1

Zlatko Kara, Alen uni

Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu
HR 10000 Zagreb, Kaieva 26
zlatko.karac@inet.hr ; alenzu@net.hr

ARHITEKTURA DALMATINSKIH I PRIMORSKIH VJETRENJAA

MEMENTO NESTALOJ TRADICIJSKOJ BATINI

Meu tipovima naih tradicijskih mlinova najslabije sauvana i neistraena skupina su vjetrenjae. Najvie ih je
bilo u jadranskoj zoni, osobito na otocima bez vodotoka. Inventarizacija je pokazala da je u Hrvatskoj postojalo
blizu 1000 vjetrenjaa! Njihovo propadanje na prijelazu 19./20. st. povezano je s pojavom strojnih mlinova pa
danas kod nas ne postoji niti jedna vjetrenjaa s ouvanim jedrima ili mlinskim mehanizmom.
Na petnaestak lokaliteta evidentirani su tek ostaci njihovih zidanih krunih 'kula', uglavnom u ruevnom stanju
ili u sekundarnoj funkciji (stambenoj, sakralnoj, ugostiteljskoj). Najslikovitiji su primjeri u: Medulinu, na
otocima Silbi, Olibu i Oljaku, na otoku Brau u Sutivanu, Postirama, Bolu i Draevici, u Starom Gradu na
Hvaru, kod Malog Loinja, u Rogoznici, u Kuli Norinskoj, u Radoiu kod Leevice, ponad Lastova, a spominju
se ili su na fotografijama dokumentirane vjetrenjae na Koruli, Cresu, u Puntu i Malinskoj na Krku, Kastvu,
Metkoviu, Milni, Supetru, Postiri i kripu na Brau, gradu Hvaru, Rogoznici, na otoiu Bapcu

Uvod1
Meu raznolikim tipovima naih tradicijskih mlinova poput runih rvnjeva, 'konjskih'
suvara, vodenica liara s horizontalnim kolom, vodenica s vertikalnim podljevnim ili
nadljevnim kolom, splavnih plutajuih vodenica, toeva za masline - najslabije sauvana i
gotovo posve neistraena skupina su v j e t r e n j a e mlinovi pokretani vertikalnim
vjetrenim jedrima. Tematske krae lanke o vjetrenjaama objavili su: Jutroni (1956: 47),
Fiskovi (1959: b.p.) i Perii (1998: 151-158), a simpozijska izlaganja Kova (2003: b.p.) i
Kara, uni (2010: 18). Dokumentarno vrijedne skice vjetrenjaa u svojim je sinteznim
knjigama ostavio Freudenreich (1962, 1972), dok se ostali pojedinani podaci ili usputno
spominjanje ponekog primjera vjetrenjaa mogu nai u lokalnim historiografskim radovima,
vodiima, u novije vrijeme i na web-stranicama turistikih mjesta (web 1-18).
Najvie vjetrenjaa bilo je u jadranskoj zoni, osobito na otocima bez stalnih vodotoka, no s
dovoljno vjetra. Evidentirane su i u kontinentalnoj Hrvatskoj. Njihovo propadanje na prijelazu
19./20. st. povezano je s pojavom mehanikih mlinova, pa danas u Hrvatskoj ne postoji vie

1
Ovo se priopenje temelji na istraivanjima koja su provedena na Arhitektonskom fakultetu Sveuilita u
Zagrebu u sklopu znanstvenog projekta Urbanistiko i pejsano naslijee Hrvatske kao dio europske kulture,
voditelja prof. dr. sc. Mladena Obada itarocija. (ifra projekta pri MZOS: 054-0543089-2967). Terenska graa
prikupljena je, uz sudjelovanje studenata, na kolegiju Hrvatska tradicijska arhitektura tijekom 2010. i 2011.
godine.
 2

niti jedna vjetrenjaa s ouvanim jedrima ili mlinskim mehanizmom. 2 Na petnaestak lokaliteta
evidentirani su tek arhitektonski ostaci njihovih zidanih krunih 'kula' (Kara, uni 2010:
18), uglavnom u ruevnom stanju ili u nekoj sekundarnoj funkciji (stambenoj, sakralnoj,
ugostiteljskoj, skladinoj). Inicijative za obnovu vjetrenjaa u turistike svrhe za sada su
pokrenute u Malinskoj (Kova 2003: b.p.) i Medulinu (web 7).

Vjetrenjae - podrijetlo i geneza arhitektonskog tipa

Vjetreni mlinovi najranije se javljaju u pustinjskim dijelovima Bliskog istoka gdje nema
stalnih vodotoka, a prvi poznati graditelj vjetrenjaa Abu Lu'lu zabiljeen je u Perziji
(644.). Vjetrenjae su kao graevni tip (i 'naprava' !) detaljno opisane u Sistanu, graninom
podruju izmeu Perzije i Afganistana (9. st.), kada su zbog jo nepoznatog sustava okomitog
prijenosa vrtnje imale horizontalno kolo neposredno povezano s osovinom ('jarbolom').3
U Europu iskustvo graenja vjetrenjaa donose kriari, vjerojatno iz Sirije, pa se takvi isprva
drveni objekti sa zaokretnim trupom na postamentu ve u 12. stoljeu spominju u Francuskoj
(1180.) i Engleskoj (1191.). U Francuskoj je doskora razvijen i zidani kruni toranj s drvenom
rotacionom 'kapom' koja se mogla pomicati prema smjeru vjetra (oko 1300.). Najstariji prikaz
vjetrenjae sauvan je u tzv. 'Vjetrenjakom psaltiru' iz Canterburyja (oko 1270.), a
dokumentarnu vrijednost ima i prikaz vjetrenjae na prozorskom vitraju crkve Stoke-by-Clare
u Suffolku (1470.) (web 11).
Danas su vjetrenjae rasprostranjene diljem Europe i dio su tradicijske batine mnogih
zemalja gdje su sauvane u razliitim arhitektonskim inaicama - primjerice u skandinavskim
prostorima, Nizozemskoj, Danskoj, Madarskoj, Rumunjskoj, panjolskoj, Malti i osobito
u Grkoj gdje su postojei vjetreni mlinovi oblikovno i tipoloki najblii poznatim primjerima
s naega jadranskog pojasa.

Vjetrenjae u Hrvatskoj povijesni diskurs

Nije poznato kada se vjetrenjae javljaju na hrvatskim prostorima, no najstariji njihov spomen
datira iz 1591. kada Franjo de Soppe na svome ladanjskom imanju na otoiu Bapcu u
Pamanskom kanalu ugovora gradnju vjetrenog mlina (un' molin da vento a Babaz). Tu
vjetrenjau su, uz naknadu od 25 dukata, za tri mjeseca trebali podignuti njegov kolon Nikola

2
Zbog usporedbe, nevelika Nizozemska danas ima sauvanih oko 1000 povijesnih vjetrenjaa koje su njihov
amblematski motiv i dio nacionalnoga batinskog identiteta (web 16).
3
Vjetrenjaa jest arhitektonski tip gospodarske graevine, no ona je i tehniki ureaj koji putem okretnog kotaa
s krilima ili 'propelerom' kinetiku energiju vjetra pretvara u mehaniku energiju, koja pak rotacijom pogonskih
dijelova pokree mlinove, vodene pumpe, u novije vrijeme i elektroagregate.
 3

Staglii i majstor Ivan Taljaduri, no nije poznato je li uope izvedena, budui da na otoiu
danas nema vidljivih ostataka takve graevine (Sori 2008: 52; Perii 1998: 153).
Nae je vjetrenjae teko pouzdano datirati jer je rije o anonimnom i u dokumentima
uglavnom nezabiljeenom tradicijskom graditeljstvu bez izrazitih stilskih obiljeja, pri tome
danas u ruevnom ili bitno izmijenjenom stanju. Koliko je po lokalnim podacima poznato,
najstarije jo postojee 'kule' vjetrenjaa su one na otoiu Oljaku u Zadarskom kanalu iz 16.
stoljea (web 1), te u Bolu na otoku Brau s kraja 18. stoljea. Sve ostale izgraene su tijekom
19. i naputene poetkom 20. stoljea kada se javljaju parni, motorni i elektrini mlinovi
(Kara, uni 2010: 18).
Iako su vjetrenjae u korpusu hrvatske tradicijske arhitekture danas gotovo nestala skupina
mlinova, tijekom povijesti bilo ih je iznimno mnogo, pa je prema podacima Dravnog
hidrometeorolokog zavoda samo na srednjodalmatinskim otocima inventarizirano preko 400
takvih graevina (Sijerkovi 2008: 75). U ekonomskoj statistici mletake Dalmacije iz 1796.
priloenoj knjizi Ivana Luke Garanjina, Riflessioni economico-politici sopra la Dalmazia,
navodi se ak 807 mlinova za ito, od ega je samo na otoku Brau tada bilo 125 uz neto
runih rvnjeva, ponajvie vjetrenjaa4 (Jutroni 1956: 47; Vrsalovi 1968: 119; Kekemet
1998: 159; web 3). Podruje rasprostiranja im je uzdu cijele jadranske obale s
najsjevernijim poznatim primjerima u Medulinu, te najjunijim u Metkoviu i na otoku
Lastovu. Vjetrenjae na naim priobalnim prostorima vjerojatno su 'levantske' provenijencije i
kao importirani graevni tip donose ih trgovci i moreplovci sa ireg sredozemnog prostora, sa
grkih otoka ili sa maloazijske obale.
Vjetrenjaa je u manjem broju bilo i u kontinentalnoj Hrvatskoj u podrujima bez vodotoka,
primjerice na pustarama Belja u unutranjosti Baranje (Freudenreich 1972: 235), gdje su se u
posttursko doba proirile s madarskih prostora.5 Parafrazirana tema kontinentalne tradicijske
vjetrenjae javlja se i u suvremenoj arhitekturi, primjerice u Apatovcu kod Krievaca (web 9).

Arhitektonske odlike naih vjetrenjaa

Vjetrenjae su najee bile pozicionirane uz morsku obalu na istaknutim vjetrovitim tokama
(Stari Grad, Sutivan, Bol, Medulin), esto i u samome mjestu na vrhu rive (Supetar, Postira),
ili na breuljcima iznad naselja (Malinska, Silba, Lastovo, Draevica, Rogoznica, Mali
4
Mogue da taj broj ipak ukljuuje i mlinove na otocima Visu i Hvaru koji su navedeni u istoj rubrici s otokom
Braem, no uz njih nije upisan ni jedan mlin.
5
Iako u Baranji danas nije sauvana ni jedna vjetrenjaa, izgled im lako zamisliti po komparativnim primjerima
koji jo postoje u Bakoj s druge strane Dunava sve do Tise, gdje su u starije vrijeme vjetrenjae bile vrlo brojne.
Te su vjetrenjae znatno vee od primorskih, imaju konusnu 'kulu' koja se suavala prema vrhu i samo etiri
krina kraka s drvenim'jedrima' (Pokrivka 2004: 27).
 4

Loinj). Svi poznati primjeri graeni su kamenom i vapnenim mortom, rustino, rjee s
pritesanim blokovima ili klesanim detaljima (konzole, stubita, dovratnici), zidova debljine
80-100 cm, neobukanih proelja (samo je loinjski primjer izuzetak). Kule vjetrenjaa su
valjkaste (nikada konusne kao u Grkoj i panjolskoj!), natkrivene plitkim stoastim ili
atorastim krovom od kamenih krila. Vanjskog su promjera 4 - 6,5 m (iznimno u Malinskoj
je ta mjera prelazila 8 m). Dosezale su 6-8 m visine, ovisno o tome da li su jednokatne ili
dvokatne. U unutranjoj organizaciji prizemlje je sluilo za mlinski pogon, a katne etae, s po
jednim veim prozorom, za stanovanje mlinara. Spiralna stubita su konzolno ugraena u
obodne zidove, a drvene podnice su oslonjene na konzole po unutranjem zidnom
perimetru..Vertikalno vjetreno kolo, redovito s 8 trokutastih polja za platnena jedara koja su se
mogla zatvarati i iriti, osovinom je bilo privreno pod krovnu kapu (pretpostavlja se da je
bilo i primjera s rotirajuom 'glavom'). Prijenos rotacije na sredinji jarbol i rvnjeve rijeen je
drvenim, kasnije eljeznim zupanicima. U Istri vjetrenjae nazivaju 'malini na jedra', u dolini
Neretve 'mlinovi na vitar'.

Katalog vjetrenjaa
[zemljopisnim redoslijedom S-J]

Postojee vjetrenjae
MEDULIN Na rubu zaljeva na lokalitetu 'Bijeci' i danas stoje dvije dobro ouvane
vjetrenjae, na alost bez jedara i izvan pogona. Nakon povratka iz Amerike 1872. izgradili su
ih braa Ivan i Andrea Poi (Poti). Ivanova je smjetena na samoj morskoj obali, a
Andreina 50 m u zaleu, danas skrivena umicom. Andrea je u svoju vjetrenjau ve 1886.
uveo parni stroj, to je izazvalo sukobe meu braom, pa su 4 rvnja od tada radila na paru a 2
na vjetar. Na razglednici iz 1903. Ivanova je vjetrenjaa jo uvijek imala jedra s 8 polja i oito
je bila u pogonu, no 1910. nasljednici su oba objekta prodali Paulu Kupelwieseru koji ih je
namjeravao koristiti za turistike potrebe (web 2; web 6; web 7). Vjetrenjae su graene
kamenom, krunog su tlocrta, izvorno kao i danas natkrivene plitkim stoastim krovom.
Zanimljivo je da Freudenreich u svojim radovima vie puta objavljuje crte navodno
Medulinske vjetrenjae opasane krunim dvorinim zidom, u susjedstvu koje su stajali i
stambeni objekti. Meutim, ta situacija, kao i sam raspored otvora na proelju ne odgovara
niti jednoj od dvije medulinske vjetrenjae.pa je po svoj prilici rije o pogrenoj atribuciji
(Freudenreich 1962: 208; Freudenreich 1971: 327, 329; Freudenreich 1972: 231, 232).
Medulinske su vjetrenjae nai najsjeverniji primjeri i jedini su poznati objekti tog tipa u Istri.
 5

Ing. Marko Klari izradio je projekte za njihovu rekonstrukciju ime bi se mogla dobiti
kvalitetna turistika atrakcija u inae neizraajnoj veduti mjesta (web 6, 7).

MALI LOINJ - Na ulazu u mjesto, s lijeve strane ceste na breuljku 'Malin', stoji recentno
adaptirana vjetrenjaa to ju je 1820./21. izgradio mlinar Rassol. Od te je vjetrenjae sauvan
i najstariji poznati prikaz kojeg je grafiar Havliek 1887 objavio u austrijskim turistikim
novinama kada je mlin jo bio u pogonu i imao je jedra. Ruevnu kulu su u II. svj. ratu
Englezi s brodova tukli topovima, mislei da je njemaki bunker. To je dvokatna kruna
graevina s dva vea prozora u osi ulaznih vrata i jedina je od svih naih vjetrenjaa imala
glatko bukana proelja. Kao slikovita ruevina stajala je do poetka 90-ih godina kada se na
tome mjestu navodno ukazala Gospa (10. 3. 1990.), izrazivi elju da se njoj posveti i u
vjetrenjai uredi kapelica (!). Do 2007. trajali su radovi na adaptaciji za novu, religijskim
potrebama neprimjerenu namjenu, kada je nizom degradirajuih graevnih i oblikovnih
intervencija na kuli i okoliu posve ponitena itljivost izvorne funkcije (Freudenreich 1971:
329; Freudenreich 1972: 232, 263; web 5).

SILBA U zaleu crkve, 5 min hoda od centra mjesta stoji ruevna kamena kula vjetrenjae.
Mihovila Supiia iz 1818. Jednokatna graevina krunog tlocrta, zidana rustinim kamenom,
dersanih reki. Na gornjoj etai nekada je bio stambeni prostor s dva prozora izvedena s
kamenim okvirima (Freudenreich 1962: 208; Stareina 2004:26; web 12).

OLIB - Poetkom 70-ih godina prolog stoljea spominju se ostaci vjetrenjae za otoku
(Freudenreich 1971: 329; Freudenreich 1972: 232, 263), no danas mjetani vie ne znaju za
nju, pa nije sigurno da jo postoji.

OLJAK Na otoku smjetenom u Zadarskom kanalu nalaze se ostaci nae najstarije

vjetrenjae iz 16. stoljea (web 1).

ROGOZNICA U zaleu upne crkve na brdu 'Vrac', najvioj toki rogoznikog poluotoka,
ouvana je kula vjetrenjae izgraene krajem 19. stoljea. Pripadala je imunu Lovriu
Caparinu, a obnovljena za stambenu namjenu i danas je u vlasnitvu iste obitelji. Zanimljivo
je da je sauvan i projekt ove vjetrenjaa iz 1892. kojeg je izradio vlasnikov sin, tada student
beke Visoke kole 'boden-kulture'.6 Iako je projekt vie likovna ilustracija nego li tehniki
nacrt, iz njega se jasno moe doarati izvorni izgled vjetrenjae. Graevina krunog,
valjkastog korpusa, vanjskog promjera oko 6,5 m, debljine zidova 1 m., visine P+2, bila je

6
Projekt je naslovljen: Nacrt Vietrenog Mlina koji se ima sagraditi na vrhu briega Vrac, a odobren je od
Opinskog upraviteljstva u ibeniku 18. srpnja 1892. Na jednom listu koloriranog nacrta prikazan je tlocrt,
presjek i proelje vjetrenjae bez oznake mjerila i kota (za podatke o vjetrenjai i ljubazno ustupljenom
faksimilu nacrta zahvaljujemo gosp. Davoru Lovriu iz Splita, praunuku prvog vlasnika).
 6

natkrivena plitkim stoastim krovom na vrhu kojega se nalazio vjetrokaz. Zidana je uredno
uslojenim blokovima tesanog kamena, a po obodu proelja ugraene su kuke za privez
magaraca koji su donosili ito na meljavu. Podnice etaa oslanjale su se na kamene konzole
po obodu zida, a u zid je bilo ugraeno i spiralno konzolno stubite koje i danas postoji. Dva
prozora nalazila su se u osi ulaznih vrata, kotal s platnenim jedrima na 8 polja stajao je
bono. Zanimljivo je da je u presjeku prikazan i mehanizam mlina s rotacionim jarbolom, 4
zupanika za prijenos, te mlinskim kamenom. Na razglednicama Rogoznice iz 1906. i 1907. 7
vidljiva je vjetrenjaa koja je tada stajala na osami na jo nepoumljenom brijegu i imala je
otvorena jedra. U funkciji je bila do II. svj. rata, u borbama je bombardirana i oteena te je
potom stajala naputena do 1980. kada ju za vikend stanovanje obnavlja praunuk vlasnika.
Tom je prigodom kula sniena za jedan kat i natkrivena salonitnim krovom.

SUTIVAN (O. BRA) Vjetrenjaa obitelji Ili na morskoj obali u I. dijelu naselja, iz poetka
19. stoljea. Najbolje sauvana od svih brakih vjetrenjaa. Cilindrina, jednokatna, sa
stoastim krovom od kamenih krila. Krila su demontirana 1903. kada je prestala mljeti ito,
sauvana je u sekundarnoj stambenoj funkciji s neodgovarajuom adaptacijom i
arhitektonskim dodacima (Jutroni 1956: 47; ***1976: 29; imunovi 1987: 164; Kekemet
1998: 159, 160; ***2007; ***2010: 41; web 2; web 3; web 4).

POSTIRA (O. BRA) Pred ulazom u Hotel 'Pastura' stoji adaptirana graevina negdanje
vjetrenjae. Krunog tlocrta, vanjskog promjera 5,5 m danas je sniena na visinu prizemlja i
natkrivena stoastim kamenim krovom pa se vie doima kao zdepasta 'bunja' nego li kao
toranj vjetrenjae. Solidno je zidana tesanim blokovima veeg formata. Donedavno je sluila
kao caffe bar, sada je u funkciji suvenirnice i galerije (***2010: 41; web 2).

DRAEVICA (O. BRA) Na zaravnjenom vrhu brijega 'Glavica' SI. od sela (kota 313) stoje
ruevine jedne od najveih brakih vjetrenjaa. Kula je vanjskog promjera oko 4 m, danas
sauvana do 2,5 m visine, zidana je uslojenim pritesanim kamenom, neobukana, u
unutranjosti postoje kamene konzole koje su nosile podnicu katne etae. Vjerojatno datira s
poetka 19. stoljea; vlasnik nije poznat (imunovi 1987: 62; Kekemet 1998: 152; web 13).

BOL (O. BRA) Na I. kraju bolske rive blizu obale mora stoji kamena kula negdanje
vjetrenjae, inae najstarije jo postojee na otoku (kraj 18. st.). Recentno je adaptirana za
ugostiteljsku funkciju, kojom je prilikom dobila ravni krov, zazidani su povijesni otvori a na
proelje je dodan motiv vjetrenog kola (***2010: 41; Nejami 2011: 14).

7
Za razglednice Rogoznice s vidljivom vjetrenjaom takoer zahvaljujemo gosp. Davoru Lovriu iz Splita.
 7

STARI GRAD (O. HVAR) Vjetrenjaa smjetena u J. dijelu luke uz samu morsku obalu,
podignuta u 19. stoljeu. Sredinom 50-ih godina prolog stoljea spominje se 'ruevina
okrugle kule vjetrenjae' koja je kasnije adaptirana za sekundarno stanovanje, pri emu je
devastirana i dobila je ravni krov (Milii 1955: 191; Freudenreich 1972: 232, 263; web 2;
web 10).

LASTOVO Na brijegu J. od sela nedaleko gotike kapele sv. Lucije stoje ruevine negdanje
vjetrenjae. Izgraena je krajem 19. stoljea za vlasnika Antuna Frlana, u pogonu je bila do I.
svj. rata, a na razglednici iz 1932. ve je u ruevnom stanju. 8 Kruna rustino zidana kamena
kula vanjskog promjera 4,2 m, sauvana je do visine od 6 m. Prizemlje (nekada s mlinskim
ureajima) u interijeru rustino, stambeni 1. kat s velikim prozorom u osi ulaza grubo je
bukan, a primjetan je i zaetak 2. kata koji se uruio. U interijeru sauvani ostaci konzolnog
spiralnog stubita. Po vanjskom obodu postoje eljezne kuke za vezanje magaraca (Fiskovi
1959: b.p.; Fiskovi 1966: 103; Gvozdenovi 1973: 53; Belamari 1985: 51; Jurica 2001:
268).

RADOI KOD LEEVICE Ouvani su ostaci vjetrenjae na brdu 'Kulina' nedaleko sela (web
18).

KULA NORINSKA Negdanja kruna turska kula podignuta oko 1500. na utoku rjeice Norin
u Neretvu, nakon 1813. kada ju je vojska definitivno napustila bila je preureena u vjetrenjau
('mlin na vitar'), u vlasnitvu obitelji Nonkovi. Iako kula i danas postoji, ostataka mlinskoga
mehanizma i jedara vie nema (Freudenreich, 1972: 303; Vri 1974: 15).

Sruene vjetrenjae
[dokumentirane na fotografijama ili u literaturi]

KASTAV - Prema lokalnoj predaji u mjestu je nekada postojala vjetrenjaa o kojoj za sada
nema pouzdanih podataka (Kara, uni 2010: 18).

MALINSKA (O. KRK) Negdanji mlin (lokalno 'malin') odredio je ime dananjeg mjesta koje
se prema predaji ovdje razvilo.oko izvoru slatke vode u luci, gdje je stajala i vodenica. Tek
kasnije izgraena je vjetrenjaa u J. dijelu naselja. Nalazila se na padini breuljka, na lokaciji
dananjeg Hotela 'Malin' (kojemu je ostavila i naziv). Dokumentirana je na razglednicama iz
30-ih godina prolog stoljea, prije izgradnje hotela, kada je zdepasta valjkasta graevina ve
bila sniena na po prilici pola visine. Poslije II. svj. rata preureena je za stanovanje

8
Za faksimil razglednice Lastova iz 1932 na kojoj je vidljiva panorama mjesta s poloajem vjetrenjae
zahvaljujemo arh. Azri Sulji iz biroa ASK, Zagreb.
 8

podvornika hotela i devastirana probijanjem prozora, postavom balkona i ravnog krova, a

sruena je u prosincu 1968. prilikom proirenja hotela. Prema katastarskim kartama kula
vjetrenjae je imala 8 m u promjeru po emu je bila najvea graevina te vrste u Hrvatskoj.
Opina Malinska namjerava rekonstruirati vjetrenjau kao etnografski muzej i turistiki
simbol mjesta (Freudenreich 1971: 329; Freudenreich 1972: 232, 263, 265; Radi 1995: 50;
Cerovi 2000: 121; Kova 2003: b.p.; web 8).

PUNAT (O. KRK) Na terenu J. od dananje vile 'Kostarika' postojala je vjetrenjaa, vlasnitvo
brae Antona i Ivana ica Klaia. Imala je platnena jedra na vezanje koja su se otvarala za
jaega vjetra. Bila je izgraena u 19. stoljeu, a prestala je raditi 1908. kada je vlasnik stradao
upravo pri razmatanju jedara te je potom podignut motorni mlin. Fotografski je
dokumentirana9 (Raguin 1991: 259; Kova 2003: b.p.).

CRES Poetkom 70-ih godina prolog stoljea evidentirani su ostaci vjetrenjae na otoku, no
ne navodi se poblia lokacija (Freudenreich 1972: 263).

BABAC Na otoiu u Pamanskom kanalu prema ugovoru iz 1591. spominje se gradnja

vjetrenjae na ladanjskom imanju obitelji Soppe. Za 25 dukata naknade tijekom tri su je
mjeseca trebali izvesti kolon Nikola Staglii i majstor Ivan Taljaduri, no nije poznato je li
vjetrenjaa izvedena budui da vidljivih ostataka takve graevine na otoiu nema (Sori
2008: 52; Perii 1998: 153).

ROGOZNICA - Piui o francuskoj vladavini u Rogoznici Don Krsto Stoi je 1941. na brdu
iznad sela spomenuo i vjetrenjau iz francuskog vremena, tada zaputenu (Stoi 1997: 143).
Na lokalnim rogoznikim web-stranicama i danas se navodi: 'Vidljivi su ostaci utvrde i
vjetrenjae na vrhu otoia koju su 1809. god. poeli graditi Francuzi' (web 15). U vodiu
JLZ preciznije je napisano: 'Na uzviici iznad sela nalazi se stara vjetrenjaa, a nedaleko od
nje ostaci utvrde koju su poeli graditi Francuzi 1809.' (***1976: 5). ini se da je ponegdje
netono povezano vrijeme gradnje francuske utvrde i oblinje vjetrenjae koja i danas stoji,
no ona potjee iz mnogo kasnijeg vremena (vidi ad Rogoznica u gornjem Katalogu). Ipak,
nije iskljueno da doista postoje i ostaci jedne starije vjetrenjae koju na terenu nismo uspjeli
identificirati.

MILNA (O. BRA) Vjetrenjae se grade na prijelazu 18./19. st.; polovinom 50-ih godina
prolog stoljea zabiljeene su dvije vjetrenjae; danas im lokacija nije poznata (Jutroni
1956: 47; web 2; web 14).

9
Ta fotografija bi trebala postojati u arhivi Konzervatorskog odjela u Rijeci, no nismo ju uspjeli pronai.
 9

POSTIRA (O. BRA) Vjetrenjaa valjkastog oblika i stoastog krova pokrivenog kamenim
krilama stajala je na vrhu rive ('na Ratu');. dokumentira na fotografiji iz 1900. te na
razglednici i fotografijama iz 30-ih godina. Izmeu dva svjetska rata sluila je za pohranu
ribarskih potreptina. Stariji su je zvali 'rotunda di se batalo'. Sruena je nakon II. svj. rata
(Jutroni 1956: 47; Vrsalovi 1968: 363; web 2).

SUPETAR (O. BRA) Poetkom 20. stoljea dokumentira je na razglednici vjetrenjaa s

otvorenim jedrima (jedina takva slika, uz medulinsku!). Stajala je vrhu rive ispred dananjeg
trajektnog pristanita. Bila je krunog tlocrta sa stoastim kamenim krovom, uz prizemlje,
sudei po rasporedu otvora, imala je i dvije katne etae. Vjetreni kota imao je 8 polja jedara.
Do 20-ih godina prolog stoljea u vjetrenjai je jo bilo sauvano i postrojenje; sruena je
nakon II. svj. rata (Jutroni, 1956: 47).

SUTIVAN (O. BRA) Sredinom prolog stoljea na SZ. obronku brda Sv. Rok iznad mjesta
postojalo je 'okruglo podnoje vjetrenjae' (Jutroni 1956: 47).

KRIP (O. BRA) Sredinom 50-ih godina prolog stoljea nesigurno su identificirani tragovi
jedne kripske vjetrenjae (Jutroni 1956: 47).

HVAR (GRAD) Sredinom 50-ih godina prolog stoljea evidentirana je jo postojea 'ruevina
okrugle kule vjetrenjae', a po Freudenreichovoj skici iz 1962. nalazila se podno padine
brijega, bila je dvokatna i imala je vie klesanih detalja uz otvore (Milii 1955:191;
Freudenreich 1962: 208; Freudenreich 1971: 329; Freudenreich 1972: 232, 263).

KORULA Kao komparativni podatak za jo postojeu vjetrenjau na Lastovu, Fiskovi

(1959: b.p; 1966: 103) navodi da je 'slinih vjetrenjaa bilo u ranijim stoljeima i u
oblinjoj Koruli'.

METKOVI Na prijelazu 19./20. st. u mjestu je postojala vjetrenjaa (Juri 2000).

Zakljuak
Provedeno istraivanje pokazalo je da i u Hrvatskoj, unato oskudnim saznanjima i
nepostojanju ak ni temeljnih informacija u literaturi, na terenu ipak postoji odreeni broj
djelomino ouvanih tradicijskih vjetrenjaa. Od iznimno velikog broja arhivski zabiljeenih
primjera (krajem 18. st. ak oko 1000) danas je opstalo svega 15 kamenih 'kula' negdanjih
vjetrenjaa (s jo toliko nestalih objekata o kojima postoje pouzdani pisani ili slikovni
podaci). One koje nisu posve naputene i ruevne, slue sekundarnim funkcijama (vikend
stanovanje, ugostiteljstvo, trgovina, skladitenje, sakralna namjena!), pri emu su izvedeni
 10

uglavnom devastirajui adaptacijski zahvati. U ranijem registru spomenika neki su objekti

uivali formalnu zatitu, no u dananjem revidiranom popisu kulturnih dobara za sada se ne
nalazi niti jedna vjetrenjaa. Kako istie Aleksandar Freudenreich 'prije izuma paromlinova
bile su obale i otoci naeg mora naikani nizovima vjetrenjaa s krilima ili jedrima,
karakteristinim motivom u silhuetama naih krajobraza' (Freudenreich, 1972: 232), pa bi tu
atraktivnu i autentinu sliku barem ponegdje trebalo vratiti u vedute naih mjesta, svakako i
zbog potreba turizma, i zbog zatite posljednjih tragova ove specifine tradicijske batine.

Literatura
*** 1976. Jadranska obala i otoci: vodi i atlas, 3 [ur. arko Domljan]. Zagreb: JLZ
*** 2007. Sutivan: kulturna povijest [ur. Draen Katunari]. Zagreb: Letteris
*** 2010. Bra: in your pocket: esential city guides. Zagreb: Plava ponistra d.o.o.
Belamari, Joko. 1985. Vodi Lastova. Split: Logos
Cerovi, Zdenko. 2000. Nastanak i nestanak posljednjeg krkog mlina. Krki kalendar 2000,
119-123.
Fiskovi, Cvito. 1959. Primorske vjetrenjae. Slobodna Dalmacija, XVI, 4311 (1.-3. 1. 1959.)
Fiskovi, Cvito. 1966. Lastovski spomenici. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 16, 5-
152.
Freudenreich, Aleksandar. 1962. Narod gradi na ogoljenom krasu. Zagreb Beograd: Savezni
institut za zatitu spomenika kulture
Freudenreich, Aleksandar. 1971. uvari drevne tehnike: O predindustrijskoj mehanizaciji kod
naeg naroda. Zbornik za narodni ivot i obiaje junih Slavena, 45, 325-336.
Freudenreich, Aleksandar. 1972. Kako narod gradi. Zagreb: Republiki zavod za zatitu
spomenika kulture
Gvozdenovi, Radojica. 1973. Otok Lastovo: prirodna i drutvena obeleja mog garnizona.
Lastovo: Komanda VPO
Jurica, Antun. 2001. Lastovo kroz stoljea. Lastovo: MH
Juri, Ivan. 2000. Gospodarski razvoj luke i trgovita Metkovi 1850. 1918. Metkovi: MH
Ogranak Ploe
Jutroni, Andre. 1956. Mlinovi vjetrenjae na otoku Brau. IP, III, 47 (1. 2. 1956.), 2.
Kara, Zlatko; uni, Alen. 2010. Tradicijski mlinovi-vjetrenjae u Hrvatskoj: Arhitektonske
odlike i mogunosti obnove. Kako ive seljaci?: Identitet, reprezentacija, kulturne prakse
suvremenog seljatva (zbornik saetaka Godinjeg znanstveno-strunog skupa HED-a).
Zagreb: HED, 18.
Kara, Zlatko; uni, Alen. 2011. Arhitektura dalmatinskih i primorskih vjetrenjaa:
Memento nestaloj tradicijskoj batini. Meunarodni znanstveni iterdisciplinarni simpozij:
Hrvatska folklorna i etnografska batina u svjetlu dubrovake, svjetske i turistike sadanjosti
(knjiga saetaka) [ur. Mira Muhoberac]. Dubrovnik: Folklorni ansambl Lino, Dubrovnik, 52.
Kekemet, Duko. 1998. Bra: vodi kroz povijest i kulturnu batinu. Supetar: Biblioteka
Braki zbornik 1
 11

Kova, Milan. 2003. Rekonstrukcija vjetrenjae u Malinskoj na otoku Krku. 1. meunarodna

konferencija u povodu 150. obljetnice tvornice torpeda u rijeci i ouvanje rijeke industrijske
batine (saetci/summaries) [ur. Miljenko Smokvina]. Rijeka: Grad Rijeka , b.p.
Milii, Mirko. 1955. Nepoznata Dalmacija: Studija o seoskoj arhitekturi. Zagreb: Arhitekt,
Zadruga DAH
Nejami, Nera. 2011. Urbani razvitak i arhitektura Bola / The urban development and
architecture of Bol. Ljetna kola arhitekture Bol 2010 / Summer school of architecture Bol
2010. Zagreb: Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu (Ljetne kole i radionice 9), 10-15.
Perii, ime. 1998. Zadarske vjetrenjae. Zadarska smotra, XLVII, 1-3, 151-158.
Pokrivka, Matija. 2004. Mlinovi u Hrvata: rvnjevi, vodenice, suvare i vjetrenjae. Zagreb:
Birotisak d.o.o.
Radi, Milan. 1995. Pozdrav iz Malinske (Krki zbornik 30 pos. izd. 24). Malinska - Rijeka:
Glosa, d.o.o.
Raguin, Alojzije. 1991. Punat, II. (Krki zbornik 24 pos. izd. 18). Krk
Sijerkovi, Milan. 2008. Na monim krilima bure i juga. INA asopis: Hrvatska revija za
naftno i plinsko gospodarstvo, X, 41, 75-79.
Sori, Sofija. 2008. Utvreni ljetnikovac obitelji De Soppe na Bapcu. Radovi Zavoda za
povijesne znanosti HAZU Zadar, 50, 47-62.
Stareina, Petar. 2004. O stogodinjici ponaroenja silbanske opine. Silba: vl. naklada
Stoi, Krsto. 1997. Primoten, Rogoznica i njihova sela. Podvid: Zbornik radova o
primotenskom i rogoznikom kraju, 1. Primoten ibenik: Ogranak MH u Primotenu,
upanijski muzej u ibeniku, 129-154.
imunovi, Petar. 1987. Bra: Vodi po otoku. Bra Zagreb: Turistiki savez opine Bra,
Turiskomerc
Vri, Vjeko. 1974. Neretvanske upe. Metkovi: vl. naklada
Vrsalovi, Dasen. 1968. Povijesni spomenici otoka Braa (Braki zbornik 6). Supetar: SO
Bra

Internetski izvori
[sva uitavanja aurirana prema stanju 4. 3. 2012.]

[web 1] http://www.zadar.hr/english/page.asp?pageID=3&destID=96 _ otok Oljak

[web 2] http://www.flickr.com/photos/8895309@N07/2071435757/ _ Postira
[web 3] http://www.otok-brac.info/tzo-sutivan/kulturna_bastina_2.html _ Sutivan
[web 4] http://www.sutivan.hr/novo_2008/kultura.htm#10 _ Sutivan
[web 5] http://kraljicaljubavi.hr/uvod/uvod-content.html _ Mali Loinj
[web 6] http://www.medulin.com.hr/2vjetrenjace.htm _ Medulin
[web 7] http://www.medulin.com.hr/polis.htm _ Medulin
[web 8] http://www.kvarner.hr/kultura/etnologija.html _ Malinska
[web 9] http://www.crtice-hrvatske.com/turizam_zanimljive_destinacije_hrvatska.php?
sifra=apatovac _ Apatovac
[web 10] http://hr.wikipedia.org/wiki/Mlin_na_vjetar,_Stari_Grad_(Hvar) _ Stari Grad na
Hvaru
 12

[web 11] http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetrenja%C4%8Da _ openito o vjetrenjaama

[web 12] http://www.silba.org/old_sights.htm _ Silba
[web 13] http://www.nerezisca.hr/draevica.html _ Draevica
[web 14] http://www.dupin-tours.com/cms_view.asp?articleID=22 _ Milna
[web 15] http://www.adrialin.hr/infohr/rogoznica _ Rogoznica
[web 16] http://www.hrt.hr/htv/emisije/abecedaeu/i_n.html _ Nizozemska
[web 17] http://www.flickr.com/photos/13695806@N02/2080718616/in/pool-postira _Postira
[web 18] http://www.zdravigrad.hr/hr/eko_staza.php _ Radoi

Dokumentacija
ASK, Zagreb: razglednice Lastova, 1932.
Davor Lovri, Split: nacrt vjetrenjae u Rogoznici, 1892.; razglednice Rogoznice, 1906.,
1907.

Architecture of windmills in Dalmatia and Primorje

Memento of missing traditional heritage

Summary

Among the types of Croatian traditional mills the least preserved and unresearched group are windmills. Most of
them were built in the Adriatic region, especially on the islands without watercourses. Inventory has shown that
there were as many as 1000 windmills in Croatia! Their demise at the turn of 19./20. century is related with the
appearance of machine mills, and today there is no windmill with preserved sail or millstone mechanism.
At fifteen localities only remnants of their masonry circular 'towers' are recorded, mostly in a ruinous condition
or in secondary function (residential, religious, catering). The most illustrative examples are those in Medulin,
islands of Silba, Olib and Oljak, on the island of Bra (Sutivan, Postira, Bol and Draevica), in Hvar, Stari
Grad, Mali Loinj, Rogoznica, Kula Norinska, Radoi at Leevica, above Lastovo village. Some of them are
mentioned in historical texts or documented on photographs: windmills on the islands of Korula, Cres, and
Babac, in Punat and Malinska on the island of Krk, in Milna, Supetar, Postira and krip on the island of Bra,
and in Kastav, Metkovi, Hvar and Rogoznica

Kljune rijei: vjetrenjae, tradicijska arhitektura, mlinovi, tradicijska batina

Key words: windmills, traditional architecture, mills, traditional heritage