeljak
Scena Gradec
JAZZ BY NATALI DIZDAR
27. 07. utorak
Scena Gradec
HANGGAI, Kina
28. 07. srijeda
Scena Gradec
TAMARA OBROVAC
IstraIrska ENSEMBLE, Hrvatska / Slovenija
/ Irska
Istra/Irska
29. 07. etvrtak
Scena Gradec
MUNGO JERRY, Velika Britanija
In the Summertime
Mungo Jerry
Hanggai
Pet velikih festivala u sklopu T-Com KulTurista
Nakon pet godina kontinuiranog
pruanja potpore brojnim glazbenim,
lmskim, kazalinim i ulinim manif-
estacijama, T-Com i ove godine nastavlja
s provoenjem projekta KulTurist. U e-
lji da popularizira kulturna dogaanja
u Hrvatskoj i pomogne njihovo odr a-
vanje, T-Com je pod zajednikim na-
zivom KulTurist objedinio svoja spon-
zorstva velikih kulturnih manifestacija.
T-Com e ove godine podrati pet mani-
festacija: ZagrebDox, Pula lm festival,
Splitsko ljeto, Vukovar lm festival te
kazalite Ulysses. Pri odabiru projekata glavni kriterij bili su lm i kazalite te njihova
atraktivnost i originalnost. Projekt je u nazonosti predstavnika hrvatskih kulturnih
manifestacija obuhvaenih projekom KulTurist - Rade erbedije (Kazalie Ulysses),
Zlatka Vidakovia (Festival igranog lma u Puli), Milana trljia (Splitko ljeto), Igora
Rakonia (Vukovar lm festival) i Nenada Puhovskog (ZagrebDox) - predstavila Vedrana
Hercigonja Majeti, direktorica Odjela za marketinke komunikacije u T-HT-u.
T-Com, kao vodei davatelj telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj, kroz projekt
KulTurist sudjeluje u organizaciji kapitalnih kulturnih manifestacija irom zemlje,
dijelei dio svog uspjeha s drutvom u kojem posluje. Sve projekte T-Com pomae i kroz
pruanje razliitih usluga koje je razvio i koje nudi na hrvatskom tritu. Tako e za
vrijeme odravanja pojedinih festivala medijski pratiti sva dogaanja na svojem tportalu,
jednom od najposjeenijih i naj popularnijih internetskih portala u zemlji.
ZGmg 29.indd 61 27.06.2010. 21:36
62
12. 7. ponedjeljak
Otvorenje izlobe
Izabela imunovi: OTISCI DUE
Hommage pokojnoj lanici Programskog i
poslovnog odbora Scene AMADEO akademskoj
slikarici i graarki Izabeli imunovi.
13. 7. utorak
ANSAMBL LADO
Ladarice, vokalni solisti i orkestar
ansambla Lado.
14. 7. srijeda
MARIACCHI LOS CABALLEROS
15. 7. etvrtak
Glazbena druina CINKUI,
etno world music
Tihomir Kruhonja, kontrabas; Mirko Radui,
gitara; Igor Bari, violina;
Neboja Stijai, el. gitara; Natalia B. Radui,
mandolina; Marko Metrovi, bubnjevi
16. 7. petak
Zijah A. Sokolovi:
RODA ili kako sam doao na svijet
Glumi: Zijah A. Sokolovi
17. 7. subota
Premijera
POKRET....na muziku Bizeta, balet
Plesai: Mirna Spori, Andrei Izmestjev,
Sabrina Feichter, Daniil Jastrebov
Video: Tena Bonjakovi, Jeronim Ban, Marija
Kobi
Koreograja i reija: Ljiljana Gvozdenovi
18. 7. i 19. 7. nedjelja i ponedjeljak
Filip ovagovi:
STANJE NACIJE
Glumi: Filip ovagovi
20. 7. utorak, 20.07.
Anton. P. ehov - Zijah A. Sokolovi:
MEDVJED, ala za jednog glumca i jazz
kvartet
Nastupaju: Zijah A. Sokolovi i ljubljanski jazz
kvartet LOLITA
21. 7. i 22. 7. srijeda i etvrtak
Mate Matii:
CINCO I
MARINKO
Reija i gluma:
Vedran
Mlikota &
Danko
Ljutina
23. 7. petak
MARIACCHI LOS CABALLEROS
U sluaju kie program se nee odrati.
24. 7. i 25. 7. subota i nedjelja
V, Matula, B. Kovaevi, R. ukovi
Stipanovi:
MUNCHHAUSEN
Glumi: Vilim Matula
26. 7. ponedjeljak
PINK SPAM
Mario Pereti, bubnjevi, Matija anti, gitara,
Goran Crnkovi, bas, Ana Suntei, vokal,
Filip ovagovi, gitara

Cinco i Marinko
Klupska kazalino-glazbeno-lmska scena
Svi programi poinju u 21:00 sat.
27. 7. utorak
Kratki lm: STRIC, Hrvatska
Redateljica: Hana Jui
Igrani lm: VELIKI SAN, Italija/Francuska
Redatelj: Michele Placido
U glavnim ulogama: Riccardo Scamarcio,
Jasmine Trinca, Luca Argentero, Massimo
Popolizio, Alessandra Acciai, Laura
Morante
Nagrada "Marcello Mastroianni" Jasmine
Trica i Posebno proznanje "Pasinetti"
Riccardu Scamarciu na FF Venacija 2009.
28. 7. srijeda
Kratki lm: WELCOME, Hrvatska/SAD
Redateljica; Maja Milanovi
Igrani lm: ODVOJENI ZAJEDNO, Kina
Redatelj: Quanan Wang
U glavnim ulogama: Baiyang, Ling Feng,
Lisa Lu, Mo Xiaotian, Xu Cai-gen, Yan Lu
Dobitnik Srebrenog medvjeda za najbolji
scenarij na Filmskom festivalu u Berlinu
2010.
PULA U ZAGREBU
U sluaju kie projekcije e se odrati u kinu
Tukanac
U sluaju kie program se nee odrati
Odvojeni zajedno
ZGmg 29.indd 62 27.06.2010. 21:36
63
Atrij Hrvatskoga
prirodoslovnog muzeja
Demetrova 1, Gornji grad
www.scenaamadeo.hr
Informacije na tel. 48 51 700
18. 8. srijeda
MARIACCHI LOS CABALLEROS
19. 8. etvrtak
PETRIT EKU TRIO, gitare
Petrit eku, Tomislav Vuki, Pedro
Ribeiro Rodrigue
I. Albeniz, A. Dvorak, M. Ravel, M.
Rudjak i M. de Falla.
20. 8. petak
THE SKELLIGS
asmina-Pankova Pokrovac, violina, Goran Borovi-Kurir, gitara, Johnny
Brennan - irska auta i frulica, Damjan Pitalo, bodhran (irski def ), Milan
Pitalo - akustina gitara, Jasenka Markov Anteri, vokal i auta
24. 8. i 25. 8. utorak i srijeda
Yasmina Reza: A R T O
Igraju: Zijad Grai, Slavko Juraga i Ivan
Joni
Redatelj: Marko Juraga
Produkcija: Aplauz teatar
26. 8. etvrtak
BAMBI MOLESTERS
Dinko Tomljanovi, gitara, Dalibor
Pavii, gitara, Hrvoje Zaborac,
bubnjevi, Lada Furlan Zaborac, bas
Program u okviru Tjedna Izraela.
27. 8. petak
JEWSERS, Zagreb (Klezmer tradicijska glazba idova istone Europe)

28. 8. subota
SHIRA U' TFILA, Beograd (Klezmer tradicijska glazba idova istone
Europe)

29. 8. nedjelja
Joseph O. Kesselring: ARSENIK I STARE IPKE,
Beograd
Glume: Seka Sabli, Gorica Popovi , Neboja
Milovanovi , Bane Zaremski, Nikola Vujovi,
Mladen Andrejevic, Boris Milivojevi
Reija, dramatizacija, izbor glazbe: Stefan Sabli

30. 8. ponedjeljak
MICHAEL NGUYEN, Pariz, klavir
CastelnuovoTtedesco, Liszt, Debussy
Srijeda, 01. 09.
Anton. P. ehov - Zijah A. Sokolovi:
MEDVJED, ala za jednog glumca i jazz kvartet
Nastupaju: Zijah A. Sokolovi i ljubljanski jazz kvartet LOLITA
etvrtak, 02.09.
Zijah A. Sokolovi: RODA ili kako sam doao na svijet
Glumi: Zijah A. Sokolovi
Petak, 03.09.
VEER MILJENKA PROHASKE
Gudaki kvartet Sebastian, Martina Gojeta Sili i ani Stipaniev, solisti,
Mario opor i Mladen Janjanin, glasovir
U sluaju kie koncert e se odrati u Muzeju Mimara
Iz programa za kolovoz/rujan
izbor sa svjetskih lmskih festivala
29. 7. etvrtak
Kratki lm: 9. OUJAK, Hrvatska
Redateljica: Irena kori
Igrani lm: VOJVOTKINJA, Velika Britanija/Italija/
Francuska
Redatelj; Saul Dibb
U glavnim ulogama: Keira Knightley, Ralph Fiennes,
Charlotte Rampling, Dominic Cooper, Hayley Atwell,
Simon McBurney
Oscar i BAFTA za kostimograju, nominacija za Zlatni
globus
Ralph Fiennes, nominacija za Europsku lmsku nagradu
po Glasovima publike.
30. 7. petak
Kratki lm: VJENA MLADOST, Francuska
Redatelj: Marc Obin
Igrani lm: GRAD KONANOG ODREDITA, SAD
Redatelj: James Ivory
U glavnim ulogama: Anthony Hopkins, Omar Metwally,
Laura Linney, Charlotte Gainsbourg, Hiroyuki Sanada,
Norma Aleandro, Alexandra Maria Lara
Meunarodna premijera na Filmskom festivalu u Rimu,
2009.
31. 7. subota
Kratki lm: LOVAC OBLAKA, Slovenija
Redatelj: Miha Knic
Igrani lm: TRANSFER, Njemaka
Redatelj: Damir Lukaevi:
U glavnim ulogama: B.J.Britt, Regine Nehy, Hans-Michael
Rehberg, Ingrid Andree, Mehmet Kurtulus, Janette Hain
Meunarodna premijera na Filmskom festivalu u angaju
2010.
Program u okviru Tjedna Izraela.
Petrit eku
Bambi
Molesters
Michael
Nguyen
U sluaju kie program se nee odrati
Vojvotkinja
ZGmg 29.indd 63 27.06.2010. 21:36
64
I
ove e godine, od 1. do 12. rujna, Dub-
ro vnik disati komornim glaz benim i -
vo tom! Brojna cijenjena i svjet ski poz-
nata imena komorne glazbe, na osob ni
poziv maestra Juliana Rachlina, do laze u
Dub rovnik, kako bi nastupili na jednoj od
(po vijesnih) pozornica u sklopu jubi lar nog
desetog po redu - Festivala ko mor ne
glazbe "Julian Rachlin i prijatelji". Uz glaz-
benike Janine Jansen, Lowrencea Po we ra,
Borisa Andrianova, Stefana Vla da ra, Ita -
mara Golana, Lily Maisky, Mis chu Mais-
ky ja, Richarda Hyung-ki Jooa, Pa vela Ver-
nikova, Sophie Rachlin, Borisa Kus chnira,
Torleifa Tedena, Julie-Ma rie Kretz, Lere
Auerbach, Martina Gru bin ge ra - i ove
go dine u programu festi val skih izvedbi su -
djeluju i poznate lmske zvi jez de du go-
godinji prijatelj, ljubitelj Festi va la i Dub-
rov nika, glumaka legenda Sir Ro ger Mo-
ore te lmska zvijezda John Mal ko vich.
U programu festivalskih
izvedbi sudjeluju i
poznate lmske zvijezde
ove su godine to Sir
Roger Moore i John
Malkovich
Festival 1. rujna otvara glazbeno-na-
ratorska veer posveena Beethovenu,
sim bolina naziva "Oporuka". Na pro-
gra mu su Beethovenova djela "Kvartet
za dvije violine, violu i violonelo, br. 13
u H-duru op. 130" i "Velika fuga za dvije
violine, violu i violonelo u B-duru, op.
133", dok e u dijelovima izmeu stavaka
Sir Roger Moore itati Beethovenove
"Heiligen stadtske oporuke".
U danima Festivala, uz Koncert polaz-
nika majstorskog teaja, koji se ove godine
organizira prvi put, publiku oekuju i
ve tradicionalni festivalski pro grami,
poput Koncerta za Dubrovane u Crkvi
od Jezuita (na programu su djela Bacha i
Vivaldija) te Koncert u bijelom. Jedna je
od programskih zanimljivosti i ponovni
nastup Orkestra Akademija St. Martin in
the Fields iz Velike Britanije, koji nakon
prologodinjeg premijernog nastupa, ove
godine izvodi ak dva koncerta, pret po-
sljed nji i posljednji dan Festivala na terasi
Tvr ave Revelin. Pretposljednji dan Festi-
vala u Dubrovakoj katedrali nastupit e
ma estro Rachlin uz dugogodinje festi val-
ske prijatelje, glazbenike, oca i ki Mischu
i Lily Maisky, izvodei djela Rahma nji-
nova i Brahmsa.
John Malkovich sudjelovat e u iz-
vedbi programa po ideji Alekseya Igudes-
mana. Na programu veeri simbo lina
na ziva "Glazbeni kritiar" djela su Bee-
tho vena, Brahmsa, Chopina, Debus sya,
Ravela, Kanchelija, Prokoeva, Schu man-
na i Igudesmana. Malkovich je 'glaz beni
kritiar' koji tijekom koncerta ita tek-
stove u povijesti ozloglaenih glazbenih
kritiara.
Ove godine na programu Festivala,
uz djela Beethovena, Mendelssohn Bart-
holdya, Schumanna, Mahlera, Dubu gno-
na, Brahmsa, Vivaldija, Auerbacha, os-
takovia, Mozarta, Rahmanjinova, Prta,
ajkovskog, Kanchelija, bit e i jedno
djelo skladatelja i aktualnog hrvatskog
predsjednika dr. Ive Josipovia. Koncerti
se odravaju u Kneevu dvoru, Crkvi od
Jezuita, na terasi Tvrave Revelin i u Dub-
rovakoj katedrali.
Ususret jubilarnoj, 10. obljetnici, Fes-
tival "Julian Rachlin i prijatelji" prvi put
u Dubrovniku organizira majstorski teaj
za violinu, od 28. kolovoza do 4. rujna,
pod vodstvom dva renomirana pedagoga
dananjice - prof. Borisa Kuschnira i
prof. Pavela Vernikova. Sudionici teaja
imat e mogunost nastupa na zavrnom
Koncertu majstorskog teaja, najavljenom
druge festivalske veeri, 2. rujna, u Kne-
Deseti Festival komorne glazbe
ZGmg 29.indd 64 27.06.2010. 21:36
65
evu dvoru. Na programu su djela Men-
delssohn Bartholdya, Schumanna i Ma-
hlera. Nadalje, vodstvo Festivala iza brat e
jednog ili vie sudionika koji e suraivati
na jednom komornom koncertu s glaz-
benicima poput Juliana Rachlina, Janine
Jansen, Mische Maiskyog, Itamara Golana
i ostalih.
Internetska prodaja ulaznica za kon-
certe 10. Festivala komorne glazbe "Julian
Rachlin i prijatelji" ve je u tijeku, a fes-
tivalska blagajna u Dubrovniku otvara
se u kolovozu. Novost je tzv. abonament
koji po povoljnijoj cijeni ukljuuje kom-
plet ulaznica za sve festivalske izvedbe,
a ove sezone Festival studentima i umi-
rovljenicima omoguuje kupnju ulaznica
uz 50 posto popusta.
Program
Srijeda / 01/09/2010, 21.00
KNEEV DVOR
Oporuka
etvrtak / 02/09/2010, 21.00
KNEEV DVOR
Koncert majstorskog teaja
Subota / 04/09/2010, 21.00
KNEEV DVOR
Nedjelja / 05/09/2010, 11.30
CRKVA OD JEZUITA
Koncert za Dubrovane
Nedjelja / 05/09/2010, 23.00
KNEEV DVOR
Kasnononi koncert
Utorak / 07/09/2010, 21.00
KNEEV DVOR
Srijeda / 08/09/2010, 21.00
KNEEV DVOR
etvrtak / 09/09/2010, 21.00
KNEEV DVOR
Vokalni recital Elene Mosuc
Petak / 10/09/2010, 21.00
KNEEV DVOR
Glazbeni kritiar
Subota / 11/09/2010, 21.00
TERASA TVRAVE REVELIN
Nedjelja / 12/09/2010, 12.00
DUBROVAKA KATEDRALA
Nedjelja / 12/09/2010, 21.00
TERASA TVRAVE REVELIN
"Julian Rachlin i prijatelji"
ZGmg 29.indd 65 27.06.2010. 21:36
66
J
ednokatni barokni dvorac Lunica
smjeten je 20 kilometara zapadno od
Zagreba, uz cestu od Zapreia pre ma
Brdovcu. Jedan je od najslikovitijih dvo-
raca Hrvatskoga zagorja i kulturni je spo-
menik prve kategorije.
Graen je najvjerojatnije sredinom
18. stoljea (kasni barok), a dograivan
u 19. stoljeu (ugaono stubite - neo-
go tika) s tlocrtom u obliku slova u ili
pot kove i cilindrinim kulama koje slu-
e kao arhitektonski ukras jer nikada
nisu bile promatranice ili obrambene
kule. Posebno je naglaen ulazni dio ri-
za litom, sveanim prozorima i manjim
bal konima, ukraenim baroknom ogra-
dom od kovanog eljeza s inicijalima
naj istaknutijih vlasnika dvorca. Razliiti
liko vi u lukovima iznad prozora na vanj-
skom dijelu proelja tvore prekrasnu fa -
sadnu dekoraciju. U unutranjosti lje po-
tom se istiu drvene stepenice ukra ene
rezbarijom, koje vode na prvi kat, a dati-
raju iz godine 1791. Na katu se po sebno
istie reprezentativna dvorana (ga lerija)
s etiri ugraena raskono rez barena
kasnobarokna ormara i kras nom kaljevom
pei, ukraenom grbom grofa Raucha.
U sklopu dvorca nalazi se ori ginalna,
ouvana kapela Sv. Kria (grofovska ka-
pela) s dragocjenim kanon skim plo ama i
kasnobaroknim inven tarom.
Prije nekoliko godina dvorac je te-
meljito restauriran i priveden novoj na-
mjeni te danas slui kao duhovno-obra-
zovni centar, nudei vlastite programe,
kao i mogunost smjetaja za izvoenje
programa drugih skupina. Time je na-
pravljena revitalizacija dvorca i stvorena
mogunost da, uz ouvanje izvorne sta-
rine, odgovori potrebama vremena.
Prvi vlasnik imanja Lunice bila je
plemika obitelj ikulini. U 18. stoljeu
luniki je posjed, nakon brojnih dioba i
parnica meu plemiima, pripao monoj
obitelji baruna Raucha i postao njihovo
glavno sjedite. Od 1925. godine sve do
danas dvorac Lunica nalazi se u vlas-
nitvu Drube sestara milosrdnica Sv.
Vinka Paulskoga te je u poetku sluio kao
dom za umirovljene sestre, a danas nakon
obnove slui kao radni prostor Duhovno-
obrazovnog centra Marijin dvor.
Razlozi za prenamjenu dvorca bili
su mnogobrojni. Dvorac kao spo me nik
kulture prve kategorije bilo je po treb-
no otvoriti javnosti te omoguiti po sje-
titeljima da u nizu dvoraca ovoga kraja
vide i Lunicu, koja je godinama bila ne-
dostupna. U elji da odgovore po trebama
vremena, Druba sestara milosrdnica
od luila je gospodarsko imanje Lunicu
pretvoriti u Duhovno-obrazovni centar
i oazu mira u kojoj e ljudi dananjice
kroz niz programa i ponuda pronai mir,
radost druenja i prijateljstvo s Bogom i
ljudima.
U Duhovno-obrazovnom centru Lu-
Marijin dvor u Rauchovu dvorcu
Od 1925. godine dvorac je u vlasnitvu Drube sestara milosrdnica Sv. Vinka Paulskoga; u
poetku je bio dom za umirovljene sestre, a danas je prostor Duhovno-obrazovnog centra
Dvorac Lunica
nica nude razliite programe. Organiziraju
seminare koji najee traju dva do tri
dana, zatim jednodnevne programe -
radionice i poslijepodnevne i veernje
pro grame koji traju krae od jednog
dana. Odravaju i otvorene programe,
tzv. druenja - piknike, sajmove. Nudi se
pro stor za odravanje terenske nastave
te organiziraju razni programi za mlade
koji dolaze iz djejih vrtia, kola ili upa,
a za posjetitelje se nude i voeni obilasci
dvorca. Kad je rije o temama, programi
se odnose na religijsko, drutveno, eko lo-
ko i kulturno podruje.
Ljepota dvorca i perivoja sve vie
privlai i strane hodoasnike koji ovdje
organiziraju dio svog duhovnog progra-
ma. Sve ee su zamolbe skupina mladih,
obitelji i raznih organizacija da u parku
provedu vrijeme u igri i druenju, to
ukazuje na veliku potrebu ovjeka da
se na trenutak udalji od vreve ivota i
potrai mir i radost u ljepoti prirode i
drutvu voljenih osoba.
Lunica planira jo mnoge obrazovne
i socijalne projekte u radu s djecom i
mladima te sa starijim osobama koje tre-
baju panju i njegu, kao i onima koji su
osamljeni i zaboravljeni. Sestrama milo-
srdnicama predstoje veliki napori za
ostva renje planiranog, a dosadanje is kus-
tvo Boje pomoi i ljudske dobro te potie
ih da se ne zaustave na nedo vr enom
putu.
ZGmg 29.indd 66 27.06.2010. 21:36
67
Pramaljee nedjeljom u Lunici
Produkcija ovogodinjih, prvih po redu Meunarodnih glazbenih svetkovina
"Pramaljee nedjeljom u Lunici A. D. 2010." prilagoena je okolnostima globalne
krize, no unato tome predstavlja zapreiku glazbenu bajku, uronjenu u prirodnu i
duhovnu batinu, koja ugouje vrhunske inozemne i domae glazbenike povezane
zajednikom strau i potrebom za uspostavljanjem stvarne komunikacije s publikom
kroz umjetniku izvedbu.
Razdoblje odravanja svetkovina ostat e neizmijenjeno, a s razvojem suradnje
sa Slovenijom te jaanjem umjetnikih i produkcijskih poveznica potencijal Lunice
oplemenit e se kroz nove i inovativne umjetnike projekte.
"Pramaljee" prema ljetu - posjetitelje poziva u prostor gdje se prolost i
sadanjost sjedinjuju, upuujui na univerzalnost jezika glazbe iji zvuci minulih stoljea
i suvremenih suzvuja nastoje u svima probuditi ono najbolje.
Nagrada publike Grof ikulin dodjeljuje se umjetnicima ija se izvedba, po ocjeni
publike, najbolje uklapa u jedinstveno ozraje Lunice. Autorstvo likovnog rjeenja
nagrade potpisuje akademska kiparica Irena krinjar, dobitnica zlatne plakete na 1.
Hrvatskom triennalu keramike te predsjednica Udruge likovnih stvaralaca Zapreia.
Glazbene svetkovine "Pramaljee nedjeljom u Lunici A. D. 2010." otvorene su
23. svibnja koncertom "Izgubljene pjesme" - praizvedbom projekta umjetnike
suradnje dvojice karizmatinih glazbenika violinista Stefana Milenkovia i
gitarista Edina Karamazova - koji su se upoznali prole godine i osjetili snaan
poriv za zajednikim muziciranjem. Rije je o pomalo "pomaknutoj" kombinaciji
glazbene batine 20. stoljea, koju povezuje injenica da su sva djela nastala
na tradicijskoj glazbi, a pisali su ih najoriginalniji skladatelji: "Cantos Desiertos",
kultnog kalifornijskog skladatelja Terryja Rileya, oca glazbenog minimalizma
(iji je utjecaj prepoznatljiv u glazbi grupa poput The Who i Tangerine Dream);
zatim "Romn npi tncok" (est rumunjskih narodnih plesova) Ble Brtoka,
maarskog skladatelja i etnomuzikologa, vrsnog poznavatelja glazbe istono-
eu ropskih naroda; potom "The Enchanted Dawn", majstora indijske glazbe Ra-
vija Shankara koji je bogatu indijsku glazbenu tradiciju i jezik uspio pretoiti
i transformirati u po mnogoemu siromaniju zapadnu glazbenu tradiciju;
i nakraju "Histoire du tango", dugo osporavanoga skladatelja Astora Piazzolle
koji je jednu od najpopularnijih pukih plesnih tradicija zapadne hemisfere iz
plesnih dvorana prenio u koncertne prostore.
Koncert "Od baroka do rocka", odran 6. lipnja u izvedbi mezzosopranistice
Blanke Tkali i baritona Ronalda Brausa te uz klavirsku pratnju Davora
Ljubia, pruio je pregled vokalne literature od razdoblja baroka preko
klasike i romantike do dananjih dana. Na repertoaru su bile popularne arije
iz opera i opereta Figarov pir, arobna frula, Vesela udovica, No u Veneciji, Mala
Floramye te mjuzikla Jalta, Jalta. Izvoai su bili kostimirani, ime je dodatno
doaran svaki pojedini glazbeni broj.
Trei koncert, odran 13. lipnja, predstavio je "Oblivion", zajedniki diskografski
projekt makedonske pjevake dive svjetskoga glasa, Kaliopi, i jednog od
najboljih svjetskih lutnjista, Edina Karamazova, kojim su, odabirom glazbe
s raznih kon ti ne nata u aranmanu E. Karamazova za baroknu lutnju, gitaru i
vokal, okrunili svoje dugogodinje prijateljstvo. Na sceni su im se u veini
izvedbi pridruili kon trabasist Mario Ivelja i gitaristica Ema Stein. "Oblivion"
je spoj razliitog vremena, kulture i tradicije, o emu je Kaliopi rekla: "Sr je
svega ono neto nae. To je nae prijateljstvo, doivljaji, padovi, uspjesi, sree,
nesree, prijatelji, neprijatelji. Ali u sutini, na kraju postoji samo jedna rije
koja opisuje ovaj album - to je ljubav."
Prve Meunarodne glazbene svetkovine "Pramaljee nedjeljom u Lunici"
zatvorene su 20. lipnja, programom "Barok u novom ruhu" u izvedbi Kvarteta
tuba XL, uz atraktivne goste soliste na trubi, Marina Zokia i Mladena
orevia. S obzirom na to da je tuba konstruirana tek poetkom 19. stoljea,
taj je instrument ostao prikraen za najljepe razdoblje u glazbi, barok..
Milenkovich-Karamazov
Koncert "Oblivion" Kaliopi - E. Karamazov
Od baroka do roka
F
o
t
o
:

S
i
m
e
t
r
i
k
s
Koncerti
F
o
t
o
:

S
i
m
e
t
r
i
k
s
F
o
t
o
:

S
i
m
e
t
r
i
k
s
ZGmg 29.indd 67 27.06.2010. 21:36
Niti iz, niti prema...
u Umjetnikom paviljonu
Na izlobi Niti iz, niti prema..., koja je do 10. srpnja otvorena u
Umjetnikom paviljonu u produkciji Hrvatskog fotosaveza, pred-
stavljaju se sljedei umjetnici: Vahram Aghasyan, Ben Cain, Alex
Cecchetti, Haris Epaminonda, Zachary Formwalt, Tina Gverovi, Eric
Van Hove, Gregor Neuerer, Lisl Ponger, Olivia Plender, Marinella Se-
natore, Guido van der Werve.
Smjetena u historicistiki umjetniki paviljon, koji je rezultat
razmjene izmeu Budimpete i Zagreba s prijeloma prolog stolje a,
izloba reektira odnose moi kroz odnose unutar povijesti arhi tek-
ture, povijesti umjetnosti, fotografske reprezentacije te same ideo logije
izlobe kao forme. Umjetnike pozicije dodiruju pitanja (re)prezen-
tacije, ideologija samog ina 'izlaganja', napetosti izmeu promatraa
i promatranoga, imaginarija kolonijalne egzotizacije, arhitekture kao
mjesta ogledanja drutvenih transformacija i ekonomskih odnosa
moi, povijesnih i povijesniarsko-umjetnikih narativa te povijesti ne-
rav nopravnosti odnosa u polju proizvodnje umjetnosti kao polja pro-
iz vodnje znaenja. Radovi koje okuplja ne tvore vrstu naraciju koja
ocrtava namjeru izlobe, ve se su sreu u isprepletenoj i slaboj
struk turi i meusobnoj progo nje no-
sti srodnim preokupacija ma, ne do vr -
enim povijestima, zabo rav ljenim vi-
zijama i prolim budunostima.
Istovremeno, naslovna sintagma
ove izlobe (Niti iz, niti prema...),
smjetene u Umjetniki paviljon, u
kon tekstu specine hrvatske ins ti-
tucionalne stvarnosti poprima po sve
prozaian smisao, ukazujui na pa-
radokse hijerarhijskih od nosa iz me u
institucionalnih i neinstitu cio nalnih
aktera u polju proizvodnje kulture.
Stalni postav Moderne galerije "200 godina hrvatske likovne umjetnosti", ponajboljim djelima slikara, kipara
i medaljara 19. i 20. stoljea svjedoi o kontinuirano visokim dometima hrvatske likovne umjetnosti. Stalni je
postav obogaen radovima dvadeset i dvoje velikana kista i dlijeta, koji su obiljeili nedavnu hrvatsku likovnu
prolost, poput Lea Juneka i Otona Glihe, ali i istaknutih nositelja suvremenog likovnog izriaja, poput Dimitrija
Popovia, Josipa Zankija, Matka Mijia i Dalibora Stoia.
68
200 godina hrvatske likovne umjetnosti u Modernoj galeriji
Leo Junek, Iz bulonjske ume, 1933.
Josip Zanki, Bojinac (Velebit), 2008.
Tradicijsko pokustvo
Hrvatskog zagorja
u Muzeju "Staro selo"
U Izlobeno-galerijskom prostoru Muzeja "Staro selo"
3. srpnja u 17 sati otvara se izloba "Tradicijsko pokustvo
Hrvatskog zagorja", autorice mr. sc. Dunje ari.
Namjera je izlobe skrenuti pozornost na relevantni
segment batinjene materijalne kulture stanovanja. Po-
vijesni, kulturni i socioekonomski sljedovi i utjecaji osta-
vili su neizbrisivi trag u strukturi i obradi materijala te
fun kcionalnoj, multifunkcionalnoj, ornamentalnoj i upo-
rab noj funkciji kunog inventara. Izuzetna vanost raspo-
reda i vrsta pokustva u zagorskim skromnim domovima
uvjetovana je interakcijom naina ivota i tradicijskog
graditeljstva.
ZGmg 29.indd 68 27.06.2010. 21:36
69
TouRFiLM FesTiVaL
Lecce (Italija) 27. - 30.svibnja 2010.
Tini Eterovi ubrilo nagrada za ivotno
djelo u turizmu
Tourlm festival ustanovio je meunarodnu prestinu
nagradu za ivotno djelo u turizmu (Premia alla Carriera
per il Turismo), u tri kategorije: menaderi, touroperatori i
novinari. U sve tri kate go rije dobitnici su iz Hrvatske; prvi
put u kategoriji turistikog novi narstva. Meu troje novinara
(iz Hrvatske, panjolske i Italije) pre stino priznanje dobila
je Tina Eterovi ubrilo, dugogodinja novi narka Hrvatskog
radija, za meunarodni doprinos turis tikom novinar stvu.
ubrilo je i predsjednica Zbora turistikih novinara Hr-
vat skog novinarskog drutva, Svjetske udruge turistikih
novinara (FIJET-e) za Hrvatsku, lanica Izvrnog odbora
FIJET-e te dugo go di nja la nica Festivalskog vijea meu-
narodnog tu ristikog lma.
Retrospektivna
izloba Jagode Bui
Izloba "Jagoda Bui: retrospektiva" otvorena je u Muzeju za um -
jetnost i obrt 17. lipnja, a publika e je moi razgledati do 18. kolo voza.
Izlobeni postav sadri vie od 200 izloaka, a prvi put pre-
zentirano je ak 26 reprezentativnih tapiserija - od kojih je veina
posuena iz uglednih inozemnih ustanova kulture u Francuskoj,
kao to su Odjel za umjetnost UNESCO-a u Parizu, Muzej likov-
nih umjetnosti u Bordeauxu i FNAC (Centar za suvremenu umjet-
nost i skulpturu) u Parizu, te iz Moderne galerije u Zagrebu i Gale rije
umjetnina Split. Osim tapiserija, predstavljen je izbor skica za kostime,
kostima, maketa kostima i scenograja za desetak pred stava. Prvi put
predstavljeni su kolai i radovi od papira i na pa piru, nastali posljednjih
nekoliko godina. Izloba je izbor naj reprezentativnijih radova iz
cjelokup nog opusa ove velike umjetnice svjetskog ugleda, iji su radovi
zastup ljeni u gotovo svim velikim svjetskim muzejima suvremene
umjetnosti. Izloba je jedinstvena prilika da se hrvatska javnost upoz-
na s radom Jagode Bui, umjet nice koja proteklih etrdesetak godina
najveim dijelom stvara u Parizu.
Jagoda Bui roena je u Splitu. Studirala je na Akademiji primije-
njenih umjetnosti i dizajna te povijest umjetnosti na Sveuiitu u
Zagrebu. Diplomirala je s izvrsnim uspjehom na Akademiji u Beu.
Studirala je lmsku scenograju na Cinecitta u Rimu i povijest
kostimograje u Centre delle Arti e del Costume u Palazzo Grassi
u Veneciji. Realizirala je vie od 120 projekata kao kostimograf i
scenograf za opere, balete, drame i lmove u razliitim zemljama.
Njezin umjetniki pristup kazalitu sastoji se u insistiranju na velikim
prostornim ostvarenjima avangardnog duha te interesu za mit i
klasini svijet.
Godine 1965. stvara svoju prvu tekstilnu formu u prostoru, koju
je otkupio Muzej Stedelijk u Amsterdamu. Od tada izlae monu-
mentalne tekstilne instalacije na svjetskim bijenalima (Venecija,
Sao Paolo, Lausanne) i u najvanijim svjetskim muzejima (Pariz,
Dsseldorf, Rio de Janeiro, Buenos Aires, Bruxelles, Zrich, Tokio,
Rim, Milano, Amsterdam, Oslo, Barcelona, Montreal, Chicago, New
York, Madrid, Vim, Sao Paolo, Washington D.C., San Francisco, Dar-
mstadt itd.). Njena su djela u mnogim javnim i privatnim umjet-
nikim zbirkama (Metropolitan Museum u New Yorku, Muzej
moderne umjetnosti u Parizu itd.). Jagoda Bui jedina je hrvat ska
umjetnica nagraena Grand Prixom na svjetskom bienalu suvremene
umjetnosti u Sao Paolu.
Promidbeni lm "Advent u Zagrebu"Turistike zajednice
grada Zagreba nagraen je prvom nagradom u kategoriji
turistikog spota na nedavno zavrenom 46. meunarodnom
festivalu turistikog lma u talijanskom gradu Lecceu u
pokrajini Apuliji. Natjecalo se 60 zemalja sa 300 lmova sa
svih kontinenata, u 10 kategorija. Hrvatska je sa 14 l mo-
va sudjelovala u svim kategorijama, a meu hrvatskim je
lmovima nagradu osvojio jedino Zagreb. Izvrni je pro-
ducent lma Miroslav Crnjakovi iz tvrtke Karla d.o.o., a
autor lma je Marko Maras iz tvrtke Studio Maras.
Tourlm festival utemeljen je 1962., a njegov je osniva
i do ove godine predsjednik (sada poasni) ugledni novinar
Antonio Conte iz Rima. Festival je odran u organizaciji Eu-
ropske federacije turis tikih novinara, Europskoga kluba za
turizam te pokrajine Lecce i istoimenoga glavnoga grada, pod
po kroviteljstvom ENIT-a, Na cionalne turistike organizacije
Italije. TZGZ je zadovoljna uspjehom koji pokazuje da struka
pre poznaje odlike Zagreba te cijeni ovu nagradu kao posebno
priz na nje za trud i profesionalni rad uloen u promicanje
Zagreba kao tu ristike i kongresne destinacije. Film moete
pogledati i preuzeti na:
http://www.zagreb-touristinfo.hr/docs/ADVENT_2009.mp4
Prva nagrada lmu "Advent u Zagrebu"
Jagoda Bui, Gva I_IV,2008
ZGmg 29.indd 69 27.06.2010. 21:36
70
Gilbert & George
u Muzeju suvremene umjetnosti
M
uzej suvremene umjetnosti i British Council pred-
stavljaju u Zagrebu umjetniku senzaciju ljeta: Gilbert
& George Jack Freak Pictures. Izloba je u Muzeju
suvremene umjetnosti otvorena 10. lipnja i trajat e do 12. rujna.
Pojedini kritiari pokuali su opisati posebnost stila Gilberta
i Georgea kao neobian spoj nespojivog ravnodunosti pop-
arta i drutvenog angamana. U prizorima u kojima se pojavljuju
njihova tijela gola, odjevena, distorzirana, s eksplicitnim pri-
zorima koji asociraju na njihovu seksualnu opredijeljenost,
okru ena raznim izluevinama - djeluju uznemirujue, dok se
u svojim iskazima zalau za odgovornu umjetnost koja ne daje
gotove odgovore nego izaziva pitanja.
Prepoznatljiv izgled njihovih radova je format razdijeljen
svojevrsnom velikom reetkom koja prizor razbija u fragmente,
premda doivljaj i dalje ostaje u cjelovitom polju znakova i slika.
Njihove plone, sjajne kaleidoskopske slike dovode se u vezu s
vrlo raznorodnim uzorima suvremene i arhaine provenijencije
od neogotike, keltskog simbolizma, romantinog misticizma do
ulinih reklama i punk psihodelije. Najnoviji ciklus Jack Freak
Pictures, nastao u kombiniranoj tehnici, fascinantan je hommage
ali istovremeno i kritika britanske zastave kao snanog simbola
britanske drave i drutva. Glavni slikovni element je Union Jack,
britanska zastava, a sve radove povezuju Gilbert i George kako
pleu, krevelje se, zavijaju, promatraju, ekaju.
Englez George (1942.) i Talijan Gilbert (1943.) kau da su
dvije osobe, ali jedan umjetnik. ak su i ziki slini, nikad se
ne odvajaju; intiman su i umjetniki par koji je od sebe napravio
provokativni brand. Ubrajaju se meu najoriginalnije suvremene
umjetnike. Ne ele pripadati nijednoj umjetnikoj koli ili struji;
ne odlaze na izlobe drugih umjetnika da se im se um ne bi
kontaminirao tuim idejama. Svoju su svakodnevicu maksimalno
pojednostavili i racionalizirali: u kui nemaju kuhinju, jedu vani,
uvijek u istom restoranu, uvijek isto jelo; u kupnju idu jednom
na godinu po zalihu kunih potreptina; svake dvije godine
odlaze krojau da im saije par odijela, uvijek klasinog engleskog
kroja. "Igraju se" samo kravatama: uvijek su neobino dizajnirane,
a za Zagreb su izabrali kockaste uzorke koji podsjeaju na
ahovnicu.
Njihov zajedniki rad temelji se na autobiografskim ele-
men tima, budui da kao osnovni medij koriste vlastiti lik, ivot
i dogaaje iz okoline koji na njih utjeu. U kontekstu um jetnosti
svojega vremena predstavljaju inovaciju jer ne rade razliku
izmeu javnih nastupa i vlastite svakodnevice. Budui da su
zbog zanimanja publike u poetku morali veoma esto iz voditi
svoje performanse, ponekad nepokretno stojei u ga lerijama
i po osam sati, odluili su raditi lmove i fotograje kojima e
iriti ideju "ivih skulptura". U javnim nastupima nika da nisu
prestali njegovati image ivih skulptura uvijek odje veni u
uredna odijela poput bankovnih inovnika, smireni, lju bazni,
meusobno usklaeni, ali nita manje provokativni i kon troverz-
ni u stavovima.
ZGmg 29.indd 70 27.06.2010. 21:36
Prof. dr.
Viktor
mega,
germanist,
lolog,
povijesniar
i teoretiar
knjievnosti,
muzikolog.
Razgovarao: Zlatko Madar Foto: Ines Novkovi
Znanstvenici poslije
umirovljenja ne
sputaju zavjesu
na mozak!
P
rof. dr. Viktor mega, germanist, filolog, povje-
sniar i teoretiar knjievnosti, muzikolog, ve
nekoliko desetljea uiva golem ugled u europ-
skim kulturnim i sveuilinim sreditima, osobito kao
znanstveni pisac, jer njegove knjige s podruja ger-
manistike ve su tridesetak godina doslovce nezaobi-
lazni udbenici na uglednim njemakim i talijanskim
sve uilitima. Premda ukratko nije mogue primjere-
no naznaiti golemost i vanost znanstvenog opusa
Viktora megaa (ovjenanog brojnim inozemnim i
hrvatskim priznanjima), ipak posebno upozoravamo
na (naj)novije knjige legendarnog zagrebakog Pro-
fesora, koji "poslije umirovljenja nije spustio zavjesu
na mozak!" nego je, tovie, poevi od 2003., napisao
2324 majstorske stranice koje su rasporeene u etiri
izvanredne knjige: "Knjievnost i glazba" (Matica
hr vatska, 2003.), "Od Bacha do Bauhausa" Povijest
nje make kulture" (Matica hrvatska, 2006.), "Majstori
eu ropske glazbe" (Matica hrvatska, 2009.) i "SMS
eseji" (Profil, 2010.).
Umjesto izleavanja na lovorikama, neumorni
professor emeritus Sveuilita u Zagrebu sada uveli-
ke radi na svojoj novoj knjizi koja e biti svojevrsna
retro spek tiva najvanijih kulturnokritikih djela 20.
stoljea u rasponu od Freuda do naih suvremenika. U
veernjim predasima od cjelodnevna rada, intelektual-
no rado znali Viktor uiva u itanju netom objavljenih
knji ga, biranim koncertima i kazalinim predstavama,
tele vizijskim filmovima ali i prijenosima nogometnih
utak mica.
mega i Zagreb vole se ve est desetljea, a
Viktor i njegova supruga Cvijeta tono 55 godina.
Zbog tegobne bolesti, gospoa Cvijeta morala je
napustiti svoj i Viktorov dom u mirnoj Rapskoj ulici.
Na petoj stranici "Majstora europske glazbe" samo je
U naem gradu je
ugodno to to je, na
primjer poput Bea ili
nekih skandinavskih
gradova, neto
tii i sporiji od
veine europskih
velegradova;
jo ljepe bi bilo
da se kroz kvart
automobilima smije
samo jedanput
kvartalno
ZGmg 29.indd 74 27.06.2010. 21:36
75 75
jedna reenica: "Knjiga je posveena supruzi Cvije ti,
koju volim kao to sam je volio prvoga dana, neiz-
mjerno."
Sve svoje mladenake i zapravo neprolazne strasti
(literaturu, glazbu, slikarstvo i osobito ljude) Viktor i
dandanas poput najdrae mu Cvijete voli neiz-
mjernom snagom prve ljubavi. Proitate li njegove
knjige, trajno ete ih morati udomiti u svojoj biblio-
teci, upoznate li drueljubivog Viktora i kao privatnu
osobu zacijelo ete ga otprve udomiti i u svome
srcu.
U Zagreb ste doli zbog studija germanisti-
ke u godinama nakon Drugog svjetskog rata. S
kakvom ste intelektualnom popudbinom prispjeli
iz rodne Slavonije i koje vam je nove vidike otvo-
rio poratni Zagreb?
- Iz Slavonije, to jest Slatine, Virovitice, ur-
enovca i Osijeka, ponio sam znatan dio svoje lino-
sti. Nije puka fraza kad se kae da nas oblikuju prva
dva desetljea ivota. U tom sam razdoblju upoznao
(i svirao) mnoga glazbena djela, od Bacha i Scarlattija
do ostakovia, a razumije se da sam i mnogo itao.
Sjeam se da je put od Grimmovih bajki i stripova
do Thomasa Manna i Krlee bio zauujue kratak.
U Zagrebu je u ranim pedesetim godinama, za stu-
dentskih dana, bilo mnogo vie velikih kulturnih
do ga aja nego to to mladi ljudi danas misle. Janigro,
Ma ek, Zaun i Filharmonija, sjajne predstave u HNK-
u, Sachs, Strozzi, Bela Krlea, Habunek, Ana Roje,
mladi paremblek i mnogi drugi. Tempi passati, ali
nezaboravni.
Kakva je bila intelektualna i duhovna klima
tadanjeg Zagreba, koji je i pod komunistikom
vlau uspijevao ii ukorak s aktualnim zbivanji-
ma u zapadnoeuropskoj literaturi, glazbi i likov-
nosti?
- U kulturnopovijesnom pogledu zanimljiva je
neo bina simbioza rigidne politike vlasti i buj-
nog, razmjerno liberalnog umjetnikog ivota. Prekid
od nosa sa SSSR-om mnogo je znaio. Slobodnije
je disala osobito likovna umjetnost (eksperimenti,
ap strakcija) i glazba. Ubitanih napada na "dekaden-
ciju" gotovo i nije bilo. Nostalgija? Ne, objektivnost.
Nakon trogodinjeg studija u Gttingenu
vratili ste se u Zagreb u kojemu ivite ve est
de setljea. No, kako ste cijelo to vrijeme po
raz liitim intelektualnim zadacima vrlo esto
bo ravili u kulturnim i univerzitetskim sreditima
Zapad ne Europe, zacijelo moete naznaiti pozi-
ciju nae metropole u tom (srednjo)europskom
kon tekstu?
- Dugo, po nekoliko godina, boravio sam u
Gttingenu, Frankfurtu, krae u Berlinu (tada Za pad-
nom), Beu, Hedelbergu, Grazu, danskim gradovima
i Budimpeti. Ukratko, poznajem srednju Euro pu,
dijelom doista intimno, a to znai sa ivim sjea njem
i spoznajnom zahvalnou. Germanistika i muzi-
kologija kod poznatih profesora u Gttingenu, filo-
Viktor mega: SMS eseji (Zapisi 2007.-2009.)
(Prol, Biblioteka: Velimir Viskovi bira za vas), 2010.
TRAMVAJSKA METAFIZIKA. "Ja sam sad na
Jelaievom trgu". Reenica u mobitel (bolje:
mobing-tel) imala bi jo neku informacijsku
vrijednost da nije slijedila druga: "Vidimo se sutra ili
prekosutra. Bok. Bok." Biti na trgu, to u tom kontekstu
nije informacija. Dakle je neto drugo. Ona je
racionalno posve neobjanjiva, to joj je bit i skrivena
poruka. Ja telefoniram, dakle postojim. to bi rekao
Descartes? Vjerojatno bi predmet ustupio psiholozima, svojim mlaim
suvremenicima, moralistima. Oni bi mobitel vjerojatno smjestili meu
utenzilije ljudske tatine. Donekle s pravom. Mobitel s pragmatinom
porukom neemu slui, recimo, u rukama lijenika ili vatrogasca. Podignut
iznad smisla, on postaje simbol suvremene samosvrhovitosti. Nije bilo
civilizacije toliko autoreferencijalne kao to je dananja. Everyman
telefonira, a birokrati izmiljaju besmislene propise ne bi li opravdali
svoju egzistenciju. Na tom vaaru ljudi grevito stiu svoje male sprave
smatrajui da i oni sudjeluju u raspodjeli moi koju prua tobonja
informacija. U tramvaju uju da su Imogen i Toni juer bili u kinu. Zapravo
misle "vrlo vano", ali ipak s uzbuenjem prate kako se vijest uklapa
u sustav univerzalne mree. Glavno je: ne motriti, ne razmiljati, nego
govoriti. Razgovaranje kao takvo. Dubinska psihologija ipak trai motive.
Strah od tiine kao strah od praznine? To bi znailo da se prazninom izbija.
Suvremena homeopatija. Ili je igranje tipkama grevita nada da se u nekoj
poruci ipak nae nekakav smisao. Metaziko vrebanje u kojemu se svatko
eli locirati: "Ja sam sad na Jelaievom trgu." A ti?
OPERA, FIKCIJA I MOKAR KIOBRAN. Na alost nije dovoljno poznato
da se u zagrebakom HNK prije tridesetak godina zbila jedinstvena
senzacija u povijesti opere uope. to se dogodilo? Za izvedbe Bellinijeve
opere Norma najednom se na pozornici pojavio, u pravom smislu rijei
nepozvan, pripit mukarac (pohabano odjeven, u ruci mokar kiobran)
koji je u potrazi za utoitem, zbog proloma oblaka, kroz stranji ulaz za
transport kulisa dospio na pozornicu meu pjevae kostimirane kao Gali
u rimsko doba. Uljez je poslije koju minutu kazaline strave (prema kojoj je
Fantom u operi smijena igrarija) nestao meu kulisama. Danas bi gledatelj
pomislio da je posrijedi dosjetka reijskoga teatra. No realan sluaj svakako
je mnogo zanimljiviji jer prua dubok uvid u odnose izmeu kcije i zbilje.
Iluzijska stvarnost bila je u tom trenutku ugroena, no nije stradala ona,
nego zbilja s ulice. Gali su ostali Gali, osupnuti dodue, ali vrsto srasli sa
svojim kostimima. Nestvaran, sablastan bio je nacvrckan reprezentant
suvremenosti samo on. Dogaaj se moe smatrati modelom. Svijet
kcije uvijek je na svoj nain koherentan, unutar sebe povezan; otuda
sugestivnost kcije. Kiobran meu sveenicima i prorocima simbol je
nekoherencije zbiljskoga svijeta, kojemu je sluajnost jedno od bitnih
obiljeja. ovjek s kiobranom potie, meutim, i razmiljanja o umjetnosti
dvadesetog stoljea. ovjek se naao dodue na pravom (krivom) mjestu,
ali svakako u pogreno vrijeme, u smislu razdoblja. Da se susret na
pozornici Casta Diva i kiobran dogodio ezdeset godina ranije, on bi
uao u svjetske anale dadaizma, kao utjelovljenje dadaistikih pogleda.
teta, kulturnopovijesni vlak dobrano je zakasnio.
Intervju
a svojim mllaim
ZGmg 29.indd 75 27.06.2010. 21:36
entuzijazam ve sada doista brojnih
itatelja?
- Pogodili ste, ove sam godine zao-
kupljen novom znanstvenom knjigom
(za Maticu hrvatsku). Isprva sam imao
namjeru proiriti i prirediti novo izdanje
knjige koja mi je meu najdraima - to je
"Beka moderna", objavljena prije desetak
godina. No ipak je prevagnula zamisao da
napiem knjigu koja se bavi kulturologi-
jom i filozofijom prologa stoljea. Neka
vrsta retrospektive, a sadrat e prika-
ze najvanijih kulturnokritikih djela, od
Freuda, Saussurea i Heideggera do naih
suvremenika.
Ako poslui zdravlje, vratio bih se
rado anru kratkog eseja. Raduje me da
je knjiga "SMS eseji" postigla uspjeh, iako
sam mnoge itatelje iznenadio jer SMS-
ovi pruaju posve neobinu mjeavinu
"sintetike proze", spoj kulturnopovije-
snog diskursa i kritike suvremene civili-
zacije. Trei je element autobiografske
naravi. U pojedinim tekstovima ispreple-
u se sve tri komponente. Ta je knjiga, s
mog motrita, eksperiment. Ako itatelji
smatraju da je uspio, to bolje. Takva
proza ne zahtijeva znanstvene pripreme,
ali trai neto drugo od autora: koncentrat
zahtijeva koncentraciju, a noi bruenje.
Knjiga je napisana u Zagrebu, ali u nekim
tekstovima zazivam iskustva i ugoaje
djetinjstva i gimnazijskih dana u Slavoniji.
Budui da sam sve to vrijeme ponekad
navraao i u Zagreb, u eseju "Tempi pas-
sati" mogao sam se osvrnuti i na Zagreb
76
zofija kod Adorna u Frankfurtu tko
e zaeljeti vie? U Zagrebu nije bilo
nobelovaca (kao meu gttingenkim fizi-
arima i kemiarima), ali smo se ve od
dvadesetih godina prologa stoljea mogli
pohvaliti bujnim umjetnikim ivotom.
Drama, opera, ba let, likovne izlobe. A
na podruju knjievnosti objavljen je u
Zagrebu ranih tridesetih godina jedan
od najvanijih srednjoeuropskih romana,
Krlein "Povratak Filipa Latinovicza".
Zagreb je grad vae mladosti,
prve ljubavi, prvih pravih prijateljsta va,
mladenakih zanosa i pobuna; kakav je
zapravo bio taj mladi Viktor?
- Viktor? Bio je ve u gimnaziji neo-
bina mjeavina ambicioznosti i otkvae-
nosti. Izbjegavao je manje-vie vjeto ono
to je bilo zadano (matematiku je prepisi-
vao, ali je na maturi zaudo dobio vrlodo-
bar), bavio se stvarima, napose knjigama,
koje nisu bile u kolskom programu, itao
je Thomasa Manna i Rilkea, a kod slavon-
skih realista zabuavao je. Poslije mu je to
bilo ao, kad se uvjerio da je Josip Kozarac
bio na svoj nain bolji nego to se danas
misli. Bilo kako bilo, Viktor nikad nije
bio treber. eljeznu disciplinu oitovao
je samo kao uenik klavira u glazbenoj
koli u Osijeku. Spoznao je to znai uiti
i voljeti u isti mah. Dakako, velika vrata
kulture otvorila su se u Zagrebu, na fakul-
tetu i u koncertnim dvoranama. Najljepi
doivljaj: upoznao je svoju kasniju supru-
gu Cvijetu s kojom ivi u braku ve pede-
set i pet godina.
Zapameni ste i cijenjeni kao
vrstan i vrlo strog pedagog; razliito
sroene komentare nekolicine vaih
bivih studenata najtonije objedinjuje
izjava: "Pametnome je studentu pro-
fesor mega bio koristan poput ren-
dgenskog aparata; nita se njemu nije
moglo sakriti!"
- Prelazim opet na prvo lice. Kao pro-
fesor bio sam, smatram, vrlo zahtjevan, ali
nikad histerian. Predaja o rendgenu nije
mi poznata. Svakako nisam nosio zatitnu
olovnu pregau. Drao sam se, koliko je
to kod velikog broja studenata mogue,
naela da svakom nadarenom studentu
treba prii tako da se mogu razviti njegove
individualne sposobnosti.
Nakon nekoliko desetljea inten-
zivnog znanstvenog i pedagokog rada
otili ste u mirovinu, koja je napokon
otvorila pravi prostor za vau drugu,
tematski donekle iznenaujuu spi-
sateljsku karijeru. Poevi od 2003.
nastavili ste pisati ad libitum, pa su
ta ko nastale tri opsene znanstvene
knji ge posveene vaim najveim stra-
stima knjievnosti, glazbi i sveuku-
pnoj njemakoj kulturi. U prije dva
mje seca objavljenim "SMS esejima"
napo kon piete u prvom licu
- Naivni ljudi misle da profesori posli-
je umirovljenja sputaju zavjesu na mozak.
Naprotiv, tada tek, ako zdravlje poslui,
poinje pravi posao. Nastojao sam u pro-
lom desetljeu spojiti knjievnost i glaz-
bu, a u monografiji o povijesti njemake
kulture "Od Bacha do Bauhausa" i druga
podruja umjetnosti, te znanost i politi-
ku povijest. U prolom stoljeu i mileniju
(zvui smijeno!) bavio sam se gotovo
iskljuivo teorijom i historijom knjievno-
sti, primjerice u opsenoj "Povijesnoj poe-
tici romana", koju sam napisao i u njema-
koj verziji. Bilingvalan sam, pa se to oi-
tuje i u mojim publikacijama. Talijanski
ne znam, no talijanski germanisti preveli
su dvije moje Povijesti njemake knjiev-
nosti, pa se te knjige upotrebljavaju na
talijanskim sveuilitima. A takav poloaj
imaju i moje njemake knjige u germa-
nistici Savezne Republike, ve tridesetak
godina. Da sam neskroman, spomenuo
bih i odlikovanje Veliki kri za zasluge za
Saveznu Republiku Njemaku.
Kao znanstveni pisac zacije-
lo i sada radite na nekoj izazovnoj i
opsenoj kulturolokoj grai. Hoete li
nam i nadalje odailjati svoje osebujne
SMS-ove koji su pobudili nesvakidanji
ZGmg 29.indd 76 27.06.2010. 21:36
"Kafka u urenovcu" (ulomak)
Piui o sebi tako to pie o drugima,
mega rui stereotipe s vrstom nad-
moi kojoj je komplementarno samo
njegovo duboko ucijepljeno gos pod-
stvo. To znai da se ne producira zna-
njem i da se ne razmee kao bahati
bo gata. On skromno prilazi vatri (koju
je potpalio sam!), nudei dragocjene
darove i tragajui za energijom tonosti
koja je prepoznatljiva samo u sprezi
spo znaje i udnje, tog nevjerojatnog
dvojstva koje isijava iz svakog retka nje-
gove knjige "SMS eseji".
(Zdravko Zima, Novi list, 23. svibnja 2010.)
77
prije sedamdesetak godina. Jedna od neo-
binosti knjige oituje se u tome to u njoj
nema kronologije; tekstovi slijede aso-
cijativnost. Drago mi je to u medijskim
odjecima jedni istiu kulturalne sinteze,
a drugi sarkastine naboje ili oputenost.
Istinski ste glazbeni znalac i
vje ran posjetitelj mnogih koncerata;
za hvalan ste ali i strog sluatelj. to vas
i tko najvie oduevljava u glazbenom
Zagrebu?
- Ima, sreom, mnogo toga to me
oduevljava. U pogledu internacionalne
ivosti, s gostovanjima velikih orkestara
i glasovitih solista hrvatska je metropola
meu velikim europskim gradovima.
A jo vie ponosa zasluuje mnotvo
mladih talenata, silno nadarenih instru-
mentalista i skladatelja odnosno sklada-
teljica. Upozorenje na skladateljice treba
istaknuti jer ih je sve vie. Nedavno sam
uo skladbu za klavir vrlo mlade Sare
Glojnari, koja je izvrsna. Mogli bismo
nabrajati i nabrajati. Prolo je doba kad
su samo mukarci stvarali zvukovna uda.
Tako je, primjerice, zahtjevnu kompozi-
ciju svoje budue profesorice Ivane Bi -
li nedavno izveo mladi Filip Merep,
ija darovitost nema granica. Jednako
se moemo ponositi i injenicom to
je fenomenalni kosovski gitarist Petrit
eku bio zagrebaki ak i student prof.
Darka Petrinjaka. Na zajedniki ponos
su Zagrebaki solisti, koji su pojam u cije-
lom svijetu. Izvanredno ih tujem, jo od
poetaka. Sjeam se Janigrovih vremena,
a sada sviraju pod umjetnikim vodstvom
Borivoja Martinia Jeria.
Kako doivljavate dananji Za -
greb?
- U Zagrebu ivim ve 60 godina, po -
sve sam s njim srastao. Ne postoje gra do vi
koji su samo lijepi ili samo runi; ste rilna
ljepota isto je tako neizdriva kao i pot pu -
na runoa. Dra je u individualnim mje -
a vinama. U naem gradu je ugodno to to
je, na primjer poput Bea ili nekih skan di -
nav skih gradova, neto tii i sporiji od ve -
ine europskih velegradova. Da je u nje mu
mogua svagdanjica bez automobila (a vi -
e tramvaja!), bilo bi u njemu jo ugod nije.
Kakav je va zagrebaki kvart,
Rapska ulica?
- Razmjerno miran, iako je Vukovarska
avenija blizu. Samo to se uz tihe parkove
u najnovije doba slau lavine automobi la
koji uglavnom zagrauju plonike. Au to-
mobilisti prireuju lov na pjeake. Kad e
na posljetku biti goriva samo za korisne
stva ri, a ne vie za prestini luksuz malih
i ve likih hohtaplera? Lijepo bi bilo da
se kroz kvart smije voziti samo jedanput
kvar talno.
Koja su vam omiljena mjesta u
gradu Zagrebu?
Parkovi, predjeli sjeverno od Ilice,
koncertne i kazaline dvorane. I najvani-
je: moja radna soba.
Godinje nagrade Hrvatskog narodnog kazalita
Nagradu "Mila Dimitrijevi" za naj-
bolju dramsku ensku ulogu dobila je
Branka Cvitkovi za tumaenje uloge
Varvare Petrovne Stavrogine u predstavi
Bjesovi Fjodora Mihajlovia Do stoj ev-
skog.
Za najbolju dramsku muku ulogu
nagrada je do di jeljena Sinii Popoviu za
tumaenje uloge Gospo dina Jour daina u
pred stavi Graanin plemi Jean-Baptiste
Poqu elina Molirea.
Mladoj opernoj pjevaici Tamari Fra-
netovi Felbinger pri pala je nagrada "Ma-
rijana Radev" za ulogu Marije u operi Ma-
zepa Petra Iljia ajkovskog.
Nagradu "Vladimir Rudjak" za ulogu
Mazepe u istoimenoj operi dobio je Sinia
Hapa.
Prvakinja Baleta HNK-a u Zagrebu,
Edina Pliani, dobit ni ca je nagrade "Ana Roje" za interpretaciju
uloge Marguerite Ga utier u baletu Dama s kamelijama Carla
Davisa u koreograji De reka Deanea, dok je nagrada "Oskar
Harmo" pripala Dmitriju Timofejevu, solistu Baleta HNK-a u
Zagrebu, za interpretacije uloga Princa u Oraaru Petra Iljia
ajkovskog u koreograji Waczlawa Orlikowskog, Princa u
Labuem jezeru Petra Iljia ajkovskog, Princa u Pepeljugi
Sergeja Prokofeva i Plave ptice u Trnoruici u koreograjama
Dereka Deanea i Espada u Don Quijoteu Ludwiga Minkusa u
koreograji Patricka Armanda.
ZGmg 29.indd 77 27.06.2010. 22:27
80
O
d 1810. godine ime Peugeot i
njegov zatitni znak lav krase
alat, krinoline, mlince za kavu,
bicikle, motore, skutere i automobile. U
svaki od tih proizvoda Peugeot je unio
daak inovativnosti i suvremenosti, osla-
njajui se na svoje industrijske korijene,
temeljene na obradi eljeza.
Pretvaranjem mlina u ljevaonicu e -
lje za, 1810. Peugeot zapoinje indu strij-
sku aktivnost. Postupno niu i pogoni u
raznim mjestima francuske regije Fran-
che-Compt, odakle potjeu korijeni
mar ke, a proizvode se alat, krinoline,
mlinci za kavu, korzeti, ivae maine
Godine 1858. lav postaje zatitni znak.
Godine 1882. Peugeot proizvodi svoj prvi
bicikl, a 1889. godina povijesna je godina
- Armand Peugeot, predvidjevi golemi
potencijal proizvodnje automobila, ini-
cira proizvodnju serpollet-peugeota, pr-
vog automobila koji nosi ime Peugeot.
Sljedee godine proizveden je prvi Peu-
geotov automobil na benzinski pogon
type 2, opremljen Daimlerovim motorom.
Od 1929. godine Peugeot upotrebljava
sustav imenovanja svojih modela s tri
znamenke (0 u sredini), a prvi model bio
je 201. U tom sustavu prvi broj oznauje
familiju kojoj pripada model i njegovu
veliinu u gami, nula je poveznica i trei
broj oznauje generaciju modela.
Od modela koji su naj vie obiljeili
razvoj mar ke Peugeot, treba
iz dvo jiti model 403 - prvu
ve likoserijsku limu zinu op-
remljenu dizel skim mo to-
rom, 205 auto mobilsku
iko nu, 607 - prvi model u
koji je ugraen inovativni
lter estica. U novije vri-
jeme Peugeot je proizveo
i BB1, gradski automobil
temeljen na kombinaciji au-
tomobila i motora, a uskoro
bi trebao lansirati na trite
3008 hibrid i elektrini au-
tomobil - ion.
Danas je Peugeot pri-
sutan u vie od 160 zemalja diljem svijeta
i nastavlja svoj razvoj u Kini, Rusiji i
Latinskoj Americi, lansiranjem specinih
modela poput 408-ice ili hoggara.
200 godina Peugeota
Muzej Aventure Peugeot u
Sochauxu
Detalj iz Peugeotova muzeja
u Sochauxu
Peugeot 401 eclipse
prvi Peugeot kabriolet s tvrdim sklopivim krovom iz 1934.
Peugeot 403
Peugeot 905, sportski uspjesi
ZGmg 29.indd 80 27.06.2010. 21:36
82
G
odine 1804., nastojanjem biskupa
Maksimilijana Vrhovca, otvorena
je u Zagrebu na Harmici Bolnica
milosrdne brae (od 1919. Zakladna bol-
nica, kasnije Opa bolnica Dr. Josip Kaj-
fe, dananja Klinika bolnica Sv. Duh,
o kojoj smo ve pisali). Ta je bolnica od
1819. imala i 12 postelja za ene, to je
bilo premalo jer su se u bolnicu slijevali
bo lesnici ne samo iz Zagreba ve i iz ita-
ve sjeverozapadne Hrvatske.
Kad je biskup Juraj Haulik (biskup
od 1837., prvi zagrebaki nadbiskup od
1853. te kardinal od 1856.) za katoliki
odgoj enske mladei namislio dovesti
iz Zamsa u Tirolu sestre milosrdnice sv.
Vin ka Paulskog, kupio je 1840. zemljite
u Savskoj ulici (dananjoj Frankopanskoj),
gdje je samostan i crkvu izgradio Franz
Schcht, inae graditelj klasicistikih arhi-
tektonskih objekata u Maksimiru. Sestre
Napisao: dr. Vladimir Dugaki
Foto: dokumentacija autora
Sestre milosrdnice u
samostanu u Franko pan-
skoj otvorile su 1. sijenja
1846. bolnicu za ene
Bolnica
milosrdnih
sestara od 1846.
do 1946. (1)
su u Zagreb stigle poetkom rujna 1845.,
a 1. sijenja 1846. u samostanu su otvorile
bolnicu za ene. Bolnica je bila smjetena
u prizemlju junoga krila ulinoga dijela
tada jednokatnoga samostana i imala je
12 postelja (od 1847., zakladom kanonika
Haraminia, uspostavljen je i 13. krevet).
Lijeenje je bilo besplatno, nancirano iz
pojedinih zaklada.
Prva bolnica u Ilici 83
Tako je Zagreb, uz Vojnu bolnicu (od
1781. do 1862. u Novoj vesi 16) i Bol -
nicu milosrdne brae, dobio i treu bol -
nicu - Bolnicu milosrdnih sestara. No,
Kraljevina Hrvatska i Slavonija nije im-
ala dravnu (zemaljsku) bolnicu. Ta je
bol nica planirana jo 1855. kad je u Za -
grebu vladala epidemija kolere. Go dine
1856. dogovara se sa samostanom mi lo-
srdnica dogradnja prvoga kata, koja bi
sluila u bolnike svrhe. Meutim, ipak
je dravnim novcem (320.000 forinti) na
bivoj sjenokoi Franje akovia Vr ho -
vinskog, prema nacrtima bekoga gra -
ditelja Ludwiga Zettla, od 1856. do 1859.
izgraena velika zgrada Zemaljske bol-
nice sa 200 kreveta, tik uza samostan
ses tara milosrdnica (spojena hodnikom
sa samostanom), u kojoj su sestre trebale
bri nuti za dvorbu i njegu bolesnika.
No, ta reprezentativna zgrada nikad
nije bila u punoj bolnikoj funkciji: je-
dan dio upotrebljavale su do 1869. ses-
tre milo srdnice za svoje bolesne ses tre, a
1866. zgrada je kratko sluila kao vojna
bol nica tijekom austrijsko-pru sko ga ra-
ta. U njoj je 1863. privremeno dje lo va la
real na gimnazija, 1864. tu se odr ao pr-
Bolnica milosrdnih sestara
bila je najvea i najmodernija
bolnica na ovom prostoru, pa
ju je u svibnju 1895. posjetio
ban Khuen Hdervry, a u
listopadu iste godine i kralj
Franjo Josip I.
Bolnica milosrdnih sestara
u prizemlju junoga krila
samostana u Frankopanskoj
(1846.-1847.)
ZGmg 29.indd 82 27.06.2010. 21:37
83
vi za grebaki velesajam (Prva dal ma tin-
sko-hrvatsko-slavonska gospo dar sko-u-
marska izloba), od 1869. do 1882. tu je
bila tvornica duhana, a 1882. zgra da je
pretvorena u Sveuilite, to je i danas.
O tom prvom razdoblju Bolnice milo-
srdnih sestara znamo vrlo malo: pri mje-
rice, u izvjetaju iz 1849. spominje se da
su u bolnici lijeene 243 bolesnice, no
nisu poznata imena lijenika.
Godine 1870. Zagreb je imao 19.857
sta novnika, od kojih su 10.133 bile e-
ne (meu kojima ak 1138 udovica) i
kapaciteti obje zagrebake civilne bol-
nice bili su daleko premali. Zbog toga
Vrhovna uprava Drube sestara milo-
srd nica za 17.000 forinti iz ostavtine
kardi nala Haulika kupuje kuu gospoe
Mato i-Kotar s tri jutra zemljita u Ilici
644 (kasnije Ilica 83) i tamo premjeta
bol nicu, otvorenu 21. rujna 1871. Bolnica
milo srdnih sestara tamo je isprva imala
200 kreveta, no tri puta je proirivana,
pa je ko nano imala 300 kreveta. Godine
1873. dobila je status ope i javne bolnice.
Bolnica milosrdnih
sestara otvara se 21.
rujna 1871. u Ilici 644
(Ilica 83)
Od samostanskog prizemlja
do bolnikoga kompleksa
Zemaljska bolnica na Kazalinom trgu (graena 1856-59)
Prvi lijenici bili su dr. Josip epi -
primarni lijenik od 1873. do 1883. i dr.
Ladislav Velian (Velicsan) - sekundarni
lijenik od 1873. do 1878., koji je ujedno
bio i kazalini lijenik. Kad je dr. Velian
zbog bolesti odstupio, na njegovo mjesto
u travnju 1878. iz Bolnice milosrdne brae
dolazi dr. Ivan Kosirnik koji e nakon
ZGmg 29.indd 83 27.06.2010. 21:37
84
epieve smrti u studenome 1883. postati
primarijus.
Od 1885. Bolnica milosrdnih sestara
podijeljena je u dva odjela (interni i eks-
terni, tj. kirurki), a oba je do 1890. vodio
dr. Kosirnik, tada jedini primarijus bol-
nice. Godine 1885. u bolnicu dolazi dr.
Teodor Wikerhauser koji 1890. postaje
primarijus eksternog odjela.
Nova bolnica na bogekome
groblju
Kad je 1877. u Zagrebu osnovano
Ze maljsko rodilite i Primaljsko uilite,
pod vodstvom dr. Antuna Lobmayera,
Zemaljska je vlada te ustanove smjestila u
prostor Bolnice milosrdnih sestara. Ubrzo
e u taj prostor smjestiti i Zemaljski zavod
umobolnica u Stenjevcu (Vrapu), bol-
nice u ibeniku, Zadru i Dubrovniku te
rekonstrukcija stare bolnice u Ilici 83).
Nova je Bolnica milosrdnih sestara sa-
graena za 400.000 forinti, od ega je dio
bio zajam.
Kao i ibenska i zadarska bolnica, i
nova Bolnica milosrdnih sestara, ija je
gradnja poela 1. svibnja 1893., graena
je u paviljonskom tipu, a planirana je za
400 bolesnika (no, ve je 1895. imala 450
kreveta).
S uline strane nalazila se zgrada
bol nike uprave (i danas zgrada ravna-
telj stva i administrativnih slubi, koja je
1913. dograena); iza nje su bila dva pa-
viljona medicinskog, tj. internog odje la
- lijevi za ene, desni za mukarce (da-
jekt: kirurki paviljon sa septikom i asep-
tikom operacijskom dvoranom; podalje
od ostalih zgrada nalazio se paviljon za
"kune", tj. zarazne bolesti.
Paviljoni su bili povezani natkritim
prolazima jedan je vodio od upravne
zgrade prema kirurgiji, na njega okomit
prolaz spajao je paviljon za silitine
bolesnike sa zgradom kuhinje, a na mjestu
gdje su se ta dva prolaza kriala bilo je
proirenje sa zvonom koje je objavljivalo
kraj posjeta bolesnicima. Bolniki kom-
pleks nalazio se u prostranom dvoritu s
nasadima (koji su danas znatno reducirani
zbog izgradnje novih paviljona). Bolnica
je imala vlastito centralno grijanje i cen-
tralnu plinsku rasvjetu (elektrina je struja
uvedena 1904.).
Kapelica i ljekarnica
Selidba bolesnika iz Ilice, odjel po
odjel, trajala je od 28. kolovoza do 28.
ruj na 1894. godine, a blagoslov nove bol-
nice obavljen je 9. rujna. Do 1896. Bol -
nica milosrdnih ses tara nije imala svoju
kapelicu; ona je sagraena 1896. i bla-
go slovljena 8. studenoga (danas je to
Ka pe lica Srca Isusova, ujedno i upna
crk va za okolno podruje). Bolnika lje-
kar nica osnovana je odmah na poetku
djelovanja Bolnice milosrdnih sestara na
Vinogradskoj cesti.
Kad je bila jo u Frankopanskoj, bol-
nicom je upravljala izravno poglavarica
Vrhovne uprave milosrdnih sestara,
budui da se bolnica nalazila u samostanu.
No, ve u Ilici bolnicom upravlja posebna
predstojnica iz reda sestara milosrdnica,
pa tako i u Vinogradskoj sve do 1906.
godine, kada dunost upravitelja prelazi
u ruke sveenika koje je na to mjesto
postavljao Nadbiskupski duhovni stol.
Bolnikoj je predstojnici pak ostala briga
za red i disciplinu sestara-bolniarki (od
1934. do 1946. upravljanje bolnicom opet
preuzimaju redovnice).
Bolnica milosrdnih sestara bila je
najvea i najmodernija bolnica na ovom
prostoru, pa ju je u svibnju 1895. posjetio
ban Khuen Hdervry, a u listopadu
iste godine i kralj Franjo Josip I., kada je
u Zagrebu otvorio zgrade Hrvatskoga
narodnoga kazalita i donjogradske gim-
nazije. No, Bolnica milosrdnih sestara nije
bila najmodernija samo po zgradama i
unutranjem ureenju, ve i po strunom
radu.
(nastavlja se)
Bolnica milosrdnih sestara na Vinogradskoj cesti (otvorena 1894.)
Nova bolnica sagraena
je na nekadanjem
bogekome groblju u
Vinogradskoj
za odgoj slijepe djece i Zemaljski zavod
za gluhonijeme, ime je bolnica u Ilici
postala pretijesna za Zagreb koji je 90-
ih godina 19. stoljea imao ve vie od
40.000 stanovnika. Osim toga, bolnica se
nalazila na neprikladnu mjestu. Tada su
Zemaljska vlada i Vrhovna uprava Drube
sestara milosrdnica sklopile sporazum
prema kojem Vlada preuzima zgradu u
Ilici 83 za potrebe Primaljskog uilita,
rodilita i zavoda za slijepe i gluhonijeme.
Druba zauzvrat dobiva neke druge
objekte u gradu i bivu vilu generalice
Socias sa zemljitem od 12 jutara na Vi-
nogradskoj cesti na nekadanjem "bo-
gekom groblju". Ondje je sagraena
no va Bolnica milosrdnih sestara, prema
na cr tima Kune Waidmana (njemakog
arhitekta koji je u Zagrebu radio od 1880.
do 1906., a njegova su djela, meu ostalim,
nas su te zgrade spojene); slijedile su
dvije postranine zgrade: lijeva paviljon
za silitine bolesnike (danas Zavod za
me dicinsku biokemiju, dio Klinike za -
zikalnu medicinu i rehabilitaciju i en-
dokrinoloki laboratorij Interne klinike),
a u desnoj zgradi bile su kuhinja i prao-
nica, pokraj njih zgrada loionice; u dnu
bol nikoga kompleksa bio je najvei ob-
ZGmg 29.indd 84 27.06.2010. 21:37
Zdravlje
86
U
z opepoznate injenice o sma-
njenju zatitne uloge ozonskog
omo taa, izlaganje sunevom
zra enju danas se nikako ne preporuuje
bez odgovarajueg sredstva za zatitu.
Kako bismo odabrali odgovarajue
sred stvo za zatitu od sunca, potrebno je
znati neke osnovne znaajke o sunevom
zraenju (UV zraenju). Spektar UV zra-
enja podijeljen je u tri kategorije: UVA,
UVB, UVC. Najsnanije su i opasne po
ivot UVC zrake, meutim, ne dopiru
do Zemlje jer ih zaustavlja ozonski sloj.
UVA i UVB zrake dopiru do Zemljine
povrine. UVB zrake prodiru u epidermis
(povrinski sloj koe), oteuju staninu
DNA, kratkorono uzrokuju crvenilo
ko e, a dugorono uzrokuju nastanak
kar cinoma koe i imunosupresiju (sma-
nje nu obrambenu sposobnost koe).
UVA zrake prodiru u dublje slojeve koe,
u ve ziv no tkivo dermisa, gdje oteuju
struk tu ru ko lagenih i elastinih vlakana
te tako ubrzavaju starenje koe. Zbog tih
promjena koa postaje sve tanja, a kapilare
sve vidljivije. Kratkorono, UVA zrake
dovode do tamnjenja koe pokretanjem
sinteze melanina. Osim toga, UVA zrake
mogu, u kombinaciji s nekim lijekovima ili
nekim tvarima sadranima u proizvodima
za zatitu od sunca ili za njegu, izazvati
fototoksine i fotoalergijske reakcije.
Zbog svih tih tetnih uinaka sun-
evog zraenja, u svakodnevnom ivotu
nuna je pravilna i kvalitetna fotozatita.
Mjere zatite od sunevog zraenja (foto-
protekcija) ovise o trenutanom UV in-
dek su koji izraava jainu UV zraenja u
odreeno doba dana na odreenom mjes-
tu, a njegova se snaga svakodnevno na-
pominje u vremenskoj prognozi.
Odjea s oznakom UPF
Fotoprotekcija se provodi na nekoliko
naina. Prva mjera fotoprotekcije je od -
go vorno ponaanje koje podrazu mije va:
iz bjegavanje izlaganja suncu, osobito iz-
meu 10 i 16 sati, noenje fotoprotektiv-
ne odjee, kape, eira i naoala. Foto-
pro tektivna odjea izraena je prema
po seb nim standardima i prua visoku
za ti tu od UVA i UVB zraenja, za razliku
od ve ine ljetne odjee koja blokira vr lo
ma lo sunevih zraka jer je najee rije
o pamuku koji je zbog svojeg tka nja pro-
pustan za sunevu svjetlost i poten cijalno
tetne i opasne suneve zrake. Fotopro-
tek tivna odjea ima oznaku UPF (15-
40+), mora tititi glavu, vrat, trup, ruke
do polovice podlaktica i noge do koljena.
Osim to titi od tetnog UV zraenja, titi
i od topline. Preporuuje se upotrebljavati
fotoprotektivnu odjeu koja u svom sas-
tavu ima ugraene mi neralne sastojke.
Uz mjere odgovornog ponaanja, za
kva litetnu i cjelovitu zatitu od sun e-
vog zraenja nuna je i primjena foto-
Na sunce uz SPF
Napisale: prof. dr. sc. Mirna itum i
dr. Maja Koli
Klinika za kone i solne bolesti,
KB Sestre milosrdnice
Foto: SXC
Prva mjera zatite je odgovorno ponaanje koje podrazumijeva
izbjegavanje izlaganja suncu, osobito izmeu 10 i 16 sati,
noenje fotoprotektivne odjee, kape, eira i naoala
Stupanj zatite od
UVB zraenja
COLIPA (The European Cosmetic
Toiletary and Perfumery Association)
Stupanj zatite SPF
nizak 2 4 6
srednji 8 10 12
visok 15 20 25
vrlo visok 30 40 50
ultra visok 50+
ZGmg 29.indd 86 27.06.2010. 21:37
87
pro tektivnih sredstava ("kreme za suna-
nje"). Fotoprotektivna sredstva dijele se
na dvije skupine: zikalna i kemijska za-
titna sredstva. Proizvodi s oznakom sun-
block sadre zikalne ili mineralne ltre
(titanijev dioksid ili cinkov oksid) koji
reektiraju ili raspruju UV zrake, a jed-
nako uinkovito blokiraju UVA i UVB
zra ke. Nedostatak im je velika gustoa,
zbog ega se slabo razmazuju te ostavljaju
bijeli trag na koi, ali upravo zbog tog
svojstva pruaju mehaniki uinak za-
tite. Preporuuju se djeci, trudnicama i
oso bama s osjetljivom koom. Proizvodi s
oznakom sunscreen sadre samo kemijske
ltre koji apsorbiraju UVA i UVB zrake
i djelomino ih ltriraju, pri emu ipak
manji dio UV zraka prodire u kou.
SPF (sun protection factor) oznauje
stupanj zatite od UVB zraenja (ne po-
kazuje zatitu od UVA zraenja), a ovisi
o koliini i vrsti ltera i zatitnoj sup-
stanciji. U Europi su dostupni pri prav ci
sa SPF 2-50. Preparati sa SPF npr. 15 tite
kou od UVB zraenja 15 puta dulje u
odnosu na izlaganje suncu bez nanoenja
zatitnog sredstva. Meutim, poveani
zatitni faktor ne znai i proporcionalno
poveanje duine sigurnog izlaganja sun -
cu. Kreme sa SPF 15 apsorbiraju ili reek-
tiraju vie od 93 posto UVB zrae nja, dok
kreme sa SPF 30 neto manje od 97 posto.
Osim SPF oznake koja oznauje za-
titu od UVB zraka, kvalitetan proizvod
za zatitu od sunca treba tititi i od UVA
zraka. Jo ne postoji nain odreivanja
stupnja zatite od UVA zraenja.
Uinkovitost fotoprotektivnog sred-
stva ne ovisi samo o SPF, ve i o njego voj
postojanosti - mogunosti da uin ko -
v i tost zadri i nakon tjelovjebe, zno-
j e nja, plivanja... Preparati s oznakom
sweat-res istant zadravaju djelovanje do
30 mi nuta za vrijeme kontinuiranog zno-
je nja; proizvod s oznakom water-resis-
tant vodootporan je samo 40 minu ta i
treba ga nanostiti nakon svakog ku pa-
nja i sportske aktivnosti; proizvod s oz-
nakom waterproof otporni su na vodu i
za dravaju svoje djelovanje 80 minuta na-
kon izlaska iz mora ili vode.
Obilno se namazati
Izbor SPF-a ovisi o tipu koe i o dijelu
tijela, UV indeksu, godinjem dobu, ze-
mljo pisnoj regiji. Osobama svijetle puti i
oiju, ija koa uvijek izgori, preporuuje
se upotreba zatitnog faktora 50+, dok
je osobama tamne koe, kose i oiju do-
voljan faktor 20. Kad je rije o osjetljivoj
djejoj koi, najbolje je primjenjivati
pre par ate namijenjene djejoj koi, koji
najee sadravaju zikalne ltere (sun-
block). Takoer je vano izabrati teksturu
prilagoenu tipu koe, pa su gelovi i
emulzije prilagoeni masnoj, a kreme
suhoj koi. Na tritu su dostupna i foto-
protektivna sredstva namijenjena koi
sklonoj aknama.
Takoer, nain aplikacije kreme zna-
ajno mijenja SPF. Zatitni faktori se
testiraju u laboratoriju i pri testiranju
se nanosi 2 mg na cm, dok mi prilikom
sunanja nanosimo znatno manji sloj kre-
me i time smanjujemo stupanj zatite.
Preporuuje se nanijeti obilniju koliinu
fotoprotektivnih sredstava: potrebno je
priblino 35 ml da bi se zaitila koa pro-
sjene odrasle osobe. To znai: nanijeti
malo vie od pola ajne liice zatitnog
sredstva na svaku ruku, lice i vrat, a na
svaku nogu, prsa i lea malo vie od
Ako uzmemo u obzir da i do 80 posto ukupne najopasnije doze UV zraenja primimo
do 18. godine ivota, za dulji boravak djece na otvorenom nuna je zatita osjetljive
djeje koe od najranije ivotne dobi. Osim za odreeni tip koe i odreena stanja
koe, na tritu postoje i posebna fotoprotektivna sredstva za najmlae. Za djeju
kou najbolje je primijeniti sredstva s oznakom sunblock, koja sadre zikalne ltere,
pruaju i mehaniku zatitu te gotovo u cijelosti one moguuju prodiranje UV zraka
u kou. Nuno je napomenuti da se sredstva sa zatitnim faktorom ne smiju nanositi
na kou dojeneta mlaeg od est mjeseci, dakle, nezatieno se dojene ne smije
izlagati direktnom sunevom zraenju.
Kao i kod odraslih, potrebno je nanijeti kremu pola sata prije izlaganja suncu i
ponovno je nanijeti nakon dva sata, ak i tijekom boravka u hladu. Takoer, ne
smije se zaboraviti nanijeti kremu na usnice, uke i stranji dio vrata. I uz upotrebu
fotoprotektivnih sredstava poeljno je ne izlagati djecu suncu od 10 do 16 sati. Djeci
treba obavezno staviti eir na glavu i odjenuti laganu i svijetlu odjeu, a djeci s
osjetljivom koom i fotoprotektivnu odjeu.
Kako
zatiti
djecu
jedne ajne liice. Nipoto se ne smije
zaboraviti na usnice, vjee, ui i gornju
stranu stopala. Za uinkovitu zatitu
fotoprotektivno sredstvo treba nanijeti 20
do 30 minuta prije izlaganja suncu.
Zatitna sredstva potrebno je nanositi
svaka dva do tri sata jer se kupanjem,
leanjem na runiku ili tjelovjebom skine
30-40 posto zatitnog sloja.
ak 80 posto izlaganja suncu dogaa
se sluajno, u svakodnevnom ivotu.
Boravak u hladu i oblano vrijeme ne
pruaju dovoljnu zatitu, budui da oblaci
proputaju i do 95 posto UV zraka, a
reeksijom od okolnih povrina (voda do
20 posto, beton 3-10 posto, pijesak do 25
posto, snijeg do 85 posto) suneve zrake
nas neposredno ugroavaju i u hladu.
Ne postoji idealna zatitna krema,
ali najprihvatljivija je ona s uinkovitom
apsorpcijom, maksimalnom zatitom od
UVA i UVB zraka, fotostabilna, kozme-
t i ki prihvatljiva, otporna na vodu i zno-
jenje.
ZGmg 29.indd 87 27.06.2010. 21:37
90
RRoditelji i djeca R j j
T
oplo je godinje doba i sezona
izleta u prirodu u punom je za ma-
hu. Stoga nije naodmet podsjetiti
na neke opasnosti koje prijete od sitnih
lankonoaca paunjaka iz reda grinja,
poznatih pod imenom krpelji. Prisutni u
niskom raslinju livada, travnjaka, uma,
ali i parkova, vrtova itd. te kao paraziti
na raznim ivotinjama, ukljuujui kune
ljubimce (pse), ti mali nametnici mogu
prenijeti na ovjeka neke zarazne bolesti
koje se, sreom, u veini sluajeva mogu
uspjeno izlijeiti, a esto i sprijeiti.
U svijetu ima vie od 800 vrsta krpelja.
Oni su nametnici na mnogm vrstama
sisa vaca, gmazova i ptica na kojima se
hra ne, siui krv koja im je potrebna za
razvoj i razmnoavanje. Za ljude su opas-
Potrebno je nekoliko sati da
krpelj na svome domainu
pronae pogodno mjesto za
ubod i uzimanje obroka krvi,
stoga nakon boravka u prirodi
najee imamo dovoljno
vremena da ga pronaemo i
uklonimo
Napisao: prim. dr. Ivica Knezovi
Zavod za infektivne bolesti djece,
Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljevi"
Foto: SXC
Kako se zatititi
Najbolje je izbjegavati prirodna stanita krpelja, posebice u sezoni njihove
aktivnosti - od proljea do jeseni. No, ako idete u prirodu, potujte sljedea pravila:
1. odjenite prikladnu odjeu radi spreavanja kontakta s krpeljima (odjea svijetlih
boja, dugih rukava i dugih nogavica, umetanje nogavica u arape ili izme; odje-
a od glatkih materijala na vunenu i anelsku tkaninu krpelj se lake zakvai);
2. izbjegavajte hodanje i provlaenje kroz nisko raslinje te odlaganje odjee na
travu i drugo raslinje;
3. nosite odjeu i upotrebljavajte ator koji su impregnirani repelentima ili
akaricidima (sredstvima koja odbijaju ili unitavaju krpelje);
4. upotrebljavajte prikladna sredstva koja odbijaju krpelje (repelente) na koi,
obui i odjei, a odgovarajue repelente treba primijeniti preventivno i na
kunim ljubimcima;
5. nakon povratka iz prirode pregledajte kompletnu odjeu i obuu, ruksake,
deke i atore te cijelo tijelo, a ako pronaete krpelja, unitite ga, odnosno ako je
privren za kou, odmah ga oprezno uklonite pincetom;
6. detaljno pregledajte i kune ljubimce te uklonite krpelje;
7. budui da postoji cjepivo protiv KME-a, ali ne i protiv drugih bolesti koje prenose
krpelji, opravdano je cijepiti osobe koje profesionalno borave u umama
(lovci, umari, umski radnici itd.), ali i izletnike, planinare i druge osobe koje
povremeno odlaze u podruja gdje ima KME-a. U Hrvatskoj se protiv KME-a
moe cijepiti u nadlenoj Higijensko-epidemiolokoj slubi, odnosno Zavodu za
javno zdravstvo.
Bolesti koje prenose
krpelji najee se
pojavljuju od svibnja do
srpnja te u ranu jesen
ni krpelji iz porodica Ixodidae ("tvrdi kr-
pelji") i Argasidae ("meki krpelji"), zbog
bo lesti koje mogu prenijeti. Odgovarajua
toplina i vlanost potrebni su za aktivnost
krpelja, pa oni postaju aktivniji kad su
prosjene dnevne temperature vie od
5C, a relativna vlanost u njihovom pri-
rod nom stanitu vea od 80 posto. Se-
zona krpelja poinje u rano proljee i
tra je do jeseni, s padom aktivnosti za
naj ve ih ljetnih vruina. Zato se bolesti
koje pre nose krpelji u Hrvatskoj najee
po javljuju od svibnja do srpnja te u ranu
jesen.
Tri stadija borelioze
Krpelj se moe lako zakvaiti za
ovjeka ili ivotinju koji prolaze njegovim
prirodnim stanitem. Potrebno je nekoliko
sati da krpelj na svome domainu pronae
pogodno mjesto za ubod i uzimanje ob-
roka krvi, stoga nakon boravka u pri rodi
najee imamo dovoljno vremena da ga
pronaemo i uklonimo s koe prije ne go
to nam prenese uzronika bolesti. Pri-
jenos uzronika iz zaraenog se krpelja
obi no dogaa na kraju njegova obroka
Ixodidae
Argasidae
ZGmg 29.indd 90 27.06.2010. 21:37
91
Opasni krpelji izmeu Save i Drave
Koje bolesti
prenose
krpelji
kad se nasisao dovoljno krvi i neposredno
prije nego to se otpustio s koe.
Krpelji mogu prenijeti razliite uz-
ronike bolesti patogene mikro or-
ganizme (viruse, bakterije, parazite) - iz
prirodnog ivotinjskog rezervoara, ali i sa-
mi mogu biti rezervoar jer prenose uzro-
nike s jedne na drugu generaciju krpelja
tijekom razvojnog ciklusa. Samo je manji
broj krpelja zaraen, a rije je uglavnom o
krpeljima iz prirodnih arita bolesti. Ako
je krpelj dulje vrijeme privren za kou,
rizik je prijenosa zaraze vei.
U naim su krajevima najee bolesti
koje prenose krpelji borelioza (lajmska bo-
lest) i krpeljni meningoencefalitis (KME),
a znatno se rjee mogu prenijeti neke
rikecijske bolesti (mediteranska pjegava
groznica i Q-groznica) te erlihioza, babe-
zioza i tularemija.
Borelioza ili lajmska bolest (Lyme bor-
reliosis) najea je bolest koju prenose
krpelji u naim krajevima. Glo balno je
rasprostranjena u umjerenoj klimat skoj
zoni (33. 65. stupanj sjeverne zem ljo-
pisne irine), a nije vezana uz prirod na
arita, pa se krpelji zaraeni bore-
lija ma mogu nai i u gradovima. Uz-
ronik je spiroheta iz roda Borrelia,
bakterija Borrelia burgdorferi. Izvor
za raze su male umske ivotinje i
krpelj Ixodes ricinus. Bolesnik se za-
ra zi nakon uboda krpelja ulaskom
bak terija u krvotok, ali je za prijenos
zara ze potrebno nekoliko sati, kad se
bore lije u dovoljnoj koliini namnoe u
kr pelju. Stoga ima dovoljno vremena da
se krpelj ukloni s koe prije negoli doe
do prijenosa zaraze.
Bolest moe zahvatiti nekoliko organ-
skih sustava, a kliniki tijek moe imati
tri stadija: Prvi stadij su promjene na koi
koje se ire oko mjesta uboda, a nazivaju
se migrirajui eritem (Erythema migrans).
Pojavljuju se najee 3 30 dana nakon
uboda krpelja. Rije je o crvenilu koje se
iri oko mjesta uboda u koncentrinim
krugovima, a u sredini blijedi. Uz to se
ponekad pojavljuju svrbe i peenje koe,
bolovi na mjestu uboda, a katkad i opi
simptomi (vruica, klonulost, bolovi u
miiima) te poveanje lokalnih limfnih
vorova. Ako se ne izlijei antibioticima,
ova faza bolesti moe prijei u drugi i
trei stadij. Drugi stadij je diseminirana
infekcija koja se manifestira nakon ne-
ko liko dana, tjedana ili mjeseci, a na sta-
je irenjem borelija krvlju u druge or-
ganske sustave, poglavito u zglobove,
srce i sredinji ivani sustav, gdje na-
staju upalne promjene (upale zglobova
ar tritis, sranog miia i osrja mio-
perikarditis, modanih ovojnica i mozga
meningoencefalitis s centralnim i/ili
pe rifernim oteenjima ivanog sus ta-
U naim su krajevima
najee borelioza
(lajmska bolest) i krpeljni
meningoencefalitis (KME)
Ixodes ricinus
ZGmg 29.indd 91 27.06.2010. 22:03
92
va). U toj se fazi pojavljuju i dugotraj-
ni je, proirene promjene na koi, po put
migrirajueg eritema, crvenila i mr ljas-
tih osipa. Trei stadij (nakon neko liko
mjeseci i godina) predstavlja traj nu infek-
ciju koe, miino-kotanog sus tava te
sre dinjeg i perifernog ivanog sus ta va,
s pro gresivnim oteenjima tih or gan-
skih sustava. Bolest se lijei primje nom
an tibiotika, a najuinkovitije je lije e nje
u prvom stadiju. U drugom je sta diju lije-
enje antibioticima uinkovito, ali es-
to du gotrajno i provodi se u bol nici, a u
2. i 3. stadiju mogue su trajne i ozbilj ne
posljedice. Ne postoji uinkovito cjepi vo
protiv lajmske bolesti, stoga se u preven-
ciji prijenosa ove bolesti primje njuju ope
mjere zatite od krpelja te to ranije ukla-
njanje krpelja s koe.
Cijepljenje protiv KME-a
Krpeljni meningoencefalitis (KME)
bolest je rasprostranjena u Europi i Aziji.
U Hrvatskoj se pojavljuje srednjoeuropski
podtip KME-a, iji je kliniki tijek blai
nego kod dalekoistonog podtipa. Pri-
rodna su arita kod nas u podruju
izme u rijeka Save i Drave, a postoje
izvje a o manjem aritu u Gorskom
kot aru. Bolest je sezonskog karaktera,
u vrijeme aktivnosti krpelja. Uzronik
je vi rus iz roda Flavivirusa, a prirodni
su re zervoar mali umski glodavci i neki
dru gi mali sisavci, rjee neke vrste ptica.
umski krpelj, Ixodes ricinus, prenosilac
je virusa KME-a, a ujedno i rezervoar jer
zaraeni krpelj prenosi uzronika s jedne
generacije na drugu. Bolest se ne prenosi s
ovjeka na ovjeka.
Zaraene osobe kliniku sliku uop-
e ne moraju razviti. Ako se bolest po-
javi, najee se javlja u dvije faze. Na kon
inkubacijskog razdoblja, jedan do dva
tjedna nakon uboda krpelja, pojav ljuje
se prva faza bolesti, praena vrui com,
glavoboljom, opom slabou, bolo vima
u miiima i klonulou dak le, simp-
tomima slinima obinoj gripi, koji traju
otprilike tjedan dana. Nakon neko liko
dana, kad se bolesnik uglavnom osjea
dobro, moe se kod manjeg broja boles-
nika pojaviti druga faza bolesti upala
modanih ovojnica i/ili mozga, praena
simptomima jae glavobolje, ukoenosti
vrat a, povraanja, fotofobije (bolesnika
sme ta svjetlo), a u rijetkim sluajevima
(kod upale mozga) pojavljuju se paralize
mi ia ramenog pojasa i ruku, u najteoj
va rijan ti i disanja te poremeaji svijesti.
Samo e petina do treina zaraenih oso-
ba razviti drugu fazu bolesti. Kod veine
bolesnika, poglavito kod djece, ei su
blai oblici bolesti (serozna upala mo-
danih ovojnica, tzv. aseptini menin gitis).
KME se lijei u bolnici, a specinog
protuvirusnog lijeka nema, stoga je lijee-
nje simptomatsko. Uz provoenje opih
mje ra zatite od krpelja, puanstvo se prije
odlaska u podruja gdje postoje prirodna
arita KME-a moe dobro zatititi pra-
vo dobnim cijepljenjem, budui da postoji
uinkovito cjepivo. Cjepivom protiv
KME-a bi se takoer trebali zatiti svi lju-
di koji profesionalno borave u umama
(lov ci, umari, drvosjee i drugi umski
rad nici, itd.).
Kod ljudi postoje dva tipa erlihioze
hu mana monocitna erlihioza i humana
gra nulocitna anaplazmoza (erlihioza),
ovis no o pojedinim vrstama bakterija iz
po rodice Rickettsiaceae, rod Ehrlichia,
koje su uzronici te bolesti. Rezervoar
infek cije su jeleni i psi, a prenosi se na
ov jeka ubodom krpelja (kod nas Ixodes
ri cinus, u Sjevernoj Americi Amblyoma
ame ricanum). ea je u Sjedinjenim
Ame rikim Dravama i dravama Dalekog
Isto ka, ali ima je i u Europi, a u Hrvatskoj
je opisana u sjeverozapadnim seoskim
kra je vima. Najee se manifestira nespe-
cinim opim simptomima kao to su
vruica, glavobolja, bolovi u miiima itd.
te sitnotokastim ruiastim osipom koji
je ei kod djece. Teki, septini oblici
bolesti su sreom rijetki. Uspjeno se lijei
antibioticima.
Babezioza moe biti smrtonosna
Mediteransku pjegavu groznicu (ma r -
sejska groznica ili kvriavi pjegavac) uz-
rokuje Rickettsia conorii, a osnovni re -
zervoar infekcije je pas. Bolest se na o-
vje ka prenosi ubodom pseeg krpelja
(Ripi cephalus sanguineus). Bolest se e e
po javljuje u zemljama sredozemnog prio -
balnog pojasa. Na mjestu uboda po javljuje
se primarno oteenje tkiva mali ulkus
koe, lagano uzdignutih ru bova, s crnom
krastom u sredini - crnom mrljom (franc.
tache noir). Nakon inkubacije od pet do
sedam dana pojavljuju se opi simp tomi
infekcije (vruica itd.) i lokalno poveani
Petar Ramljak, Tony Cetinski i
Vlasta Zmazek
Petar Ramljak, Tony Cetinski i
Vlasta Zmazek
Kako ukloniti krpelja s koe
Veina krpelja nije incirana, ali bolje ih je ukloniti to prije. Mogunost prijenosa
zaraze je manja ako se krpelj ukloni najkasnije 24 sata nakon uboda.
Krpelja treba uhvatiti pincetom (po mogunosti sa zavi nutim vrhom) to blie koi
i paljivo ga izvui. Ako se ne uspije izvui rilce, ne treba se bojati. Bitno je ukloniti
tijelo krpelja, a rilce se moe kasnije izvui iglom ili e ga koa sama s vremenom
izbaciti. Krpelja se ne smije stiskati niti omamljivati, premazivati raznim sredstvima
ili spaljivati (npr. zapaljenom cigaretom) jer ti postupci pospjeuju ubriz gavanje
sline i sadraja zatka u kou, ime se poveava rizik od prijenosa infekcije. Nakon
vaenja krpelja, mjesto ubo da treba dezincirati 70-postotnim alkoholom ili
slinim odgo varajuim dezinfekcijskim sredstvom za kou.
Ako krpelja nikako ne uspijemo ukloniti ili ako se pojave simptomi bolesti, valja
posjetiti lijenika.
Cjepivo postoji protiv
KME-a, ali ne i protiv
drugih bolesti koje prenose
krpelji
ZGmg 29.indd 92 27.06.2010. 21:37
93
limfni vorovi. Treeg do
petog dana bolesti pojavljuje
se mrljasti ili mrljasto-kvriavi
osip po cijelom tijelu, ponekad u teim
sluajevima, s konim krvarenjima. Bolest se uspjeno
lijei an tibioticima, a tei sluajevi najei su kod osoba
oslabljenog imuniteta (imuno kompromitiranih) i bolesnika
s kroninim bolestima.
Q-groznica primarno je bolest ivo tinja (zoonoza), iji je
uzronik rikecija Coxiella burnetii. Bolest moe imati akutni
ili kronini tijek. Rezervoar infekcije u Hr vat skoj su najee
ovce, potom ko ze i gove da, rjee psi, make i perad. Pre nosi
se udi sanjem aerosola zagaenog izlu e vi nama ivotinja
sitnim esticama pra i ne koje sadre uzronike. Rjee
se mo e pre nijeti ubodom krpelja koji siu krv za rae nih
ivotinja (Ripicephalus san gui neus, Dermacentor andersoni).
Bolest po inje naglo, izraenom vruicom i dru gim opim
simptomima. Moe se ma ni festirati kao vruica nepoznatog
uz ro ka, esto kao upala plua, ili bolest vie or ganskih
sustava. Uspjeno se lijei anti bio ticima.
Tularemija je zoonoza primarno divljih glodavaca (zeca,
kunia, vjeverice, takora, hrka, voluharice itd.). Uzronik
je bak terija Francisella tularensis, a bo lest se na ovjeka
prenosi kontaktom sa za ra enim ivotinjama te ugrizom
ivoti nje ili ubodom insekta (buha, u, krpelj, ko ma rac),
ali i jedenjem zaraenog mesa, pije njem zaraene vode i
udisanjem aerosola koji sadri uzronike. ee se pojavljuje
zimi, a u ljetnim se mjesecima povezuje s aktivnou krpelja.
Uzronik ulazi u organizam kroz kou i/ili sluznice, a na
mjestu ulaska nastaje tzv. primarni afekt iz kojeg se infekcija
iri u limfne vorove, a potom putem krvi i limfe u druge
organe i tkiva. Postoji nekoliko kli ni kih oblika bolesti, a
uspjeno se lijei an ti bioticima.
Babezioza je bolest koju uzrokuju pra ivotinje (protozoe)
iz roda Babesia (Ba besia divergens, Babesia microti) koje na-
padaju crvene krvne stanice eritrocite. esti su uzronici
infekcija kod ivotinja. Kod pasa Babesiae izazivaju bolest
piro plaz mozu. Primarni su rezervoar uzro nika u Europi
goveda. Na ovjeka se ba be zioza prenosi ubodom krpelja
Ixodes ri ci nus. Bolest moe imati teak tijek i po ten cijalno
biti smrtonosna, posebice kod imu no kom promitiranih i
bolesnika koji ne maju slezenu. Lijei se uspjeno antibioti-
cima.
ZGmg 29.indd 93 27.06.2010. 21:37
Zdravlje
94
Napisali: prof. dr. sc. eljko Krznari i
dr. sc. Darija Vranei Bender
KBC Zagreb, Centar za kliniku prehranu
Foto: SXC
Riblje ulje i crno vino
K
olesterol i ostale masti ne ota paju
se u krvi. Izmeu dvije sta nice
pre nose se posebnim prijenos-
nicima koji se nazivaju lipoproteini. Lipo-
proteini su graeni od molekula proteina
i masti, a mogu biti razliite gustoe.
Nekoliko je vrsta prijenosnika kolesterola,
a posebno su zanimljivi oni male gus-
toe (LDL) i velike gustoe (HDL). Lipo-
proteini male gustoe (LDL) prenose
Mediteranska dijeta te gubitak
suvinih kilograma, prestanak
puenja i umjerena tjelesna
aktivnost promjene su
ivotnog stila koje
doprinose povienju
vrijednosti HDL-a
pomau dobrom kolesterolu
kolesterol iz jetre krvlju do stanica. Viak
kolesterola koji stanica ne koristi moe se
taloiti na stijenkama arterija kojima krv
putuje do srca i mozga. Na nastale naslage
kolesterola mogu se taloiti i neke druge
tvari te se stvara plak koji s vremenom
moe uzrokovati zaepljenje krvnih ila.
Kad se to dogodi, otean je protok krvi
do srca i mozga, a kada plak naraste toliko
da potpuno zaepi krvne ile, dolazi do
sranog ili modanog udara. To je razlog
zato se LDL-kolesterol naziva loim
kolesterolom. Visoka razina te vrste ko-
lesterola poveava rizik od razliitih kar-
dio vaskularnih bolesti.
Lipoproteini velike gustoe (HDL)
mo lekule su koje cirkuliraju krvlju i uk-
la njaju viak kolesterola iz krvi i tki va,
vraaju ga u jetru, odakle se opet mo-
e povezati u LDL koji e ga preno siti
ZGmg 29.indd 94 27.06.2010. 21:37
95
krvlju. Na taj se nain smanjuje vje ro jat-
nost gomilanja kolesterola na stijen ka ma
ila, kao i vjerojatnost razv oja kar dio vas-
kularnih bolesti, zbog e ga se HDL-ko-
lesterol naziva dobrim koleste rolom.
LDL-a manje, HDL-a vie
Kad bi sve funkcioniralo kako treba,
sustav bi bio u ravnotei. Meutim, ako je
u organizmu previe loeg kolesterola da
bi ga HDL-lipoproteini prihvatili ili je pak
premalo HDL-a, moe doi do stvaranja
naslaga na stijenkama arterija. Osoba
koja ima veu razinu HDL-kolesterola, a
manju LDL-kolesterola u ma njoj je opas-
nosti od kardiovaskularnih bolesti.
imbenici koji utjeu na razinu HDL
i LDL-kolesterola u krvi kompleksni su.
Meutim, sasvim je jasno da trebamo
teiti za hranom koja smanjuje razinu
LDL-kolesterola ili podie razinu HDL-
kolesterola.
Kad je rije o povienim razinama
lipida i riziku od kardiovaskularnih boles-
Visoka razina LDL (loeg)
kolesterola poveava rizik
od kardiovaskularnih
bolesti
ti, uvijek se vea panja posveuje povi-
e noj razini loeg LDL-kolesterola. Ipak,
broj ne su studije pokazale kako je niska
ra zina HDL-a neovisni imbenik rizika
za koronarnu bolest srca. Tako je Framin-
gham Heart Study pokazala da je HDL
potentniji imbenik rizika za koronarnu
bolest srca od LDL-a, ukupnog kolesterola
ili vrijednosti triglicerida u plazmi. U
toj studiji rizik od infarkta miokarda
poveavao se 25 posto sa svakim snie-
njem serumskog HDL-a otprilike 5 mg/dL
ispod prosjenih vrijednosti. Kad je rije
o optimalnim koncentracijama HDL-ko-
lesterola, vrijednosti iznad 60 mg/dL ili
1,6 mmol/L smatraju se poeljnima i za
mu karce i za ene.
Procjenjuje se da u opoj populaciji
35 posto mukaraca i 15 posto ena ima
niske vrijednosti HDL-a, a meu boles-
nicima s koronarnom boleu srca ak
63 posto ima nisku razinu HDL-a. Uzroci
niskih koncentracija HDL-a mogu biti:
dijabetes tipa 2, metaboliki sindrom, hi-
per trigliceridemija, sjedilaki nain ivo-
ta, puenje, uzimanje odreenih lije ko va,
genetski uzroci. Mukarci naj e e imaju
nie vrijednosti, za razliku od ena kod
kojih postoji pozitivan uinak enskih
spolnih hormona na HDL. Epidemioloke
studije pokazale su da visoke koncentracije
HDL-a (iznad 60 mg/dL) imaju zatitni
uinak od kardiovaskularnih bolesti kao
to su ishemijski modani udar te infarkt
mio karda, a da s druge strane, niske vri-
jednosti (ispod 40 mg/dL ili 1 mmol/L)
po veavaju rizik od bolesti srca.
ZGmg 29.indd 95 27.06.2010. 21:37
96
Nefarmakolokim nainima moe se
poveati razina HDL-a 10 do 15 posto. To
se primarno odnosi na prestanak puenja,
snienje prekomjerne tjelesne mase, re-
dovitu tjelesnu aktivnost te najvanije -
promjenu prehrambenih navika.
Zdrava mediteranska prehrana
Kad je rije o redovitoj tjelesnoj
aktivnosti i uinku na HDL, jedna je
studija istraivala utjecaj 12-mjesenog
pro grama vjebanja (biciklizam, tranje,
hodanje) etiri dana u tjednu, uz posti-
zanje 60 do 80 posto maksimalne srane
frekvencije kod mukaraca s niskim vri-
jed nostima HDL-a. Rezultati su poka zali
da se prosjeni HDL poveao 12 posto
kod mukaraca s normalnim vrijed nos-
tima te 6 posto kod onih s niskim vrijed-
nostima HDL-a. Ipak, studije su pokazale
kako tjelesna aktivnost nema takav
zatitni uinak na HDL kod ena kao kod
mukaraca.
Znaajna je i povezanost poveanog
indeksa tjelesne mase (BMI) i niskog se-
rumskog HDL-a. Velika metaanaliza vie
od 70 studija pokazala je da se za svakih
4,5 kg gubitka tjelesne mase serumski
HDL poveava 2 mg/dL.
Kad je rije o masnim kiselinama i
njihovom utjecaju na lipoproteine, poz -
nato je da prehrana bogata trans-
masnim kiselinama povisuje LDL i
sni zuje HDL. S druge strane, po-
pulacije kod kojih je veliki unos
omega-3 nezasienih masnih ki-
se lina imaju nisku incidenciju sr-
a nih bolesti. Dokazano je da is ti
koncentrat ribljeg ulja u viso kim
dozama (vie od 6 g na dan) moe
sniziti razinu triglicerida u kr vi i
blago povisiti HDL.
Umjerena konzumacija alkohola po-
visuje razine HDL-a te smanjuje ues-
talost kardiovaskularnih bolesti. Konzu-
macija crvenog vina (otprilike 40 g
alko hola dnevno tijekom dva tjedna) zna-
ajno poveava plazmatske vrijednosti
HDL-a, to pridonosi smanjenju rizika od
kardiovaskularnih bolesti.
Pojedine su studije pokazale da pre-
hrana s visokim glikemijskim indeksom
poveava rizik od koronarne bolesti srca
i dijabetesa tipa 2. Takva prehrana sniava
inzulinsku osjetljivost, to je, kao i nizak
HDL, povezano s rizikom od koronarne
bolesti srca.
Gubitak suvinih kilograma, prestanak
puenja i umjerena tjelesna aktivnost pro-
te umjerenim unosom alkohola, posebice
crvenog vina - dokazano se mogu povisiti
vrijednosti HDL-kolesterola i napraviti
veliki korak prema zdravijem ivotu.
Stoga je zdrava mediteranska dijeta s
niskim glikemijskim indeksom najbolji
izbor za postizanje poeljnih vrijednosti
HDL-a u serumu.
HDL (dobar) kolesterol
uklanja viak kolesterola
iz krvi i tkiva, vraajui ga
u jetru
mjene su ivotnog stila koje doprinose
povienju vrijednosti HDL-a. Promjenom
ivotnih, posebice prehrambenih navika
- poveanim unosom namirnica bogatih
omega-3 nezasienim masnim kiselinama,
poveanim unosom vlakna putem voa,
povra i cjelovitih itarica, izbjegavanjem
hrane s visokim glikemijskim indeksom
ZGmg 29.indd 96 27.06.2010. 21:37