OSIJEK

CRKVA SV.PETRA I PAVLA Osjeka konkatedrala Svetog Petra i Pavla je drugostolna crkva akovako-osjeke nadbiskupije. Sagraena je u neogotikom stilu. Osjeku konkatedralu dao je sagraditi biskup tadanje akovake i Srijemske biskupije, Josip Juraj Strossmayer. On je godine1866. dao prvi poticaj za gradnju nove crkve. Patron upe, grad Osijek, 1870. je utvrdio nain dobivanja novca za izgradnju nove crkve. Meutim, taj proces je bio veoma spor, sve do dolaska novog upnika Josipa Horvata. Nakon njegova dolaska proces je bio ubrzan, pa je 1892. raspisan natjeaj za nacrte. Na natjeaju je pobijedio njemaki arhitekt Franz Langenberg. 1894. i zapoeo gradnju velebne neogotike graevina s tornjem visokim 94 metra i tri lae. Ukupna povrina crkve je 1062 m.1898. godine crkva je izvana dovrena, pa se unutranje ureenje nastavilo. Dvije godine kasnije (1900.) posvetu dananje crkve obavio je biskup Josip Juraj Strossmayer. Unutranjost je dovrena 1938.1942. godine kada je vodedi hrvatski slikar Mirko Raki prekrio zidove i stropove s freskama jarkih boja koje prikazuju poznate epizode iz Starog i Novog zavjeta. Tijekom Domovinskoga rata, 1991. godine, konkatedrala je bila vie od 100 puta izravno pogoena projektilima. Ipak, i za vrijeme rata u konkatedrali su se obavljala bogosluja. Do 18. lipnja 2008. godine ova je konkatedrala bila samo upna crkva Sv. Petra i Pavla, u Osijeku popularno nazvana "katedrala" , ali uspostavom akovako-osjeke nadbiskupije, ova crkva dobiva dostojanstvo konkatedrale.

TVRA Osjeka Tvra barokni je grad-tvrava 18. stoljeda, nastao transformacijom zateenog starijeg povijesnog grada koji je stajao na kljunom stratekom prijelazu preko rijeke Drave. Prvi je novi grad-tvrava nastao u velikom stratekom sustavu baroknih utvrenih gradova na granici prema Osmanskom carstvu kojega je od 1712. godine koncipirao i izgradio princ Eugen Savojski. Nakon osloboenja grada od osmanske vlasti 1687. austrijske vojne vlasti pristupile su planskoj izgradnji nove tvrave 1. kolovoza 1712.,pod nadzorom zapovjednika osjeke tvrave generala Johanna Stephana baruna von Beckersa. Podignuta je po uzoru na nizinske nizozemske vojne fortifikacije. Izgradnja je dovrena 1722. godine. Tvra je puna kulturnopovijesnih spomenika koji su teko stradali tijekom ratnog razdoblja 1991. i 1992. godine.

Iako je znatan dio tvrave do danas nestao, grad Osijek moe se pohvaliti injenicom da je jedan od malobrojnih gradova u Hrvatskoj koji ima na svom prostoru skladno povezanu baroknu urbanu jezgru i vojnu utvrdu. Tvra je zatidena kulturno-spomenika cjelina iznaajan primjer europskog baroknog graditeljstva. ZNAMENITOSTI UNUTAR TVRE: Filibejeva utvrda upna crkva sv. Mihovila kip Gospe osjeke spomenik Presvetom Trojstvu Bastion i Vodena vrata FILIBEJEVA UTVRDA Jedini ostatak nekadanjeg turskog bedema iz vremena Osmanskog carstva. Filibejeva utvrda dobila je naziv po njegovu graditelju Filip-beju.

UPNA CRKVA SVETOG MIHOVILA U stilu austrijskog baroka jednobrodna crkva s dva zvonika graena za osjeke isusovce nastala je na temeljima Kasimpaine damije. Proelje karakteriziraju nizovi prozora na nekoliko etaa, to je neuobiajeno za sakralnu arhitekturu kontinentalne Hrvatske toga doba. Uz crkvu se nalazi i isusovaki samostan koji je izgraen prije crkve. Po veliini je druga crkva u Osijeku. SPOMENIK PRESVETOM TROJSTVU Nalazi se u srcu Tvre, na Trgu Svetog Trojstva. Jedna od najljepih baroknih tvorevina u Osijeku. Kugin pil (kuni pil) podignut je 1729. godine kao zavjetni spomenik protiv kuge, koja je u to vrijeme harala gradom na Dravi na zahtjev barunice Dorotee Petra, udovice osjekog generala Maksimilijana Petraa, preminulog u epidemiji kuge u Osijeku 1728. godine..

MUZEJ SLAVONIJE Muzej Slavonije jedna je od najstarijih, a po veliini fundusa i najznaajnijih muzejskih ustanova u Hrvatskoj. Osnovan je 1877.kao "Muzej slobodnog i kraljevskog grada Osijeka", donacijom bogate zbirke novca, oruja i medalja osjekog sakupljaa starina, veletrgovca Franje Sedlakovia.

UMAG
Umag-Umago, mali grad i luka na sjeverozapadnoj obali Istre, predstavlja vrata Hrvatske u Europu. Umag-Umago je danas grad turizma i sporta. Posebno je poznat kao sportski centar Istre s obzirom da ved godinama, kao domadin ATP turnira, ugoduje brojne zvijezde svjetskog tenisa. Jo od davnina, otkrili su ga rimski plemidi i odluili prisvojiti kao svoju ljetnu rezidenciju. Sjaj, rasko i glamur tih vremena preslikava se i danas u venecijanskim kudama kojima obiluje stara umaka jezgra. Svega 40 kilometara udaljen od Trsta, 150 od slovenske prijestolnice Ljubljane i 50 nautikih milja od Venecije - omiljeno je mjesto za odmor, s izuzetnim izletnikim mogudnostima. Zalee Umaga-Umago skriva dosad malo poznate turistike atrakcije, poput planinarenja, speleologije i ostalih aktivnosti za ljubitelje prave pustolovine.

SAVUDRIJSKI SVJETIONIK
Svjetionik Savudrija izgraen je 1818.godine, a bio je prvi svjetionik u Europi osvjetljen plinom. Krov svjetionika pokriven je tekim crjepovima (70 kg) koje ne smeta ni jaka bura. Svjetionik su minirali 1945. Njemci, ali je zadnji as spaen od dizanja u zrak. Svjetionik je visok 36 metara, a prvi je svjetionik u svijetu koji je za rasvjetu koristio plin dobiven destilacijom ugljena. Ugljen se dopremao iz Labintine. Uz gradnju svjetionika vee se legenda o ljubavi Metternicha, austrijskog dravnika, i neke domae djevojke. Legenda kae kako je pokraj svjetionika Metternich dao sagraditi kuu, zatienu zidovima, upravo za svoju dragu. No vrlo kratko vrijeme pred otvaranje svjetionika djevojka je umrla pa iz te nove kue nikad nije ugledala njegova svjetla. I sad normalno, legenda kao legenda nastavlja dalje... to bi znailo da se kroz prazne prostore ove kue i dan danas mogu uti koraci Metternichove ljubav

RT TIOLA
U antici je podruje oko Umaga bilo vrlo gusto naseljeno. Rije je o antikom naselju Sepomaia koje se nalazilo na dijelu obale od poluotoka Katoro, preko Rta Tiola, Sipara pa do Zambratije. Stoga nije udo da na ovom podruju arheolozi imaju toliko posla. Istraivanja Sepomaie zapoela su krajem 19.st. na lokaciji rt Katoro, a u 20.st. je istraivanja nastavio tefan Mlakar iz Arheolokog muzeja Pula. Za razliku od prethodnih radova, ova su istraivanja bila koncentrirana na rt Tiola gdje su naeni ostaci raskone rimske vile. Istraivanja traju i 2001. i 2002. kada su vie koncentrirana na potopljeni dio antike vile, a zatim se nastavljaju na kopnu i traju do danas. Ni sada se nije dolo do najstarijeg sloja tako da, mada se svake godina otkriva vie, i dalje je poprilian dio povijesti ovog podruja neotkriven. Podvodna istraivanja otkrila su postojanje antike luke koja se nalazila kraj rta Katoro. Otkriveni su ostaci mola, ali i niza sitnijih predmeta. Istraivanja na rtu Tiola iz godine u godinu otkrivaju vie o antikoj vili. Vila je bila ukraena raznobojnim mozaicima, imala je podno grijanj e, terme, nezaobilaznu cisternu koja je opskrbljivala vilu vodom. Otkriveni su djelovi mozaika koji su ukraavali njezinu unutranjost. Mada se zna da je ivot na ovom podruju postojao i nekoliko stoljea prije antike, najraskonija faza bila je u razdoblju od 1. do 5. st.n.e. O raskoi govore otkriveni predmeti, uglavnom uvezeni s podruja Grke i Italije. Pokraj vile otkriveni su arni grobovi. Po otkrivenim predmetima u grobovima zakljuuje se da je vjerojatno rije o grobovima ljudi koji su radili u samoj vili. Na istonom dijelu vile otkrivena su i dva kasnoantika groba. U razdoblju od 285. do 300. godine ovdje su pokopani mukarac i ena mlae ivotne dobi. Rije je o izuzetno bogatim ljudima jer je u grobu otkriven cijeli stakleni vr koji je jedan od najluksuznijih otkrivenih predmeta iz ovog razdoblja.

Na ulazu u povijesnu jezgru nalazi se crkva Sv.Roka, izgraena nakon epidemije kuge 1507. godine. U unutranjosti iste nalazi se osebujni oslikani drveni strop iz XVIII. stoljea. upna crkva Uznesenja Marijina i Sv. Peregrina, zatitnika grada Umaga-Umago, sagraena ja prema projektu piranskog arhitekta Filippa Dongetija. Kasnobarokno proelje crkve ostalo je nedovreno. S unutranje strane crkvenog ulaza uzidan je prikaz Sv. Peregrina u kamenu iz XIV. Stoljea. Na stropu crkve je freska koja se pripisuje Giuseppeu Barnardinu Bisonu iz Palmanove. Na glavnom se oltaru nalaze kipovi Sv. Peregrina i Sv. Nicefora.

U crkvi su razne dragocjene oltarne pale i fragmente drvenog poliptiha (XV.st.). Treba obratiti panju na kip Gospe alosne koji se pripisuje nekom od Vivarinijevih uenika. Orgulje potjeu iz 1776.godine Mletaki se lav na zvoniku izvorno nalazio na gradskoj palai unitenoj u poaru 1924. godine. Zvonik je visok 33 metra, a potjee iz 1651. godine.