Mr.sc.

Neven eri
PRIE I LEGENDE O JADRANSKIM SVJETIONICIMA,
LOKALITETIMA NA KOJIMA SU IGRA!ENI I NJI"OVOM
PODMORJU
S#$i%, &''&. ()*in+
UMJESTO PREDGOVORA
Pisati o svjetionicima na Jadranu nije jednostavno kao to to moe izgledati.
Impresije, utisci i emocije djeluju takvom silinom da se stjee osjeaj kako se toliko
toga moe napisati, a kada se zapone, reenice je teko slagati uslijed vrlo snanih
doivljaja. Koliko je mogue jednu takvu nestvarnu ljepotu implementirati na listu
papira !to se vie vremena provodi po svjetionicima, to je taj zadatak tei. "pravo
kako ree jedan od dananjih svjetioniara domara# Na svjetioniku je toliko lipo da se
ta lipota ne moe opisati riima. $poj povijesti, kulturnog naslije%a i iznimnih
prirodnih kapitala &rvatske, to su Jadranski svjetionici. Kamena svjetla na otocima i
rtovima hrvatskog Jadrana spone su 'inih vlakana sadanjosti, prolosti i (udunosti.
)azliite ljudske sud(ine i legende na njima isplele su povijest okrunjenu pjenom i
kamenim stijenama. *eliki dio svjetioniarskih zgrada (io je tijekom devedesetih
godina dvadesetoga stoljea naputen uslijed automatizacije svjetala.
Koncem devedesetih godina ++ st. Plovput d.o.o. iz $plita pokrenuo je sloeni
investicijski projekt Kamena svjetla s ciljem osiguranja kontinuiteta prisutnosti
ovjeka na svjetionicima. Projekt su osmislili, postavili i sproveli u praksi &rvoje
,andeki i -even !eri, uz neto kasnije prikljuene *eru Kozmar i .eljka *iia, a
uz suradnju i pomo svih zaposlenika Plovputa. / projektu su u periodu 0111.20110.
pisali mnogi inozemni i domai dnevni listovi, revije i magazini. $pomenimo samo
neke od njih# 3e 4igaro 54rancuska6, Il Piccolo, 7den *iaggi i 8ove 5Italia6, $onntag
9ktuell, Kleine :eitung, -;rtinger :eitung, $onntag 9ktuell, )eise Journal, <irgitte,
$=chsishe :eitung, $aar(r;ckes :eitung 5-jemaka6, 8elo i Popotnik 5$lovenia6,
Pla>(o>, $lo(odna 8almacija, -edjeljna 8almacija, Jutarnji list, *eernji list, -ovi
list, Poslovni vjesnik 5&rvatska6 i mnogi drugi.
!to je tako magino u svjetionicima i projektu Kamena Svjetla da je tako potaknulo
novinarsku znatielju
&rvatski Jadran, autentina civilizacijska kolijevka ve vie od ? 111 godina pie
svoju povijest u kamenim stijenama na kojima je 9ustrougarska tijekom @A. stoljea
gradila svjetionike. -erijetko smjeteni u teko dostupnoj osami svjetionici pruaju
0
jedinstven osjeaj iskonske ljepote. Izgra%eni od (ijelog kamena, s metar i vie
de(elim zidovima, svjetionici su najugodniji ljetnikovci na Jadranu. -alazei se u
krajolicima teko pojmljive ljepote, svjetioniarske zgrade danas udomljuju i turiste
avanturistikog duha, koji u tim povijesnim zdanjima trae predah od uur(ane i
naporne svakodnevnice. ,aterijal koji slijedi skroman je pisani doprinos o njihovoj
povijesti, njihovoj sadanjosti i njihovoj (udunosti o kojoj tre(a voditi rauna.
Postanimo njihovi uvari B uvari lanterni povijesnih vrijednosti.



C
UVODNE NANAKE,
SVJETIONICI "RVATSKOG DIJELA JADRANSKE O-ALE
8avno, poetkom devetnaestog stoljea ivio je jedan austrougarski plemi koji se
u svojoj drugoj ivotnoj do(i istinski zalju(io u prekrasnu djevojku iz naih krajeva.
/(zirom na strogo de'inirane kodekse ponaanja ondanjeg austrijskog plemstva
traio je rjeenje koje (i mu omoguilo da se daleko od pogleda ljudi susree sa
svojom lju(avi. Kako je esto putovao (rodom po jadranskim rutama, to je (io
svjestan rizika none navigacije (ez kopnenih orijentira. Dako na gro' do%e na ideju
da izgradi se(i lju(avno gnijezdo pod krinkom svjetionika na rtu $avudrija koji je
z(og plitkog mora u svom okruenju i vanog raskra pomorskih putova u to do(a
(io iznimno opasan za plovid(u. $a svjetionikom $avudrija zapoinje naa pria,
davne @A@A. godine. " <ekom 9rhivu nismo uspjeli pronai koliko je jo svjetionika
izgra%eno namjenski da (udu neija lju(avna gnijezda, no vjerujemo da je (ilo jo
sluajeva koji su slijedili ideju inicijatora izgradnje svjetionika $avudrija.
-etko jednom ree, jadranski svjetionici ratrkani su kao rakova djeca po mnotvu
hridi, otoia, otoka i isturenih rtova. 8a, upravo tako, me%uso(no (liski, a opet
daleki, oznaili su rute plovid(e koje su Jadran uinile iznimno sigurnim morem za
plovid(u.
Jo u vrijeme antike zidale su se visoke kule na vrhu kojih su se palile vatre, kako (i
(rodovi u plovid(i i nou prepoznali ulaze u luke.
@
Koliko je razvedenost istone
o(ale Jadrana pogodna radi lakeg odre%ivanja pozicije (ez navigacijskih
instrumenata, te mogunosti nalaenja kvalitetnog zaklonita za (rodove u sluaju
loega vremena, toliko mnoge hridi i pliine oduvijek predstavljaju opasnosti u
plovid(i. -akon rimskog zauzimanja 8almacije i izgradnje drevne $alone s njenom
do(ro zatienom lukom, ve tada su u zaljevu $alone (ili izgra%eni primitivni
svjetionici z(og mnotva hridi i pliina u zaljevu.
Poetkom devetnaestoga stoljea datiraju poetci izgradnje pravih svjetionika na
Jadranu. -a hrvatskom dijelu Jadrana prvi je izgra%en na otoiu !kardi, jugozapadno
do Paga @E@1. godine. -akon njega gradi se svjetionik na 3oinju @E@0. godine, @E@E.
na $avudriji, te na rtu Fradina @E@A. godine. Prvo luko svjetlo na Jadranu izgra%eno
@
*idjeti ire# Pearson, 3.4. Lighthouses, $hire Pu(lications 3D8, <uckinghamshire ".K. @AA?. str.@
G
je u luci Drst na glavi gata $v. Dereze @EC0. godine, da (i se stalnim poveavanjem
pomorskoga prometa nametnula potre(a irenja mree svjetionika na Jadranu.
$vjetionici su se gradili du prirodnih plovnih putova, ovisno o rasporedu naselja i
speci'inosti akvatorija. 8o prvoga svjetskoga rata koristile su se konstrukcije s
kristalnim leama i para(olinim ogledalima. -eki su svjetionici ve tada (ili
automatski
0
, a druge su nadgledali svjetioniari. Kao rasvjetno gorivo koristio se
petrolej, acetilen, te petrolejske i alkoholne pare, a na nekim pozicijama i elektrina
energija, od njenog komercijalnog uvo%enja. -aela karakteristinih signala
svjetionika utvr%ena su davne @E0?. godine. Flavni svjetionici radi to daljeg dometa
koriste (ijelo svjetlo, dok crvena svjetla upozoravaju na opasnije toke ili lijevu
o(alu. :elena svjetla pokazuju desnu o(alu.
$vjetionika sa dometom svjetla preko @? nm do prvoga svjetskoga rata (ilo je @H.
,e%u njima najsnanije svjetlo imali su svjetionici na Palagrui 50I nm6, na 3astovu
50I nm6 i /tro pred <okom Kotorskom 50C nm6. Dada je I svjetionika imalo
svjetlosni ure%aj postavljen na nadmorskoj visini veoj od ?1 metara to je uz snagu
svjetlosnoga aparata (ilo presudno za uoljivost njihovog svjetla. Pojedini svjetionici
imaju i pose(no visoke tornjeve 5u to do(a @C ih je imalo svjetlosni aparat na visini
veoj od 01 metara u odnosu na zemljite6
,noge svjetioniarske zgrade stradavale su od ratnih razaranja i potresa pa su
vremenom o(navljane. Dako je @A@?. u pomorskoj (itci Italije i 9ustro2"garske
razruen svjetionik na Palagrui,a o(novljen je tek @A0C. godine.
Izme%u dvaju svjetskih ratova Jugoslavija je dopunila mreu svjetionika, tako da ih je
s onima u Istri, Kvarneru, :adru i 3astovu koji su tada (ili pod Italijom (ilo ukupno
?E sa svjetioniarskom slu(om. /sim toga postojala su @CA o(alna svjetla i 0G@
luko svjetlo
C
. / odravanju tih o(jekata (rinula je Pomorska o(last sa sjeditem u
<akru, ijom reorganizacijom @A0G. (rigu preuzima 8irekcija pomorskoga sao(raaja
koja je premjetena u $plit, pravni prednik dananjega Plovputa d.o.o.
Dijekom drugoga svjetskoga rata od @AG@.2@AG?. godine svi svjetionici (ili su
zamraeni. /kupacijske vojske o(jekte su koristile za svoje potre(e, a mnoge zgrade
i ure%aji su opljakane i poruene. "kupno je prema evidencijama stradalo CH uvanih
svjetionika i 0?G luka i o(alna svjetla. Prema pisanoj dokumentaciji tee su oteeni
0
4unkcionirali su sistemom primitivnih samonavijajuih mehanizama.
C
*idjeti ire# Pomorski godinjak za !"!. godinu, ,inistarstvo $ao(raaja Kraljevine $r(a, &rvata i
$lovenaca, 8irekcija pomorskog sao(raaja u $plitu, !tamparija dravnih eleznica <eograd, <eograd
@A0A. godine.
?
ili potpuno razoreni svjetionici na otocima 8vainka kod !i(enika, Frujica, Faliola,
:aglav, *ir, Dri sestrice rivanjske, $v. Petar u ,akarskoj i svjetionik na uu -eretve.
-akon drugoga svjetskoga rata u sklopu "prave pomorstva u $plitu izdvaja se
/djeljenje pomorske rasvjete
G
koje preuzima (rigu o izgradnji i odravanju o(jekata
sigurnosti plovid(e. Dako se odmah pristupilo o(novi $v. 9ndrije, $truge, $uca,
Palagrue, $tonice, ,ula, <litvenice, Dajera, *elog )ata, $uska, Porera, $v. Ivana
na puini i $avudriji. " kasnijim godinama slu(a je vie puta preustrojena do
dananjeg Plovputa d.o.o. iz $plita.
$vjetionika danas, u pravom smislu rijei, ima etrdeset i osam. Pored njih postoje na
nekim pozicijama ostaci jo nekih koji su do drugog svjetskog rata izgu(ili svoju
'unkciju uslijed de'iniranja konanih svjetlosnih koridora, te su kao takvi jednostavno
za(oravljeni. 8ravno poduzee Plovput doo iz $plita odnedavno je u sklopu
sloenog investicijskog projekta Kamena $vjetla 2 Juvari lanterni povijesnih
vrijednosti
?
zapoelo i dugotrajan i sloen postupak evidentiranja, uknji(e i sanacije
i tih davno naputenih svjetionika koji su se nali unutar jaih, novih, svjetlosnih
snopova. Do je rezultiralo da se (rojci GE ve dodao jo jedan, ostaci svjetionika
<laca na sjevernoj strani poluotoka Peljeca. $vjetionici su povijesni i kulturni
spomenici jednog vremena, ma koliko se o tome utjelo proteklih desetljea. "toliko
je i znaajan spomenuti projekt revitalizacije svjetioniarskih zgrada kojim se iznalaze
novi sadraji koji e u ovim prekrasnim povijesnim zdanjima ponuditi nove, ekoloki
odrive projekte s ciljem samo'inanciranja tekueg investicijskog odravanja istih.
$vjetionik na usamljenom otoku ili isturenom rtu poznaje prekrasne dane, okupan u
(onaci i suncu. -o mnotvo je i onih dana kada more iskazuje svu svoju snagu i
razornu mo, te nemilosrdno udara u njegove zidine, pronalazei pore u kamenu kroz
koje vlaga i sol prodire razarajui stoljetni kamen. $vjetionici su na odre%eni nain
ukrotili more koje to ne prihvaa pa ve dvjestotinjak godina traje (or(a lanterni s
morem koje ne eli priznati njihov autoritet. Du smo, dakle, mi da tim vitalnim
starcima zajedniki udahnemo novi ivot. &rvatska je u svojih desetak godina
postojanja, visoko podigla standarde svjetioniarske slu(e, stavi uz (ok
najnaprednijim pomorskim zemljama u 7uropi i svijetu
I
, automatizacijom svjetala i
G
*idjeti ire# Pomorski godinjak za !#. godinu, ,inistarstvo $ao(raaja Kraljevine Jugoslavije,
8irekcija pomorskog sao(raaja u $plitu, -arodna tiskara -ovo 8o(a, $plit @AC@. godine.
?
*idjeti ire# !eri, -.,Kon$eptualne premise i ograniavaju%e varija&le pokretanja sloenog
investi$ijskog projekta Kamena Svjetla, neo(javljeni lanak, 7konomski 'akultet $plit, $plit 011@.
godine.
I
*idjeti ire# 'len$o dei (ari e Segnali da Ne&&ia, Istituto Idrogra'ico della ,arina, Fenova @AAA.
I
postepenim prelaskom na alternativne izvore energije u svrhu podizanja ekolokih
standarda i prilago%avanja zahtjevima (udunosti. Dime je prestala potre(a za
aktivnom svjetioniarskom slu(om, pa su zgrade izgu(ile primarnu 'unkciju za
stanovanje svjetioniara i njihovih o(itelji. "pravo tu zapoinje projekt Kamena
svjetla ) uvari lanterni povijesnih vrijednosti, iji je cilj iznalaenje razliitih
aktivnosti koje e na kontrolirani nain vratiti ivot naputenim o(jektima, a
kvalitetnije ispuniti dan preostalim svjetioniarskim posadama koje su iz stratekih
razloga zadrane na pojedinim o(jektima kao to su $avudrija, $v. Ivan kod )ovinja,
Porer kod rta Premantura, $tonica na *isu, $uac, $truga na 3astovu, Palagrua, $v.
9ndrija kod 8u(rovnika i neki drugi.
.elja nam je irem itateljstvu doarati svu ljepotu etrdeset i osam svjetioniarskih
zgrada u njihovom okruenju, kako (i se svi ljudi, institucije i organizacije koje mogu
doprinijeti projektu revitalizacije svjetioniarskih zgrada upoznali s njima i pokuali
se(i predoiti njihovu ljepotu kao spone mora i kopna, noi i dana.
-ije dovoljno ivjeti na svjetioniku. Dre(a nauiti potovati svjetionik i njegovo
okruenje. 7to, (rojni su primjeri unatrag tridesetak godina, kada su na pojedinim
svjetionicima ivjele i etiri svjetioniarske porodice da se ovjek neadekvatno
ponaao prema prirodi u okruenju. /tpadne vode nekontrolirano su se iz(acivale u
more, smee se taloilo u gomilama, a oko ovih povijesnih gra%evina nicali su
kojekakvi (etonski vei i manji &unkeri u kojima su se drale domae ivotinje.
$trune analize i procjene provedene od strane strunih timova koje su prethodile
pokretanju projekta Kamena svjetla 2 Juvari lanterni povijesnih vrijednosti
postavile su nove kriterije ponaanja ovjeka na svjetionicima. "tvr%eni su standardi
koji e se potivati, a koji su toliko visoki da su se na iste u svojim lancima vrlo
pozitivistiki osvrnuli i (rojni evropski dnevni listovi i asopisi K 4rancuski 3e 'igaro,
Dalijanski 8ove, -jemaki <ild am sontag i drugiK
H
. /vi visoki ekoloki standardi
prepoznati su i od strane ,inistarstva zatite prirode i okolia te su projektu donijeli i
pose(no priznanje od istog ,inistarstva u kategoriji Durizam i okoli. /vo
navodimo iz razloga kako (ismo odmah na poetku razluili kako sve aktivnosti na
ovim speci'inim lokacijama nuno tre(aju (iti dozirane i ne moe (iti govora o
nekim visoko pro'itnim projektima. " prilog toj tezi govore i injenice da u segmentu
turistike valorizacije svjetionika maksimum istovremenog (oravka u svjetioniarskoj
H
*idjeti ire# Le *igaro, 01 Juin 011@. ,assalovitch 9., +es jours et des nuits plein phare str.H
H
zgradi iznosi prosjeno osam ljudi, a nekada je, kako smo naveli, u veini o(jekata
ivjelo po dvadesetak ljudi Ksvjetioniari sa svojim 'amilijamaK.
8anas se moe ivjeti na svjetioniku sedam, petnaest ili vie dana u kom'orno
ure%enim apartmanima kategoriziranim na nivo tri turistike zvjezdice. ,ogue je
(oraviti i u onim zgradama (ez svjetioniara gdje se u noi oslukuju sa(lasni koraci
iz prolosti koji odzvanjaju naputenim hodnicima. Kada vam se u zalasku sunca
uini da, tamo, na ru(u otoka vidite siluetu, vjerujete svojim oima to su duhovi
(ivih svjetioniara koje su one oarale svojom iskonskom ljepotom da su i svoj
onozemaljski ivot odluili provoditi na njima dok ne (udu sigurni da su svi ti
prekrasni svjetionici pronali svoje nove uvare. Dada e njihove sjenke vjerojatno
nestati, a odjeci njihovih koraka u dugim hodnicima moi e se jo uti samo za
olujnih noi kada e njihove due uvijek (iti tu da prue dodatnu snagu drevnim
svjetionicima da opstanu pred naletima divljeg mora koje samo zajedniki, ovjek i
svjetionik mogu krotiti.

E
.. /IVOT NA SVJETIONIKU NEKADA I DANAS 0 UTJECAJ
OVJEKA NA NJI"OV PRIRODNI OKOLI
Prije petnaestak i vie godina, dok svjetionici na Jadranu nisu jo (ili automatizirani
u pravom smislu rijei, svjetioniarska slu(a je zahtijevala pun angaman
svjetioniara. -ita se nije preputalo sluaju, a danonono deurstvo zahtijevalo je
dvostruko vei (roj svjetioniara nego je to sluaj danas, nakon automatizacije.
<rodovi koji su se koristili za prijevoz svjetioniarskih smjena (ili su spori, te se do
udaljenih puinskih otoka kao to su Frujica, <litvenica, $uac i Palagrua putovalo
desetak, pa i vie sati. Dada su sa svjetioniarima ivjele i njihove porodice te je na
nekima od svjetionika ivjelo i po dvadesetak ljudi. Kao izvori energije koristili su se
neekoloki agregati koji su kao pogonsko gorivo troili na'tu. $istem otpadnih voda
najee je (io najjednostavniji mogui, te su otpadne vode iz slivnika otjecale
direktno u more sistemom cijevi koje su o(ino (ile usmjeravane na onu stranu otoka
koja je imala nepristupaniju o(alu. $vjetioniarske o(itelji su uzgajale odre%ene
vrste domaih ivotinja koje su na nekim manjim otocima (itno izmijenile strukturu
nekadanje vegetacije. -ismo tada poznavali pro(lem ozonskih rupa i olako se
pristupalo odnosima s prirodom svuda, pa i na svjetionicima.
8anas je situacija (itno izmijenjena. 9utomatizacijom svjetionika prestala je potre(a
za svjetioniarskom slu(om, no svjetioniari domari 2 pro'esionalci, (ez porodica
koji se izmjenjuju svakih petnaest, odnosno trideset dana na udaljenijim otocima i
dalje nastanjuju odre%en (roj jadranskih svjetionika. !to se promijenilo ,nogo toga.
8olaskom novih ljudi ekoloka svijest postala je sve izraenija. <une i prljave
agregate koji su radili na na'tu poeli su odmjenjivati novi sistemi koji koriste
alternativne izvore energije. ,ladi strunjaci Plovputa d.o.o. $plit, koji inae upravlja
svim svjetionicima na hrvatskom dijelu Jadrana, razvili su i vlastita, e'ikasna, rjeenja
koritenja suneve energije i njeno pretvaranje i koritenje u 001 voltnoj instalaciji,
kao i sisteme za grijanje vode. -ovi projekti predvi%aju i postavljanje
vjetrogeneratora najnovije generacije koji su svojom jednostavnou i malim
dimenzijama vrlo praktini i trajni. Pokuavalo se ranije s prvim generacijama
vjetrogeneratora koji se z(og relativno velikih elisa nisu pokazali trajnima pogotovo
za zimskih orkanskih (ura i viednevnih juga. Procjene su Plovputovih elektroniara
A
da (i dopunom vjetrogeneratorima na svjetionicima de'initivno zatvorili ukupne
potre(e proizvodnje struje kako za svjetioniare pro'esionalce, tako i za turiste u
o(jektima predvi%enima za njihov (oravak. /tpadne vode uglavnom se z(rinjavaju
putem sistema upojnih jama koje se postavljaju u dijelovima otoka koji pruaju
pretpostavke da e u toplim mjesecima vei dio otpadnih voda ispariti put atmos'ere
prije nego se dostigne kritini preljev prema septikoj jami. $eptike jame zatvorenog
tipa (arijera su koja vie ne doputa direktan izljev otpadnih voda u more.
8anas su ograniene mogunosti dranja domaih ivotinja kako (i se omoguila
potpuna regeneracija (iljnih vrsta. .ivotinjski hranid(eni lanci, pogotovo na
najudaljenijim otocima, polako poprimaju svoje nekadanje, davne o(like. <ujanje
vegetacije na (rojnim puinskim otocima koja je preduvjet opstanka i razliitih vrsta
'aune koje su koncem osamdesetih godina naprosto iezle s veeg (roja puinskih
otoka.
E
Plovputov projekt Kamena svjetla moe posluiti kao do(ar primjer odrivog modela
turistike djelatnosti i u osjetljivom okruenju kao to su to puinski otoci sa
svjetionicima. " prilog toj konstataciji govori i 'ko oskar, prestino priznanje koje se
dodjeljuje oda(ranim poduzeima u &rvatskoj za pose(no iskazanu skr( o okoliu.
/vo priznanje dodjeljuje ,inistarstvo zatite prirode i okolia, a projektu Kamena
svjetla dodijeljeno je u kategoriji ,urizam i okoli u svi(nju 011@. godine.
9 to je s morem i morskom 'lorom i 'aunom u okruenju tih svjetioniarskih oaza
-a alost podmorje nije pod jurisdikcijom uvara svjetionika. -ekada je postojalo
pravilo da se ri(arski (rodovi ne pri(liavaju ovim otocima. -a alost danas smo
svjedoci da i na jednoj Palagui pojedinci (acaju mree uz samu o(alu i kada se smije
i kada ne, doslovno istei more od morskih organizama. $totine i stotine vra za
izlov velikih rakova opasuju sve te puinske otoke oz(iljno prijetei da potpuno
devastiraju podmorje. /no to se desilo kampima u Jadranu oz(iljno prijeti i
jastozima. / nekim ri(ljim vrstama vie se i ne pria jer se moemo na njih podsjetiti
samo iz knjiga. 9 nadamo se i povratku sredozemne medvjediceL
A

Jo nije kasno, ono to je Plovput uinio na kopnenom dijelu puinskih otoka tre(alo
(i slinom recepturom primijeniti i u zatiti podmorja.
@1

E
*idjeti ire# Poar 8omac 9ntonieta, -azlozi za osnivanje morskih parkova u .rvatskoj, :(ornik
Palagrua B Jadranski dragulj, &rvatska pomorska meteoroloka slu(a, $plit @AAI. godine. str. @IC.2
@IE.
A
Projekt koji vodi me%unarodna udruga Sredozemna medvjedi$a, na elu s Jasnom 9ntolovi.
@1
*idjeti ire# Favrani, 9., 8enona,3., 4rka, 8., Palagrua podvodni park, neo(javljeni lanak,
)ijeka 011@. godine.
@1
&. SVJETIONICI "RVATSKOG DIJELA JADRANA
&...S+v1*ri2+ 3 n+2s%+ri2i 2+*r+ns4i sv2e%i)ni4
@@
-ajstariji dananji svjetionik u 'unkciji je $avudrija.
@@
9ustrijski gro', znaajni
politiar ,etternich osjetio je svoju drugu mladost upoznavi na jednom (ekom
plesu prekrasnu &rvaticu, duge, valovite crne kose. :alju(ivi se u mladu damu gro'
,etternich noima nije spavao razmiljajui kako da stvori tajno lju(avno gnijezdo
gdje (i se mogao sastajati sa svojom velikom lju(avi. -ije smio ugroziti svoj
drutveni poloaj razaranjem postojeeg (raka. -a nagovor svoje mlade prijateljice
otputovao je na ivopisnu zapadnu o(alu Istre traei rjeenje svojih lju(avnih patnji.
Plitko prio(alje $avudrije oduvijek je predstavljalo rizino podruje nasukavanja
o(zirom na prio(alne plovne koridore kojima se nou regulirala plovid(a samo
pomou zvjezdana ne(a. I tako je zapoela pria o svjetionicima, poetkom
devetnaestog stoljea. Fro' ,etternich je zamislio svjetionik $avudriju kao malo,
zidinama opasano gazdinstvo isprepleteno gustim mediteranskim vrtovima me%u
kojima (i se krio sa svojom lju(ljenom &rvaticom. Imanje je (ilo opasano umom
tamarisa i (orova te nepristupano putniku 2 namjerniku. $avudrija je konano
dovrena @E@E. godine i najstariji je jadranski svjetionik u 'unkciji. Pria kae da
,etternichova lju(av nije doekala sretne dane u vrtovima $avudrije, ve je umrla od
upale plua tijekom posljednjih dana dovravanja impozantne svjetioniarske kule.
8anas $avudrija, najzapadniji i najsjeverniji hrvatski svjetionik, svojom trideset
metara visokom kulom dominira ravniarskim okoliem koji se (lago sputa prema
plitkome moru stvarajui mnotvo malih uvalica i rtova. $vjetionik $avudrija udaljen
je C1 metara od mora i nalazi se u sreditu turistike zone, okruen hotelima,
autokampovima, restoranima i plaama. Prilazna cesta vodi do dvorita svjetionika
koji je udaljen A kilometara od "maga, a ?I kilometara od Drsta. -esu%eni
,etternichov ljetnikovac sastoji se od tri zase(na o(jekta me%uso(no spojena visoko
ogra%enim dvoritem i vrtovima s (ujnom mediteranskom vegetacijom. $tam(ena
zgrada sastoji se od prizemlja, kata i potkrovlja neto povrine vee od 011 etvornih
metara. " sklopu zgrade ure%en je jedan kom'orni dvoso(ni turistiki apartman
kategoriziran sa tri turistike zvjezdice. /(zirom na izniman interes koji gosti iz
cijeloga svijeta pokazuju za (oravak u ovom prekrasnom o(jektu predvi%eno je
ure%enje jo jednog apartmana. " dvoritu, kada prona%ete izlaz iz vrta s (ujnom
vegetacijom, na%ete se pred pomonim o(jektom od G1 etvornih metara koji je danas
@@
Prema evidencijama na hrvatskom dijelu jadrana prije $avudrije (ili su izgra%eni svjetionici na otoku
!kardi @E@1. godine i na 3oinju @E@0. godine. Izvor# <eki 9rhiv o svjetionicima.
@0
svojevrsna kua duhova. " zimskim noima u ovom praznom o(jektu ponekad se
uju lagani koraci nesretne ,etternichove lju(avnice koja na svoju i njegovu alost
nije doekala dovrenje $avudrije i ladanje u skrovitosti (ujnih mediteranskih vrtova.
$vjetionik je danas prikljuen na mjesnu vodovodnu, elektrinu i tele'onsku mreu.
Prekrasne ure%ene pjeane plae u okolini, (iciklistike i pjeake staze pro(ijene su
kroz gustu umu akacije i (ora. /(alna kon'iguracija i stalni, ali ne pretjerano snani,
ljetni vjetrovi $avudriju su svrstali me%u oda(rane turistike lokacije za Mind sur'ing.
" sklopu svjetionika u malom apartmanu ivi jedan od najstarijih plovputovih
svjetioniara ,ilin "ngar koji je u svom svjetioniarskom ivotu proao gotovo cijeli
Jadran smirivi se na $avudriji. Prolost $avudrije koja i danas odzvanja njenim
hodnicima dok sluate ,ilinove prie o neverama po isturenim puinskim otocima
gdje je slu(ovao na svjetionicima, uz vrhunsko vino i oda(ranu ri(u, vjerovatno su
ono to $avudriju ini danas tako privlanom modernim ro(inzonima koji u
prostranom turistikom apartmanu du(oko u noi putuju u vrijeme gro'a ,etternicha
koji poiva sa svojom dragom. Fdje -eka to ostane mala tajna.
&.&.R% 15 64)* N)vi(r+*+6 7 81*esni sv2e%i)ni4 4)2i #)9$+:12e
)t :u( kod -ovigrada u Istri ima svoju legendu koja je starija od svjetioniarske
zgrade. /vome rtu se i danas pripisuju udne 2 lijepe prie. -ajstarija od njih potjee
iz dalekog @I. stoljea. $taro ri(arsko naselje (ilo je smjeteno na drugom rtu gdje se
danas nalazi -ovigrad. " to davno do(a ri(ari su malim (arkama na vesla odlazili u
ri(olov u okolini mjesta. Jedan od njih odvaio se jednoga dana i uputio snagom
svojih vesala put otvorenog mora preko rta :u(. $ljedeeg dana svi su se ri(ari vratili
iz ri(olova osim ovoga koji se zaputio na otvorenu puinu. *jerovali su da ga je
progutalo more koje je svake godine uzimalo svoj danak od novigradskih ri(ara. .ena
nestalog starog ri(ara, krezu(a neka (a(a uputila se put rta :u( , sjela na liticu i tri
dana (ez vode i hrane traila pogledom muevljevu (arku po puini.
Dreega dana u predveerje (arka se pojavila na o(zorju. $jedila je (a(a i ekala, te
konano mua i doekala. Kada je sila k njegovoj (arci ri(ar se zaprepastio jer se
krezu(a (a(a u tri dana sjedenja na litici pomladila tridesetak godina, a izrasli su joj i
svi zu(i. ,nogo je vremena prolo od tada, ali jo i danas u kasnu jesen i zimu
@C
ponekad na rtu :u( moete sresti ponekog starca ili staricu koji kao skamenjeni sjede
i zure prema puini.
$vjetionik na )tu :u( sagra%en je @EH0. godine na poluotoku 3anterni koji je
udaljen trinaest kilometara od Porea i isto toliko od -ovigrada. Poluotok ome%uju
prekrasne uvale Darska i 3unga, a u pozadini svjetionika izgra%eno je moderno
turistiko naselje. " okolini svjetionika nalaze se lijepo ure%ene prirodne kamenite i
ljunane plae koje su ome%ene (ujnom mediteranskom vegetacijom. " (lizini
svjetionika Kali ne pre(lizuK smjeteni su hoteli, apartmani, restorani, slastiarnice,
noni klu(ovi, agencije, trgovaki centar, pota, am(ulanta, (anka, teniski i drugi
sportski tereni. $vjetioniarska zgrada je od mora udaljena svega deset metara sa
kupolom koja se nalazi na zapadnom kutu zgrade, deset metara iznad mora. $vjetionik
rt :u( danas je automatiziran i u njemu ne ivi domar, tako da u ure%enom
trokrevetnom apartmanu kategoriziranom s tri turistike zvjezdice oda(rani turisti
provode svoj odmor gledajui s prozora u smjeru puine i sanjajui o proloj mladosti.
$vjetionik je spojen na vodovodnu, elektrinu i tele'onsku mreu. 9s'altiranom
cestom se stie u zatieno dvorite tako da moderni turistiki ro(inzoni koji ga
oda(eru za svoj ljetni odmor imaju potpunu privatnost uz mogunost razliitih
sportskih aktivnosti i drutvenog ivota u (lizini.
Prio(alno hridinasto podmorje (ogato je ri(om, te prua mogunosti svih vrsta
ri(olova i podvodnog 'oto sa'arija. " procjepima koji se pruaju na neto veim
du(inama Ktridesetak i vie metaraK uz malo sree moe se naii na iznimno velike
primjerke ugora koji e nezainteresirano dopustiti 'otogra'iranje makroo(jektivom
iz(liza. -e ometajte ih predugo u njihovom miru, moda upravo oni uvaju tajnu
vjene mladosti rta :u(.
&.;.Sve%i Iv+n n+ #18ini 64)* R)vin2+6 7 sv2e%i)ni4 n+ O%)41 *1<*ev+ #r)4$e%s%v+
-ajjuniji otoi ispred )ovinja jedini je u toj otonoj skupini (ez vegetacije. "
odnosu na umovite okolne otoke $veti Ivan kao da se sluajno tu naao. I o(ala mu
je (itno drugaija od okolnih otoka. Ploasto i glatko stijenje za razliku od gru(og i
otrog kamenja koje se susree u rovinjskom arhipelagu ovaj otok ini idealnom
oazom za kupanje. I $veti Ivan na puini ima svoju priu koja see u daleku povijest.
8avno prije nego je na njemu izgra%en svjetionik ovaj otoi svrstavao se u grupu
@G
opasnijih za plovid(u na podruju Istre. -izak i s ravnim stijenama (io je teko
uoljiv ve u kasnijim poslijepodnevnim satima. ,notvo pliina i (rakova u
njegovom okruju pravo su gro(lje (rodova.
@0
" drugom dijelu ljeta kada se na ovom
podruju esto razvijaju prolazni neverini, valovi i morska pjena uzdiu se sve do
svjetioniarske kule.
-ekada davno po loem vremenu plovio je jedan mletaki dud u smjeru )ovinja.
Igrom sluaja, tog kasnog poslijepodneva posada je uoila opasne hridi $vetoga Ivana
i na vrijeme promijenila rutu plovid(e. -evrijeme je jaalo, a mletaki dud se
zavjetovao $vetom Ivanu kako e mu doplovi li iv do )ovinja u znak zahvalnosti na
istoimenom otoiu slijedeih dana zapaliti svijeu visoku kao toranj katedrale.
$tigavi iv i zdrav u )ovinj, drugoga dana dud se pokajao z(og se(i dana o(eanja
razmiljajui o sve manjoj i manjoj svijei. Konano, kako mu se urilo natrag u
*eneciju niti malu svijeu nije zapalio na $vetom Ivanu. $jetio se neodrana zavjeta
nekoliko mjeseci kasnije kada ga je na istom podruju zatekla iznenadna oluja. ,ore
je njegov (rod (acilo na hridi $vetog Ivana a itava posada sa mletakim dudom
nestala je u olujnom moru. $vjetioniari priaju da se u listopadu, kada su prolazne
nevere este na ovom podruju u takvim noima izme%u huka vjetra i raz(ijanja
valova o hridi $vetog Ivana mogu uti udaljeni krici mornara s nestale galije. Kada se
u takvoj noi zapali svijea na prozoru svjetionika krici utihnu, a nevera (re pro%e.
@E?C. godine izgra%en je svjetionik na samom vrhu hridi. $veti Ivan kruna je u perli
od trinaest rovinjskih otoka. "daljen je od )ovinja etrdesetak minuta vonje
turistikim (rodom. Ploasta o(ala ini ga najljepim od svih okolnih otoka za
kupanje. 8u(ine mora u njegovoj okolini kreu se od plitkih desetmetarskih (rakova
do etrdesetak metara du(ine poloenog hridinastog dna koje o(iluje vegetacijom i
(rojnim ri(ljim vrstama. Podmorje $vetog Ivana jedno je od rijetkih podruja na
kojima se ronioci mogu susresti sa rijetkom vrstom utog ampjera koji je uglavnom
iezao iz naeg prio(alja. /kolno podmorje vrlo je atraktivno za ronjenje z(og
(rojnih ostataka (rodova koji su na tom podruju nastradali i dan danas tu poivaju.
/toi $veti Ivan dug je sedamdesetak metara, a irok pedesetak. $vjetionik je
osmerokutna kamena kula nad svjetioniarskom jednokatnicom. Kula svjetionika
nalazi se nad morem 0C metra visoko. /dozgo se prua prekrasan pogled. "
svjetioniarskoj zgradi ure%ena su dva turistika apartmana kategorizirana s tri
zvjezdice, a gosti se svakog dana izmjenjuju na jednoj od dvije plae koje se nalaze na
@0
*idjeti ire# /stoji, I., +ive in /roatia, I.N. d.o.o. <lue (u((le edition, :agre( 0111. godine.
@?
suprotnim dijelovima otoia. " krugu tih plaa more je iznimno plitko tako da je
$veti Ivan do(ro odredite modernim ro(inzonima s malom djecom. "z
svjetioniarsku kuu nalaze se dvije pomone zgrade i motornica za agregat koji se
danas samo iznimno ukljuuje jer je energija osigurana sistemom solarnih panela i
akumulatora. -a otoku se nalazi mali pristan sa dizalicom koja moe podii manje
(rodove i glisere u sluaju potre(e. 8o o(linjih rovinjskih otoka dovedena je voda i
struja tako da vjerujemo kako e se ka(el i vodovodna cijev jo malo produiti prema
$vetom Ivanu, posljednjem u nizu rovinjskih otoka.
&.=. Pini*+ n+ -ri21ni9+ 7 sv2e%i)ni4 1 )%)8n)9 r+21 s %+2+ns%veni9 )%isci9+ 1
4+9en1
-a samotnoj junoj punti *eloga <rijuna @EHH. godine izgra%en je svjetionik
Pinida. <rijuni su nacionalni park koji se sastoji od dva vea , dvanaest manjih otoka
i tri gre(ena. 4aanski kanal irine jedne -, dijeli ih od o(ale Istre. <rijunski otoci
naseljeni su od davnina, o emu svjedoe (ogata povijesna nalazita iz do(a starog
)ima i iz srednjeg vijeka. Durizam se na <rijunima poeo razvijati koncem
devetnaestog stoljea . -a alost sve turistike aktivnosti su zamrle nakon drugog
svjetskog rata kada su <rijuni (ili rezervirani za politiku elitu i vojsku. <rijuni su
poznati po egzotinoj sredozemnoj vegetaciji koja je (ogatija i razliitija na ovim
otocima nego na svim okolnima. -a *elom <rijunu ive (rojne ivotinjske vrste koje
ga ine jedinstvenim otvorenim zoolokim vrtom. /d 3uke na *elom <rijunu do
svjetionika Pinide vodi pet kilometara duga as'altirana cesta. $vjetionik je udaljen od
mora 01 metara, a kula se nalazi osamnaest metara iznad mora. $vjetionik je davno
automatiziran tako da na njemu danas nema posade. /(jekt se sastoji od prizemlja,
kata i potkrovlja, ukupne neto povrine vee od 011 etvornih metara. Prikljuen je na
elektrinu mreu i posjeduje cisternu za vodu. /kolne kamene plae do(ra su
odredita za lju(itelje Mind sur'inga. Preko itavog otoka ure%ena su etalita i
(iciklistike staze koje opasuju rezervate sa ivotinjama. -a *elom <rijunu ure%ena
je i luica za jahte, od svjetionika udaljena etiri kilometra. I Pinida ima svoju tajnu o
kojoj se ne govori jer nikada nije (ila istraena. " otonom kamenu nalaze se utisnute
stope nekog divovskog, oito vanzemaljskog (ia. Koje (ie ih je ostavilo i kada, ne
zna se, no za(orav ih ne moe prekriti, a ni utnja otonog stanovnitva. /uvanost
@I
podmorske 'lore i 'aune u okolnom podmorju prua pose(nu dra za ronilaki
turizam. Jak i u odnosu na Kornate (rijunsko podmorje nudi vie. /vdje se mogu
susresti gotovo sve vrste ri(a i rakova Jadrana. "sprkos ljetnoj pitomosti mora koje
okruuje *eli <rijun u zimskim periodima na pojedinim rtovima to isto more iskazuje
svu svoju snagu. /(zirom na speci'inost ovog svjetionika Plovput d.o.o. je
predvidio njegovo skoro ukljuivanje u projekt Kamena Svjetla 0 revitalizacija
naputenih svjetioniarskih zgrada. "kljuivanje svjetionika Pinide u ukupnu
hrvatsku turistiku ponudu predstavljat e jo jednu znaajnu nisku u kruni odrivog
modela ekskluzivne turistike ponude &rvatske, nasuprot devastaciji o(ale
nekontroliranom izgradnjom velikih hotelskih naselja.
&.>.Ver1*ic+ 3 sv2e%i)ni4 1 sv2e%$1 <+$+ is41#$2en2+ #1$s4e Arene
Kada se krene istonom o(alom pulske marine 1eruda, i za%e u umu turistikog
kompleksa Punte 1erudele, nakon pola sata etnje stie se do isturenog rta *erudica,
odakle jo od @EHH. godine s morem i kopnom druguje ovaj svjetionik. *erudica se
nalazi sedam kilometara juno od sredita Pule. " njegovoj okolini jo uvijek su
nenaruene prirodne ljepote ukljuujui stoljetne ume i iznimno isto i (istro more.
$vjetionik *erudica prizemni je o(jekt od pedesetak metara etvornih sa pripadajuim
pomonim i skladinim prostorijama. " okolini svjetionika ogra%eno je dvorite od
?11 etvornih metara. $vjetionik je prikljuen na gradsku vodovodnu i elektrinu
mreu. 9utomatiziran je, tako da nema stalnu posadu. Kula sa svjetlom je na
nadmorskoj visini od @1 metara, a o(jekt je isto toliko udaljen i od mora. Pristup do
o(jekta mogu je as'altnim kolnikom, te sam o(jekt predstavlja jednu od turistikih
destinacija vansezonske turistike ponude Pule. " (lizini *erudice, gdje je danas
kultivirana o(ala donedavno se nalazilo veliko alo u kome su strpljivi tragai esto
nalazili novie iz do(a rimskoga cara *espazijana. Oar *espazijan poznat je kao
graditelj uvene pulske arene ija se starost (lii 0111 godini. /dakle su izvirali ti
novii u alu -ije utvr%eno. 3egenda pria kako u do(a gradnje pulske arene caru
(ijae ponestalo novca za njeno dovrenje te je graditeljima ostao duan odre%enu
sumu. -astojei iz(jei kletvu z(og duga legenda pria da je u kasnijim godinama
dug vraao putem svojih povjerljivih ljudi koji su redovito novie zakapali u veliko
alo, gdje su ih nalazili potomci graditelja arene godinama kasnije. .ala danas vie
@H
nema. Duristika izgradnja jednostavno ga je prekrila. :nai li to da je dug prema
pulskim graditeljima isplaen
-a *erudici je dominantan juni zid ispred svjetionika neuo(iajene visine. Dako
visok i masivan izgra%en je upravo z(og razarajue snage mora na punti *erudela.
$vojom konstrukcijom i o(likom, koji iz nekih kutova promatranja *erudici daje
o(lik tvr%ave, ini ovaj pomorski svjetionik vrlo speci'inim. *erudica se danas
doima kao oaza prolih vremena, a Plovput d.o.o. e, vjerujemo, nastojati i za nju
iznai optimalno rjeenje prikljuenja projektu Kamena svjetla.
&.?.P)rer 3 sv2e%i)ni4 1 #re*v)r21 r+2+ i #+4$+
Paralelno sa poluotokom Premantura nalazi se hridinasti otoi Porer, svega jednu
nautiku milju jugozapadno od junog rta Istre. $vjetionik Porer izgra%en je davne
@ECC. godine. /toi Porer doslovno je gola hrid koja izgleda kao da je upravo
izronila iz mora. /vaj otoi uzduno je irine E1 metara. -a sredini otoia nalazi se
istoimeni svjetionik s kulom i svjetlom na visini od C? metara. Kula je u samom
sreditu kamenog zdanja svjetionika odakle se na sve etiri strane iri gospodarski i
stam(eni prostor svjetionika. 8o svjetionika se moe stii cestom koja vijuga
dvadesetak kilometara od Pule do uvale juno od Premanture. $vjetionik Porer
ukljuen je u prvoj 'azi u projekt Kamena svjetla. "sprkos skepticima koji su smatrali
da na suroj hridi kao to je Porer nema nita zanimljivo za turistike ro(inzone, ve
prve sezone gosti su zauzeli o(a ure%ena apartmana kategorizirana sa tri turistike
zvjezdice. / prihvatu turista (rinu svjetioniari pro'esionalci koji se izmjenjuju
svakih petnaest dana. ,ilju i pol udaljenosti od o(ale ponekad predstavlja
nepremostivu prepreku. Kada more iskazuje svoju punu snagu, za olujnih vjetrova,
stjee se dojam da e i svjetioniarsku zgradu progutati valovi koji je oplakuju.
,orske struje u okolini Porera vrlo su izraene tijekom cijelog dana, te je potre(no
sluati naputke svjetioniara gdje se smije kupati u kojem dijelu dana. *alovi su
razorne snage, pose(ice zimi kada se snaga mora moe vidjeti i na elinim vanjskim
ljestvama kule svjetionika koje nakon olujnih udara izgledaju kao da ih je vakao
neki morski div. 8vorite svjetionika nastavlja se na most na kome je dizalica za
podizanje manjih (rodica. "z Porer je sidrenje riskantno, a svjetioniarima je njihova
pasara jedina stalna veza s civilizacijom. :(og toga je uvijek podignuta na sigurnu
@E
visinu od mora koje na Poreru (ez ikakvog upozorenja uzavre. $vjetionik je spojen na
elektrinu mreu, a voda se koristi iz vlastite cisterne. Podmorje u okolini otoia
Porera vrlo je atraktivno za ronjenje sa mnotvom pliina i podmorskih litica. Kako
su graditelji Porera uope uspjeli izgraditi ovaj svjetionik o(zirom na nestalnu ud
mora uokolo njega 3egende Porera skrivene su u pjeanim nanosima u njegovom
podmorju koji kriju mnoge antike ostatke. /kolne pliine Krin, 4enoliga i *eliki
<alkun gro(lja su mnotva (rodova koji su svoj ivot okonali u ovom predvorju
raja i pakla.
&.@. M+r$er+ 3 iA)$ir+ni medeni sv2e%i)ni4
,arlera, uz Ornu Puntu, predstavlja kopnene svjetionike istarskoga o(ru(a. $vjetionik
,arlera nalazi se u ravniarskom podruju, sjeveroistono od 3injana. /kruen
(ujnom ravniarskom vegetacijom ovaj pomorski svjetionik naziva se i 2edenim
svjetionikom , z(og mnotva konica koje pelari dre u njegovoj (lizini. $vjetionik
se po svom geogra'skom poloaju nalazi na istoimenom rtu, a sagra%en je @EE0.
godine, na jugoistonom vrhu poluotoka Istre. "daljen je od mora 0? metara, a svjetlo
je na nadmorskoj visini od 0@ metar. Pristup mu je mogu preko 3injana cestom
dugom dvadesetak kilometara od Pule. Pomorski svjetionik ,arlera posjeduje manju
kvadratnu kulu i prizemnu zgradu koja je danas naputena jer je svjetlo
automatizirano. Flavni o(jekt je veliine ezdesetak etvornih metara, te je sa tri
strane okruen morem. " okolici svjetionika nalazi se nekoliko otoia i hridi z(og
kojih je ,arlera i sagra%ena na tom mjestu. Jake morske struje i snani zimski
vjetrovi stvaraju pose(an nestvarni ugo%aj od prosinca do oujka. 8anas je ,arlera
prazna i nenaseljena. -jeno ukljuivanje u projekt revitalizacije oteano je
injenicom da ne posjeduje spoj na elektrinu i vodovodnu mreu, a usprkos
pokuajima da se neto po tom pitanju uini sva nastojanja Plovputa ostala su samo
elja. $peci'inost mikrolokacije i povijest svjetionika predstavlja zanimljiv
turistiki detalj u ukupnoj turistikoj razglednici Istre. $ pristupne strane svjetionik je
ogra%en visokom ogradnom icom o(linjeg poljoprivrednoga do(ra koja ga je jo
vie izolirala u njegovoj osami. /granienost pristupa i neure%ena cesta osnovni su
razlozi to pomorski svjetionik ,arlera do danas nije pronaao svoje mjesto u
projektu Kamena svjetla. Jeka se samo znak lokalnih vlasti iz koga (i (ilo oito da je
@A
i njima stalo do sanacije i ukljuenja ove gra%evine u listu turistikih destinacija
ovoga podruja. " turistiku razglednicu gradia ,edulina ,arlera je ve odavno
ukljuena, a sigurnost plovid(e okolnim morem podvuena je njezinim snanim
nonim (ljeskovima koji se gu(e negdje daleko na puini.
&.B.Crn+ P1n%+ 3 sv2e%i)ni4 s+ A+4)#+ni9 A$+%)9 1 #)*Ae9ni9 4+n+$i9+
"tisnut usred 3i(urnske o(ale, na najistaknutijem dijelu istone o(ale Istre, u
podnoju vrha <rdo, sagra%en je @EHC. godine ovaj samotni svjetionik. $ama zgrada
nalazi se @? metara nad morem od kojeg je udaljena 0? metara i smjetena je u gustoj
umi crnike i esmine. Poumljenost cijeloj o(ali daje pose(an i tajanstven ugo%aj.
Pred o(jektom je manji pristan za (rodice te dizalica za istezanje manjih (rodova. -a
svjetionik se moe doi cestom do Koromanog, a dalje pjeakom stazom dugom I
kilometara koja vodi kroz umski gusti. " ovoj, gustoj, (orovoj umi svako godinje
do(a odzvanja razliitim zvukovima prirode, te etaa mami da se zaustavi (arem na
trenutak.
Orna Punta je jednokatna gra%evina sa svjetlom smjetenim u jugoistonom gornjem
uglu. /(jekt je povrine od @I1 etvornih metara u prizemlju i na katu, dok je u
potkrovlju iskoristivo jo C1 etvornih metara. Pored zgrade podignuta su dva manja
pomona o(jekta, a na proelju se protee prostrana ogra%ena terasa poploana
autentinim kamenim ploama, s koje se prua panoramski pogled. Pristup je
svjetioniku najzgodniji (rodom.
&ridi kamenite o(ale oplakuje more koje je na itavom ovom podruju (ogato ri(om.
Kon'iguracija morskog dna u okolini (lago se rui do dvadesetak metara du(ine,
nakon ega su uestali podmorski pragovi na kojima se naglo poveava du(ina. -a
poziciji !kvaranske *ale, u neposrednoj (lizini prema priama postoji potopljena
olupina velikog srednjovjekovnog jedrenjaka. -o do danas nije tono locirana, a
posljednja ekspedicija koja je pretraivala dno na predvi%enoj lokaciji pronala je
samo potopljenu motornu jahtu od petnaestak metara na du(ini od pedesetak metara.
Jo jedna misterija Orne Punte, jer potapanje tog 'antomskog (roda uope nije
evidentirano.
01
Orna Punta, kao i veina ovih prekrasnih i zagonetnih zgrada, uva tajnu u svom
kamenom zale%u. Do je jedna od onih tajni koje najvie golicaju ljudski duh, esto
privuen neim emu stoljeima nije mogao odoljeti 2 zlatom.
3egenda kae da se tamo na vie mjesta skriva zlato i da su tragai za tim (lagom
otkrili duge, du(oke, tajanstvene hodnike to pod morem vode u nepoznato. " njima,
me%utim, dragocjena kovina do danas nije na%ena, ve umjesto nje tek neke kamene
ploe s udnim i nejasnim sim(olima. Podzemni hodnici nameu nam (rojna pitanja o
tome tko ih je pro(ijao u tvrdom kamenu i zato je to radio, da li samo zato da (i
(lago zatitio od pohlepnih ruku ili ga je s nekim drugim naumom vukao hodnicima
kroz koje danas prolazi tek ljudska mata i jeka neodgovorenih pitanja.
&.C.S1s+4 3 sv2e%i)ni4 n+ )%)41 4)2i 4ri2e %+2ne #$)*n)s%i
$vjetionik smjeten na ovom, po mnogoemu jedinstvenom jadranskom otoku,
sagra%en je @EE@. godine, na prostoru est nautikih milja zapadno od 3oinja, s kojim
je povezan (rodskom prugom. -alazi se na (rdu Far(i na nadmorskoj visini od @11
metara, a od jedinog naselja na otoku, $uska, udaljen je jedan kilometar isto kao i od
du(oke uvale 8ragoa. Da je uvala pogodna za sidrenje jahti. $tanovnitvo se na
otoku preteno (avi ri(arenjem i zemljoradnjom. Oijeli otok je prekriven raslinjem pa
izgleda kao zeleni vrt nenaruen ljudskom rukom i okruen prekrasnim plaama.
$am otok protee se na povrini od pet etvornih metara sa svjetionikom na njegovoj
sredini. :grada svjetionika je prizemna, veliine @01 etvornih metara, a 'unkcionalno
je iskoristivo i potkrovlje. -ad sredinjim dijelom o(jekta die se manja kula sa
svjetlom. <ujna vegetacija krasi okoli zgrade, od koje do mjesta $uska i luke vodi
kolni put. $am svjetionik ima prikljuak na elektrinu mreu, dok se vodom
opskr(ljuje iz cisterne.
" emu je jedinstvenost ovog otoka o kojoj smo prije govorili $vi su dalmatinski
otoci preteno vapnenakog porijekla, izuzev nekoliko puinskih hridina vulkanskog
porijekla, dok je $usak prekriven de(elom pjeanom naslagom.
:animljivo je, ali i nejasno, koje su i kakve to sile nanijele pijesak na otvoreni ru(
Kvarnerskog arhipelaga i otkuda su ga donijele kada ga na tim prostorima nema.
Postoje teorije da je $usak ostatak neke davne istarske rijeke, da je nastao taloenjem
vulkanske praine ili pak izdizanjem morskog dna. ,oda tajnu nastanka $uska kriju
0@
neke kozmike daljine, one neo(janjive i nama nepoznate, do kojih svjetlo to (aca
lanterna (ezuspjeno pokuava prodrijeti.
Dajnovitosti otoka doprinose i speci'ini o(iaji, 'olklor, te odjea njegovih
malo(rojnih stanovnika koji su u potpunosti autohtoni te znaajno odudaraju od
tradicije okolnih podruja pa ak i tradicije jadranske o(ale. "pravo z(og toga
(oravak na $usku doivljavamo kao jedinstveno iskustvo jednog drugog svijeta,
zatvorenog u svojoj pose(nost ali otvorenog za promiljanje.
Klima na otoku je tipina mediteranska, a spoj dva kljuna 'aktora, pogodne klime i
pijeska, rezultirao je time da je $usak ve krajem @A.stoljea postao zanimljiva
turistiko odredite kao klimatsko kupalite s ljekovitim pjeanim kupkama. /sim
toga otok ima idealne (alneoloke oso(ine pa se na njemu predvi%a izgradnja
klimatskog ljeilita za djecu. $usak je pravi izvor prirodnih ljekovitih initelja# ist
zrak (ez alergena, morska voda, pijesak, raslinje i sunce, i kao takav predstavlja
idealno mjesto za razvoj zdravstvenog turizma. /tok je poznat i po jo jednoj
pose(nosti. Prozvan je otokom plodnosti z(og toga to u povijesti otoka nije
za(iljeeno postojanje ginekolokih (olesti kod lokalnih stanovnica, a postoje i (rojna
svjedoanstva o tome da su ene s medicinski utvr%enim pro(lemom neplodnosti
upravo nakon ili za vrijeme (oravka na otoku uspjele zanijeti. "pravo su te ene
postale naj(olji promicatelji otoka $uska, njegovih pjeskovitih i plitkih o(ala i
prirodnih termi koje lijee duh i tijelo. 3jekovitost suanskog pijeska nije do kraja
istraena, ali je praktino dokazana.
&..'.Vne%+4 3 sv2e%i)ni4 ()r)s%+sn)( %1n2+
:ahvaljujui ravnici na kojoj raste ak i penica, "nije su tako%er netipian jadranski
otok. $vjetionik je sagra%en na jugozapadnom rtu otoka, a sam otok nalazi se na ulazu
u Kvarner. /(jekt je podignut @EHC. godine. /d "nija, inae jedinog naselja na otoku,
udaljen je tri kilometra. "nije su povezane (rodskom prugom s ,alim 3oinjem,
udaljenim @@ nautikih milja, a u ljetnim mjesecima postoji redovita trajektna veza.
Kultura na otoku je ri(arskog i poljodjelskog tipa, a o(ala otoka je razvedena
prekrasnim du(okim uvalama pogodnim za jahting turizam.
*netak je svjetionik s kulom inkorporiranom u proelje prizemne kamene
svjetioniarske zgrade koja je od mora udaljena @? metara, sa svjetlom postavljenim
00
na nadmorskoj visini od @I metara. :grada se sastoji od prizemlja povrine ?C
etvorna metra, te podruma od @0 etvornih metara. " pomonim zgradama koje su
smjetene u neposrednoj (lizini ima jo dodatnih C? etvornih metara prostora.
8vorite koje okruuje zgradu, poploano je i ogra%eno.
$vjetionik je z(og automatizacije danas (ez posade. $trujom se opskr(ljuje iz
agregata, a vodom iz cisterne koja se nalazi ispod zgrade. /kolno je more pogodno za
Mind sur'ing i vonju (rodom, a u ranu jesen doslovno vrije od plave ri(e. Jovjek ne
moe ostati ravnoduan gledajui (or(u koja se u tim periodima odvija izme%u
ovjeka i prirode, izme%u lovca i plijena.
:animljiva je geneza imena otoka, koje porijeklo vue od grke rijei heneios to
znai njiva, te dokazuje da je otok po plodnosti (io poznat prije gotovo dva i pol
tisuljea.
Jednako kao i na $usku, otok nastanjuje mali (roj itelja, koji su zasluni za to to je
zadrao sve svoje pose(nosti, ljepotu kultivirane prirode koja svjedoi o
uravnoteenom suivotu s ovjekom. $pona izme%u ovjeka, otoka i mora osjea se u
svakom segmentu i premda u dananje vrijeme djeluje pomalo arhaino, svjesni smo
da je jedna od onih pravih vrijednosti kojoj se polako vraamo. Postojale su odre%ene
inicijative da se ovome svjetioniku vrati ivot, od mogue 'unkcije pansiona za
letako i drugo oso(lje oso(lje sezonske zrane luke na otoku do uspostave centra za
istraivanje proizvodnje zdrave hrane. $vi ti programi zahtijevaju znaajna 'inancijska
ulaganja jer je o(jekt, na neki nain, maehinskim ponaanjem domaeg ivlja
znaajno devastiran. " krajnjem sluaju, ako se predvi%eni projekti ne ostvare,
Plovput e u skoroj (udunosti sa svojom operativom postaviti temelje ro(inzonskog
turizma koji (i tre(ao osigurati izvor za sva potre(na ulaganja da se *netku vrati stari
sjaj.
:a *netak je vezana stara legenda koja see u godinu njegove izgradnje @EHC. Jedan
od predradnika izgradnje svjetionika, pasionirani ri(i promatrao je tih dana more
uzavrelo od plave ri(e. $ljedeih dana otisnuo se na more sa drvenom (rodicom i
odmetom s plutaom pose(ne konstrukcije vezanim za (rodicu. -ije nam poznato
kakvu vrstu mamca, udice i krene je ri(i koristio, no neto veliko je zagrizlo i
ri(ia i (rodicu odvuklo prema puini. "zaludno je pokrenuta potraga za
predradnikom, no nikada nije prona%ena ni (rodica ni tijelo, ni odmet na koji je na
kraju (ila vrsto vezana i manja @11 litarska (ava. $tariji ljudi s "nija, koji tu priu
znaju zahvaljujui prenoenju iste generacijama, u jesen za(rinuto promatraju puinu
0C
razmiljajui o golemom tunju, kakvih sigurno jo ima u okolnom moru. $vjedoci
tome su mnogi uniteni ri(iki pri(ori u &ig game *ishingu u okolnom akvatoriju.
&.... +($+v 3 sv2e%i)ni4 1%)8iD%e *)5riE *1#in+
/toi na kojem je svjetionik sagra%en @EHI. godine na sredini zapadne strane otoka
Oresa i Kvarnera, odvojen je tko zna kakvom kataklizmom od velikog otoka Oresa
prema kojem danas (aca svjetlo okom sa visoke kule. Dako :aglav stoji kao straar
pred vratima antike Orepse, dananjeg Oresa, koju spominje jo Ptolomej, a koja je u
rimsko do(a uivala municipalna prava. / vanosti grada svjedoe i dijelovi starih
gradskih zidina koji su jo do(ro ouvani.
:aglav je od mjesta Oresa udaljen I nautikih milja, a od o(ale otoka tek tisuu
metara. $likovite i strme o(ale, umoviti predjeli i lijepe uvale i plae, ine Ores
privlanim za turiste, a pose(ice nautiare. :(og toga se turizam na otoku intenzivno
razvija. Flavna turistika mjesta na otoku su Ores i /sor, stari gradovi (ogate i duge
povijesti. $am otoi :aglav je nepravilnog okruglog o(lika promjera stotinjak
metara, a s morem ga spaja lijepa ljunana plaa.
:grada svjetionika je jednokatna, a nad sredinom se die kula. " prizemlju zgrade je
E@ etvorni metar iskoristivog prostora, a na katu HA etvornih metara. "z svjetionik
se nalazi motornica od H etvornih metara. Jitav je otoi, sa H.?11 etvornih metara
povrine, dvorite svjetionika.
/d zgrade do pristana vodi (etonska staza. Pristan ima dva veza i istezalite za
(rodice. $vjetionik je ve dulje vrijeme (ez posade jer je svjetlo automatizirano.
$trujom se opskr(ljuje iz agregata, a vodom iz vlastite cisterne.
/ nekim pose(nostima otoka Oresa :aglav nam i ne tre(a pose(no svjedoiti jer ih je
lako uoiti. -a junim liticama otoka dovoljno je podignuti pogled u vis da (i se
vidjeli posljednji junoeuropski kondori u letu. 8rugu tajnu otoka Oresa otkrit emo
za mirna vremena kada nam pogled lutajui po puini iznenade plove dupina koje se
iz nekih samo njima znanih razloga tu svakodnevno okupljaju. 9 to to su ovo mjesto
za svoje stanite iza(rale upravo ove rijetke i pose(ne ivotinje dovoljno govori samo
za se(e jer prirodni instinkt ivotinje vodi na mjesta koja su utoite. /va vrsta, do(ri
dupin, ima dokazano povoljno psiholoko djelovanje na ovjeka.
0G
Plitko more koje okruuje otoi :aglav u zimskim mjesecima postaje mrjestilite
lu(ina, cijenjene jadranske ri(e. /tre hridi i dno koje je pogotovo u zimskim
uvjetima pro(lematino za sidrenje z(og zaglavljivanja sidra prirodni su uvari ovog
utoita lu(ina. " do(a kada je svjetionik :aglav (io naseljen pokuavali su
svjetioniari u zimskim mjesecima iznenaditi oprezne lu(ine. -ajee su, po priama
svjetioniara, prirune mree za (acanje preko ramena i ri(iki odmeti zavravali
zaglavljeni me%u otrim stijenama, a lu(ini su neometano nastavljali svoje lju(avne
igre. " novije vrijeme pria se o jednom sluaju kada su dvojica ronioca u zimskom
periodu (ila pre(aena i ostavljena na otoku. 8ok more nije uskuhalo nije (ilo ni
lu(ina. Kada se vrijeme pogoralo lovci su se spustili u more, a avantura je zavrena s
tekim povredama . ,ore uva svoje (lago.
&..&. Pres%enice 7 #1s%i sv2e%i)ni4 4)2i #)A*r+v$2+21 svi 4+#e%+ni 1 #$)vi*5i
Poluotokom Prestenice otok se Ores najvie pri(liio Istri. $vjetionik se nalazi na
sjeverozapadnoj strani, na istonoj strani *elih vrata, na ulazu u )ijeki zaljev. Daj je
svjetionik prihvatio ulogu an%ela uvara (rodova to uplovljavaju u )ijeki zaljev ili
isplovljavaju iz njega put otvorenog Jadrana.
$vjetionik je izgra%en @EH0.godine, juno od uvale i mjesta Porozina. Porozina je
trajektna luka s vezom za <restovu i )ijeku, te je polazno mjesto cestovne mree
Ores23oinj. /(jekt je od mora udaljen svega @1 metara, sa svjetlom na nadmorskoj
visini od @H metara. $vjetionik je smjeten na (lagoj padini u osami. Oesta je od
zgrade udaljena I11 metara. /(jekt se sastoji od prizemlja i kata sa kulom u sredini
krova. Prizemlje je povrine @0? etvornih metara, dok je na katu H? etvornih
metara, sa velikom terasom. Pored zgrade nalazi se motornica povrine @1 etvornih
metara. $vjetionik okruuje prostrano ogra%eno dvorite. Ispred o(jekta je manji
pristan s dizalicom za (rodove. $truja se do(iva iz agregata, a voda iz vlastite
cisterne. $vjetionik je automatiziran z(og ega danas nema posadu.
-iti u neposrednoj (lizini nema ljudskih naselja, a kako je svjetioniarska zgrada ve
odavno prazna, udno je zato zapovjednici (rodova koji plove kroz *elika vrata
redovito pozdravljaju svjetionik. -a to pitanje loginog odgovora nema , ve uzrok
lei u suptilnoj vezi jadranskog ovjeka s morem i kamenom. Do me%uso(no
potovanje i uvaavanje je nemogue rijeima o(jasniti ali se moe naslutiti u
0?
neo(inim gestama poput ove. $vjetionik usprkos injenici to je naputen nije
devastiran zahvaljujui injenici to je daleko od civilizacije, te relativno nedostupan.
Pose(an je ugo%aj na Prestenicama za zimskih *ortunala kada se na o(ali pred
svjetioniarskom zgradom lome olujni valovi, te se stjee dojam kako e o(ala
nestati, a svjetioniarsku zgradu progutati po(jenjelo more. /dolijevale su
Prestenice svakom vremenu vie od stotinu i trideset godina i jo su tamo, na
samotnoj uzvisini kamenog platoa, te razmjenjuju pozdrave s kapetanima (rodova u
prolazu. 8avno je, kae jedna pria, na Prestenicama ivio svjetioniar ija je mlada
ena umrla pri porodu keri jedinice. 8jevojica je izrasla u prekrasnu mladu enu,
koja se od najranijeg djetinjstva (rinula za svoga oca. "zalud su na Prestenice stizali
prosci sa svih strana, privueni priama o mladoj ljepotici. <riga za starog oca (ila je
jaa. .rtvujui svoj ivot za oca, djevojka je do oeve smrti ostala s njim na
Prestenicama. -ekoliko dana nakon njegove smrti, tada ve zrela ena, jednostavno je
nestala. 8a li se zaputila u (ijeli svijet da nadoknadi izgu(ljeno vrijeme, ili je, onako
sama, skonala svoj ivot u moru, nikada se nije saznalo. /vom toplom priom
Prestenice priaju o lju(avi djece prema svojim roditeljima.
&..;. OD%r) Kr+$2evic+ 3 A+5)r+v$2eni sv2e%i)ni4 -+4+rs4)( A+$2ev+
$vjetionik /tro kod Kraljevice izgra%en je @EH0. godine na poluotoku s jugoistone
strane ulaza u <akarski zaljev, a sastoji se od manje kule s prizemnom kamenom
zgradom za domara ukupne povrine E1 etvornih metara. " neposrednoj (lizini
svjetionika nalazi se pomoni o(jekt veliine C1 etvornih metara s poluukopanom
cisternom za vodu. $vjetionik je prikljuen na gradsku vodovodnu i elektrinu mreu.
/(jekt okruuje ure%eno dvorite veliine E11 etvornih metara. " sklopu zemljita
na kome je svjetionik nalazi se i vlastiti parkiralini prostor do koga se stie ure%enom
cestom. Jitav poluotok je turistika zona s hotelima i velikim autokampom. Poluotok
je o(rastao gustom (orovom umom, a okruuju ga (rojne prirodne i ure%ene plae.
$vjetionik je udaljen od mora 01 metara, a svjetlo u kuli nalazi se na nadmorskoj
visini od E metara. $vjetionik /tro se smatra dijelom o(linje povijesne zone koju
sainjavaju slikoviti stari :rinski grad i srednjovjekovni 4rankopanski grad.
<akarski zaljev, poznat i po izlovu tune, danas moe sportskim ri(olovcima priutiti
jedinstven doivljaj ulova tune na panulu ili avanturu podvodnog lova na tune. "
0I
susretu s podvodnim ri(olovcem tunj e doi na pukomet podvodnog lovca, no (itno
je posjedovati snanu i veliku puku na komprimirani zrak s dovoljno vrstog konopa
vezanog za veliki (alon plovak. $trelicu se odapinje na neki manji primjerak od
pedesetak kilograma, te se nakon uspjenog hica penje u plovilo i prati signalni (alon
2 plovak dok se ri(a ne umori. Kada se (alon plovak zaustavi, to je znak da se ri(a
zamorila, te poinje tei dio posla 2 izvlaenje ri(e u (rodicu.
&..=. V)Dic+ 7 51rni sv2e%i)ni4
/tok Krk najvei je hrvatski otok. Dime je, dodue, nanesena odre%ena nepravda
otoku <rau koji je povrinom neto manji ali je puno vii pa (i hipotetikim
potonuem istisnuo vie mora. /sim toga Krk i nije (a u pravom smislu rijei otok,
jer je s kopnom povezan vitkim, dvolunim mostom dugim @GG1 metara. " odnosu
Krka i svjetioniarske zgrade na njegovu rtu *oica otkrivamo neproporcionalnost
toliko tipinu za ,editeran# na najveem otoku podignuta je jedna od najmanjih
svjetioniarskih zgrada. /ni koji provedu no u *oici kada pue jaka (ura zakljuit
e da je svjetionik izgra%en malen da se sigurnije ukopa, kako ga snaan vjetar ne (i
otpuhao. $vjetionik *oica izgra%en je @EH?. godine na poluotoku *eici, na
sjevernom vrhu otoka Krka. "tvr%en kamenim zidinama sa svih strana ostavlja dojam
'orti'ikacije. $vjetionik je udaljen od zrane luke na otoku pet, a od )ijeke CG
kilometra. Krk je velik i prilino naseljen otok# /mialj, ,alinska, Krk i <aka ine
ovaj otok pose(nom turistikom destinacijom s cjelovitom turistikom ponudom, koju
i svjetionik *oica na odre%eni nain dopunjuje.
$vjetioniarska zgrada je manjeg prizemnog tipa. Povrina stam(enog dijela iznosi ?A
etvornih metara, a manjeg spremita H etvornih metara. /(jekt s ogradnim zidom
cijelom prostoru stvara intimnije ozraje. /d mora je svjetionik udaljen sedam
metara, a svjetlo je na nadmorskoj visini od devet metara. "z o(jekt je dui pristan s
istezalitem za (rodove i manjom plaom. " zgradi je uvedena elektrina struja, dok
se vodom opskr(ljuje iz vlastite cisterne. :(og automatizacije na svjetioniku nema
posade, a pristup je mogu automo(ilom. $vjetionik je do(ro ouvan. Pose(an je
doivljaj kada se s kopna prema svjetioniku rui orkanska (ura. Dada itav o(jekt
podrhtava pod snanim udarima vjetra koji zrakom raznose sitne estice mora.
0H
-eo(ino je da je usprkos svemu okolina svjetionika o(rasla niskom travom koja
ukupnom krajoliku osigurava neo(ine vizure .
/kolno more iznimno je (ogato ri(ljim vrstama tako da se u rano jutro tijekom cijele
godine, osim za vrijeme snanih udara (ure, u okolini *oice mogu susresti ri(ii
koji ekaju svoju oradu.
&..>. Ne(ri% 7 sv2e%i)ni8+rs4+ A(r+*+ 1 #riv+%n)9 v$+sniD%v1 )($e*+$) ne#+<n2e i
ne5ri(e v$+sni4+
-a lokalitetu -egrit nalazi se jo jedan krki svjetionik. $vjetionik je sagra%en
@EHG.godine na junoj strani otoka Krka, na desnoj strani ulaza u Krki zaljev, tri
nautike mije udaljen od grada Krka i dvije nautike milje od mjesta Punat. Krk i
Punat su stara primorska mjesta pored zaljeva Puntarska draga i otoia Koljun na
kojem se nalazi samostan. " samom zaljevu je izgra%ena i ure%ena velika marina
Punat.
:grada svjetionika se smjestila na osami, okruena niskim raslinjem i kamenitom
o(alom. -egrit je svjetionik na kat, smjeten uz samu o(alu, sa svjetlom na
nadmorskoj visini od @C metara. " prizemlju i na katu ima AE etvornih metara neto
povrine. Pred zgradom se nalazi prostrano, ogra%eno dvorite. :grada je naputena
z(og automatizacije svjetla, a vodom se opskr(ljuje iz vlastite cisterne.
$vjetioniarska zgrada je u dosta loem stanju, a uzrok tome su nesre%eni imovinsko
pravni odnosi. -ekim udnim transakcijama svjetioniarska zgrada je davno postala
privatno vlasnitvo pa je nekoliko puta mijenjala vlasnike. $ve se to deavalo u
periodu kada vie nije (ilo pro'esionalne posade. Pokuavao je Plovput regulirati
status svjetioniarske zgrade Kstup sa svjetlom izvan je o(jekta K, no trenutni vlasnik
o(jekta ne eli ga prepustiti ni prodati. Posljednjih dvadesetak godina na o(jektu nije
nita odravano, to pokazuje veliki nemar i neodgovornost prema jednoj ovakvoj
vrijednoj gra%evini.
Pria se da su itelji o(linjeg gradia Punat oduvijek govorili kako umakanjem
prsta u more postaju povezani sa cijelim svijetom. Dako se i osamljeni -egrit putniku
namjerniku moe initi dalekim, izoliranim krajem svijeta. -o on to zapravo nije.
*rijeme u kojem ivimo pri(liilo ga je europskim koridorima na svega nekoliko sati
udaljenosti, istovremeno ga ne otu%ivi od slo(ode i nesputanosti prirode koja oko
0E
njega ivi i koja nudi mogunost da civilizacija (ude, i kada je nadohvat ruke,
(eskrajno daleko. Jo samo kada (i se promijenio viegodinji nemar privatnog
vlasnika, ili (arem zgrada vratila u okrilje Plovputa B uvarima lanterni povijesnih
vrijednosti. -egrit nema svoju priu. Privatnim otu%enjem nestali su svi tragovi
prolosti u njegovim kamenim zidovima, a duhovi (ivih svjetioniara odletjeli su u
smjeru nekih drugih svjetionika gdje se ugodnije osjeaju nego na -egritu B
spomeniku ljudske (ahatosti i neodgovornosti prema kulturno B povijesnim
spomenicima.
&..?. S%r+<ic+ 3 sv2e%i)ni4 n+ *r1()2 #$+ne%i
-a sjevernom rtu $traici, na otoku Prviu, na istonoj strani ulaza u $enjska vrata
smjestio se svjetionik sagra%en @EH?.godine. /kruuju ga sa sjeverne strane
*ele(itski kanal, s june strane Frgurov kanal, a sa zapadne strane $enjska vrata i
<aanska draga. /d <ake na otoku Krku, slikovitog ri(arskog i turistikog mjesta
svjetionik je udaljen dvije nautike milje.
:grada svjetionika prizemna je kamena kua sa kulom za svjetlo inkorporirano u
proelje. Prizemlje ima povrinu od @CA etvornih metara. " potkrovlju se nalaze
dvije vee prostorije i hodnik korisne povrine od E1 etvornih metara. "z o(jekt je
manje spremite od est etvornih metara. :gradu okruuje ogra%eno prostrano
kamenim ploama o(loeno dvorite. $trujom se svjetionik opskr(ljuje iz agregata, a
vodom iz vlastite cisterne. $vjetionik nema posadu otkako je automatiziran. " (lizini
zgrade nalazi se manji pristan za (rodice. Kada se ovom svjetioniku pri(liava s
morske strane njegov okoli doima se kao da je s neke druge planete. Postoji i pria
koja kazuje kako je jedne noi na $traicu grupa prijatelja dovela svog kolegu u
pripitom stanju uvjerivi ga ujutro da su kroz rupu u prostoru i vremenu promijenili
dimenziju u kojoj su se nali. ,amurni mladi povjerovao je prii te uznemirenim i
prestraenim pogledom promatrao okolinu dok mu nisu kazali da se radi o ali.
*apnenaka ljaka u okolini svjetionika doista stvara dojam neke druge planete u
sunevom sustavu.
Plovnim putovima u okruju $traice ljeti prolazi mnotvo nautiara tako da je o(jekt
idealan kao odmorite. 8osta je z(og toga privatnih inicijativa da se u sklopu o(jekta
ponudi adekvatna ugostiteljska usluga. " (lizini svjetionika nalazi se i hrid oko koje
0A
se uvijek moe tijekom jeseni susresti velika jata komari. -isu izlovljene jer je
hridinasto morsko dno vrlo nezahvalno za mree, a morske struje i najupornijima
zapletu i pokidaju mree.
&..@. Trs%eni4 3 sv2e%i)ni4 iA(15$2eniE *1D+ 4)2e %r+<e 9ir 1 9)*ri9 *15in+9+
$vjetionik Drstenik nosi ime po istoimenom otoiu na kome je sagra%en @EHC.
godine, tri nautike milje istono od otoka Oresa. /d ,alog 3oinja dijeli ga devet
nautikih milja koje su za vrijeme jakih (ura (arijera svim plovilima. Dada Drstenik
(iva odsjeen od svijeta, a snana (ura upa nisko raslinje odnosei ga s grumenjem
krte zemlje prema puini. Drstenik odolijeva zajedno sa svojom svjetioniarskom
zgradom. /toi je dug @ ?11 metara, a irok ?11 metara s izrazito ravniarskom
kon'iguracijom terena. $vojom pozicijom predstavlja utoite za one nesretne
nautiare koji ne do(iju (itku s vjetrom, ali do(iju (itku sa ivotom. $lijedi
nasukavanje, s izglednim spaavanjem ako (ude sree. <rojne su prie slinih
scenarija koje ovaj otoi uva. -ajtunija od njih vodi nas u daleku @AIC. godinu.
8evetnaest lijepih maturantica sa )a(a koje su poha%ale srednju kolu na 3oinju
vraale su se jednog poslijepodneva drvenom gajetom svojim kuama na )a(.
Iznenada, (ez najave ne(o se zacrnjelo, a oevidci kazuju kako se dolaskom snane
oluje u tri sata poslijepodne ne(o potpuno zamrailo, te je zavladala tmina kao u sred
noi. -esretne djevojke nisu imale nikakve anse. /lujno more je zdro(ilo (aricu na
hridima Drstenika, te su se od svih ukrcanih putnica spasile tek dvije koje je uspio
izvui skiper (roda. " pokrenutoj potrazi nakon nevremena prona%en je samo dio
tijela stradalnica, a vei (roj nije nikada prona%en. :ato na zamol(u roditelja, kada
se zapoela oluja nije isplovio neki (rodova J-9 koji su (ili stacionirani na
3oinju Kakav je kukaviluk zaustavio isplovljavanje (roda 3iri$a iz )a(a, koji je
tako%er moda mogao pomoi da (ude jo netko spaen Kao uspomena na ovaj tuan
doga%aj, na najistonijem rtu Drstenika podignut je monumentalni spomenik $u4eni$e
koja luta sa spomen ploom.
Ima Drstenik svoga do(rog duha u liku Ivice &alovia iz Kamporske drage. /vaj
vrijedni ri(ar od najranijeg djetinjstva je s ocem esto posjeivao svjetioniare na P$
Drstenik. Kasnije, pogotovo posljednjih desetak godina, otkako je svjetionik
automatiziran pa vie nema posade, esto je samoinicijativno kupio naplavine,
C1
popravljao vrata na svjetioniarskoj zgradi koja neke nedo(ronamjerne pridolice
esto provaljuju , te pokuavao zaustaviti nekontrolirane lovake horde sa )a(a koje
dolaze na otok iskljuivo sa svrhom odstrela do(roudnih divljih kunia. :(og svih
doga%aja vezanih za Drstenik moemo samo poeljeti da Plovput prepozna u ovome
vrijednome ovjeku pravu oso(u za domara naputene svjetioniarske zgrade, te da
Drstenik pone ivjeti jednim novim ivotom, umjesto da sa svojom svjetioniarskom
zgradom (ude tek preputen vremenu , a esto i nedo(ronamjernim pridolicama.
:a lijepa vremena Drstenik sa (rojnim ljunkovitim plaama na niskim o(alama koje
(lago poniru u kristalno (istro more ostavlja sasvim drugaiju B pitomu sliku.
Potre(no je upozoriti nautiare na mnotvo podvodnih gre(ena u pliacima tako da se
ne preporuuje za valovitog mora traiti pristup ukoliko se ne poznaju sigurni prilazni
koridori do neke od otonih plitkih uvalica. Jednokatna kamena zgrada s kulom
visokom 0I metara dominira okoliem na kome se esto susreu (rojna jata gale(ova
i ronaca koji svojim kliktanjem i danju i nou nautiare namjernike upozoravaju da se
nalaze u njihovom carstvu. $ilovito uzlijeui prema ne(u, odakle poniru put morske
povrine ovi stanovnici Drstenika zvuno oglaavaju svaki svoj uspjean i neuspjean
zalet za plavom ri(om ija se jata esto primiu o(alama Drstenika. Postoje i oni
periodi kada se plava ri(a povlai prema otvorenom moru, kada i Drstenik utone u
neku udnu tiinu poto tada svi gale(ovi i ronci zagonetno nestaju u smjeru Oresa.
$tanovnitvo okolnih otoka na Drstenik dovozi ovce na ispau poto je otona 'lora
(ogata (rojnim mirodijskim travama koje mesu i mlijeku ovaca daju pose(nu aromu.
" mnogim podzemnim tunelima skrivaju se divlji kunii koji izlaze iz svojih sklonita
u ranu zoru.
" sredinjoj uvali izgra%en je vei kameni pristan s istezalitem za manje (rodove.
Drstenik promatran iz zraka nalikuje zelenoj ploi, te ostavlja dojam moe(itnog
odredita gol'era koji trae neto vie od standardne engleske trave. Kako (i na njih
gledali gale(ovi, ronci i divlji kunii tek (i vrijeme pokazalo.
&..B. Gr12ic+ 3 sv2e%i)ni4 n+ *)9+4 #)*9)rs4)9e r+21
Kada se zaplovi od Drstenika na jug, sljedei otoi sa svjetionikom je Frujica.
Frujica se nalazi na razme%i kvarnerskih i dalmatinskih otoka. $vjetioniarska zgrada
C@
izgra%ena je @EH0. godine na jugozapadnoj strani otoia koji je udaljen dvije
nautike milje od Ilovika, tri nautike milje od Premude i etiri nautike milje od
$il(e. 8o ,alog 3oinja dijeli ga devet nautikih milja. Kao i Drstenik i Frujica je
ravniarske kon'iguracije veliine C11 P G11 metara. I na ovom otoiu (rojna su
legla divljih kunia koji se za dana skrivaju u podzemnim hodnicima, a nou i u zoru
grickaju krtu vegetaciju. " okolini svjetioniarske zgrade marom svih svjetioniara
uspjela se odrati i umica tamarisa, a zgradu okruuju ure%eni vrtovi.
$vjetioniarska zgrada je prizemna, a svjetlo je na nadmorskoj visini od @H metara.
:grada je ukupne povrine @01 metara, a u njenoj (lizini su i dvije manje pomone
zgrade. /(jekt posjeduje ure%enu cisternu i agregatnicu odakle se sna(dijeva
elektrinom energijom. Pred zgradom je dugi pristan s dizalicom i istezalitem za
manje (rodove, a na suprotnoj strani se nalazi pomono istezalite s manjim
hangarom. " okolini Frujice nalaze se (rojni arheoloki lokaliteti gdje su svoj ivot
zavrile mnoge drevne galije iz do(a Ilira, Frka i )imljana. Podmorje o(iluje
velianstvenim podmorskim spiljama. Pretraivanjem istih nemalo se moete
iznenaditi kada nai%ete na usnulog zu(aca koji e se pred vama lijeno povui u
du(inu spilje. Kon'iguracija morskog dna iz(razdana je podzemnim hodnicima i
koridorima u kojima stalno (oravi mnotvo vrsta (ijele ri(e. Kako istu namamiti do
otvora pravi je izazov. 9kvatorij Frujice iznimno je (ogat svim vrstama ri(e, no i
opasan tako da usprkos svemu nije pretjerano napadnut od ri(ia. !to je istina, a to
su legende teko je utvrditi, no kolaju prie o svakovrsnim susretima ovjeka i
velikih morskih gra(eljivaca na tome teritoriju. " svakom sluaju zna se da su neke
prie imale i tragine zavretke. I to je jedan od razloga zato Plovput i nakon
automatizacije Frujice na njoj dri svjetioniara domara, koji usprkos ri(ljem
(ogatstvu akvatorija rijetko izlazi na more i s nestrpljenjem oekuje odlazak u
penziju. "pravo z(og tih svojih speci'inosti Frujica je vrlo interesantno odredite za
turistike ro(inzone tako da vjerujemo da e vrlo skoro (iti ukljuena u Plovputovu
turistiku ponudu.
&..C. Ve$i R+% 3 %)# *es%in+ci2+ %1riA9+ n+ sv2e%i)nici9+
Kada se prije nekoliko godina pokretao sloeni investicijski projekt Kamena $vjetla
Plovputa iz $plita, nije (ilo dileme koji svjetionik mora (iti ukljuen u turistiku
C0
ponudu u prvoj 'azi projekta. Praksa je pokazala od trenutka njegove turistike
kategorizacije da je ovo odredite najtraenija svjetioniarsko 2 turistika destinacija.
*eli )at je jedinstven u svojoj ljepoti i toliko drugaiji od svih ostalih svjetionika.
Izgra%en je davne @EGA. godine na sjeverozapadnom rtu 8ugog otoka, 01 nautikih
milja zapadno od :adra. " (lizini svjetionika, nekih tri kilometra nalaze se sela *eli
)at, *eruni i Polje. *eza s kopnom je preko trajektne luke u <r(inju udaljene A
kilometara. $vjetionik je na poluotoku okruen gustom (orovom umom i dvjema
prekrasnim ljunanim plaama. " svjetioniku su ure%eni jedan etverokrevetni i
jedan trokrevetni apartman koji su popunjeni s turistima od polovine travnja do prvog
tjedna u mjesecu studenome. " krugu svjetionika postoji osigurani parking prostor,
tako da je gostima s automo(ilom omoguena i redovita opskr(a svim potre(nim
namirnicama. Fuste stoljetne (orove ume u okruenju kojih se nalazi o(jekt pruaju
iroke mogunosti aktivnog odmora i za one turiste kojima more nije iskljuivo
podruje rekreacije. $vjetionik je do(ra destinacija i za nautiare jer se sa sjeverne
strane, desetak minuta hoda kroz gustu (orovu umu, ure%enom stazom stie do
lagune sidrita s postavljenim plutaama. Dako se esto me%u turistima u
apartmanima susretnu i pasionirani nautiari koji na tjedan dana prekinu (razdanje
jadranskim koridorima kako (i doivjeli malo raja na *elom )atu. Pro(lem je u
prevelikom interesu turista za ovu destinaciju. :a eljeni termin u jednom od dva
apartmana u pici sezone potre(no je po nekad rezervaciju napraviti ne godinu, ve
dvije godine unaprijed. Istinita je i anegdota da je za jedan termin 011C. godine
postoji rezervacija napravljena 0111. godine. -e tre(a to nikoga uditi, a pogotovo ne
udi one koji su imali sree i proveli na *elom )atu sedam dana u raju. *eliko
poploano dvorite svjetionika zavrava s malom kapelicom i stoljetnim (orom. Du
se ponekada, udnom igrom svjetla, primjeuju sjene u sumrak koje kao da mole za
sve one pomorce koji su isplovili s ovog podruja, ali se nikada nisu vratili svome
domu. $vjetioniarska kula visoka je G1 metara i ini ovaj svjetionik jednim od
najljepih na Jadranu. Kada je gra%ena kula svjetionika, radi konzistentnosti
materijala u (eton je stavljeno vie od deset tisua komada kokojih jaja. "z zgradu
je pristan za manje (rodice s istezalitem. $vjetionik posjeduje vlastitu cisternu,
spojen je na elektrinu mreu, no posjeduje i vlastite solarne izvore energije. -a
svjetioniku oduvijek (oravi svjetioniar domar s o(itelji. *eli )at je 011@. godine
kroz jednu romantinu priu koju je priredio urednik s &rvatske Delevizije <ranko
-a%vinski na naj(olji nain predstavljen i putem O-- televizijske mree.
CC
/kolni plitki akvatorij sa zapadne strane ome%uju hridi 3agnii u (lizini kojih je i
olupina nasukanog (roda, svojevrsna turistika atrakcija. Istono od *elog )ata
o(ala hridinasta o(ala na nekim dijelovima naglo se o(ruava prema du(ini, to je
dosta neo(ino za ovaj dio 8ugog otoka. -akon est milja stie se do velike pjeane
uvale $aharun koja je jedna od najljepih plaa u irem akvatoriju. -edaleko nje je
otoi ,eanj poznat po do(rim ri(olovnim pozicijama. $va ta odredita u okolini, uz
dostupnost trajektom iz :adra *elom )atu osigurala su jedinstvenost kao
svjetioniarsko B turistikoj destinaciji.
&.&'. Vir7 sv2e%i)ni4 1 )+Ai 9ir+ n+ 4+sn) n+se$2en)9e )%)41
/tok *ir pose(na je pria iz razloga to je kasno naseljen u odnosu na okolne otoke.
:ato je tome tako, nije poznato. *ir se prvi put spominje, kao naseljeni posjed, u
darovnici hrvatskoga kralja Kreimira @1IA. godine. <ez o(zira na tako kratku
povijest otok *ir danas predstavlja podruje u(rzane turistike ur(anizacije na
sjevernim i jugoistonim dijelovima. $vjetionik je sagra%en @EE@. godine na zapadnoj
o(ali otoka *ira, na sjevernom ulazu u :adarski kanal. $vojom pozicijom nalazi se G1
km sjeverno od :adra i 01 km od -ina. /tok je spojen mostom tako da se (lizu
svjetionika moe stii i oso(nim kolima. Pred svjetionikom je manji pristan za
(rodice plieg gaza. /kolina svjetionika je umovita, a s o(jekta je povuena posada
kada je automatiziran. $vjetioniarska zgrada je jednokatna gra%evina na ijem
proelju se nalazi @@ metarska kula. "z zgradu je i manji pomoni o(jekt koji slui
kao agregatnica, pored koga se nalazi cisterna. Pristupna cesta do svjetionika u loem
je stanju, a na pojedinim dijelovima (ila je i protupravno pregra%ena suhozidima
vlasnika parcela koje se pruaju prema moru. /kolno plitko more (ogato je ri(ama i
koljkaima jer je ovaj jugozapadni dio *ira neizgra%en i udaljen od civilizacije.
)ijetki umarci (ora i tamarisa odrali su se uz samo more, jer gornje dijelove otoka
zimi mete snana (ura koja pue iz smjera kopna.
&.&.. Tri ses%rice Riv+n2s4e7n+29$+:i sv2e%i)ni4 n+ J+*r+n1
)ivanjske $estrice najmla%i su jadranski svjetionik, sagra%en @EAA. godine na
najmanjem od tri otoia, u arhipelagu koji se nalazi @1 -, zapadno od :adra.
CG
/toi dijeli ivopisni :adarski i )ivanjski kanal. /vi kanali, opjevani u mnogim
pjesmama zadarskih pjesnika, s mnotvom (rodica koje njima danas plove, ures su
kopnenog ru(a u zale%u. <istro modro more u ovim kanalima, sa umovitim
otoiima na njihovim puinskim ru(ovima, prua prekrasnu sliku kada se promatra s
kopna, a pogotovo iz zraka. /vaj akvatorij proaran je mnotvom (rakova i hridi, te je
oduvijek privlaio sportske ri(olovce da se okuaju u izazovu s plemenitim vrstama
ri(e koje i danas ovdje ima u izo(ilju. /toi na kome se nalazi svjetionik okruen je
otocima )ivanj, $estrunj i drugim dvjema sestricama. /vi otoci me%uso(no su
udaljeni prosjeno do jedne nautike milje. $vjetionik je okruen gustom umom
tamarisa i vrtom u kome su se nekada uzgajale mediteransko voe i povre. Ispred
zgrade je dui pristan s istezalitem i hangarom za (rodove koji i danas znade
posluiti po kojem nautiaru u sluaju loa vremena. $vjetionik posjeduje vlastitu
cisternu, a elektrina energija se osigurava iz agregata. $vjetioniarska zgrada ima ?0
metra etvorna korisne povrine i potkrovlje. Fra%ena je u takvim, skromnim,
ga(aritima, jer z(og (lizine :adra nikada nije postojala potre(a da u njoj istovremeno
(oravi vie svjetioniara. " ovome arhipelagu tijekom naglih promjena vremena esto
se na ne(u pojavljuju duge u svim (ojama, koje stvaraju pose(an ugo%aj u plovid(i.
$vjetionik )ivanjske sestrice oduvijek je (io vie prolazna toka na kojoj su se
nautiari rijetko zaustavljali, najee u sluaju naglih promjena vremena. $vjetionik
)ivanjske sestrice i u sredini turistike sezone prua idealno, mirno, odmorite, tako
(lizu, a opet tako daleko od civilizacije.
Pravokutna kamena kula neo(ina je na svoj nain i ima odre%ene slinosti sa
svjetioniarskom kulom na Frujici. ,oglo (i se pomisliti da su graditelji svjetionika
koncem devetnaestog stoljea odluili promijeniti koncepciju svjetioniarskih kula.
-o konstatacija ne stoji, jer je svjetionik Frujica izgra%en sedamnaest godina ranije.
$vaki svjetionik pria je za se(e, a vrijedni graditelji su svakome od njih o(likovali
drugaije kameno li$e, prema kome ga, kao i prema njegovoj svjetlosnoj
karakteristici, moe razlikovati svaki nautiar koji odlui drugovati sa svjetionicima
plovei modrim jadranskim koridorima.
&.&&. OD%ri r+% 7 sv2e%i)ni4 1 (r+*s4)9 )4r1<21 4)2i s4riv+ 9r+8n1 #ri81
:a razliku od nekih drugih svjetionika koji skrivaju romantine prie iz svoje
prolosti, /tri rat, svjetionik koji se nalazi sjeverno od ulaza u luku :adar, pria
C?
priu o grjenoj vezi jednog kralja koji je od ro%enja (io nakazan, a mo i vlast su mu
omoguili da gru(o ucjenjuje i zlora(i putenost prekrasne (enediktinke. Pria je iz
vremena davno prije izgradnje svjetionika, no deavala se na prostoru dananjeg
svjetioniarskog posjeda. $vjetionik je sagra%en @EIA. godine. ,oda elei prekriti
tu runu priu grad :adar se do danas proirio i potpuno opasao svjetioniarsku
zgradu koja se dijelom i izgu(ila u njemu. $vjetionik je danas udaljen svega etiri
kilometra od samog sredita grada, a dvjestotinjak metara od lijepe marine <orik.
$pojen je na elektrinu mreu i gradski vodovod to mu oduzima jednu crtu
romantike koju posjeduje veina drugih svjetionika. " pozadini svjetionika, u visokoj
(orovoj umi, smjeteno je hotelsko turistiko naselje <orik s velikim autokampom i
vie hotela. Kula svjetionika izgra%ena je kao izdvojen o(jekt sa svjetlom na @C
metara nadmorske visine. )una pria s poetka kletva je koju do danas vrijeme nije
prekrilo, pa ovaj svjetionik djeluje kao da nema neto vie ponuditi osim svog svjetla
moreplovcima u nonoj plovid(i.
&.&;. T+2ers4e ses%rice 3 sv2e%i)ni4 21<n)( 4)rn+%s4)( #re*v)r2+
Dajerske sestrice predstavljaju dva otoia koji se nalaze na zapadnoj strani
Kornatskog arhipelaga, @? nautikih milja juno od :adra, na junom ulazu u prolaz
Proversa kada se dolazi s otvorenog mora, jednu milju od 8ugog otoka i otoka
Kornat. -ekako usamljene, Dajerske sestrice su danas tanka granica nacionalnog
parka Kornati i parka prirode Delaica na 8ugom otoku. $vjetioniarsko zdanje
nalazi se na $estrici *eloj u sredini stoljetne (orove ume. $vjetioniarska zgrada s
kulom je spojena zatvorenim kamenim mostom. /va neo(ina konstrukcija o(jekta
podsjea na neka svjetioniarska zdanja na sjeveru !kotske, no kako su ista nastala
nakon Dajerskih sestrica , sagra%enih @EHI. godine, otvara se dilema jesu li !koti
plovili Jadranom i traili njima prihvatljivi model svjetioniarskih zgrada. :grada je
ukupne korisne povrine vee od pet stotina etvornih metara. Kula je visoka GH
metara i s mora je lako prepoznatljiva svojim crveno (ijelim arama. /(jekt posjeduje
vlastitu cisternu i agregatnicu koja ga napaja elektrinom energijom. Fusta (orova
uma svojevrstan je ornitoloki rezervat, koji postoji u okolini samo dviju
svjetioniarskih zgrada, ove i $v. 9ndrije kod 8u(rovnika. Prije dugih putovanja
ptica pjevica u toplije june krajeve, itava jata se ovdje zadravaju dan 2 dva radi
CI
odmora. Isto tako, u proljee, na svom povratku, prekrasnim pjevanjem u zoru
najavljuju toplije dane.
:(og iskonske ljepote i (lizine Kornata (ilo je mnogo zainteresiranih koji su prolih
desetljea pokuavali postati vlasnicima ili iskljuivim korisnicima ovoga
svjetionika. /vaj svjetionik danas pripada svima, ljudima i ivotinjama, moru i
kopnu, Kornatima i Delaici. Kada se na njemu urede dva apartmana lju(iteljima
ptica (iti e omogueno da iz pose(nih ta(orita snimaju zvukom i slikom sve
mogue vrste ptica koje se na svojim dugim putovanjima prema jugu ili povratkom s
juga o(avezno zadravaju u gustoj umi na $estrici *eloj kako (i prikupile snagu za
nastavak svoga puta.
Interesantno je da su $estrice Kornati, a u (iti to pravno nisu, tako da predstavljaju
neo(inu turistiku destinaciju. Potre(no je imati na umu da se radi o ornitolokom
rezervoaru te se namjernici moraju ponaati sukladno postavljenim pravilima.
/kolni akvatorij, jedinstven po mnotvu otoia i hridi iznimno (ogat i ri(ljim
vrstama. &ridinasto dno ivopisnih o(lika potvrda je da su Dajerske sestrice sastavni
dio Kornatskog arhipelaga.
-a sjevernoj strani otoia izgra%en je kameni pristan s nadstrenicom od koga
ure%ena staza s kamenim skalama vodi kroz (orovu umu do male visoravni na kojoj
je svjetionik. Prostrane kamene terase okruuju o(jekt i vidikovci su s kojih se prua
prekrasan pogled na jarko crvene zalaske sunca koje nestaje u moru pored litica
8ugog otoka. Kada promatrate zalazee sunce zadrite pogled na ravnoj kamenoj
ploi B hridi Daljuri, uz jugoistoni rt 8ugog otoka. ,oda *am se posrei pa na
njoj ugledate siluete vila. Kornatski ri(ari vjeruju da su hrid Daljuri tu i postavile
*ile da nou gole na njoj pleu. 3egenda kae da smrtnik koji od(ije njihovu lju(av
(iva pretvoren u koraljni cvijet, a onaj koji se odazove njihovom lju(avnom zovu
zauvijek ostaje s njima. Krije li se tu odgovor na misteriozne nestanke nekoliko
mladih kornatskih ri(ara posljednjih tristotinjak godina
&.&=. -+5+c 3 sv2e%i)ni4 1 Ae$en)2 )+Ai P+D9+ns4)( 4+n+$+
/tok <a(ac kod <iograda najpoznatiji je upravo po svom svjetioniku koji je sagra%en
@EHG. godine. /toi se nalazi tono u sredini Pamanskoga kanala, udaljen od kopna
CH
@111 metara, a od otoka Pamana ?11 metara. " njegovom okruju nalazi se @0
manjih otoia. 8o naselja Dranja i $v. 4ilipa i Jakova ima jedna nautika milja
plitkog mora, a do <iograda dvije. "z malu prizemnu zgradu nalazi se pristan s
luicom u koju se mogu vezati tri manje (rodice. Kula sa svjetlom izdvojena je iz
o(jekta, a u sklopu parcele nalaze se i pomoni o(jekti. $vjetionik posjeduje vlastitu
cisternu, a elektrinom energijom se napaja iz agregata. :grada je o(rasla stoljetnim
(orovima i okruena prirodnim plaama. Plitko more u kanalu koji oplakuje <a(ac
stvara dojam da je on nekada (io spojen s Pamanom. Koja je to povijesna
kataklizma razdvojila <a(ac od Pamana i kako je <a(ac ostao tako zelen prkosei
vruini i suncu dugog ljeta na ovom podruju, teko je odgovoriti. -iska kula sa
svjetlom izgra%ena je na samoj morskoj o(ali, nedaleko svjetioniarske zgrade.
$vjetioniarski posjed s vrtovima i (orovom umom ogra%en je zidom, to prua sliku
malog otonog gospodarstva. Pet stotina metara morske udaljenosti do mjesta
Paman, na istoimenom otoku, <a(ac su oduvijek vie povezivali nego razdvajali od
civilizacije. -ajee mirno more, (ez izraenih vjetrova i morskih struja nikada nije
predstavljalo (arijeru. :a tihih veeri <a(ac i danas osigurava tako eljenu izolaciju
od ur(anog ivota. $vjetionik <a(ac i danas svoje dane provodi u potpunom miru,
osvjetljavajui prolaz (rodovima u nonoj navigaciji.
&.&>. PriDn2+4 3 n+2$2e#D+ #er$+ 1 niA1 91r%ers4iE )%)4+
:apadno od ,urtera smjestio se pitomi otoi Prinjak. :a razliku od veine
murterskih otoia koje okruuju pliaci s otrim kamenjem u moru, Prinjak vie
nalikuje kornatskom otoju. Proaran suhozidima s ponekim umarkom (ora u punom
smislu rijei najljepa je perla u nizu murterskih otoka. Fodine @EEI. na njemu je
sagra%en svjetionik kako (i se nou kapetani lake orijentirali pri uplovljavanju s juga
i zapada u ,urterski arhipelag. /toi Prinjak udaljen je svega tristotinjak metara od
zapadne o(ale ,urtera koji mu je tako (lizu, a za moderne ro(inzone koji su stalno u
ure%enom apartmanu za turizam, opet tako daleko. Prinjak nudi mir i tiinu, daleko
od uur(ane civilizacije. $am otoi veliine je G11 za 011 metara s pitomim
umarkom i malim mandraem. -acionalni park Kornati udaljen je svega est milja.
"pravo zalasci sunca koje nestaje, tamo iza Kornata jedan su od ljepih doivljaja na
Prinjaku. "z samu svjetioniarsku kuu raste stoljetni (or koji itavog dana
CE
osigurava ugodnu sjenu na kamenoj terasi. $vjetionik je automatiziran i nema
domara, a goste dovozi vrijedni $everin Kului iz ,urtera koji (rine o o(jektu
otkako je povuena stalna ljudska posada. Prie ovoga staroga kapetana i pustolova
oduevljavaju sve plovputove turiste koji se odlue odmor provesti u ovoj oazi.
"re%eni dvoso(ni apartman kategoriziran je s tri turistike zvjezdice i prua potpuni
kom'or, s pitkom vodom iz cisterne koju pumpe dovode u vodovodnu mreu, dok
elektrinu energiju osiguravaju solarni paneli koji pune akumulatore. $ prednje strane
svjetioniarske zgrade nalazi se prostrana kamena terasa s koje su godinama
svjetioniari odmahivali kapetanima prolazeih (rodova. Kamenim stepenitem
sputa se do plae udaljene svega petnaestak metara. $vaki dan na Prinjaku naj(olje
je zapoeti jutarnjim kupanjem u (isernome moru, a nastaviti spremanjem svjee
ulovljene ri(e koje je u akvatoriju Prinjaka u izo(ilju. $vjetioniarska kula visoka je
devetnaest metara i kao takva dominira okolnim arhipelagom. Prinjak ima svoju
priu, koja je vezana za ivot svjetioniara. Pedesetih godina prolog stoljea trudna
svjetioniareva ena do(ila je prijevremene trudove. ,u ju je (rzo posjeo u (arku i
zaveslao put ,urtera. -o more je (ilo jae od snage veslaa, te se dijete rodilo u
(arci. 8ijete je do(ilo ime Jadran, a u ru(rici ro%enja upisano mu je Prinjak B ,urter.
-apomenimo i to da je Prinjak jedna od turistiki najtraenijih turistikih destinacija,
s prosjenom godinjom popunjenou apartmana gotovo est mjeseci. :a uivanje u
ovom zemaljskom raju podjednako je interesantno proljee koje je idealno za sportski
ri(olov, ljeto s toplim morem i zvjezdanim noima koje mame na duga nona
kupanja, te jesen kada su najljepi zalasci sunca koje nestaje tamo negdje u zale%u
Kornata.
&.&?. J+*ri2+ 3 sv2e%i)ni4 81v+r 4+n+$+ Sve%)(+ An%e
$vjetionik Jadrija sagra%en je @EH@. godine na lijevoj strani kanala $vetoga 9nte koji
vodi put !i(enske luke, Prokljanskog jezera i nacionalnog parka Krka. /va
impozantna svjetioniarska zgrada regulirala je oduvijek vrlo sloen reim prolaza
kanalom $vetog 9nte, koji je oduvijek (io i izvrsno lovite ri(e, pa dodatnu guvu u
uskom kanalu stvaraju i ri(arske (rodice. Daj kanal je ve od prvih napisa o ri(arstvu
(io poznato lovite zu(ataca krunaa te se svake godine pose(no pripremao
raspored s pravom lova na odre%enoj poziciji. " zale%u svjetionika nalazi se gusta
CA
(orova uma s apartmanskim naseljem u sklopu kojega se u sezoni organiziraju i
razliite kulturno umjetnike predstave, tako da svjetioniarima i njihovim o(iteljima
koje s njima ive na ovome o(jektu nikada nije dosadno. Jadrija e vrlo vjerojatno
stalno zadrati ljudsku posadu jer gusti promet plovid(e ovim kanalom to zahtijeva.
"daljena @@ kilometara od !i(enika, ure%enom as'altnom cestom ovaj svjetionik je
danas sastavni dio gradskih turistikih suvenira. Jednokatna zgrada u prizemlju i na
katu ima neto povrinu od 0?1 etvornih metara. "daljen desetak metara od mora,
svjetionik je danas prikljuen na gradski vodovod i elektrinu mreu. /ko zgrade je
ogra%eno kameno dvorite, a pred zgradom (rodski pristan i plaa. Pose(na kula
osmatranica ukazuje na to da se ovaj svjetionik nalazi u jednom od najosjetljivijih
morskih prolaza na Jadranu. Do je ono to je Jadriji oduvijek davalo pose(an status,
premda samom svojom pozicijom ne ide u kategoriju atraktivnijih svjetionika. -o,
Jadrija usprkos tome pria prie o (urnoj prolosti u svojoj okolini, jer (ila je
svjedokom mnogih povijesnih doga%aja.
&.&@. -$i%venic+7 sv2e%$) n+* 9)rs4i9 #)n)r)9
Juno od otoka .irja, tri nautike milje prema puini smjestio se niz od pet otoia i
hridi. -a jednome od njih @EH0. godine izgra%en je svjetionik <litvenica. /toi na
kome se nalazi ovaj puinski svjetionik okruen je s vie du(okih morskih ponora u
kojima se i danas krije o(ilje ri(e, koja se rijetko die prema pliim slojevima. :(og
toga e *am se ri(ari u tom akvatoriju ee aliti nego hvaliti svojim ulovom.
"sprkos tome <litveniki akvatorij ih oduvijek privlai kao magnet. " njegovoj
(lizini nalaze se i (rojna stanita jadranskog crvenog koralja. $vjetlo se nalazi na
nadmorskoj visini od CE metara i u nonoj navigaciji do(ro je vidljivo sa svih strana.
$ june strane otoia jednolino stijenje proarao je umarak tamarisa, za koji je
doista udno da je opstao u tako negostolju(ivom okruju. Juga i tramuntane na
<litvenici su orkanske snage te se stjee dojam kako e prevrnuti otoi koji e se
strmoglaviti u neki od okolnih morskih ponora. $trmo se ruei prema dnu morsko
dno u neposrednoj (lizini otoka dostie du(ine i preko @A1 metara. " tim du(inama
susreu se i kapitalni primjerci odre%enih ri(ljih vrsta od kojih su i tijekom
posljednjih tridesetak godina primijeeni golemi ugori, murine, morski golu(ovi i
rae nevjerojatnih dimenzija koji po nekad u predveerje znaju doplivati i do strmih
G1
litica <litvenice kao da pokuavaju odvui u du(inu vre u kojima se ljeskaju
ulovljene uate.
" sluaju da *as u ovome akvatoriju zatee snaan zapadni vjetar B maetralun,
savjetujemo da se zadrite pod istonom stranom najveeg otoia Kosmerke jer
naoko mala udaljenost od tri nautike milje do .irja moe (iti pogi(eljna z(og
visokih valova koji se razvijaju u $amogradskim vratima.
$vjetioniarska zgrada, sastoji se od dvjestotinjak etvornih metara raspore%enih u
prizemlju i na katu, naputena je otkako je svjetionik automatiziran. :ahvaljujui
pose(noj lju(avi zaposlenika Plovputa iz plovnog podruja !i(enik za <litvenicu,
o(jekt je do(ro ouvan i eka svoje ure%enje poto je svojom pozicijom vrlo
interesantan za znanstveni turizam. -a otoiu postoje dva manja pristana, na
suprotnim stranama, no mogunost sidrenja je z(og strmo poloenog dna oteana, a
struje oko otoka iznimno su snane. Pored jednoga od pristana postoji i dizalica za
manje (rodice. $vjetionik posjeduje vlastitu cisternu za vodu, a agregatnicu su danas
zamijenili solarni paneli i akumulatori.
&.&B. M1$) 3 sv2e%i)ni4 %vr:+v+ #re* Di5ens4)9 R)()Anic)9
:apadno od punte Planka, rta jadranske o(ale koji se najdalje pruio u more, pred
i(enskom )ogoznicom na hridi ,ulo smjestio se istoimeni svjetionik. $agra%en
@EHC. godine, dvije nautike milje zapadno od )ogoznice, a etiri nautike milje
udaljen od Primotena ovaj svjetionik doima se kao utvrda na maloj hridi. $vjetlo se
nalazi na visini 0@ metar, a sam o(jekt sa prizemljem, katom i potkrovljem posjeduje
tristotinjak etvornih metara korisne povrine. -a suprotnim stranama hridi ,ulo
nalaze se dva manja pristana, od kojih je jedan opremljen dizalicom, istezalitem i
hangarom za (rodice. :gradu okruuje prostrano kameno dvorite. $vjetionik,
automatiziran i (ez posade, idealan je za model klupskog odmora. " njegovom
okruju se u ljetnim mjesecima esto deavaju podmorski hepeninzi pro'esora Ive
8ekovia koji sa svojim njemakim studentima kroz takve projekte nastoji
prezentirati ljepotu i pose(nosti jadranskoga podmorja. Oisterna s pitkom vodom
izgra%ena je pod samom svjetioniarskom zgradom , tako da uz postojeu elektrinu
mreu sunanih panela s pretvaraima i akumulatorima, uz manje gra%evinske
popravke u interijeru , i ,ulo moe primiti svoje prve turiste ro(inzonskog duha.
G@
*e spomenuta punta Planka koja se nalazi istono od ,ula geogra'ska je toka na
kojoj se o(ino razdvajaju meteoroloki uvjeti gornjeg i donjeg dijela Jadrana. "
povijesti pomorstva na Jadranu Planka je poznata kao najpogi(eljniji rt hrvatske
o(ale, na kome spajanje razliitih zranih struja ponekad stvara iznimno velike
valove koji kao da dolaze iz svih smjerova. -a toj poziciji rijetko je mirno more, a
morska gi(anja istono i zapadno od nje stvaraju udne valove koji iznenada snano
zapljusnu hrid ,ulo. "okolo ,ula snane su i morske struje, a (ogati podmorski
(iljni svijet nadopunjuju (rojne ri(lje vrste koje o(itavaju u irem akvatoriju.
I ,ulo je poznato po svojim zalascima sunca, koji nestvarnim (ojama kupaju
turistika mjesta na o(linjem kopnu, tako (lizu, a ponekad tako daleko od ove
samotne hridi koja se stalno kupa u pjeni morskih valova.
&.&C. M1rvic+7)%)4 4+#+r+
$vjetionik ,urvica izgra%en je na istoimenom otoiu na zapadnom kraju 8rvenikog
kanala, jedanaest nautikih milja daleko od Drogira. Kopno je od ,urvice udaljeno
svega tisuu metara, tako da je ovaj svjetionik oduvijek (io jedna od eljenijih
destinacija plovputovih svjetioniara. I danas ,urvica ima svoje svjetioniare koji
odzdravljaju prolazeim (rodovima i prate izlaske i zalaske sunca. Kristalno (istro
more u ovome akvatoriju nekada je o(ilovalo ri(om, no esto (acanje mina
primitivnog ivlja okolnog prio(alja otjeralo je (rojne plemenite vrste ri(a. !argi,
'ratri, komare, lu(ini, zu(aci, pa ak i cipli postali su rijetkost na ovome podruju, a
runi oiljci od eksplozija na stijenju pod morem ukazuju na uzrok nestanka ovih
ri(ljih vrsta.
$jeverozapadno od ,urvice nalazi se otok 9rhan%el za koji je vezana legenda o
enormno velikim kirnjama koje su prije stotinjak godina o(itavale u njegovoj okolini.
Jitave kolonije ove velianstvene ri(e naseljavale su (rojne podmorske peine od
kojih su mnoge (ile i u pliem moru B do desetak metara du(ine. -akon prvog
svjetskog rata njihova o(itavalita je unitilo domae stanovnitvo koje je ri(olov
o(avljalo uglavnom upotre(om eksploziva. -ecivilizirano ljudsko ponaanje i danas
ima svojih tragova, tako da spas ovome akvatoriju moe donijeti jedino, ve zapoeta
turistika izgradnja koja moe civilizirati nasljednike onih koji su zauvijek otjerali
kirnje iz podmorja o(linjeg otoka 9rhan%ela.
G0
/toi ,urvica sa svojim malim alom idealno je turistiko odmorite u prolazu.
Prizemni o(jekt sagra%en je @EAI. godine, a uz njega se nalazi i pomoni o(jekt koji
svjetioniari koriste kao spremite za ri(olovne alate. -a otoku uspijevaju i nasadi
kapara tako da nautiari u prolazu uvijek mogu na licu mjesta kupiti i ovu traenu
deliciju, a ako im se posrei, jo jedan specijalitet sa ,urvice 2 suenu ho(otnicu. -a
otoiu postoji manji pristan s istezalitem za (rodove. *odom se svjetionik
opskr(ljuje iz vlastite cisterne, a strujom iz agregata. -eo(ino djeluje i nekolicina
(orova u dvoritu svjetioniarske zgrade koji ljeti osiguravaju dragocjenu hladovinu.
Pogled s ,urvice pose(no je atraktivan u sumrak kada se u smjeru jugozapada po
moru prelijevaju prekrasne nijanse uto crvenih kom(inacija koje poput ceste koja
vodi u nepoznato prate sunev odlazak na poinak.
$vjetionik ,urvica do(ro je ouvan iz razloga to je to jedan od malo(rojnih
svjetionika koji je od svoje izgradnje do danas stalno neiji dom. -i njegova
(udunost nije upitna iz razloga to plovni putovi u okolini o(iluju (rojnim hridima i
otoiima tako da je istaknuto znaenje ovoga svjetionika za sigurnost plovid(e .
Duristikih perspektiva nema iz razloga to je sam o(jekt relativno malen, te nema
mogunosti turistikih smjetajnih kapaciteta. $vjetionik ,urvica je aro(an upravo u
tim svojim minimalistikim dimenzijama. Jesto, kada se u jesenja popodneva plovi
ovim podrujem ovjek moe samo zavidjeti svjetioniarima ,urvice na (eskrajnoj
ljepoti u kojoj se (ude i u kojoj lijeu na poinak.
&.;'. R+<+n2 7 U%)8iD%e sv2e%i)ni8+r+ Pere, )*52e($)( iA civi$iA+ci2e
Prije nekoliko godina, po zavretku domovinskog rata na jednom skupu turistikih
djelatnika (ilo je reeno kako e na naim nautikim koridorima u (udunosti tre(ati
morski sema'ori. Predvorje $plita, otoci !olta i <ra, s otoiem ,rdujom koja ih
razdvaja ve godinama posjeduju jedan takav sema'or. $vjetionik )aanj sagra%en je
@EHG. godine na zapadnom rtu otoka <raa, na samom ulazu u $plitska vrata. /d
mora je udaljen dvadeset metara, a svjetlo mu je na nadmorskoj visini od sedamnaest
metara. /d gradske luke $plita dijeli ga @@ nautikih milja, a od $upetra, najveeg
mjesta na otoku <rau, dvadesetak kilometara. ,ilnarski zaljev od )anja je udaljen
svega tri kilometra, a as'altna cesta prolazi na udaljenosti od dvjestotinjak metara
daleko od svjetionika.
GC
$vjetionik )aanj izgra%en je kao osmerostrana kula u proelju prizemne uvareve
kue. Prizemlje se sastoji od osamdesetak etvornih metara prostora, a o(jekt je
okruen kamenom terasom na koju se nastavlja ure%eni vrt. Pored o(jekta se nalazi
pristan za manje (rodove sa ljunanom plaom. )aanj je prikljuen na elektrinu
mreu, a vodom se opskr(ljuje iz vlastite cisterne.
"pravo svjetionik )aanj u ljeto 0110. (io je oda(rana destinacija televizijske ekipe
,halassa prvog programa 'rancuske televizije koja je radila reportau o Plovputu
d.o.o. i svjetionicima, te svjetioniarima koji jo ive u pojedinima od njih. $vjetionik
)aanj je z(og gustoe pomorskoga prometa u okolini izuzetno vaan o(jekt
sigurnosti plovid(e, tako da on od svoje izgradnje do danas nije nikada (io (ez
posade, a tako e (iti i u (udunosti. -jegov dananji uvar, Pero, mlad je i o(razovan
ovjek koji vjerojatno nije ni sanjao nakon to se zaposlio u Plovputu d.o.o da e
komercijalni posao jednog dana odluiti zamijeniti svjetioniarskim. -o Peru je kao i
mnoge od nas poeo zamarati u(rzani i stresni tempo ivota, te se odluio po(jei od
svega toga, a opet ostati na vratima civilizacije. I tako je poela njegova
svjetioniarska pria koja se inae uklapa u razmiljanja svih novih svjetioniara
Plovputa, koji su relativno mladi ljudi, o(razovani i kulturni, te koji se uspjeno slue
i sa jednim do dva strana jezika. Kako je Pero sam priao o svome ivotu na
svjetioniku 'rancuskoj televizijskoj ekipi u emisiji koju je imala prilike vidjeti itava
7uropska "nija, ..... -aanj je toliko nestvarna lipota o&zirom na &lizinu $iviliza$ije.
$rea je to )aanj ima svoga Peru, a sretan je i Pero to ima svoj )aanj.
&.;.. P)4)n2i *)$ 3 sv2e%i)ni4 1 is%)8n)9 #re*v)r21 "v+r+ i P+4$eniE )%)4+
$vjetionik Pokonji dol sagra%en je jugoistono od mjesta &vara @EH0. godine na
istoimenom otoiu. Pokonji dol svojim svjetlosnim signalom oznaava plovni put
kojim se s puine uplovljava u zaklonite Paklenih otoka. :a none plovid(e, kada se
plovi iz junog ili jugoistonog smjera prolaz je ome%en (ijelim (ljeskom svjetionika
Pokonji dol sa lijeve strane i crvenim (ljeskom otoka Jerolima sa desne strane. :a
jakog juga prilikom isplovljavanja iz smjera &vara kroz ovaj prolaz vano je voditi
rauna da se plovi rutom (lie Pokonjem dolu. Dristotinjak metara istono od
o(alnog svjetla na Jerolimu nalazi se pliina 5E metara6 iznad koje se razvijaju
GG
neo(ino veliki valovi koji mogu rezultirati vrlo nezgodnim i neugodnim poniranjem
(roda.
Pokonji dol je otoi okrugla o(lika irine stotinjak metara. $vjetionik je podignut na
njegovoj sredini i nalazi se na nadmorskoj visini od 00 metra. /(jekt se sastoji od
prizemlja , kata i potkrovlja ukupne povrine 001 etvornih metara. 3ijepo kameno
dvorite svjetionika ogra%eno je visokim kamenim zidom koji je vrlo do(ro ouvan
usprkos razornim udarima juga tijekom zime. Pristan je ure%en sa sjeverne strane, na
jedinoj poziciji koja je malo zaklonjenija od valova. :(og neposredne (lizine kopna
sjeverni vjetrovi preskau Pokonji dol tako da je na strani prema &varu privjetrina.
"daljenost otoia od kopna, nekih petstotinjak metara, adekvatna je pretpostavka za
prikljuenje svjetionika na gradsku vodovodnu i elektrinu mreu. " me%uvremenu
svjetionik svoje energetske potre(e osigurava solarnim panelima, a posjeduje i
vlastitu cisternu. $vojom mikrolokacijom, (lizinom mjesta &vara i marine u
Palmiani, Pokonji dol je vrlo atraktivna lokacija s aspekta mogue turistike
valorizacije. "godna mediteranska klima s velikim (rojem sunanih dana godinje
svojevrstan je 'enomen na ovome podruju, koji je mjesto &var do danas ve
turistiki visoko valoriziralo. Pokonji dol svoju turistiku (udunost tek eka.
Pokonji dol sa svojim svjetionikom titi od junih vjetrova jednu od najljepih
hvarskih plaa, koja se nalazi u njegovom zale%u. $ kamene terase se nakon (ure
prua pogled na morsku puinu preko otoka $uca prema Palagrui. Jesto se za tihih
ljetnih dana na toj terasi moe primijetiti nekog umjetnika koji prenosi na platno svoje
utiske. Pogled s Pokonjeg dola prema Paklenim otocima je ve ovjekovjeen
platnima mnogih umjetnika. Kada se plovi ovim akvatorijem, tre(a zastati, privezati
se uz maleni pristan i iskrcati se s 'oto aparatom i kamerom. -akon ura%enih snimaka
proetajte junom stranom otoia i uinite neto do(ro# pokupite smee koje na%ete
me%u stijenama i odnesite ga gdje mu je mjesto, u civilizaciju. $nani juni vjetrovi
osim to redovito ispiru stijene Pokonjeg dola nanose i naplavine sa puine.
$vjetionik Pokonji dol je danas automatiziran i (ez posade, te u oekivanju svoje
skore turistike valorizacije.
&.;&. S%)n8ic+ 3 sv2e%i)ni4 ni2e9i sv2e*)4 #)vi2esniE #)9)rs4iE 5i%+4+
G?
$vjetionik $tonica na istoimenom sjevernom rtu otoka *isa izgra%en je davne @EI?.
godine. " njegovoj (lizini odigralo se mnotvo pomorskih (itaka, a jedna od
najvanijih se desila svega godinu dana nakon njegove izgradnje. " neposrednoj
(lizini $tonice suko(ile su se talijanska i austrijska 'lota. -a elu austrijske 'lote
nalazio se admiral Degettho'' koji je svojom strategijom po(ijedio talijansku 'lotu i
time na pose(an nain proslavio prvi ro%endan ovog vele(nog svjetionika. "pravo
injenica to je $tonica gra%ena u (urnim godinama pomorskih (itaka za posljedicu
ima njegovu arhitekturu koja podsjea na vojne o(jekte iz toga perioda. $vjetionik je
sagra%en osam kilometara istono od luke *is, na isturenom rtu koji je oduvijek (io i
pomorska osmatranica. " pojedinim periodima u o(jektu su (ile smjetene i manje
vojne 'ormacije. 8anas se (ijeli (ljesak svjetionika $tonice vidi sedamnaest milja
daleko. /(jekt je udaljen od mora tridesetak metara, izgra%en na (reuljku (lagog
nagi(a. Iznimno visoka kula dominira o(jektom i ini ga lako prepoznatljivim sa svih
strana kada se, doplovljava iz smjera !olte,<raa, &vara, Korule ili 3astova.
Prizemlje glavne zgrade je ukupne povrine 0?1 etvornih metara, a raspored
prostorija u interijeru podsjea na vojnu kasarnu. Pored glavne zgrade nalaze se i dva
pomona o(jekta. " jednome od njih svjetioniari su uredili tradicionalnu
dalmatinsku kono(u s kaminom. $tonica je prikljuena na elektrinu mreu, ali
z(og svog izuzetnog znaaja, za sigurnost plovid(e nautikim koridorima koje
osvjetljava, stalno su u priuvi i alternativni izvori energije. /(jekt posjeduje
izgra%enu cisternu za vodu.
3judska posada na ovome svjetioniku je stalno prisutna, to se vidi i po ure%enosti
okolia. <ujna kultivirana vegetacija i ure%eni vrtovi svjedoe o pose(nom odnosu
ovjeka i prirode. $a zapadne strane nalazi se du(oka uvala $tonica koja je do(ro
sidrite po junim vjetrovima. " sluaju jaih zapadnih vjetrova im se oplovi rt
$tonicu u smjeru istoka sigurno zaklonite moe se nai u uvali ,ala $mokova. "
o(a sluaja kada se sigurno usidri (rod isplati se proetati ure%enom stazom do
svjetionika $tonica. $jednite tada na vrh rta $tonica i u 'ijuku vjetra osluhnite.
,oda ete uti u daljini odjek (rodskih topova pomorskih (itaka iz prolih vremena.
&.;;. ")s% 3 sv2e%i)ni4 4)2i 2e *)5i) i9e #) Mladom Nelsonu
GI
Plovei od $tonice u smjeru zapada, uz strme litice *isa, i danas, pred pramcem
(roda prema du(ini moe zamaknuti silueta morskog psa. /vo podruje oduvijek je
(ilo (ogato (ijelom ri(om, tako da ne tre(a uditi prisustvo ovih morskih
gra(eljivaca. "sprkos tome koliko nam je poznato tijekom dvadesetog stoljea nisu
za(iljeeni napadi morskog psa na ovjeka u ovome akvatoriju. Poetkom
dvadesetog stoljea u irem *ikom akvatoriju uhvaen je mreom jedan (ijeli morski
pas. :a(iljeeno je tada kako mu je u utro(i prona%ena koa od koze, mornarska
majica i enske pletenice.
-akon neto vie od dvije milje plovid(e od $tonice na zapad stie se pred veliku
*iku luku. -a zapadnom dijelu njenog ulaza smjestio se umoviti otoi &ost. -a
&ostu je svjetioniarska zgrada sagra%ena @EHC. godine. &ost je duguljastog o(lika
duljine CI1 metara i irine @01 metara. /d centra *isa udaljen je samo @?11 metara,
a nalazi se u zaklonitu velikoga *ikog zaljeva. <rodski pristan nalazi se na zapadnoj
strani od koga pjeaka staza vodi kroz (orovu umu do svjetionika. $vjetioniarska
zgrada nalazi se na istonom dijelu otoia. Prizemnica se sastoji od HE etvornih
metara korisnoga prostora i prostranoga potkrovlja iste kvadrature. /(jekt je okruen
velikom kamenom terasom. &ost je automatiziran i (ez posade. $voj (ijeli (ljesak
(aca E nautikih milja daleko. $truju danas do(iva iz akumulatora koje pune solarni
kolektori. $vjetionik posjeduje i vlastitu cisternu. $a sjeverne strane otoia podmorje
krije arheoloko nalazite, a i sama kon'iguracija dna atraktivna je za sve o(like
sportskih podvodnih aktivnosti.
/toi, a kasnije i svjetionik &ost, svoje ime je do(io po (ritanskom kapetanu (ojnog
(roda Qiliamu &ost2u, iji je nadimak (io 2ladi Nelson. /n je sa (ritanskom
pomorskom 'lotom na ovome podruju davne @E@@. godine u velikoj pomorskoj (itci
nanio znaajne gu(itke -apoleonovoj 'loti. /toi je do(io njegovo ime u ast
iskazanoj hra(rosti prema (rojano nadmonijem neprijatelju. ,jesto *is ima dugu
tradiciju. -aselje su osnovali Frci kao svoju koloniju i nazvali je Issa. *is se nastavio
iriti u do(a )imskog Oarstva, tako da su iz toga vremena ostale mnoge, vie ili
manje, ouvane crkve, tvr%ave i palae. *is danas postaje traeno turistiko
odredite, te e u sklopu takve razvojne koncepcije otoka sigurno i viki svjetionici sa
svojom povijeu nai mjesto koje im i pripada, pored osnovne 'unkcije B o(jekata
sigurnosti plovid(e.

&.;=. Sve%i Pe%+r 3 sv2e%i)ni4 81v+r i 4$218+r M+4+rs4e rivi2ere
GH
$vjetionik $veti Petar u ,akarskoj izgra%en je @EEG. godine na istoimenom
poluotoku. " neposrednoj (lizini svjetionika nalazi se gusta (orova uma i jedna od
najljepih jadranskih plaa.
8uga turistika tradicija ,akarske (ogata je i originalna u svojoj ponudi. -ekada, dok
suvremena civilizacija jo nije poznavala hladnjake, a turisti su ve (ili uo(iajena
pojava na makarskom podruju pojedinci su odlazili u <iokovo i na magarcima
donosili komade leda koje su skupljali po vrtaama, te ih prodavali ugostiteljima.
Jedno od znaajnih turistikih o(iljeja ,akarske svakako je svih tih godina (io i
svjetionik $veti Petar koji se esto susree na turistikim razglednicama ,akarske.
$vojom udaljenou od E11 metara ure%enim putem do centra ,akarske $veti Petar
se pokazao i dokazao atraktivnom turistikom destinacijom. Preure%en i opremljen jo
u prvoj 'azi projekta revitalizacije svjetionika, Kamena Svjetla, poduzea Plovput
d.o.o. iz $plita , danas je ovaj automatizirani svjetionik jedna od poeljnijih
turistikih destinacija. "zrok tome je adekvatna izoliranost uz (lizinu prekrasnih
plaa, sportskih terena i za(avnih sadraja. $vjetionik je preure%en u rezidencijalni
esterokrevetni apartman s ogra%enom terasom. "daljenost od terase svjetionika do
mora je deset metara, a svjetlo se nalazi na nadmorskoj visini od jedanaest metara.
/(jekt je prizemna kamena kua iznad koje se nalazi kula sa galerijom i svjetlom.
Povrina prizemlja je E1 etvornih metara, a okolna ogra%ena prostrana terasa je
povrine 001 etvornih metara. $vjetionik je prikljuen na gradsku elektrinu mreu.
/tpadna higijenska voda z(rinjava se po visokim standardima sistemom upojnih jama
i postupcima razgradnje. Dko je i kada dao naziv ovome svjetioniku po svecu, prvom
apostolu i mueniku koji je uvar i kljuar rajskih vrata, ne zna se. -o, ovaj prekrasni
poluotok i svjetionik na njemu u punom smislu rijei izgledaju kao rajsko predvorje.
Prekrasna ala s kristalno (istrim morem, zelene oaze sa <iokovom koje nadsvo%uje
modro ne(o ostavljaju dojam neega to (i moglo podsjeati na raj. :ato (i onda
(ilo udno da svjetionik pred takvim krajolicima nosi ime uvara i kljuara raja
&.;>. Sve%i Ni4)$+ 3 sv2e%i)ni4 A+D%i%ni4 sviE #)9)r+c+
GE
-a sjevernoj strani otoka <raa, na zapadnom rtu du(oke uvale Puia izgra%en je
@EE0. godine ovaj mali svjetionik. "z svjetionik je vezana i legenda o njegovoj
gradnji. Pria kazuje kako se razmiljalo da se izgradi monumentalno kameno
zdanje, o(zirom na veliki (raki kamenolom koji se nalazi s druge strane uvale.
Projektom predvi%ena izgradnja zahtijevala je dovrenje u utvr%enom roku. ,aterijal
nije (io pro(lem, no u predvi%enom roku nije se mogla osigurati i potre(na radna
snaga. Dako se svjetionik $veti -ikola sagradio kao provizorni o(jekt od (rakog
kamena s nakanom da se kasnije remodelira u vei i monumentalniji o(jekt. Fodine
su prolazile, na ideju se za(oravilo a $veti -ikola je ostao onakav kakav je sagra%en.
"pravo u tim svojim, za svjetionik, malim ga(aritima $veti -ikola je pose(an. "
njegovom dvoritu nalazi se mala kapelica, a hvale je vrijedna i ideja da se u dogledno
vrijeme na hridi podno svjetionika postavi kip $vetoga -ikole, zatitnika svih
pomoraca. "z svjetionik (i taj kip osigurao jednu novu turistiku vizuru Puia.
$vjetionik $veti -ikola povezan je neas'altiranom etnicom s Puiima . /tkako je
automatiziran i (ez ljudske posade o o(jektu skr(i (ar(a Ivan <auk B <avar, koji je
danas dua ovoga svjetionika i njegove kapelice.
"kupna povrina svjetioniarske zgrade je ?E etvornih metara, a uz nju se nalazi i
manje skladite. 8o rta pod svjetionikom vodi davno (etonirana staza. /kolno more
oduvijek je (ilo vrlo (ogato ri(om, a pria se i o nekadanjim ulovima iznimno
velikih uata, ija je teina dosezala i do pola kilograma po primjerku.
I danas e trud marljivih ri(ia (iti nagra%en. -eshvatljivo je rjeenje kanalizacijskog
kolektora Puia iji je odvod postavljen u uvali zapadno od svjetionika.
-eadekvatno odravanje odvodne cijevi koja je oteena na vie mjesta kod
izraenijih zranih strujanja danas namjernika koji se odmori u dvoritu ovoga
svjetionika podsjeti na nepotovanje ovjeka prema prirodnim resursima &rvatske.
&.;?. S11r+2 3 9+$i sv2e%i)ni4 A+ %ri v+<n+ 9)rs4+ 4+n+$+
-ajistoniji hvarski svjetionik nosi ime po o(linjem naselju. Izgra%en, davne @EHG.
godine, na poziciji gdje se otok &var najvie pri(liio kopnu, ovaj svjetionik orijentir
je za plovid(u kroz tri vana morska kanala. $vjetionik je izoliran od $uurja, na
izlaznome rtu, a do njega vodi cesta duga ?11 metara.
GA
$a tri strane okruen morem i razvedenom stjenovitom o(alom ovaj svjetionik prua
pose(nu intimu, (ez o(zira na (lizinu civilizacije. $vjetioniarska zgrada udaljena je
od morske o(ale svega desetak metara, a kula sa svjetlom je na nadmorskoj visini od
@G metara. Jetverokutna kamena kula s galerijom uz prizemnu kamenu kuu dominira
u ravniarskom okruenju. Potpuno automatiziran, ovaj svjetionik oivi tijekom ljeta
kada u njemu (orave neki moderni ro(inzoni. $vjetioniarska zgrada u prizemlju
ima neto povrinu od osamdeset etvornih metara, te jo tridesetak iskoristivih u
potkrovlju o(jekta. $vjetionik je prikljuen na elektrinu mreu, a vodom se
opskr(ljuje iz vlastite cisterne. Pred o(jektom, iznad mora dominira velika kamena
terasa sa ogra%enim dvoritem. /kolno more (ogato je ri(om, pose(no u zimskim i
proljetnim mjesecima, kada se odre%ene vrste mrijeste u (lizini o(ale. "re%en pristup
moru s pristanom, kao i sre%en okoli o(jekta ostavljaju dojam da se u njemu ivi
tijekom cijele godine. -ekoliko kilometara daleko od svjetionika i sela $veti Juraj
nalazi se poznata Frapeva pilja. Po predanju u toj se pilji /disej (orio s kiklopom
Poli'emom. " Frapevoj pilji su otkriveni ostaci oslikane i polirane keramike
izra%ene u etvrtome tisuljeu prije Krista. " istoj pilji, iz neolitskog do(a, sauvan
je i najstariji crte (roda na europskom kontinentu.
,ijeanje prolosti, sadanjosti i (udunosti zapisane u zvijezdama, koje se kao 'ina
ne(eska ipka ospu iznad svjetionika u tihim ljetnim noima, ostavljaju dojam
mistinosti i mnogih neotkrivenih tajni koje ovaj dio najdueg jadranskog otoka jo
uvijek uva.
&.;@. L)viDe 3 sv2e%i)ni4 1 c+rs%v1 A9i2+
-a zapadnom dijelu poluotoka Peljeca @EHG. godine izgra%en je svjetionik 3ovie.
/(alno svjetlo izdvojeno je od svjetioniarske zgrade, te se nalazi na samoj morskoj
o(ali. $vjetioniarska zgrada od o(ale je udaljena dvjestotinjak metara. Izgra%en u
pustoi, ovaj svjetionik, premda na kopnu, do danas nije povezan putem s
civilizacijom. Poljski puteljci vode do mjesta ,iraca i 3ovita, te do sigurnog
sidrita, du(oke uvale 3uka. 3uka je udaljena etiri kilometra od svjetionika. /uvana
priroda, divljina i udaljenost od civilizacije na ovome prostoru pruaju mogunosti
atraktivnog 'oto sa'arija, od (rojnih vrsta zmija, koje mungosi nisu uspjeli istrije(iti,
do mu'lona i divokoza koji ive u kamenjarima peljekih (reuljaka. 8o
?1
svjetioniarske zgrade od o(ale se stie uskim poljskim putem. Prizemna kamena
kua ima neto povrinu H0 etvorna metra, a o(linja pomona zgrada jo 0E
etvornih metara. Izgra%eni pristan na o(ali z(og plitkog mora preporuljiv je samo
za manje (rodice plieg gaza. $vjetionik 3ovie je automatiziran, tako da je
svjetioniarska zgrada danas naputena i zatvorena, mada je relativno do(ro ouvana.
-jena udaljenost od civilizacije i njeni uvari B zmije, (rinu o njoj proputajui u
dvorite samo ljude u uni'ormama Plovputa.
/d kada datira ljudska civilizacija na poluotoku Peljecu Po nekim teorijama prvi
naseljenici Peljeca (ili su prastari Pelasi koji su mu dali i ime. Po drugim teorijama
govori se kako se poluotok u do(a Ilira nazivao &ilida. Prema toj teoriji veliki &erkul
je u svijet krenuo upravo s Peljeca. Ilirsko podrijetlo &erkula potvr%uje u svojim
zapisima i geogra' $kilaks iz Karijande, kao i uveni povjesniar &erodot. Peljeke
gudure kriju jo mnoge povijesne tajne, tako da je svjetionik sa svojih stotinu i
tridesetak godina postojanja relativno mlad. -alazi podzemnoga svetita, otkriveni
011@. godine samo su jo jedan dokaz u prilog iznesenome. 8anas je svjetionik
3ovie naputen i tijekom ljeta. $trah od zmija prevelik je i za moderne ro(inzone.
-o injenica je da za stogodinje svjetioniarske slu(e zmija nikada nije ugrizla
nekoga od svjetioniarskih o(itelji. Isto tako, prema predanjima nikada nije ni netko
od stanovnika svjetionika u(io zmiju. .ivei u speci'inoj sim(iozi peljekoga kra,
(ez sjena uma koje su na ovome dijelu Peljeca davno iskrene ovjek i zmija
postigli su udno sjedinjenje. :mije su danas tamo ostale same i ekaju. Jekaju neko
(udue vrijeme kada e moderni ro(inzoni oda(rati peljeki kr i svjetionik 3ovie
umjesto stresnog ivota u zaga%enom gradu. Ima li (olje preporuke od 'akata koji
potvr%uju da je Peljeac stvorio i monoga &erkula / uvenom crnom peljekom
vinu neemo ovom prilikom, ali emo ga samo spomenuti.
&.;B. P$)8ic+ 3 sv2e%i)ni4 s2e*in2en 1 sv2e%$)sni9 sn)#)vi9+ S11r2+ i L)viD+
Prilikom prvog dolaska na svjetionik Ploica, koji se nalazi na istoimenom otoiu
izme%u &vara, zapadnog rta Peljeca i sjeverne o(ale Korule, du(oko e vam se u
sjeanje urezati neo(ina ljepota ovog otoia koji je u se(i sjedinio sve speci'inosti
jadranskoga mora. Izrazito nizak, kako mu i ime govori, ovaj otoi promatran od
Paklenih otoka doima se kao (rod koji vam plovi u susret. 8oplovivi do !edra
?@
Ploica ve do(iva drugaije konture, a dolaskom na nju naprosto ste preneraeni
njenom ljepotom i speci'inou. &ridinasto dno s june strane, s mnotvom
odvaljenih stijena suta je suprotnost plitkome moru na sjevernoj strani i maloj
pjeanoj laguni ispred ure%enog istezalita za (rodove. $vjetionik Ploica udaljen je
od otoka &vara I nautikih milja, a od Prigradice, malog pitoresknog mjesta na
sjevernoj strani Korule, G nautike milje. /toi Ploica oduvijek je gravitirao
Prigradici i (io je svjedokom povijesnih migracija stanovnitva Korule u
prekomorske zemlje, pose(no kada je (olest peronospora unitila (rojne vinograde.
Dre(a napomenuti i detalj da je o(linja Prigradica nekada imala vie metara
kamene rive nego $plit u isto do(a. *eza Prigradice i Ploice neraskidiva je svih
proteklih godina, a pogotovo je znaajna otkako je svjetionik automatiziran. -ije
tajna da je Ploica daleko naj(olje ouvana od svih naputenih svjetionika. *rijedni
9nte Petkovi iz Prigradice svih prolih godina skr(io je i o otoiu i o svjetioniku na
njemu. "re%ujui okoli, odravajui o(jekt i cisternu svojom do(rom voljom, istei
otok od naplavina i rastjerujui kojekakve uljeze od kojih se moe oekivati samo
teta ostavio je neiz(risiv trag na Ploici. $vjetionik Ploica danas je jedini potpuno
restaurirani svjetionik za ro(inzonski turizam. Feneralno je ure%en koncem ljeta
011@. godine.
$vjetionik je izgra%en @EEH. godine okruen umarkom tamarisa i stoljetnim sta(lima
smokava. $in jednoga od prvih svjetioniara koji je jo iv zasadio je koncem
dvadesetih godina dvadesetog stoljea te tamarise. Prema njegovim priama , kako
mu je prepriavao otac, jedinstveni doivljaj (ilo je prvo polaganje ri(arske mree u
more. <ilo je to u devetnaestom stoljeu kada je 9ustrougarska poslala na svaki
svjetionik primitivnu ri(arsku mreu koja je (ila tkana od konane pre%e koja se
tre(ala danima suiti nakon upotre(e. I tako su jednog jesenjeg predveerja
svjetioniari poloili tu mreu u more sa zapadne strane otoia Ploice. " zoru kada
su poeli izvlaiti mreu u njoj je doslovno (ila zapletena ri(a preko ri(e. $atima su
se svjetioniari muili izvlaei mreu punu ri(e. !karpine su prestali (rojiti kada su
ih izvukli sedamdeset komada teine od dva do pet kilograma. ,rea je (ila poloena
na svega desetak metara du(ine. !karpine su oistili, razrezali i usolili u (avama, a
ostalu ri(u su (acili u more. -akon toga dugo godina vie mreu nisu ni (acali u
more. " to do(a pomorsku vezu $plita i Korule odravali su jedrenjaci koji su za
jesenjih (onaca danima (espomono plutali u Korulanskom kanalu, tako da nije (ilo
mogue otpremati svjeu ri(u do trgovaca. / (ogatstvu ri(ljeg 'onda Ploice priao
?0
nam je i jedan stariji Korulanin koji je etrdesetih godina s improvizacijom
podvodne maske, napravljene od komada stakla omotanog gumenim trakama, zavirio
u njeno podmorje. -a stijenama su lijeno drijemale velike kirnje u (lizini kojih su
plivali zu(aci teki i do desetak kilograma.
I danas e Ploica ugodno iznenaditi strpljivog ri(olovca. :naju to naj(olje neki od
turista koji na njoj ljeti (orave u turistikim apartmanima.
Ploica je svjetionik s kulom u proelju jednokatne svjetioniarske zgrade. "
prizemlju i na katu ukupno je @I? etvornih metara koji su iskoriteni na isti nain
kako je to (ilo i prije vie od stotinu godina. " prizemlju se nalaze tri dvokrevetne
so(e i zajednika velika kuhinja s (lagovaonicom. " prizemlju su i tri vea sanitarna
vora. -a katu se nalazi manja, ajna kuhinja s (lagovaonicom i etiri dvokrevetne
so(e s dva vea sanitarna vora. 8anas je ure%eno i potkrovlje kao pomona
prostorija. :grada je opasana velikim kamenim dvoritem u kome se u svakom dijelu
dana moe nai malo hlada. /toi naseljava kolonija divljih kunia koji su se
potpuno pripitomili, tako da dolaze i u dvorite svjetionika te jedu iz ruku. Pristan za
(rodove izveden je tako da koristi zaklonite otoka, te je (rodica domara 9nte
Petkovia, kojom dovozi goste iz Prigradice potpuno sigurna na vezu.
8anas je Ploica pravi primjer turistike valorizacije na svjetionicima. *isoki
standardi istoe otoka, ouvanja (iljnih i ivotinjskih vrsta uz potpuno o(novljenu
svjetioniarsku zgradu osiguravaju jedinstven doivljaj turistikoga (oravka koji uz
domaina 9ntu, koji se po elji (rine i za ulov i pripremu svjee ri(e, predstavljaju
odrivi model originalne turistike 'ormule &rvatske. Kako on 'unkcionira u praksi
moe se vidjeti i doivjeti on line rezervacijom na Me( stranicama turistike agencije
adriati$a. net. 7lektrina energija osigurana je sunanim kolektorima i
akumulatorskim (aterijama. *oda se do(iva iz vlastite cisterne, a otpadne vode se
z(rinjavaju po vrlo visokim standardima.
"koliko imate mogunost oda(ira so(e u svjetioniku, iza(erite onu koja se nalazi u
sjeveroistonom uglu na prvom katu o(jekta. Kada padne no otvorite o(a prozora i
namjestite se u krevetu tako da vidite od(ljesak iz svjetionika $uuraj na &varu, i
svjetionika 3ovie na Peljecu. Ploica sjedinjena u aro(nim snopovima svjetla, pod
ne(om proaranim 'inom zvjezdanom ipkom transponirati e vas u neka prola
vremena kada se vie cijenilo prirodu i ivi svijet u okruenju.
&.;C. S1D+c 3 sv2e%i)ni4 n+ #18ins4)9 )%)41 n+ 4r+21 svi2e%+
?C
Koliko *am je poznat 'ilm 3ordana :a'ranovia B "jed an%ela -ajvei dio te
'ilmske prie koja govori o ivotu nekadanjih svjetioniara snimljena je upravo na
$ucu.
/tok $uac, izvan plovnih koridora, zapadno od 3astova i jugozapadno od Korule
pravi je puinski otok. Promatran iz daljine zavarava optikom varkom, tako da
izgleda kao da se sastoji od dva otoka. Jesto su u povijesti pomorci okretali svoj (rod
s kursa plovid(e uvjereni da su pogrijeili smjer plovid(e. Da optika varka rezultat je
relativno niskog kopnenog hr(ata koji spaja juni dio otoka na kome se nalazi
svjetionik i vii sjeverni dio otoka sa 0CA metara visokim vrhom $uac.
)i(om (ogato okolno more otoka $uca oduvijek je kao magnet privlailo i ri(are i
velike morske gra(eljivce. $uac je usprkos svojoj veliini nenaseljen otok, naravno,
ako izuzmemo svjetioniare pro'esionalce koji danas na njemu (orave (ez porodica i
izmjenjuju se svakih mjesec dana. /sim svjetioniara, na drugom dijelu otoka
povremeno (oravi i pastir koji se (avi uzgojem ovaca. $peci'inost prehrane ovih
ovaca u kojoj prevladava razliito mediteransko aromatsko (ilje osigurava pose(nu
kvalitetu mesa.
$vjetionik $uac izgra%en je @EHE. godine na najviem vrhu junog dijela otoka. /d
o(ale otoka &vara udaljen je 0C nautike milje, a od 3astova @C nautikih milja. /tok
je ukupne povrine est etvornih kilometara. $ june strane izuzetno je strm, a litice
se o(ruavaju u du(oko i (istro more koje nakon (ure ima prozirnost i do tridesetak
metara du(oko. $vjetionik $uac je kamena jednokatna zgrada sa kulom nad
sredinom o(jekta na nadmorskoj visini od E1 metara. " prizemlju su stanovi
svjetioniara, a na katu su ure%ena dva potpuno opremljena dvoso(na kom'orna
turistika apartmana s prekrasnim pogledima. $vjetionik posjeduje vlastitu cisternu, a
elektrinu energiju osiguravaju sunani kolektori s akumulatorskim (aterijama.
$vjetionik je ure%en za prihvat turista 0111. godine i danas je prepoznat kao jedna od
eljenijih turistikih destinacija do koje se moe stii kom'ornim motornim (rodom
iz Korule ili , to je primjerenije za turiste izvornoga ro(inzonskog duha,
pneumatskim amcem iz $plita koji ih vodi putem nekoliko usputnih jadranskih
svjetionika.
-a $ucu se stjee osjeaj da se nalazi na kraju svijeta. Daj osjeaj je ak i izraeniji
nego na Palagrui s koje se vidi talijanska o(ala.
?G
$trme litice junog dijela otoka na kome se nalazi svjetionik, odvaljene kamene
gromade sa zapadne strane $uca i plitke uvuene uvale na jugoistonom dijelu otoka
pokazuju sasvim razliita lica ovog puinskog otoka. -a njemu su prona%eni i
vrijedni arheoloki ostaci zahvaljujui inicijativama dr.sc. <ranka Kirigina iz $plita.
-o, kako drava nema sredstava za daljnja istraivanja to su ti nalazi pod (udnim
okom svjetioniara i ekaju neka (olja vremena u kojima e se utvrditi starost
postojanja ljudske civilizacije na $ucu.
$uac ima jo jednu speci'inost u klisurama sjeverne o(ale. Damo je priroda
'ormirala morsko jezerce u koje se moe doi iz mora ronjenjem kroz peinu na
petnaestak metara du(ine. " ovome poluzatvorenome krateru snimljene su tako%er
neke scene iz ve spomenutoga 'ilma 3oradana :a'ranovia.
*ratimo se jo jednom na poetak prie i pastira koga smo spomenuli. Duristiki
(oravak na $ucu jedinstven je u odnosu na (oravak na ostalim svjetionicima i po
tome to jedino na ovom svjetioniku moete uivati i u janjetini s ranja jedinstvene
kvalitete. "z lignje, zu(ace, jastoge i vrhunsko (ijelo vino koje se moe na(aviti od
svjetioniara to jo tre(a u ivotu Dre(a li onda uditi to je svjetionik $uac
danas odredite i nekih ljudi koji se s punim pravom mogu nazvati jet B setom -o,
uvjeti (oravka su za sve jednaki, kao i postavljena pravila ponaanja s visokim
ekolokim standardima.
$uac ima svoju tunu priu, a vezana je za pokuaj ostvarenja du(inskog rekorda u
zaronu na kisik. $redinom sedamdesetih godina trojica o(uenih vojnih ronilaca
zaronili su niz liticu pod svjetionikom, u uvali Driavac. Jedan od njih prekinuo je
zaron i vratio se na povrinu. 8ruga dvojica nisu izronila, a tijela im nikada nisu
prona%ena. 8anas u stijeni na litici postoji spomen ploa na ovaj tuni doga%aj.
&.='. P+$+(r1<+ 3 sv2e%i)ni4 n+ Di)9e*)v1 )%)41
Palagrua, najudaljeniji hrvatski otok i najisturenija svjetlosna toka na plovid(enom
putu preko Jadrana, doima se kao svetite Jadranskoga mora, spas i ne(eski dar
umornome ri(aru i nautiaru. Palagrua i njezin svjetionik neto su pose(no z(og
povijesne (atine, arheolokih nalazita i speci'inog (iljnoga i ivotinjskoga svijeta
na kopnu i u podmorju. :(og svega toga Palagruu emo predstaviti na pose(no
detaljan nain, kako (ismo je pri(liili svima onima koji, na alost, nikada nee (iti u
??
prilici posjetiti ovaj 'antastini mali arhipelag koji se sastoji od nekoliko manjih
otoka i hridi. Palagrua je udaljena od 9peninskog poluotoka ?0 kilometra, tako da se
za vedrih ljetnih dana, kada temperature nisu previsoke, pa isparavanje mora ne
zamagljuje horizont, lijepo vide naselja na talijanskoj o(ali. :a vedrih noi
primjeuju se svjetla, tako da (oravei na Palagrui imate osjeaj da *am je Italija na
dohvat ruke. $ druge strane, udaljenost do otoka $uca je GC kilometra, do 3astova ?A
kilometara,a HG su kilometra do Komie. Kada se razmisli o svim tim udaljenostima
smijenima se doimaju sva%e ija je Palagrua, *ika ili 3astovska. 3astovu je (lia,
no lastovski su se ri(ari oduvijek ponaali devastatorski prema njoj i njenome
podmorju, a ni komiani koji o Palagrui priaju kao o svojoj modroj njivi nisu (itno
drugaiji. Palagruko podmorje danas komiani svojataju prvenstveno z(og lova na
jastoge kojih je sve manje jer se izlovljavaju i manji primjerci, no postiu se sve vie
otkupne cijenu na tritu. Posljednjih godina, za (oravka na Palagrui nikada nisam
primijetio ri(are, (ilo lastovske ili vike da skupljaju naplavljeno smee na o(alama
Palagrue. /no isto naplavljeno smee koje skupljaju turisti koji (orave u
iznajmljenom turistikom apartmanu u svjetioniarskoj zgradi. Palagrua je danas
najvie njihova, jer uz svjetioniare Plovputa jedino oni (rinu o njoj.
9rhipelag Palagrua sastoji se od dvaju otoka, *elike i ,ale Palagrue, tri vea
otoia 5Kamik od tramuntane, Kamik od otra i Falijula6 te petnaestak hridi 5Pupak,
*olii, Fae, <a(a, Ou'i i dr.6 Prije izgradnje svjetionika, *elika Palagrua (ila je
visoka EH metara, s povrinom od 0A ha. ,ala Palagrua je visoka ?H metara s
povrinom G,E ha.
Povijest otoja i (itka za prevlast nad njim (urna je z(og injenice da je ovaj
akvatorij oduvijek (io iznimno (ogat ri(om i rakovima. Dako su se za prevlast u
pravu ri(arenja u ovome akvatoriju (orili ri(ari s otoja Dremiti, poluotoka Fargano,
Komie, 3astova i &vara. -e tre(a za(oraviti ni strateku vanost ovog arhipelaga u
ijem akvatoriju su se vodile mnoge pomorske (itke zemalja zainteresiranih za
prevlast na Jadranu.
,nogi doga%aji za(iljeeni su u povijesti Palagrue. /d posjeta pape 9leksandra III
koji se iskrcao tu @@HH. godine na svome putu za *eneciju, kamo je iao na pregovore
s 4ridrihom <ar(arosom, do estih pojavljivanja sredozemne medvjedice u ovome
akvatoriju.
?I
Palagruki arhipelag sastoji se od sedimentnih stijena nastalih taloenjem, u plitkome
moru starosti do @C? milijuna godina Kperiod gornje jure i gornje kredeK.
Pri(liavanje a'rike kontinentalne ploe 7uropi ostavilo je tragove i na Palagrui u
razlomljenosti stijena i tragovima gipsa. -ije iskljuena pretpostavka da je Palagrua
i u Pleistocenu (ila otok. Izoliranost Palagrue od susjednoga kopna tijekom najmanje
?11 111 godina rezultirala je pose(nim vrstama 'lore i 'aune, od kojih su se neke
odrale i do danas. / arheolokom nalazitu na Palagrui postoje prvi zapisi Oarla
de ,archesettia u do(a izgradnje svjetionika @EH?. godine. Prema tim nalazima moe
se utvrditi ljudska prisutnost na ovome podruju jo od kamenoga do(a, tonije
neolita. Dijekom vremena (iljni svijet se mijenjao uslijed krenja makije, sjee drva
za ogrjev, sa%enjem ita, loze, povra i voa, te namjernim i sluajnim donoenjem
nekih ivotinjskih vrsta K koze, magarci, make, kunii i takoriK. 9utohtono (ilje se
zadralo na strmim liticama i uz tee pristupanu o(alu. /d ivotinja starosjedilaca
preivjele su neke vrste pueva, kukaca i dvije vrste endemske guterice.
/ Palagrui je samo do Prvoga svjetskoga rata napisano vie od @?1 znanstvenih,
strunih i struno2popularnih radova. $tariji istraivai (ili su miljenja da je
Palagrua vulkanskoga podrijetla, no kasnijim istraivanjima se pokazalo da je ona
ostatak staroga kopna i da je nekada (ila povezana s Farganom, Dremitima, $ucem,
3astovom i ,ljetom. $jeverna padina Palagrue prekrivena je tanjim slojem humusa
na kojemu je nekada uspijevalo ito i sadila se uvena sorta vinove loze. /(zirom da
je Palagrua niska i na otvorenome moru, o(laci (rzo preko nje prelijeu tako da je
kia na Palagrui dosta rijetka. Kako nema prirodnih izvora vode, to je Palagrua
negostolju(iv am(ijent za (iljni i ivotinjski svijet. *lanost zraka dosta je visoka i
stalno se kree oko H? R. 3jeta su malo hladnija nego na ostalim jadranskim otocima,
a zime malo toplije. Dlak zraka je nii nego drugdje, tako da su udari vjetra na
Palagrui snaniji od standardnih prosjeka na Jadranu. *jetrovi puu vie od @111
puta godinje, te najee tri puta na dan mijenjaju smjer. -ajei su sjeverni
vjetrovi, potom juni, a ljeti prevladavaju zapadni. /lujnih dana je vie od C1
godinje. :a oluja na Palagrui uz silnu tutnjavu i huku morske kapljice i sol lete
preko itavoga otoka. /lujni udari izuzetno su snani tako da na Palagrui ni danas
nema izgra%ene o(ale, a ostaci takvih pokuaja upozoravaju da je i svaka (udua
izgradnja uzaludna.
Jak i intenzitetom sla(ije ljetne nevere oslo(a%aju takvu energiju da znaju visoko na
o(alu iz(aciti (ove sa tekim sidrima i lancima koje ri(ari postave za jastoere.
?H
"pravo z(og snanih vjetrova i neverina na Palagrui nema ume, osim grmlja
mlijeike koje raste na sjevernim padinama i na nekim mjestima dostie visinu ak
do C metra. 7ndemska (iljna vrsta 4ridrihova :eina zadrala se na nekim liticama, a
na padinama rastu kapare, pelin, divlji luk i mortor. -a otoku nema maslina, smokava,
ruzmarina, esmine ni (ora koji su uo(iajeni na drugim jadranskim otocima.
Ime otoka Palagrue nastalo je od grke rijei pelagos to znai otvoreno more,
puina, odnosno u prenesenome znaenju vani na moru, opasni put, more nevolja,
more po kome se ne moe ploviti i sl. Palagrua doista takva i jest. 8aleka je,
nepristupana, tajanstvena, (ez sigurnog sidrita s opasnim hridima i plitkim
(rakovima.
@EH?. godine na Palagruu se iz Drsta uputila austrougarska dravna komisija koja je
tre(ala veri'icirati gradnju tada najveeg svjetionika na Jadranu. " ovoj ekspediciji
pored dravnih slu(enika, nalazio se i )ichard &anisch, dravni projektant
svjetionika sa izvo%aima radova i znanstvenim timom prirodoslovaca i arheologa.
Dijekom provedenih istraivanja pronali su i ljudski kostur u koji je (ila za(odena
strijela to je ukazivalo da je ovo podruje vjerojatno (ilo i (ojno polje i gro(lje u
kamenom do(u. Prona%ena dvoredna slova D7, i 8, ukazivala su da je oito u
rimsko do(a na otoku postojao i hram o ijoj se poziciji i danas dosta raspravlja, te
koji se vrlo vjerojatno sa svojim temeljima uruio u more.
-akon tih prvih istraivanja Palagrue koncem @A. stoljea koja su o(avili arheolog i
prirodoslovac Oarl dr. ,archesetti, kustos Fradskoga muzeja u Drstu i sir )ichard 4.
<urton, ekspert orijentalista, tadanji (ritanski konzul u Drstu, najvanija i vrlo
detaljna istraivanja u periodu od @AA0. B @AAI. godine vrila je struna grupa na
elu s dr.sc. <rankom Kiriginom iz $plita. Izniman je doprinos ove ekipe istraivaa,
a alosno je to se ve nekoliko godina ne moe osigurati sredstva za nastavak ovih
vanih i vrijednih istraivanja.

0.G1.@.$poznaje do kojih je dola Kiriginova ekspedicija
Prema njihovim nalazima moe se zakljuiti da je Palagrua nakon ranog neolita
sla(o posjeivana slijedeih 0 ?11 godina. ,oda neki tragovi iz tog perioda i
postoje, no za sada na otoku nisu na%eni. Iz perioda 0?11. do @E11. godine prije nove
ere na otoku su prona%eni ostaci keramikih zdjela irokoga o(oda, pehara i kuglastih
?E
lonaca. Jo u istraivanjima ,archesettija i <urtona za(iljeeni su nalazi kremenih
alatki. Kiriginova grupa je pronala vie od dva kilograma sitnih kremenih izra%evina
B strelica i sjeiva. Prilikom istraivanja na ,aloj Palagrui utvrdilo se da su na
dodiru slojeva tupine i vapnenca naslage kremena, te se nailo na (rojne udu(ine koje
upuuju da je iz njih va%en kremen radi o(rade. /staci sitnoga iverja kremena na
(reuljku iznad ala ,ale Palagrue upuuju da je prva o(rada va%enoga kremena
ra%ena upravo tu. Koliina na%enih kremenih sjeiva i strelica upuuje da
proizvodnja nije (ila namijenjena samo lokalnoj upotre(i na Palagrui, ve da su oito
tamo povremeno (oravili majstori koji su izra%ivali te alatke i odnosili ih u druge
krajeve radi razmjene. Jo neki nalazi upuuju da su na Palagrui periodino (oravili
stanovnici drugih podruja ,editerana. Istraivai su pronali i ulomke sjeiva od
o(sidijana, ija je kemijska analiza pokazala da su oni porijeklom sa 3ipara B
vulkanskih otoka uz sjevernu o(alu $icilije. /va vrsta crna eruptivna stijena staklasta
izgleda lako se i pravilno lomi, te ima vrlo otre (ridove. /vaj materijal i danas se
koristi za neke kirurke instrumente . Pose(an nalaz iz toga do(a je i kameni titnik
koji su strijelci stavljali oko runoga zglo(a radi lakeg odapinjanja strijela. /vaj
titnik je ukraen pose(nim ornamentima, a nigdje na Jadranu slian nije prona%en.
$tare grke legende priaju kako je 8iomed gonjen osvetom 9'rodite, (oice lju(avi
koju je sluajno ranio pod Drojom, otplovio u Jadran. $tari napisi navode da je
8iomed pokopan na jednom otoku u Jadranu, gdje je (io tovan kao (og i da mu je
tamo (ilo i svetite. -o, u svim tim zapisima ne spominje se gdje se tono nalazi
8iomedov otok. Dalijani od renesanse tvrde, (ez argumentacije, da su Dremiti
8iomedov otok, te su ak tamo o(iljeili i 'iktivni gro( 8iomedu.
Istraivanja <ranka Kirigina i njegove grupe pokazala su da (i pravi 8iomedov otok
mogla (iti upravo Palagrua. :naajan doprinos tvrdnji da je Palagrua 8iomedov
otok dao je Jadranko /re(, sin jednoga od svjetioniara na Palagrui. Jadranko je
pronaao ulomak plitke ae iz ? st. pr. nove ere na kome je urezano ime 8iomeda na
grkom al'a(etu. Kasnija istraivanja na Palagrui otkrila su jo nekoliko slinih
ulomaka s dijelovima imena 8iomed. <udua istraivanja Palagrue sigurno e
pruiti i nove dokaze da je ona 8iomedov otok.
9rheoloki nalazi na Palagrui potvrdili su rimsku prisutnost od poetaka do propasti
Oarstva. -alazi su pokazali da su )imljani na Palagrui imali gra%evine s podovima
ukraenima mozaicima i mramornim zidovima. Pretpostavka je da je postojalo i
svetite. Prona%eni su i (ronani novii iz perioda C0G. do CI@. godine. " svakom
?A
sluaju doprinos dr.sc. <ranka Kirigina i njegovih suradnika rasvjetljavanju povijesti
ovog mistinog arhipelaga je znaajan .
0.G1.0. Palagrua B orijentir u plovid(i Jadranom u rimsko do(a
,oe se pretpostaviti da je jo u rimsko do(a na Palagrui postojao i svjetionik z(og
kojeg je na otoku (oravila stalna vojna posada. Intenzitet trgovine izme%u dviju o(ala
Jadrana u to do(a (io je znaajan, pa ne (i tre(ala uditi uspostava svjetioniarske
slu(e jo u to do(a. " prilog ovoj tezi svjedoi i jedan natpis iz $alone u kome se
moda spominje svjetioniarska slu(a.
-ije poznata povijest Palagrue u periodu od kasne antike do srednjeg vijeka. "
srednjovjekovnim dokumentima Palagrua se spominje u @I. stoljeu u segmentu
vezanom za ri(arstvo. -a nautikim kartama ucrtava se od @G. stoljea, no to ne znai
i da je (ila naseljena u to do(a. Dako dokumentacija koja spominje kratki posjet pape
9leksandra III @@HH. godine ne spominje stanovnike na otoku.
0.G1.C. Palagruki arhipelag B gro(lje (rodova
,notvo se (rodoloma desilo u akvatoriju ovoga arhipelaga, no na alost veina
podvodnih nalazita je danas opljakana i devastirana. *ei (roj (rodoloma odigrao
se u okolini Falijole gdje je mnotvo pliina i (rakova. Iz tog podruja su i dva
(ronana topa izva%ena @AEE. godine. Kod Falijole je u nevremenu stradao i veliki
engleski trgovaki (rod @E@?. godine. Kod ,ale Palagrue prona%eno je mnotvo
ostataka keramikih posuda i olovno sidro rimskog (roda.
:a vrijeme prvog svjetskog rata 0?1 metara pred *elim .alom na Palagrui austrijska
'lota je potopila talijansku podmornicu koja je @AH0. izva%ena, a posmrtni ostaci
posade predani su talijanskim vlastima. " devedesetim godinama 01. stoljea na
sjevernom alu Palagrue nasukao se al(anski eljezni (rod sa iz(jeglicama, a u
nevremenu je kod *elikog .ala raz(ijena strana jedrilica iji je skiper smrtno stradao.
$vi navedeni sluajevi, i (rojni drugi, dovoljno su upozorenje o opasnim vodama oko
Palagrue.
0.G1.G. Papa na Palagrui
I1
Orkveni izvori (iljee kako je na Jistu srijedu A. oujka @@HH. godine na Palagrui
(oravio papa 9lePandar III. Putujui sa svojom pomorskom 'lotom od deset galija,
(io je zadivljen ljepotom arhipelaga i poelio se tu zaustaviti. Papi je posluena
veera na maloj visoravni Palagrue ,ale, koja se od tada naziva Papina njiva. -akon
(oravka na Palagrui 'lota je odjedrila prema *isu, te u smjeru :adra i *enecije.
/sim svih ranije spomenutih nalaza pretpostavlja se da su na Palagrui postojale
dvije crkve sv. ,ihovila. Jedna je (ila starija i manja, te je nakon to su poetkom @E.
stoljea ri(ari izgradili novu , stara sluila kao skladite petroleja za svjetionik. /ve
crkve nalazile su se na maloj zaravni (reuljka ,ihovil, iznad *elikoga .ala.
0.G1.?. <or(e oko Palagrue
"sprkos svojoj ljepoti, a sukladno ovjekovom unitavanju svega lijepoga i svjetionik
Palagrua je imao svoju kalvariju. @EII. godine akvatorij *isa i Palagrue (io je
sredite pomorskog rata austrijske i talijanske 'lote. Fodine @A@G. u Jadran je uplovila
'rancuska 'lota. $vjetionik je tada (io pogaen, a svjetioniari su se sa o(iteljima
skrivali u peinama gdje se inae zadravala morska medvjedica. Kada su se 4rancuzi
iskrcali na otok nisu nali nikoga, te su nasilno otvorili zgradu svjetionika i djelomice
otetili sam svjetionik. Po njihovom odlasku na Palagruu je doplovio austrijski (rod
koji je odnio glavne lee svjetionika, te evakuirao ene i djecu svjetioniara :a
vrijeme prvog svjetskog rata, upravo na *eliku Fospu @A@?. godine austrijska
mornarica (om(ardirala je Palagruu mislei da se na njoj nalazi talijanska vojska. "
tom granatiranju unitena je crkva sv. ,ihovila. )azrueni ostaci crkve sluili su kao
privremeno sklonite ri(arima od kie. Izme%u dva svjetska rata u ruevinama je dolo
do eksplozije zaostale granate koja je ostatke crkve sravnila sa zemljom. &varski
(iskup $lo(odan !tam(uk inicirao je @AAI. godine istraivanja ostataka ove crkve. "
tim istraivanjima otkriveni su temelji crkve veliine E,? P ?,H? metara u smjeru
istok2zapad. " granatiranjima toga ljeta razoren je i svjetionik s pomonim zgradama
i cisternom. )apalskim ugovorom iz @A01. Palagrua je dodijeljena Italiji, koja je
@A0C. o(novila svjetionik.
" Dravanjskom ratu @AG@. godine talijanska mornarica je na Palagrui ustrojila
motrilaku postaju. -akon pada Italije uklonili su posadu, te odnijeli ure%aje za
odravanje veze. 0?. svi(nja @AGG. godine hrvatska partizanska mornarica uputila je
na otok dva naoruana (roda s kojih se iskrcao dio posade i ostao na otoku.
I@
0.G1.I. Komike regate gajeta 'alkua
Komike ri(arske regate na Palagruu tako%er predstavljaju povijesnu pose(nost
ovoga otoka. " davna ri(arska vremena komiani su izgradili (rod savrenih
svojstava# (rz na jedra i vesla, a dovoljno velik za prijevoz ulova do Komie. /ve
regate odravale su se u ljetnim mjesecima kada se lovilo srdele i jastoge. $vaka
gajeta imala je posadu od pet mukaraca koji su po &ona$i veslali i po @? milja do
Palagrue. " situacijama povoljnih vjetrova gajete su stizale do Palagrue za est sati
ostvarujui (rzinu i do @1 nm na sat. -akon regatavanja po(jednici su zauzimali
naj(olja mjesta na *elom .alu ili na alu ,ale Palagrue. Po tom se odmah ilo u
ri(olov. )i(a se solila i slagala u (arile, a jastozi u jastoere. -akon dva do tri tjedna
ri(arenja kretalo se put Komie, na vesla ili na jedra ovisno o meteorolokim
uvjetima. " ovim regatama uestvovalo je i do stotinjak gajeta 'alkua.
0.G1.H. $vjetionik na Palagrui
$vjetionik Palagrua sagra%en je @EH?. godine i najvei je takav o(jekt na naoj strani
Jadrana. Projekt je napravio )ichard &anisch koji je nekoliko puta (oravio na otoku
prije dovretka projekta. :a izvo%aa radova iza(ran je 9nte Dopi iz *isa, a
izgradnju je vodio *icko ,arinkovi iz Komie. $vjetionik je gradilo stotinjak
radnika nepune dvije godine. Dada su prokreni i putovi od *elog .ala i $tare
*lake Kmalo aloK sa sjeverne strane otoka. /tvorio se i kamenolom odakle se vadio
kamen za temelje i prizemlje zgrade. -o, pokazalo se da je ovaj kamen suvie tvrd, te
se unitavalo mnogo alata, pa je ostatak o(jekta izgra%en od (rakoga kamena.
$vjetioniarska zgrada sastoji se od prostranog prizemlja i kata koji ukupno imaju
gotovo G11 etvornih metara prostora. " visokom potkrovlju iskoristivo je jo @?1
kvadratnih metara prostora. "z zgradu je podignuto skladite i motornica. *rh
svjetioniarske kule je na @1A,H1 metara nadmorske visine. Ispod zgrade izgra%ena je
velika cisterna. *oda se oduvijek dovozila s kopna jer su kie na Palagrui iznimno
rijetke. $vjetionik je prvi put upaljen 01.1A.@EHI. godine. $vjetlo Palagrue vidi se
za vedrih noi s udaljenosti od 0? nautikih milja. $vjetioniarske o(itelji koje su
(oravile na Palagrui (rojile su i po dvadeset stanovnika koji su se (avili ri(olovom i
stoarstvom Kkoze i ovceK. 3ovili su i ptice selice koje su oduvijek Palagruu (irale
I0
kao svoje odmorite . ,noge od njih su u no%noj naviga$iji letjele prema svjetlu
svjetionika i stradavale udarom u kupolu. -ekada su na Palagrui postojali i vrtovi u
kojima su uspijevale artioke, salata, (o(, kupus, te uvena Palagruzonka, vinova
loza (ijelog sitnog gro%a koju dananja svjetioniarska ekipa -ikola .uvela, *edran
)iss, *oislav !ain i ,ile Krizmani pokuavaju ponovno uzgojiti i kao takvu
prenijeti i na Korulu. Interesantno je da na ovu lozu nikada do sada nije dola
'iloksera. Kada je ta (olest poharala vinograde u 8almaciji Komiani su s ovom
palagrukom lozom zasadili nove vinograde.
" uvali $tara *laka sa sjeverne strane Palagrue @A1?. godine sagra%eno je
pristanite koje je more vrlo (rzo izlokalo. 8ananji ostaci u $taroj *laki su od
zatitnog zida koji je tu izgra%en @A@0. godine radi postavljanja marogra'a, koji su
Dalijani unitili @A@?. godine.
0.G1.E. ,eteoroloka stanica na Palagrui
Palagrua je pose(na po svojim klimatskim prilikama , te se na njoj lako mogu uoiti
signali promjene vremena. :(og tih injenica jo je @EAG. na Palagrui utemeljena
,eteoroloka stanica. 8ananja meteoroloka stanica na Palagrui zahtijeva od
aktivnih svjetioniara poznavanje meteorologije i redovita javljanja putem radio
stanice &rvatskom hidrometeorolokom zavodu. Do je ona manje lijepa strana
svjetioniarskog ivota na Palagrui. $vjetioniar koji je u smjeni u redovnim
vremenskim razmacima javlja oitavanja instrumenata. ,jerni instrumenti nalaze se
na proplanku zapadno od svjetionika. -ema pro(lema kada je vrijeme lijepo, no
oitavanja se vre itavu godinu, i za olujnih vjetrova i za nevera. -ikola, *edran,
*ojo i ,ile odgovorno shvaaju svoju dunost tako da javljanja ne izostaju (ez
o(zira na vremenske uvjete.
0.G1.A. DuristiBmoderni ro(inzoni na Palagrui
Prije dvije godine Plovput je u sklopu svjetioniarske zgrade na Palagrui uredio dva
apartmana za turizam koji su kategorizirani s tri turistike zvjezdice. :ahvaljujui
tome Palagrua je postala dostina suvremenim turistikim namjernicima
avanturistikoga duha. -aravno uz vrlo rigorozna pravila ponaanja, poto se radi o
arhipelagu sa arheolokim nalazitima, te pose(noj (iolokoj zajednici. Istovremeno
IC
u apartmanima moe (oraviti osam oso(a. Kao i kod drugih svjetionika koji su
ure%eni za (oravak turista primijenjena su suvremena znanstvena i tehnoloka rjeenja
strunjaka Plovputa. Instalirana je 001 voltna mrea koja se opskr(ljuje energijom iz
akumulatora koje pune solarni paneli. Pose(an sklop solarnih panela (rine o
dovoljnim koliinama tople vode, a sanitarne vode se z(rinjavaju sistemom upojnih
jama koje iste razgra%uju, te u septike jame stie znatno reducirana koliina
otpadnih sanitarnih voda. -a taj nain klasini ispusti u more vie se ne koriste.
Kretanje po Palagrui predvi%eno je putem dvaju ure%enih puteljaka, od kojih jedan
vodi do $tare *lake, ljunane uvale na sjevernoj strani otoka, a drugi do *elog .ala,
jedne od najljepih plaa na Jadranu, koja se nalazi na junoj o(ali *elike Palagrue.
/(zirom na nadmorsku visinu na kojoj se svjetionik nalazi (oravak se ne preporuuje
starijim oso(ama loijega zdravstvenoga stanja, prvenstveno z(og uspona koji nije
lagan pogotovo po ljetnom suncu.
Duristiki (oravak na Palagrui danas prua jedinstveni doivljaj sjedinjenja s
prirodom i povijesnom (atinom, a prekrasni izlasci i zalasci sunca spadaju me%u
najljepe na Jadranu. Kada se o(zorje na zapadu jarko zacrveni nakon to sunce
nestane u moru ovjeka proima velianstven doivljaj koji se nastavlja
pojavljivanjem nepregledne zvjezdane ipke koja je Palagrui, 8iomedovom otoku,
nadjenula i naziv 5tok me4u zvijezdama.
0.G1.@1. Palagrua B (udui zatieni podvodni park
*e nekoliko godina grupa entuzijasta uporno nastoji realizirati inicijativu da se
arhipelag Palagrua proglasi zatienim podvodnim parkom. /va vrijedna ideja
potkrijepljena je adekvatnim pisanim materijalima, no na alost do danas nije
rezultirala panjom, ni prethodne, ni sadanje vladajue politike opcije u &rvatskoj.
Ideja je zamiljena na nain da se podmorje u krugu nekoliko stotina metara oko
arhipelaga zatiti od svih aktivnosti osim mogunosti turistikog razgledavanja. *ei
dio godine u uskom akvatoriju Palagrue (oravi i sidri se vei (roj ri(arskih (rodova
koji o(avljaju ri(olov i u uskim kanalima me%u otoiima i hridima. Dakav stalni
atak na podmorski svijet Palagrue danas je rezultirao povlaenjem veine ri(ljih
vrsta prema du(ljim i sigurnijim stanitima. " podvodnom parku podmorski ivi
svijet ovjeka B ronioca ne doivljava kao opasnog predatora od koga se tre(a
skrivati, ve mu se prezentira u svom (ogatstvu vrsta i (oja. Dako zatiene
IG
podmorske kolonije podiu ukupnu kvalitetu turistike ponude pojedine zemlje.
,notvo je atraktivnih lokacija za podmorsko turistiko razgledavanje arhipelaga
Palagrua. Polazei sa zapada od hridi 1oli%i, koji se nalaze @I1 metara zapadno od
*elike Palagrue, pred roniocem se otvara vrlo ose(ujan podmorski svijet. Pjeano
dno kom(inirano s hridima, procjepima i podmorskim peinama uz iznimno jake
struje karakteriziraju ovu skupinu hridi. )azliite ri(lje vrste koje se ovdje susreu
uglavnom su u prolazu. Kada se ispliva do Pupka, najzapadnije hridi 1oli%i, u
kasnim poslijepodnevnim satima velika je vjerojatnost da e iz du(ine doplivati
neka kapitalna palamida ili go'.
Preronivi od 1oli%a do zapadnog rta *elike Palagrue i plivajui njenom sjevernom
o(alom stie se do Stare 1lake , jedine uvalice na ovom dijelu otoka koja prua
zatitu od junih vjetrova. I u ovoj uvali su se nekada na alo izvlaile ri(arske
'alkue. -a pliem kamenitom dnu jo su raz(acani ostaci eline al(anske koe
koju je nevrijeme ovdje potopilo poetkom devedesetih godina 01. stoljea. -a ovoj
strani Palagrue dno ve na tristotinjak metara od o(ale dosie du(inu od stotinu
metara. 8alje, u smjeru istoka stie se u prolaz 6drila$ koji razdvaja *eliku i ,alu
Palagruu. Plitko stjenovito dno, kon'iguracije vrlo sline zapadnom dijelu ,ale
Palagrue, potvr%uje tezu da su nekada o(je Palagrue predstavljale jedinstveni
kopneni niz. Jake struje koje u 6dril$u tijekom dana mijenjaju smjerove, te vrlo
ose(ujna vegetacija privlae razliite vrste ri(a. Pose(no su zanimljivi susreti sa
manjim jatima karama, vrstom (arakude, koje ovdje esto vre(aju svoj plijen.
Plivajui iz 6dril$a u smjeru jugozapada stie se na veliki podmorski plato koji se
prua ispred 1elog 6ala na junoj o(ali *elike Palagrue. Pjeskovito dno proarano
velikim kamenim gromadama prua utoite mnotvu nedoraslih ri(a i rakova.
$jeverno od ,ale Palagrue nalazi se Kamik od tramuntane, koji je sa sjeverne strane
opasan podmorskim zidom koji ponire prema du(ini. /kretanjem u smjeru juga na
zapadnom rtu Kamika od tramuntane stie se na pjeano, plie, dno koje predstavlja
cjelinu sa 6dril$em.
Dri morske milje na istok od ,ale Palagrue nalazi se vea hrid 3alijula, duga
stotinjak metara i visoka desetak metara. :(og sla(e vidljivosti za valovitog mora, i
dvije velike pliine u njenoj neposrednoj (lizini, prije vie stotina godina, 3alijula je
postala gro(lje veem (roju (rodova. " ovome akvatoriju nalaze se ostaci vie
potopljenih (rodova koji su pose(no zanimljivi za podvodno snimanje. 8va (ronana
I?
topa koja se nalaze u Komii izva%eni su s ovoga, jo uvijek nedovoljno istraenog
dijela palagrukoga arhipelaga.
Izneseni dojmovi predstavljaju samo manji dio ljepota i atraktivnosti ovoga
akvatorija, no miljenja smo da je i to sasvim dovoljno da se otono podruje zatiti
od svih vrsta ri(olova i omogui samo turistiko razgledanje o(ale i podmorja. Kada
kaemo svih vrsta ri(olova mislimo i na pro'esionalni ri(olov koji de'initivno nanosi
najveu tetu podmorskom svijetu Palagrue. ,ogunost satelitskog video
nadgledanja arheolokih nalazita na *elikoj Palagrui otvorila je i novu dimenziju
zatite akvatorija i kanjavanja njegovih devastatora. "sprkos tome miljenja smo da
(i Palagruu de'initivno tre(alo zatiti kao park prirode. Dakvim aktom u akvatorij (i
se vjerojatno vratile nekada (rojne morske kornjae i po koja sredozemna medvjedica,
koja jo uvijek u zimskim mjesecima zna proi ovim akvatorijem. 8anas morska
medvjedica iz(jegava zadravanje na ovome podruju z(og ri(arskih (rodova koji
(ukom svojih motora vei dio godine uznemiravaju ovu jadransku oazu tiine.
&.=.. S%r1(+ 3 sv2e%i)ni4 n+ $i%ici 4)2+ #)nire 1 9is%eri)Ani 9)rs4i 5eA*+n
$vjetionik $truga izgra%en je na samotnoj litici ispred $krivene 3uke na 3astovu.
"skim, zavojitim putem stie se do ove oaze mira koja je danas kompletno
preure%ena u turistiko odredite marom Plovputa iz $plita. Prekrasni vidikovci i
jednostavan pristup moru kroz (orovu umu sa sjeverne strane svjetionika ine ovu
turistiku destinaciju vrlo atraktivnom. Pro(lem je jedino u njezinoj udaljenosti od
kopnene civilizacije i dugoj vonji trajektnom linijom $plit B "(li.
$vjetionik $truga sagra%en je @ECA. godine na istoimenom rtu otoka 3astova.
$krivena 3uka, malo ri(arsko mjesto izgra%eno u dnu mirne uvale, od svoga
nastanka njeguje ri(arsku tradiciju. Jo prije izgradnje svjetionika ene su odlazile
na liticu $truga i (rino iekivale povratak svojih mueva i sinova sa viednevnih
ri(arenja na otvorenom moru. Krhke ri(arske (arke ponekada su plaale danak
olujnome moru te su neka ekanja potrajala i u vjenost. 8anas je $krivena 3uka i
turistiko mjesto, a svjetionik $truga ekskluzivna turistika rezidencija za one goste
koji u turistikoj ponudi trae neto vie.
II
/tok 3astovo udaljen je ?? nautikih milja od $plita. ,jesto 3astovo, glavni centar
na otoku, udaljeno je od $truge pet kilometara, a trajektna luka "(li nalazi se
petnaest kilometara od svjetionika. Dako turistiki (oravak na svjetioniku $truga
prua mogunost normalnoga sna(dijevanja. " sluaju da gosti ne do%u vlastitim
automo(ilom, sna(dijevanje se moe dogovoriti sa svjetioniarem domarom koji
posjeduje vlastiti automo(il. $vjetionik $truga ima 01 metara visoku valjkastu kulu
koja se nalazi na nadmorskoj visini od @1G metra. /(jekt u prizemlju ima 000
etvorna metra korisnoga prostora koji je danas ure%en u etiri turistika apartmana,
dva dvoso(na i dva jednoso(na, svaki s velikom kuhinjom s (lagovaonicom i
sanitarnim vorom.
Duristiki apartmani na $trugi pruaju kompletan kom'or. $uvremeni pretvaraki
sklopovi koriste sunevu energiju za 001 voltnu instalaciju, a solarni paneli
osiguravaju i dostatne koliine tople vode za sva etiri apartmana. $vjetionik
posjeduje vlastitu cisternu iz koje se specijalnim pumpama napaja vodovodna mrea
u ovome turistikom o(jektu rezidencijalnog tipa. $vjetionik $truga je uz svjetionik
Ploicu danas najreprezentativniji o(jekt ure%en za (oravak turista na svjetionicima.
8omar svjetionika, Jurica Kvinta, koji je predstavnik ve tree generacije
svjetioniara iz svoje o(itelji ivi u pomonom o(jektu pored svjetionika i (rine o
itavom kompleksu. $vjetionik $truga je pose(an po jo neem. 8omareva supruga
-ada Kvinta ekspert je u pripremi makro(iotikog jelovnika, tako da gosti na ovome
o(jektu mogu dogovoriti i makro(iotiki meni (aziran na namirnicama iz mora.
$trme litice pod svjetionikom oduvijek su (ile izvoritem istinitih pria i legendi.
Jedna od nevjerojatnih, ali istinitih, pria vezana je za ulov hlapa rekordnih
dimenzija. Folemi rak teio je neto manje od osamnaest kilograma, a ulovljen je
mreom koncem devetnaestog stoljea. "lovljenog hlapa ri(arska druina otpremila
je na (eki carski dvor 4ranji Josipu . Oar se oduio lastovskim ri(arima poslavi im
veliki sanduk s kavom i eerom.
Pedesetih godina dvadesetog stoljea koraljari su pod istom liticom pose(nom
du(inskom napravom iupali koralj teak ak G? kilograma. Prema postojeim
evidencijama, to je do danas najvee koraljno sta(lo izvueno u Jadranu. /vo su
potvr%ene, istinite prie. Postoje i (rojne druge koje nisu provjerene, no sve su vezane
za morski (ezdan pod liticom svjetionika koji tik uz o(alu ponire u du(inu. Paljivi
promatrai s vidikovca za ranih proljetnih dana mogu uoiti izlazak kakve goleme
morske kornjae na povrinu kao i velikoga tunja ili druge velike morske ri(e, koja
IH
na alost ri(ara nikada ne zalazi u veliku uvalu u dnu koje mirno poiva $krivena
3uka, sa svjetionikom iznad nje.
&.=&. G$+v+% 3 sv2e%i)ni4 s+(r+:en n+ )4+9en2en)9 P)se2*)n)v)9 #)5)8ni41
-ajistoniji otok lastovskog arhipelaga krasi vele(na svjetioniarska zgrada koja
ome%uje sigurni plovid(eni koridor izme%u zapadnog dijela ,ljeta i lastovskih
koja. $vjetionik Flavat (io je na odre%eni nain uvertira promoviranja turizma na
svjetionicima prije nekoliko godina, u tv spotu Dedija $palata. /(zirom na
popularnost istog spota na &rvatskoj televiziji Flavat je postao personi'ikacija
tipinog jadranskog svjetionika. Flavat je u stvarnosti upravo onakav kako je
prezentiran i u tv spotu. Postoji i zgodna anegdota vezana za snimanje spota Dedija
$palata na Flavatu. Kako je reiser tv spota zamislio da se snime i neki noni kadrovi
svjetionika, tako je tv ekipa s glavnim glumcem Dedijem isplovila iz Korule iza
ponoi. -a Flavat su stigli oko dva sata u noi. Pripremajui prve kadrove snimanja
spota, prema Dedijevom licu su usmjerili dva spot re'lektora . Koncentrirano svjetlo
na licu Dedija $palata privuklo je rojeve komaraca koji Kuglavnom gladni K ive na
Flavatu i za par sekundi je Dedijevo lice (ilo prekriveno gustim rojem komaraca.
)e'lektori su momentalno iskljueni, a doga%aj se prokomentirao na nain da i
komarci svjetionika Flavata (rinu o sigurnosti plovid(e.
Potpuno automatiziran, svjetionik Flavat, je ve nekoliko godina (ez ljudske posade.
/d otoka 3astova Flavat se nalazi devet nautikih milja u smjeru istoka, a od
Korule dvanaest nautikih milja juno. /d Flavata do o(ala ,ljeta osam je
nautikih milja. $vjetionik Flavat izgra%en je @EEG. godine. Prio(alni akvatorij otoka
je relativno plitak, a na ru(ovima plitkog mora prema du(inama se strmoglavljuju
podmorske litice koje se na pojedinim mjestima sputaju i du(lje od stotinu metara.
9kvatorij otoka Flavata, nekada iznimno (ogat ri(om danas je opustoen pretjeranim
izlovom ri(ara pro'esionalaca i krivolovaca. Podmorje sa mnotvom peina i kamenih
gromada vrlo je atraktivno za ronilaki turizam.
Prostrana jednokatna zgrada neto povrine 001 etvornih metara, sa I1 etvornih
metara visokog potkrovlja, spada me%u vee svjetioniarske zgrade na hrvatskom
dijelu Jadrana. $vjetionik posjeduje vlastitu cisternu, a svjetlosni signalni ure%aj
napaja se iz akumulatora koji energiju do(ivaju putem pretvaraa i solarnih panela.
IE
$vjetlo je na nadmorskoj visini od G? metara i nou dominira itavim arhipelagom.
,anji pristan za (rodove koji se nalazi na sjeverozapadnoj strani otoia mogue je
koristiti samo za lijepa vremena, tijekom ranijih jutarnjih sati. " ovome akvatoriju
maestral poinje puhati prije dvanaest sati, a more se smiruje tek kasno u no. Jedina
zavjetrina od jakih zapadnih vjetrova nalazi se sa istone strane otoka i to je jedino
preporuljivo mjesto za sidrenje tijekom noi kada je vrijeme sta(ilno. -a sjevernoj
strani otoka nalazi se istezalite za (rodove. Plan Plovputa je da se na Flavat vrati
domara pro'esionalca, a nakon toga da se i na ovome svjetioniku ponudi mogunost
ro(inzonsko turistikog (oravka.
Flavat je najljepi nou, kada se nad njim prospe (eskrajna zvjezdana ipka, a u
njegovom okruju (ljeskaju o(alna svjetla 3astova, Korule i ,ljeta. 3egenda pria
kako je otoi Flavat nastao u davna vremena, kada su (ogovi s /limpa raspredali da
li je ljepe 3astovo, ,ljet ili Korula. 8a pomogne u odluci Posejdon poalje u taj
akvatorij svoga po(onika. /da(rani izroni na poziciji s koje je mogao istovremeno
procjeniti ljepotu sva tri otoka. 8anima ih je promatrao, ali se nikako nije mogao
odluiti koji je ljepi. "koen, promatrajui okolnu ljepotu Posejdonov po(onik se
okamenio i vjeno ostao u ovom akvatoriju u o(liku otoia Flavata.
Premda je akvatorij Flavata danas uglavnom izlovljen, u mirnim noima (ez mjeseca,
ri(arskih svjetala i (uke motora, moe se ponekad uti pljuskanje mora uslijed
povrinskog plivanja poneke velike ri(e u prolazu. Posljednja pro'esionalna
svjetioniarska posada Flavata klela se kako (i u pojedinim noima , (ez ri(arskih
(rodica u okolini, do otoka doplivala golema kirnja, po procjeni tea od @?1
kilograma, nakratko se tu zaustavila uz pljuskanje mora, te nestala put tamnih du(ina
gdje joj je o(itavalite.
&.=;. K)r81$+ns4e ses%rice 3 sv2e%i)ni4 n+ #er$i Pe$2eD4)( 4+n+$+
" Jadranu postoji vie otoia koji se nazivaju $estricama. $luajno ili namjerno,
injenica je da su na vie jadranskih $estrica izgra%eni svjetionici. )ivanjske sestrice
zapadno od :adra, Dajerske sestrice jugozapadno od Kornata i, konano,
Korulanske sestrice u Peljekom kanalu. $tandardno se za izgradnju svjetionika
oda(irao vei otoi, kako (i svjetioniari i njihove o(itelji imali iri ivotni prostor.
IA
Korulanske sestrice nalaze se u prekrasnom okruenju, uronjene u more (iserno
plavih nijansi. $vjetionik je sagra%en @EH@. godine na $estrici *eloj. $estrica *ela
nalazi se 0,? kilometra zrane linije od /re(ia na Peljecu i oko ?,? kilometara
zrane linije od Korule. " njihovom okruenju nalazi se mnotvo otoka, otoia i
hridi od najjunijih Fu(avca i <isae do najveeg, <adije, neposredno pred
Korulom.
$estrica *ela u promjeru ima tek @@1 metara. Kula se nalazi u proelju jednokatne
zgrade. Povrina prizemlja je HC etvorna metra, a kata H? etvornih metara. *isoko
potkrovlje posjeduje jo CE iskoristivih etvornih metara prostora. "z glavnu zgradu
nalaze se jo dva manja pomona o(jekta u kojima je nekada (ila motornica za
agregat i priruno skladite. $vjetioniku pripada i ogra%eno dvorite, te manji pristan s
dizalicom i istezalitem za (rodice. $vjetionik $estrica *ela posjeduje veliku cisternu,
koja je danas izvan 'unkcije poto je nakon automatizacije svjetioniarska posada
povuena.
"sprkos suroj stijeni, na $estrici *eloj uspijeva vegetacija. 8ok su na otoiu ivjeli
svjetioniari s o(iteljima manji vrtovi od donesene zemlje osiguravali su, dodue
krt, prinos povra. Plitko okolno more s (rakovima i hridima oduvijek je privlailo
svakovrsne morske organizme. Posljednjih godina, otkako na svjetioniku vie ne
(oravi posada, dosta je devastirano razliitim o(licima krivolova. -esretni primjer sa
smrtnim ishodom z(io se 011@. godine kada je jedan lastovski krivolovac doplovio sa
svojim prijateljem na Korulanske sestrice da (i lovio ri(u eksplozivom. /vaj put
nisu se slomile kime nedunih stanovnika podmorja vee je (ilo po onoj miner
grijei samo jednom.
"pravo z(og injenice da su Korulanske sestrice zaklonjene drugim otoiima koji
se nalaze izme%u njih i Korule ciljno su odredite mnogih krivolovaca, pose(no onih
s eksplozivom z(og plitkog mora.
/sim krivolovaca $estricu *elu i svjetionik esto ljeti posjeuju i pojedinci sa
Peljeca, koji svojim ponaanjem iskazuju sramotno nizak nivo ope kulture, a na
ovome prekrasnom starome o(jektu esto osim smea i izmeta koji ostavljaju za
so(om, rade i svakojake tete. :(og svega toga Plovput e uskoro $estricama vratiti
domara, a onda su ispunjene sve pretpostavke da se u aranmanu s adriaticom.net,
koja je danas strateki partner za turizam na svjetionicima, za dolazak prvih
ro(inzona. ,ineri i vandali, ma odakle dolazili tada e postati neeljeni gosti i
H1
zauvijek otii u povijest, (arem to se tie Korulanskih sestrica koje e ponovno
imati svoj davnanji mir i na kojima e (oraviti civilizirani ljudi.
&.==. O$i#+ 3 sv2e%i)ni4 1 #er$i E$+Fi%+
-ajzapadniji otok u skupini ela'itskih otoka speci'ian je po kon'iguraciji tla i svom
relativno visokom najviem vrhu, na 01I metara nadmorske visine. /(zirom na
injenicu da se radi o povrinom malom otoku, to njegova silueta gledana s mora
poprima dosta neo(ino o(lije. -a jugoistonoj o(ali /lipe, odnosno na zapadnoj
strani pomorskog prolaza *eliki *ratnik, @EH0. izgra%en je istoimeni svjetionik.
3okacija svjetionika /lipa nije sluajna. Pozicija izme%u donje glave poluotoka
Peljeca i otoka Jakljana dijeli Koloepski kanal na *eliki i ,ali *ratnik. -ekoliko
opasnih pliina i hrid Orna $eka sjeveroistono od /lipe zahtijevaju pose(nu panju
nautiara u nonoj plovid(i. Dada im je svjetionik /lipa od iznimne pomoi. Prolaz
,ali *ratnik, sa zapadne strane /lipe irok je svega G11 metara. Prema postojeim
podacima i ,ali i *eliki *ratnik u prolosti su (ili prava stratita (rodova.
$am otok ukupne je povrine jedan kilometar etvorni, nije nastanjen, a o(rastao je
gustom (orovom umom, koja se na pojedinim dijelovima sputa sve do mora. $trmoj
kon'iguraciji tla odgovara i strma kon'iguracija podmorja koje se hridinastim
gre(enima o(ruava u du(ine. -estvarnoj ljepoti otoka /lipe ravne su samo ljepote
njegovog podmorja s mnotvom podmorskih peina u kojima se esto moe susresti
kirnja . Koncem osamdesetih godina, kada okolni akvatorij nije (io opsjednut
nautiarima i velikim (rojem njihovih plovila, u pliacima /lipe moglo se susresti
jata velikih kavala, grupe karpina koje su lijeno leale na ru(ovima podmorskih
gre(ena i mnotvo kirnji kako vre(aju pod okomitim stijenama. Kapitalne komare su
u zoru grickale morske jeeve u samom pliaku. Jednom prilikom u traenju
atraktivnih o(jekata za podvodno 'otogra'iranje, za o(ilaska june strane /lipe
iz(rojio sam ukupno 0G kirnje tijekom dva sata plivanja. Dako je to (ilo tada. 8anas
je u okolnom akvatoriju /lipe iznimno gust pomorski sao(raaj. *reva i (uka
(rodskih motora otjerali su morske stanovnike u vee du(ine. -o jo uvijek u zoru
podmorje /lipe moe ponuditi vrlo atraktivne podmorske kadrove.
$vjetionik /lipa izgra%en je na uzvisini s koje se prua prekrasan pogled u smjeru
7la'ita i 8u(rovnika. Kula sa svjetlom izgra%ena je na nadmorskoj visini od C@
H@
metar, a svjetioniarska zgrada se nalazi 0G1 metara juno od nje. :grada s
prizemljem i katom ukupne povrine @C0 metra etvorna uz potkrovlje sa dodatnih II
metara etvornih okruena je ogra%enom terasom B vidikovcem.
Dijekom domovinskog rata svjetioniarska zgrada je dosta oteena. $r(oetnika
mornarica se na njoj iivljavala pancirnim zrnima uslijed nemoi da o(uzda
djelovanje du(rovakog /dreda motornih amaca. -o /lipa i dalje stoji i strpljivo
eka sanaciju. $vjetionik /lipa danas je automatiziran i (ez posade.
Postoje i legenda o /lipi, koje kazuju kako je mogla (iti i mjesto doga%aja iz
&omerove prie o $cili i &ari(di. /disej je u prii plovio kroz uski tjesnac. $cila je
mogla (iti junojadranski otok Jakljan, a &ari(da (liski mu otoi /lipa. $ druge
strane, za olujnih vjetrova ovaj prolaz u Koloepski kanal stvara optiku varku. $tjee
se dojam kako se Jakljan i /lipa as pri(liavaju as udaljavaju jedan od drugoga.
:ato je to tako, teko je rei, no i ta optika varka na neki nain povezuje /lipu sa
&omerovom priom o $cili i &ari(di.
&.=>. D)n2i R% 3 s4riven) $215+vn) (ni2eA*) ne8i2e A+5r+n2ene $215+viG
-a zapadnom rtu uvale u kojoj se smjestio gradi $lano, koji inae stanovnici toga
kraja od pamtivijeka nazivaju 8onji )t, smjestio se i istoimeni svjetionik. $agra%en
davne @EH?. godine, udaljen je 0 kilometra od mjesta $lano, a svega I11 metara od
hotelskog naselja 5smine. $vjetionik okruuje uma empresa i (orova koja je do
danas ostala nedirnuta od estih umskih poara u ovome kraju. $vjetionik 8onji )t
spada u manje jadranske svjetionike. Prizemlje je povrine CH etvornih metara, a u
potkrovlju se moe koristiti jo dvije manje prostorije. Pored o(jekta je manja
pomona zgrada veliine @C etvornih metara, a sve je to okrueno ogra%enim
dvoritem s vidikovcem. $vjetionik 8onji )t odavno je automatiziran i (ez ljudske
posade. "sprkos injenici to je lako dostupan i to se nalazi na kopnu 8onji )t je
nekako za(oravljen i spada u kategoriju svjetionika za koje se do danas nisu
interesirale razliite gra%anske udruge koje kada se pri(lii ljetno vrijeme trae
odo(renja za (oravak svoga lanstva u naputenim svjetioniarskim zdanjima, radi
ekolokih, istraivakih i inih drugih razloga. 8a, 8onji )t mogli (ismo nazvati i
za(oravljenim svjetionikom. :ato je tome tako, teko je rei. Istina, injenica je da
jugoistono od njega svjetionik $veti 9ndrija, a jugozapadno od njega svjetionik
H0
/lipa, s puinske strane, ome%uju ulazak u Koloepski kanal. :ato je onda na ulazu
u uvalu $lano projektiran svjetionik sa svjetioniarskom kuom Prema postojeim
podacima teko je zakljuiti. /staje jedino sumnja da se i uz izgradnju ovoga
svjetionika vezuje pria slina onoj vezanoj za svjetionik $avudrija B skriveno
lju(avno gnijezdo neije za(ranjene lju(avi.
&.=?. D+4s+ 3 sv2e%i)ni4 1 r+$2+9+ sn)5iA9+ #riv+%ne #r)*+2e )%)4+
5)(+%i9 s%r+nci9+
!umoviti otoi 8aksa smjestio se na samom ulazu u du(rovaku luku Fru. /staci
prolosti ljudske prisutnosti na ovome otoiu seu u @C. stoljee. /d tada datiraju
ostaci 'ranjevakog samostana koji postoje na 8aksi. 8ugi period du(rovaka vlast
nije doputala (ilo kakvu izgradnju na ovome prekrasnom otoiu koji se nalazi svega
G11 metara zrane linije od lapadskih hotela. :ahvaljujui takvim rigoroznim
propisima 8aksa se danas doima kao prirodni rezervat (ilo da se promatra iz zraka ili
s mora.
$vjetionik na 8aksi je sagra%en @EH0. godine na zapadnom rtu otoia, kako (i
oznaavao ulaz u luku Fru i )ijeku 8u(rovaku. "kupna duina otoia iznosi
petstotinjak metara, a irina dvjestotinjak. "daljen od luke Fru svega jednu nautiku
milju, otkako je izgra%en, svjetionik se doima kao njeno predvorje.
/uvana stoljetna uma s ure%enim pjeakim stazama koje vode do svjetionika i
pristana s malom luicom, kao i do ostataka ve spomenutog srednjovjekovnog
samostana, ostavljaju dojam uvanog i zatienog parka.
$vjetionik 8aksa, prizemni je o(jekt s povrinom GI etvornih metara. "daljen od
mora svega desetak metara s malim vidikovcem, djeluje vrlo impozantno, unato
injenici to ide u kategoriju manjih svjetionika na Jadranu. "z svjetioniarsku
zgradu nalazi se jedan pomoni o(jekt od @G metara etvornih koji je nekada sluio
kao agregatnica. $vjetionik 8aksa je automatiziran, (ez ljudske posade, a svjetlo u
kuli napaja se, kao i kod veine ostalih svjetionika, sunanom energijom kroz sistem
akumulatora s pretvaraima.
-eadekvatno provedenim hrvatskim modelom denacionalizacije, otoi 8aksa se
naao u karama zakona i logike, to je to pomorsko do(ro i moe li se ono
prodavati *e gotovo dvije godine otoi 8aksa oglaen je na prodaju od strane
HC
pravnih slijednika nekadanjih vlasnika zemljita i ume na njemu. Pro(lem je i u
injenici koja proizlazi iz potpisanog $porazuma o sta(ilizaciji i pridruivanju
7" 5 lanak I1.6, ime je ukinut reciprocitet pri kupnji nekretnina od stranih
dravljana, te je kod nas otvoreno slo(odno trite za kupce iz zemalja 7uropske
"nije. 9ko usporedimo to sa nekim drugim dravama 7urope, koje adekvatno
tretiraju svoje prirodne kapitale, vidimo da taj lanak nije nikakav uvjet. " Frkoj se,
primjera radi, uope ne moe kupovati otoke koji se smatraju njezinim najznaajnijim
prirodnim kapitalom. " 8anskoj je re'erendumom od(ijena mogunost prodaje
vikendica strancima. Pro(lem je to je pomorsko do(ro spomenutim $porazumom
jednostavno za(oravljeno. Pravni tretman, da li je pomorsko do(ro isto to i javno
do(ro otvorena je dilema. Jinjenica je da je otoi 8aksa ve gotovo dvije godine uz
jo neke nae jadranske dragulje oglaen na prodaju. /va situacija izaziva oz(iljnu
za(rinutost svih do(ronamjernih koji insistiraju da se zatiti (arem onih est metara
pojasa od crte morske plime.
/toi 8aksa je s ostacima samostana, stoljetnom umom i svjetionikom neto
mnogo vrjednije od o(inog jadranskog otoia. Kakva e (iti sud(ina otoia i
svega to se na njemu nalazi upitno je, ako se naa aktualna politika oz(iljno ne
poza(avi pro(lematikom ouvanja naih prirodnih kapitala.
&.=@. Gre5eni 3 ne4+*+Dn2+ n)n+ 9)r+ s%+riE *15r)v+84iE 4+#e%+n+
Junije od 8akse u polukrunoj 'ormaciji raz(acane su hridi Fre(eni. -a najveoj od
njih @EH0. sagra%en je istoimeni svjetionik koji se nalazi jednu nautiku milju
zapadno od 8u(rovnika i rta Petka. Izgradnjom svjetionika Fre(eni su prestali (iti
nonom morom du(rovakih kapetana. :a snanih junih i sjeverozapadnih vjetrova
dolazak sa otvorenog mora u nonim satima uvijek je (io iznimno rizian z(og
opasnosti nasukavanja na podvodne gre(ene ili raz(ijanja o hridi. ,nogi du(rovaki
ri(arski (rodovi doivjeli su svoj kraj upravo na ovim sprudovima, a njihove ostatke
su (rzo raznosile snane morske struje. $vjetionik Fre(eni su prizemna kamena
zgrada s etverokutnom kulom koja se nalazi na sredini o(jekta. $vjetlo se nalazi na
nadmorskoj visini od 0I metara. Povrina prizemlja o(jekta iznosi @1H etvornih
metara, a u potkrovlju je iskoristivo jo dodatnih ?? etvornih metara prostora. /ko
zgrade je veliko poploano ogra%eno dvorite. ,anji (rodski pristan izgra%en je sa
HG
sjeverne strane, a od njega do svjetionika vodi stepenite ukopano u stijeni. Fre(eni
su ukupne povrine 0011 etvornih metara, a svjetionik je automatiziran i (ez posade.
" temeljima svjetioniarske zgrade iskopana je cisterna koja uz o(ilje energije sunca
i vjetra, koju se moe generirati u elektrinu, Fre(enima moe osigurati potpunu
autonomiju za neke (udue, moderne ro(inzone.
8anas, sa svjetionikom, Fre(eni vie ne djeluju zastraujue, ve stvaraju jedan
dodatni arm vizuri 8u(rovnika kada im se pri(liava sa otvorenoga mora. Pose(no
atraktivni u ljetnim sutonima, Fre(eni (ivaju okupani u crveno zlatnim nijansama
koje se re'lektiraju sa morske povrine. -admorske hridi Fre(eni nastavljaju se sa
nekoliko podvodnih hridi u smjeru turistikog naselja i hotela President. Daj uski
prolaz uz kopno proaran mnotvom pliina o(iluje snanim morskim strujama koje
tijekom dana mijenjaju smjerove. <ogata podmorska vegetacija i snane struje
djeluju kao magnet za velike pelagijske ri(e koje se u ranijim jutarnjim i kasnim
poslijepodnevnim satima mogu susresti u tome prolazu. *eliki go'ovi, lice i palamide
svakodnevne su pojave. Jo se sjeam proljea @AAH. godine kada sam s dvojicom
prijatelja ronio u tome prolazu, a svojim (rzim prolaskom nas je iznenadio veliki
iglun , po procjeni tei od stotinjak kilograma. " ljetnom periodu preporuuje se
oprez svim roniocima u tom prolazu z(og vrlo gustog prometa glisera i skutera.
$vjetionik Fre(eni danas promatra tu ljetnu vrevu i ostaje nijemim svjedokom svih
prolih vremena i promjena koje su se deavale u njegovom okruju.
!to s Fre(enima sutra $vjetioniarska zgrada u kojoj se ne ivi vremenom propada.
Prema odre%enim razmiljanjima lokacija Fre(ena idealna je za oz(iljan ronilaki
centar koji (i mogao poslovati vei dio godine. 9traktivno hridinasto podmorje sa
mnotvom podvodnih pilja dovoljan je preduvjet, uz (lizinu civilizacije i
8u(rovnika.
&.=B. Sve%i An*ri2+ 3 sv2e%i)ni4 1niD%ene $215+vi sir)9+Dn)( ri5+r+ i #re$i2e#e
sv2e%i)ni8+reve 4eri
H?
"z jedan od najljepih jadranskih svjetionika vezana je i jedna od najtunijih
svjetioniarskih pria i legendi koje se godinama prenose s koljena na koljeno.
Koncem devetnaestoga stoljea zalju(io se mladi ri(ar sa otoka 3opuda u prelijepu
ker svjetioniara sa $vetoga 9ndrije. -o njeni roditelji smatrali su da siromani
mladi nije pravi iz(or za njihovu ker. 3ju(av dvoje mladih (ila je jaa, te je hra(ri
mladi esto nou preplivavao dvije milje udaljenosti do otoia $veti 9ndrija, kako
(i provodio noi sa oda(ranicom svoga srca. -akon nekog vremena primijetili su
otac i (raa djevojke to se deava i smislili zao plan. Kada su sljedee noi vidjeli da
se djevojka iskrala iz svjetionika, ugasili su svjetlo na kuli svjetionika, te se ukrcali u
(arku u kojoj su zapalili petrolejku. 3agano veslajui prema puini odvukli su
nesretnog mladia za svjetlom. ,ladi je plivao do zore, iznemogao klonuo, i nestao
u modrim du(inama. $aznavi nakon nekog vremena to se desilo iza(raniku njenog
srca nesretna se djevojka od alosti (acila niz june litice otoka. -i njeno tijelo nikada
nije prona%eno. -eki ronioci s ovog podruja priaju kako se u du(inama pod
junim liticama otoka $veti 9ndrija mogu primijetiti dvije kirnje koje se, netipino
za odrasle primjerke, stalno dre zajedno i zamiu u du(inu na samu pojavu sjenke
ovjeka. 8u(oko razoarane u ljudsku vrstu, moda su due dvoje lju(avnika danas u
tim kirnjama, a svoj spokoj su konano nale u modrim du(inama s june strane
$vetoga 9ndrije.
$vjetionik $veti 9ndrija sagra%en je @EHC. godine na njegovom najviem platou. /tok
je udaljen od 8u(rovnika est nautikih milja . 8o otoka Koloepa ima tri, a do otoka
3opuda dvije nautike milje. /tok $veti 9ndrija dug je G11 metara, a na najirem
dijelu ima E1 metara. Fusto je o(rastao stoljetnom (orovom umom i (ujnom
mediteranskom vegetacijom kroz koju vodi ure%en put do pristana na sjevernoj o(ali.
$vjetlo u kuli nalazi se na IA metara nadmorske visine. $trme kamene o(ale na nekim
dijelovima otoka rue se i do @0? metara u morske du(ine. *elika zgrada sastoji se
od prizemlja i kata. ukupne povrine vee od 011 etvornih metara. Jetverostrana
kula uzdie se nad sredinom zgrade, pored koje se nalaze pomoni o(jekti motornice
i skladita. 8rugi kat svjetioniarske zgrade preure%en je u ekskluzivni turistiki
apartman koji je najvei dio godine ispunjen turistima koji trae upravo ovakav model
odmora. /riginalna ekoloka rjeenja z(rinjavanja otpadne higijenske vode,
desalinizator i druga oprema ine ovaj svjetionik turistikom mekom (udunosti.
$veti 9ndrija, strmo uzdignut nad puinom, kao (rana svakom velikom junom valu
odolijeva razornom jugu s puine i (uri s kopna. $a svim svojim kontrastima $veti
HI
9ndrija danas nudi neku maginu privlanost. Du maginu privlanost $vetoga
9ndrije do(ro su upoznali svi njegovi svjetioniari. Kada su do(ivali premjetaj na
neki drugi svjetionik svi su odreda plakali, osim svjetioniara s poetka nae prie.
-jegovo je srce jo prije (ilo okovano ledom, i svojim je (eutnim postupkom
utkalo jednu od najtunijih svjetioniarskih pria u 'inu ipku morske pjene koja se
stalno stvara na samotnim puinskim otoiima Jadrana.
A"VALA
-a kraju ove prie o nekim prolim, nekim sadanjim i (uduim vremenima, prie o
ovjeku i kamenim svjetlima, vjerujemo da i itatelju koji se prvi put susreo s gra%om
o svjetionicima postaje jasno o kakvom se speci'inom kulturno B povijesnom
HH
kapitalu &rvatske u ovome sluaju radi. Duristiki potencijal ovih lijepih starih zgrada
ne poiva u injenici godinjeg (roja noenja u njima, ve na njihovom speci'inom
doprinosu ukupnom turistikom licu &rvatske. $vaki svjetionik na Jadranu pria je za
se(e. $vaki svjetionik na Jadranu ima svoju priu. "poznavajui njihove prie kroz
(oravak u osami svjetionika ponire se u jednu autentinu civilizacijsku kolijevku.
Jedinstven je to doivljaj i teko ga je opisati slikom i rijeju. -alazei se u
krajolicima teko pojmljive ljepote, ova kamena zdanja danas predstavljaju vrlo
znaajan segment nae povijesno turistike (atine, ma koliko mi utjeli o njima.
!tivo koje ste proitali ima za cilj ukazati na vrijednost svjetionika hrvatskoga
Jadrana kao opeg do(ra. /ni su oduvijek pripadali moreplovcu, nautiaru i drugom
namjerniku do(rih namjera. Dako (i tre(alo ostati i za (udua pokoljenja, jer
svjetionik se ne moe i ne smije posjedovati. " kamenim hodnicima odjekuju koraci
najrazliitijih sud(ina prolosti koja se odigravala na ovim mjestima, svojevrsnim
svetitima svjetla i tame, kopna i mora, ovjeka i prirode.
,nogi pojedinci, institucije i tvrtke su posljednjih nekoliko godina doprinijeli, vie ili
manje, odrivom projektu Kamena Svjetla u svrhu opstanku svjetionika u izvornom
o(liku, kao opem do(ru. $pomenimo na ovome mjestu samo one najvanije#
,inistarstvo pomorstva prometa i veza )&, ,inistarstvo zatite okolia i prostornog
ure%enja )&S moje kolege Kozmar *era, ,andeki &rvoje i *ii .eljko, kao i svi
ostali djelatnici tvrtke Plovput d.o.o.S &rvatski hidrogra'ski institut s ravnateljem
dr.sc. :vonkom FretiemS mjesenik &rvatska *odoprivreda s <rankom ,atakovi
Paver i ,ihajlom 4ilipoviemS pro' Ivo !imunovi s 7konomskog 'akulteta u $plituS
adriatica.net d.o.o. s Dihomirom <rzicom na elu, najvea turistika on line agencija
u ovom dijelu 7uropeS pok. 9ntun Favrani i 8anijel 4rka iz )ijeke autori projekta
Palagrua podvodni parkS Doni -ajev iz $plitaS I8 )iva Dours i $elimir
/gnjenovi, najvaniji promotori hrvatskih svjetionika na njemakom turistikom
trituS dr.sc. <ranko Kirigin iz 9rheolokog muzeja u $plituS :vonko <utorac i
turistika agencija 2aestral iz $plitaS Oroatia /siguranje iz $plita, pose(no *edrana i
<orisS Fvido Piasevoli iz Javne ustanove za upravljanje zatienim dijelovima prirode
na podruju $plitsko B dalmatinske upanijeS Jadranka <jelan iz Dara u IstriS $everin
Kului iz ,urteraS posade (rodova .ra&ri i Sv. 2ihovil, Pomorske policije $plitS
Fisela Flasenapp iz Ingolstadta, -jemakaS *edrana Krsti B Ivanievi sa &rvatskog
HE
radija, )adio $plitaS Jasna *uleti iz ,akarskeS $ilvija $toji, 9na Joli i ,ihaela
)ojni iz :agre(aS *ice $inovi iz $plitaS ,laden ,ateljan, Karmen i <ranko
-a%vinski s &rvatske televizije, tv studio $plitS pro'. Ivo 8ekovi sa 'akulteta za
dizajn u -jemakojS *inko i $anja Perai, arhitekti iz $plitaS ,ario <rzi dizajner iz
$plitaS Isa <onacchi iz ItalijeS ,iljenko Fali iz $tuttgarta, -jemakaS ,ilo
Flavurti iz <erna, !vicarskaS Danja 8evi novinar &rvatskog radija, )adio :agre(S
7liza(eta i ,ario Far(er, )uica ,ikai i 8amir !arac, novinari Slo&odne
+alma$ijeS 3eopold <otteri novinar Nedjeljne +alma$ijeS *. ,ale i 9. /rli,
novinari 7utarnjeg listaS Ivo Kirigin novinar Novog listaS *ladimir Oakta iz $plitaS
Fradimir )adivojevi novinar Privrednog vjesnika8 7konomski 'akultet $veuilita u
$plituS 9nte Petkovi iz Prigradice na KoruliS 8rago 4lego i Foran ,iliS ,edijska
oso(nost d.o.o. iz $plita i Josip )adiS Jasna 9ntolovi i me%unarodna grupa
Sredozemna medvjedi$a8 Kreimir Juratovi iz KoprivniceS svi moji dragi prijatelji
svjetioniari Plovputa, moji studenti sa 7konomskog 4akulteta i *eleuilita iz
$plita, i mnogi drugi.
$vojim (uduim zalaganjem u korist i za svjetionike vjerujem da e svi navedeni
pokrenuti i druge ljude, ukljuujui i sve vas koji ste proitali ovo tivo. Dako
organizirani svi zajedno (iti emo sadanji i (udui uvari lanterni povijesnih
vrijednosti, a naa Kamena Svjetla u noi e morske koridore o(asjavati svojim
snopovima i pokazivati nam put prema jednoj (oljoj, i za ovjeka, sretnijoj
(udunosti.
KAKO DANAS, U TREHEM TISUHLJEHU POSTATI SVJETIONIAROMG
8anas se u &rvatskoj jednostavno moe postati svjetioniarom, naravno uz dosta
volje i postojanje izazova za pustinjakim ivotom. /(zirom da su svjetionici
automatizirani nisu vie potre(na neka pose(na struna znanja. "vjeti su da se radi o
oso(i relativno do(rog zdravlja, prosjene tjelesne kondicije uz "vjerenje za
HA
voditelja amca, i naravno da je pliva. /dre%ena prednost pri iz(oru se ostvaruje
strunom spremom, poznavanjem stranih jezika 5pose(no za svjetionike na kojima se
ugoavaju turisti6 i poznavanjem odre%enih zanata.
,ol(a se podnosi u pismenoj 'ormi poduzeu Plovput d.o.o. iz $plita, /(ala 3azareta
@, te dokumentacija ostaje u kadrovskoj slu(i do momenta kada se pokae potre(a
za popunu radnog mjesta svjetioniara. Po iz(oru novog svjetioniara kandidatu se
daju pisani materijali o svjetioniarskoj slu(i. Kandidat za svjetioniara uz nadzor
starijeg svjetioniara ovladava teorijskom i praktinom materijom u slu(i. Po isteku
godine dana rada u slu(i i ovladavanju praktinim i teorijskim znanjima zakazuje se
ispit pred komisijom u kojoj se nalaze ispitivai razliitih strunih pro'ila. /(zirom na
speci'inost radnog mjesta svjetioniar pristupa i pose(nom testiranju vezano za
sigurnost pri radu, pruanju prve pomoi i protupoarnoj osposo(ljenosti. Pozitivno
provedeni teorijski i praktini testovi pretpostavka su zasnivanju radnog odnosa.
"koliko uspjeno pro%e provjeru ponovno je u slu(i sa iskusnijim kolegom, te u
praksi usvaja i neka druga korisna znanja K radni zadaci manjeg opsega iz podruja
mehanike, gra%evine, jednostavni drvodjeljski radovi i sl, koji se provode samostalno
prema mjesenom planu rada na pojedinom svjetioniku K.
-a svjetionicima na kojima postoje meteoroloke stanice novi svjetioniari se uz
pomo iskusnijih kolega postepeno uvode u osnove meteorologije, koje
podrazumijevaju itanje instrumenata i prenoenje oitanih podataka putem radio
stanice operaterima &&,:2a. -a svjetionicima na kojima se ova oitavanja vre ona
se svjetioniarima dodatno honoriraju, ali podrazumijevaju i dodatni posao uz
deuranje radi javljanja meteorolokih o(avijesti, koje je kod svjetionika I kategorije
svaka tri sata.
3judi koji se natjeu na ova radna mjesta danas su razliitih su pro'ila. -ekada su to
(ili stereotipni ljudi u srednjim godinama koji su ivotnu egzistenciju vezivali
iskljuivo za svoj posao. -a svjetionicima su ivjeli sa svojim porodicama, primanja
su (ila solidna, a tu su (ile i neke druge koristi na troak poslodavca.
E1
8anas je drugaije, radno mjesto ne zahtjeva znaajniji dnevni radni angaman, pa su
tome primjerena i primanja. /(zirom da svjetioniar sam na(avlja i plaa namirnice
isplativost ovog zaposlenja je relativna. Prednost je to se radi u mjesenim ili
polumjesenim smjenama, dakle @? dana na svjetioniku, a @? dana je svjetioniar
kuiS odnosno C1 dana na svjetioniku, pa C1 dana kui, a plaa i sta teku.
/kretniji svjetioniari u slo(odno vrijeme love ri(u, (eru kapare i sl.
Posljednjih godina primjetna je 'luktuacija mla%eg svjetioniarskog kadra, pogotovo
energinijih mla%ih ljudi sa inicijativom, koja ne (iva esto adekvatno prepoznata, te
nakon par godina zanosa i ivota na svjetioniku ovi ljudi odlaze za nekim drugim
ivotnim pozivom, a na njihova mjesta dolaze novi kandidati. <ilo (i preporuljivo
kada (i se svjetioniarima koji imaju am(icija za dokolovanje isto i omoguilo, te
nakon dovretka istoga i desetak godina slu(e na svjetioniku sukladno kvaliteti i
iskoristivosti pojedinaca ponudilo radno mjesto u plovnom podruju kojem pripada
konkretan svjetionik. )ijetki takvi primjeri u praksi su pokazali kvalitetniju
koordinaciju i su(ordinaciju svjetioniarske slu(e s pripadajuim plovnim
podrujima. $vjetioniarski kruh je ipak, htjeli mi to priznati ili ne vrlo slan i sa
sedam kora, ostvaruje se daleko od o(itelji uz ipak skromna osnovna primanja, tako
da je suvremeni svjetioniar prinu%en (aviti se i drugim poslovima kada je slo(odan.
Drenutno po kadrovskoj evidenciji u Plovputu postoji etrdesetak svjetioniara ija se
ivotna do( kree od @E do preko ?? godina starosti. /no to im je zajedniko je da
su sve dragi ljudi koji svoj posao shvaaju vrlo pro'esionalno, a iz vlastitih iskustava
sam se imao prilike uvjeriti da do(rovoljno rade i mnogo vie nego to im to
propisuju postavljeni radni zadaci i o(aveze. Do su jedinstvene oso(e irokoga srca i
du(oke due. 8oista ne moe svatko (iti i ostati svjetioniarom.
LITERATURA
Knjige, studije i lanci
E@
8omac2Poar, 9. -azlozi za osnivanje morskih parkova u .rvatskoj, :(ornik
Palagrua 0 jadranski dragulj, &rvatska pomorska meteoroloka slu(a $plit, $plit
@AAI. godine str. @IC.2@IE.
Favrani, 9. Palagrua podvodni park, neo(javljeni lanak, )ijeka 011@. godine
Istituto Idrogra'ico della ,arina, 'len$o dei (ari e Segnali da Ne&&ia, Istituto
Idrogra'ico della ,arina, Fenova @AAA. godine
Kirigin, <. Palagrua 0 otok me4u zvijezdama 0 +iomedov otok, 'eljton Slo&odna
+alma$ija listopad2studeni 011@. godine
,inistarstvo $ao(raaja Kraljevine $r(a, &rvata i $lovenaca, Pomorski godinjak za
!"!. godinu, 8irekcija pomorskog sao(raaja u $plitu, tamparija 8ravnih
eleznica <eograd, <eograd @A0A. godine
,inistarstvo $ao(raaja Kraljevine Jugoslavije, Pomorski godinjak za !#. godinu,
8irekcija pomorskog sao(raaja u $plitu, -arodna tiskara -ovo 8o(a, $plit @AC@.
godine
/stoji, I. +ive in /roatia, I.N. d.o.o. <lue <u((le edition, :agre( 0111. godine
Pearson, 3.4. Lighthouses, $hire Pu(lications 3D8, <uckinghamshire "K @AA?.
godine
Plovput d.o.o. $plit, Pharos 0 novo svjetlo u hrvatskome turizmu, monogra'ija,
Plovput d.o.o. $plit, 7uroplanning s.r.l. *erona @AA?. godine
Plovput d.o.o. $plit, Svjetioniarske zgrade s osnovnim opisnim znaajkama, skripta
neo(javljena, Plovput d.o.o. $plit, $plit @AA?. godine
!eri, -. uvari i nakit 7adranske o&ale, 'eljton o(javljen u asopisu &rvatska
*odoprivreda, "8K I0E.@., :agre( listopad 011@. B listopad 011C. godine
E0
!eri, -. +isposal o* 9aste 9ater in e$ologi$all: sensitive environment o*
lighthouses, lanak o(javljen u z(orniku radova 73,9) B me%unarodni simpozij,
"8K I0@.CEK.CA#I?I.I@T51IC6 I$<- A?C2H1GG2112A, :adar lipanj 0110. godine
!eri, -. 'koloki turistiki projekt Kamena Svjetla 0 uvari lanterni povijesnih
vrijednosti, Jadranska ,eteorologija, struno2znanstveni asopis iz pomorske
meteorologije i ekologije, (roj +3*III "8K ??@.?#I?I.I#?10, I$$- @CC@20AHA, $plit
011C. godine
!eri, -. 3lo&al 2arketing in preservation o* natural resour$es in spe$ialised
segments o* ,ourism in /roatia, lanak o(javljen u z(orniku radova me%unarodnog
simpozija ,arketing u nautikom turizmu, I$<- A?C B IA0@21020, ,arina 4rapa
)ogoznica svi(anj 0110. godine
!eri, -. Kon$eptualne premise i ograniavaju%e varija&le pokretanja sloenog
investi$ijskog projekta Kamena Svjetla, 7konomski 'akultet $plit, neo(javljeni
lanak, $plit 011@. godine
EC