PITANJA ZA PISMENI ISPIT IZ IZBORNOG KOLEGIJA

KULTURNI KRAJOLIK

1. Kako biste definirali pojam kulturnog krajolika? (2)

Kulturni krajolik je vrsta nepokretnog kulturnog dobra koje sadržava strukture što svjedoče o čovjekovoj
nazočnosti u prostoru, a predstavljaju zajedničko djelo čovjeka i prirode.
Kulturni krajolik je pojam koji potječe iz geografije i obuhvaća ljudsku intervenciju u krajoliku prilagođavanjem
civilizacijsko-kulturnoga ustroja zahtjevima okoliša.

-Osim ostataka prošlosti sadrži informacije o sadašnjim stanovnicima: način korištenja zemlje, organizacija
naselja, arhitektonski i graditeljski oblici

2. Navedite dvije temeljne kategorije kulturne baštine.(2)

1. Materijalna kulturna baština (pokretna kulturna baština (slike, kipovi, umjetnički obrt itd.); nepokretna
kulturna baština (građevine, ambijenti, cjeline, okolina); arheološka baština; industrijska baština; kulturni
krajolik; itinerer)
2. Nematerijalna kulturna baština (usmene predaje i izričaji uključujući jezik kao sredstvo prenošenja,;
izvedbene umjetnosti; običaji, rituali i svečanosti; znanja i prakse povezane uz prirodu i kozmos; tradicijski
zanati.

3. Kako je Alexander von Humboldt (1769. - 1859.) odredio krajolik? (5)

Početkom 19. stoljeća, koncept krajolika u geografiju je uveo Alexander von Humboldt (1769. - 1859.)
definicijom kojom je vrlo sažeto i jasno odredio krajolik kao potpun i cjelovit karakter jednoga područja.
Krajolik, opisan kao ukupnost svih aspekata jedne regije koju čovjek percipira, a određen je oblicima,
obilježjima, estetskim predodžbama, povijesnim događajima i umjetničkim opisima.

4. Kako se zvao američki geograf koji je 1925. godine objavio temeljnu studiju o kulturnom krajoliku pod
nazivom The Morphology of Landscape ? (2)

Carl Sauer (1889.-1975.)- The Morphology of Landscape, 1925.

profesor geografije na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyu
u koncept krajolika uveo oblike te utjecaj čovjeka i kulture kao snage pri stvaranju vidljivih obilježja područja.
Prema njegovoj definiciji, kulturne skupine oblikuju kulturni krajolik iz prirodnog krajolika.
Kultura je činilac, prirodno područje je medij, a kulturni krajolik je rezultat.

5. Navedite naziv i godinu zaštite najstarijeg poznatog, kineskog primjera zaštite kulturnoga krajolika. (2)

Najstariji poznati primjer zaštite kulturnoga krajolika nalazimo u Kini, na području Rijeke devet zavoja u
gorju Wuyi (Wuyishan) gdje je 748. godine car Tang Xuan Zong zabranio ribolov i sječu drveća na tom
prekrasnom dijelu rijeke i ograničio gradnju na sakralne građevine. To mjesto je smatrano svetim i tipičan je
primjer onoga što danas nazivamo asocijativnim krajolikom.
Kineske su ga vlasti pred više od jednog tisućljeća interpretirale, valorizirale i proglasile velikom nacionalnom
vrijednošću te ga shodno tome i zaštitile. Ta je zabrana, bez prekida na snazi do današnjeg doba.
Upisan na UNESCOvu listu 1999. godine.

1
6. Koje dvije kategorije krajolika razlikuje Otto Schlüter (1872.-1959.) u svom 1907. godine objavljenom
djelu Über das Verhältnis von Mensch und Natur in der Anthropogeographie?

Razlikuje: Urlandschaft i Kulturlandschaft (prirodni i kulturni krajolik)

7. Navedite ime talijanskog arhitekta koji je u Italiji uveo pojam povijesnog ambijenta. (2)

Gustavo Giovannoni
Arhitektonska pitanja u povijesti i životu 1925.
U Italiji uvodi pojam povijesnog ambijenta – odnosa prema povijesnoj okolini, njezinoj zaštiti, suprotstavlja se
nepotrebnim purifikacijama.

8. Koje je nove kategorije svjetske kulturne baštine UNESCO uveo nakon objavljivanja Globalne
strategije 1994. godine? (6)

kulturni krajolik, itinerari, industrijska baština, pustinje, obalna i morska područja, kategorija lokaliteta na malim
otocima.

9. Navedite sve kategorije i potkategorije kulturnog krajolika koje je UNESCO definirao u Aneksu
Konvencije o svjetskoj kulturnoj baštini iz 1992. godine. (5)

1.) jasno razgraničeni krajolik nastao svjesnim ljudskim planiranjem i oblikovanjem u što spadaju vrtovi,
parkovi i umjetnički osmišljen krajolik;
2) spontano/organski nastao krajolik s dvjema potkategorijama:
a) reliktni ili fosilni krajolik, krajolik van funkcije čija su karakteristična obilježja nastala u prošlosti te

b) b) krajolik u kontinuiranom razvoju, koji je još u upotrebi i nastajanju,

3) asocijativni kulturni krajolik u kojem su manje važni materijalni svjedoci, a više religijske, umjetničke ili
kulturne konotacije.

10. Objasnite UNESCO-vu kategoriju svjesno planiranog i omeđenog kulturnog krajolika i navedite jedan
primjer! (4)

jasno razgraničeni krajolik nastao svjesnim ljudskim planiranjem i oblikovanjem u što spadaju vrtovi, parkovi i
umjetnički osmišljen krajolik; Vat Phou i drevna naselja unutar kulturnog krajolika Champasak, Laos

11. Objasnite UNESCO-vu obje potkategorije spontano ili organski nastalog kulturnog krajolika i navedite
po jedan primjer! (4)

spontano/organski nastao krajolik s dvjema potkategorijama:

c) reliktni ili fosilni krajolik, krajolik van funkcije čija su karakteristična obilježja nastala u prošlosti
Mapungubwe, Južnoafrička Republika

b) krajolik u kontinuiranom razvoju, koji je još u upotrebi i nastajanju,

Krajolik agava i starih industrija tekile, Meksiko

12. Objasnite UNESCO-vu kategoriju asocijativnog kulturnog krajolika i navedite jedan primjer! (4)

asocijativni kulturni krajolik u kojem su manje važni materijalni svjedoci, a više religijske, umjetničke ili
kulturne konotacije.

2
13. Navedite četiri kategorije krajolika prema „praktičnoj podjeli na vrste“ Biserke Dumbović-Bilušić?
(4)

(Povijesni) ruralni ili poljoprivredni krajolici

(povijesni) urbani krajolici
Krajolici ustanova (industrijski krajolici)
Morski krajolici

14. Koje krajolike štiti Konvencija o europskim krajolicima iz 2000. godine? (1)

U čl. 2. Konvencije izričito se spominje kako se to ne odnosi samo na izvanredne krajolike, nego i na obične
odnosno degradirane: „(...) konvencija se odnosi na cjelokupni teritorij stranaka i obuhvaća prirodna, ruralna,
gradska i prigradska područja, uključujući kopno, područja kopnenih voda i morska područja. Konvencija se
bavi svakodnevnim ili degradiranim krajobrazima, kao i onima koji se mogu smatrati iznimnima.“

15. Koje su dvije temeljne vrste krajolika? (2)

PRIRODNI- Netaknuta prirodnost, zakoni prirode bez utjecaja čovjeka.

KULTURNI- Dijelovi zemlje pod stalnim utjecajem prirode i čovjeka. Čovjekovo djelovanje i oblikovanje iz
funkcionalnih razloga.

16. Koje četiri vrste prema funkcionalno-ekološkim stupnjevima razvrstava Biserka Dumbović-Bilušić?

17. Navedite četiri kategorije sastavnica kulturnih krajolika prema Biserka Dumbović-Bilušić? (4)

18. Objasnite pojam duh mjesta (genius loci) Christiana Norberga-Schulza iz 1982. godine. (5)

Norberg- Schulz, C. (1982.) Genius loci – Landschaft, Lebensraum, Baukunst, Hamburg.

Svaki povijesni krajolik izražava jedinstveni osjećaj i duh mjesta (spirit of place, genius loci) koji određuju
njegov identitet.
Duh mjesta čine jedinstvene značajke obilježja i krajolika koji mjestu daju poseban karakter. Sastoji se od
nekoliko čimbenika mjesta koju su bez obzira na promjene postojani: oblik, funkcija i uzorak u krajoliku uz
ekonomske i socijalne strukture i kulturno značenje regije. Četiri razine: topografija, nebo/svjetlo, građevine,
simbolički i egzistencijalni značaj.

19. Navedite tri moguća oblika pravne zaštite kulturnog krajolika (3).

Zaštita krajolika u Ustavnom pravu države, izravna zaštita krajolika kroz nacionalne zakone države (Zakon o
zaštiti krajolika) i posredna zaštita krajolika kroz ostale zakone i propise.

20. Koje su tri metode zakonske zaštite kulturnog krajolika? (3)

Ugrađivanje krajolika u prostorno, strateško i razvojno planiranje

Zaštita najvrednijih područja/krajolika
Izrada krajoličnog plana

3
21. Navedite tri kulturna krajolika upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. (3)

kulturni krajolik (memorijalno područje) otoka Daksa, 2005

kulturni krajolik (arheološko područje) Starogradsko polje, 2008.
kulturni krajolik otočja Brijuni, 2013.
asocijativni krajolik Golog otoka, 2016.

22. Koje sve tipove aktivnosti može uključivati plan istraživanja kulturnih krajolika ? (4)

Plan istraživanja kulturnih krajolika može uključivati povijesna i arhivska istraživanja, kabinetski rad te analize i
istraživanja na terenu.

23. Navedite barem tri vrste izvora za povijesno istraživanje kulturnih krajolika. (3)

- povijesne karte i planovi, vojne karte, katastarske izmjere, tematske karte…

-povijesni crteži, grafike, slike, vedute, fotografije, povijesne i aktualne zračne snimke…
-arhivska građa: vojna izvješća, zapisnici skupština, ostavinske rasprave, izvješća o pregledu tla i vegetacije,
oporuke, ugovori, dnevnici, darovnice, dokumenti i vizitacije crkvenih ustanova, spomenice župa i škola …
-pisani izvori: zakoni, pravilnici, građevni redovi, reklame, obiteljski albumi, popisi stanovništva, popisi
poljoprivrede i industrije…
-periodika: novine, časopisi, specijalizirani časopisi ( stručna i znanstvena literatura)…
- usmena predaja, priče i legende…

24a. Opišite očite, fizičke vrijednosti kulturnog krajolika prema britanskoj organizaciji British Heritage

Očite, fizičke vrijednosti: građa i starost materijalnih elemenata krajolika

Očite, fizičke vrijednosti odnose se na materijalne sastavnice kulturnog krajolika i dokaze čovjekovog djelovanja
u prošlosti kojima je oblikovana njegova pojavnost. U nedostatku arhivske i povijesne građe materijalni dokazi
zajedno s arheološkim nalazima često osiguravaju podatke o povijesti i genezi kulturnog krajolika.

24b. Opišite povijesne vrijednosti kulturnog krajolika prema britanskoj organizaciji British Heritage

Povijesna vrijednost odnosi se na način prema kojem je sadašnjost kulturnog dobra moguće povezati s prošlošću.
Može biti ilustrativna, asocijativna, povezana sa znamenitim osobama ili pokretima. Mogu proizlaziti iz starosti
materijala, iz povezanosti s ljudima ili događajima, iz rijetkosti i/li jedinstvenosti, iz tehnoloških vrsnoća, iz
arhivskih ili dokumentarnih potencijala.

24c. Opišite društvene i kulturne vrijednosti kulturnog krajolika prema britanskoj organizaciji British
Heritage

Društvena vrijednost- značenje za ljude. Posebne vrste su: memorijalna, simbolička i duhovna. Uglavnom
nematerijalne vrijednosti, ne moraju ovisiti o povijesnim fizičkim obilježjima.
Kulturne vrijednosti stvaraju suvremenu kulturnu pripadnost, a uključuju simboličke, povijesne, političke,
etničke i civilne aspekte.

25. Objasnite što je plan upravljanja kulturnim krajolikom i na kojem se načelu osniva? (5)

Plan upravljanja kulturnim krajolikom je pisani dokument koji se sastoji od rezultata vrednovanja i mjera koje
treba poduzeti da bi se procesom upravljanja očuvale prepoznate vrijednosti.
Plan upravljanja uključuje vizije i ciljeva razvoja kulturnog krajolika, dijagnoze i ocjene stanja, određivanja
metoda i postupaka djelovanja, načina primjene, praćenja i kontrole provođenja.
4
Kratkoročni plan: 2-5 godina, dugoročni plan: 5-30 godina
Planom upravljanja je potrebno odrediti:
-Područja i elemente kulturnog krajolika koje treba zaštiti
-Posebne uvjete i ograničenja
-Uvjete i standarde koji će se primjenjivati u radovima održavanja, obnove i poboljšanja kao i opće uvjete za
novogradnje i nove elemente

26. Nabrojite 8 osnovnih metoda zaštite kulturnih krajolika. (8)

Konzerviranje ,Restauriranje, Rekonstruiranje, Urbana obnova, Adaptiranje, (Urbano)

Rehabilitiranje/revitaliziranje, Očuvanje nematerijalne kulturne baštine

27a Objasnite što obuhvaća metoda konzerviranja kulturnog krajolika?

Konzerviranje – zadržavanje oblika, cjelovitosti i materijala, funkcija i način korištenja, stalno održavanje,
zaustavljanje i usporavanje propadanja.

27b Objasnite što obuhvaća metoda održavanja kulturnog krajolika?

Održavanje – praćenje stanja, preventivne mjere, povremeni popravci i zahvati u ranim fazama.
Agrikulturni krajolici: redovito obrađivanje zemlje, popravci i građevina koje sačinjavaju krajolik. Zamjena
identičnim materijalima.

27c Objasnite što obuhvaća metoda restauriranja kulturnog krajolika?

Restauriranje – vraćanje u raniju pojavnost radi vraćanja estetske i povijesne vrijednosti , u slučaju
degradiranih temeljnih značajki, mora biti dovoljno podataka (ne abzira se na pretpostavkama), bez uvođenja
novih materijala

27d Objasnite što obuhvaća metoda rekonstruiranja kulturnog krajolika?

Rekonstruiranje – vraća se oblik, obilježja i detalji cjelovitih nepreživjelih krajolika ili njegovih sastavnica iz
određenog povijesnog razdoblja ili izvornog oblikovanja novim materijalima i građom.

27e Objasnite što obuhvaća metoda urbane obnove unutar pojma kulturnog krajolika?

Urbana obnova – povratak estetskog jedinstva vanjskog izgleda. Može značiti rušenja i restrukturiranja uz
zadržavanje samo nekoliko povijesnih zgrada što dovodi do dalekosežnog uništavanja resursa urbanog krajolika
i povijesnih struktura.

27f Objasnite što obuhvaća metoda adaptiranja kulturnog krajolika?

Adaptiranje – promjena krajolika radi prilagodne predloženom, prihvatljivom kompatibilnom korištenju –

novoj ili staroj funkciji. Metoda prihvatljiva ako druge nisu moguće. Ne mijenja se kulturni značaj, uvode se
promjene s minimalnim utjecajem. Poštivanje arhitektonskih, umjetničkih, ambijentalnih i prostornih obilježja,
kao i tehničkih ograničenja

27g Objasnite što obuhvaća metoda rehabilitiranja ili revitalizacije unutar kulturnog krajolika?

(Urbano) Rehabilitiranje/revitaliziranje – prilagodba suvremenoj namjeni ako prostori ne mogu služiti za

prikladnu namjenu u postojećem stanju i ako se neće izmijeniti cjelovitost i karakter.

5
27h Objasnite što obuhvaća metoda očuvanja nematerijalnih sastavnica (safeguarding) unutar kulturnog
krajolika?

Očuvanje nematerijalne kulturne baštine (safeguarding) – poduzimanje mjera na nematerijalnim

sastavnicama: prepoznavanje dokumentiranje, istraživanje, očuvanje, zaštita, promocija, formalna i neformalna
edukacija vještina, znanja, tradicijskih običaja, folklora, glazbe.

28. Opišite i obrazložite nematerijalne sastavnice kulturnog krajolika (6)

Nematerijalne, osjetilne, perceptivne sastavnice: asocijativne, duhovne, identitet, simboli, običaji, književnost,
glazba, osjećaj prostora itd.
Prakse i ponašanja koji povezuju pojedince s krajolicima

29. Opišite i obrazložite razvoj koncepta kulturnog krajolika unutar međunarodnih povelja o zaštiti
kulturne baštine. (6)

Najstariji poznati primjer zaštite kulturnoga krajolika nalazimo u Kini, na području Rijeke devet zavoja u gorju
Wuyi (Wuyishan) gdje je 748. godine car Tang Xuan Zong zabranio ribolov i sječu drveća na tom prekrasnom
dijelu rijeke i ograničio gradnju na sakralne građevine. To mjesto je smatrano svetim i tipičan je primjer onoga
što danas nazivamo asocijativnim krajolikom.
Kineske su ga vlasti pred više od jednog tisućljeća interpretirale, valorizirale i proglasile velikom nacionalnom
vrijednošću te ga shodno tome i zaštitile. Ta je zabrana, bez prekida na snazi do današnjeg doba.

Godine 1968. u Velikoj Britaniji vlada osnovala The British Countryside Commission, ustanovu za zaštitu
prirodnih i kulturnih krajolika.

Od objavljivanja Globalne strategije 1994. godine Konvenciju je potpisalo 39 novih zemalja, mnoge male
pacifičke otočke države, istočnoeuropske, afričke i arapske države.
Uvedene su nove kategorije Svjetske baštine: kulturni krajolik, itinerari, industrijska baština, pustinje, obalna i
morska područja, kategorija lokaliteta na malim otocima.

UNESCO je u Aneksu Konvencije o svjetskoj kulturnoj baštini iz 1992. definirao tri kategorije kulturnog
krajolika:
1.) jasno razgraničeni krajolik nastao svjesnim ljudskim planiranjem i oblikovanjem
2) spontano/organski nastao krajolik s dvjema potkategorijama:
reliktni ili fosilni krajolik I krajolik u kontinuiranom razvoju
3) asocijativni kulturni krajolik

Konvencija o očuvanju i zaštiti svjetskog kulturnog i prirodnog nasljeđa, 1972.

Europska povelja o arhitektonskom nasljeđu, amsterdam, 1975.
Preporuka o zaštiti i suvremenoj ulozi povijesnih područja, nairobi, 1976.
Povelja iz firence o zaštiti povijesnih perivoja i vrtova, 1982.

30.Opišite i obrazložite trenutno stanje pravne zaštite kulturnog krajolika u Republici Hrvatskoj? (6)

Republika Hrvatska do danas je potpisala nekoliko međunarodnih konvencija i strategija koje (između ostalog)
promiču zaštitu kulturnih krajolika:

- UNESCO-ovu Konvenciju o zaštiti svjetske baštine,

- Sveeuropsku strategiju zaštite biološke i krajolične raznolikosti (1996.),
6
- Konvenciju o europskim krajolicima (2002.)
- Mediteranski akcijski plan (2005.)

Ovi međunarodni dokumenti obvezuju Hrvatsku da identificira vlastite krajolike, analizira njihove značajke i
zaštiti najvrjednije primjerke. Ove obveze do danas nisu urodile nijednim zakonom, propisom niti tijelom, koji bi
se na cjelovit način posvetio nacionalnim krajolicima.

Zbog toga su teme kulturnih krajolika i krajolika uopće još raspršene u raznim nacionalnim strategijama s raznih
područja: prostornog uređenja, zaštite okoliša, zaštite prirode, zaštite kulturne baštine, održivoga razvitka i
ruralnoga razvoja.

Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske:
Kulturni krajolici izdvojeni su u posebnu grupu i podijeljeni u dvije podgrupe:
1. kulturni krajolik/krajobraz
2. povijesni krajolik koji uključuje memorijalna područja.
Perivoji, vrtovi, parkovi i ostale vrste pejzažne arhitekture nisu prepoznati kao kategorija UNESCO-va vidljivo
oblikovanoga krajolika, već su uključeni u povijesne cjeline.

U Hrvatskoj je na snazi 5 zakona i jedan pravilnik kojima se štite kulturni krajolici:

1. Zakon o potvrđivanju Konvencije o europskim krajolicima 2002., 2004.
2. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, 1999., 2003., 2009., 2010., 2011., 2012., 2014.
3. Zakon o prostornom uređenju, 2013
4. Zakon o zaštiti prirode, 2013.
5. Zakon o zaštiti okoliša, 2007., 2013.

Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata
prostornih planova, 1998., 2004., vrijedio do 2011. godine, u izradi je novi.